<p>Ni tri decenije od rata, ni sva pomoć međunarodnih fondova i organizacija, nisu bile dovoljni da se otkloni opasnost koja prijeti građanima i da se BiH riješi pritajenih ubica koje vrebaju na nekadašnjim linijama fronta.</p><p>Procjenjuje se da je širom BiH, na površini od gotovo 822 kvadratna kilometra, još prisutno približno 170.000 mina. Izvjesno je da BiH svoje obaveze neće moći ispuniti ni do marta 2027. godine. Nakon što su rokovi za potpuno uklanjanje mina zaostalih iz rata više puta pomjerani, Centar za uklanjanje mina BiH (BHMAC) Komitetu za implementaciju obaveza planira podnijeti novi zahtjev za produženje ovog roka.</p><h2>Minska opasnost </h2><p>U idućoj godini BHMAC planira da se stanovništvu, na sigurno korištenje, vrati površina od 75 kvadratnih kilometara, uz aktivnosti netehničkog izviđanja na 70,5 kvadratnih kilometara, uz kontinuiranu kampanju upozoravanja na opasnost od mina, na koju će u 2026.&nbsp;biti upozoreno 70.000 osoba. Predviđeno i postavljanje 4.500 znakova upozorenja na minsku opasnost. Kao rizici koji bi mogli ugroziti realizaciju plana navedeni su nedostatak sredstava,&nbsp;nedostupni ili nefunkcionalni zapisi o minskim poljima i sve teža identifikacija preostalih minskih polja zbog nedostatka relevantnih informacija nakon protoka vremena i smrti informatora, ali i nedostatak zakonske regulative i podzakonskih akata, te ljudskih resursa i opreme za rad.</p><p>- Krajem rata UN snage su definisale količinu mina na teritoriji BiH. Onako teorijski i vojnički. To je bio element za silna istraživanja, doktorate, teoretske rasprave, a u suštini pipalica, pas kao najbolji čovjekov prijatelj i oklopljene mašine su istinska sredstva za uklanjanje mina – kaže za “Avaz” Rusmir Hanić,&nbsp;ekspert za deminiranje i sudionik programa deminiranja nakon rata u BiH.</p>

<p>Govoreći o razlozima sporosti u otklanjanju ove opasnosti, Hanić kaže da standardi koji se primjenjuju kažnjavaju deminere, a ne one koji su postavljali mine, dok se bh. sistem protuminskog djelovanja uništava - nema pasa, mašina za minska polja, nema deminera.</p><p>Ž4 = Devalvirali posao</p><p>- Sad opet osmišljeno dolaze strane kompanije da se bave deminiranjem, jer eto mi to ne znamo raditi. Demineri su u međuvremenu devalvirali vlastiti posao, od kojeg žive, na granicu onih što na ulicama prose. Za sve ove godine niko nije uveo ekonomske parametre u deminiranje - produktivnost, ekonomičnost … tako da je sve više novca bilo usmjereno u “pranje” i papire, a deminiranje je bilo sporedna aktivnost – ističe Hanić.</p><p>Pojašnjava da smo tako imali i slučaj grčke firme, koja je uglavnom “deminirala” livade, koje nikad nisu bile minirane, dok se BHMAC potrudio da ih prikaže kao sumnjive i minirane.</p><p>- Bilo je važno udomiti se u administrativne strukture deminiranja, nisu imali orkestar, ali su nekad primali i muzičare, pa sve ide kako se napiše u izvještaju. Na kraju, da bi stigli rokove, međunarodna zajednica je izmislila, a naši standardizirali, metodu “deminiranja pogledom”, kojom se sumnjiva površina smanjuje, ali samo na papiru – ističe Hanić.</p><h2>Postavljanje znakova nije dovoljno</h2><p>Na kraju, odgovornost se nastoji izbjeći postavljanjem znakova upozorenja na mine, što naš sagovornik vidi kao izgovor “neprilagođena vožnja uslovima puta” za saobraćajne nesreće, ili “Pazi ledenice” u zimskom periodu.</p><p>Od 1992. do 2024. godine od mina, kasetne municije ili eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata u BiH je stradala 8.471 osoba. Od mina je tokom rata stradala 6.391 osoba. Od 1996. do 2024. u eksplozijama mina u BiH stradala je 1.781 osoba, od čega 624 smrtno. Incidenata vezanih za eksplozije mina u prošloj godini nije bilo. Tokom obavljanja poslova deminiranja u BiH su poginula 53 deminera, dok je 81 teže ili lakše ranjen.</p>

Još prisutno približno 170.000 mina, predviđeno i postavljanje 4.500 znakova

Opasnost prisutna na više od 800 kvadratnih kilometara: Mine prijete građanima i tri decenije od rata

<p>Sve su češće i glasnije izjave političara iz RS da u Sarajevu postoje saradnici Hamasa ili aktivne terorističke grupe. Iako ih zvaničnici iz ovog entiteta iznose u jeku aktuelne političke krize i trebaju poslužiti kao sredstvo pridobijanja simpatija Zapada, profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu Armin Kržalić shvata ih ozbiljno i na njih odgovara.</p><h2>Konkretni dokazi </h2><p>U razgovoru za “Avaz” kaže da ih treba sagledavati, prije svega, kroz prizmu političkog diskursa, a ne kao utemeljene sigurnosne procjene. Kržalić dodaje da takve tvrdnje, koje se često iznose bez konkretnih dokaza, imaju snažnu propagandnu funkciju, da stvore sliku o Sarajevu kao sigurnosno problematičnom okruženju i državu BiH povežu s globalnim terorizmom.</p>

<p>- U pravnom i institucionalnom smislu, Bosna i Hercegovina je članica Ujedinjenih nacija, Vijeća Evrope i partner u brojnim međunarodnim sigurnosnim aranžmanima, uključujući borbu protiv terorizma. BiH je aktivni partner u globalnoj borbi protiv terorizma i njene sigurnosne službe sarađuju s međunarodnim institucijama u ovom području. Sigurnosne službe BiH djeluju u koordinaciji s međunarodnim partnerima, a svaka eventualna pojava ekstremizma je u njihovoj nadležnosti i predmet međunarodnog nadzora. Do sada, nijedna relevantna međunarodna institucija nije Sarajevo označila kao središte ili bazu Hamasa – kaže Kržalić.</p><h2>Centralne institucije</h2><p>Pojašnjava da politički narativi ovog tipa služe za homogenizaciju biračkog tijela u RS, kroz stvaranje slike o stalnoj prijetnji “drugih” u BiH, dok se istovremeno takvim izjavama nastoje delegitimizirati centralne institucije BiH pred međunarodnim akterima, predstavljajući ih kao nesposobne da kontroliraju sigurnosne izazove.</p><h2>Narativi kao politički instrument</h2><p>- S akademskog stanovišta, radi se o klasičnom primjeru stigmatizacije političkog protivnika putem asocijacije s globalnim sigurnosnim prijetnjama, što može imati ozbiljne posljedice po društvenu koheziju i međunarodni imidž države. Ove narative treba posmatrati kao politički instrument, a ne kao vjerodostojne sigurnosne informacije. Njihova opasnost leži u tome što narušavaju ugled države, produbljuju unutrašnje podjele i otežavaju izgradnju povjerenja u demokratske institucije. Bez kredibilnih dokaza, ove izjave treba posmatrati kao politički motivisane i propagandne, a ne kao činjenice od sigurnosnog značaja – ističe Kržalić.</p>

U pravnom i institucionalnom smislu, BiH je članica UN-a, Vijeća Evrope i partner u brojnim međunarodnim sigurnosnim aranžmanima, uključujući borbu protiv terorizma, kaže Kržalić

Ima li terorističkih opasnosti u našoj državi?

Koliko je loše po BiH što se stalno dovodi u kontekst terorizma: Opasne izjave koje narušavaju ugled države

<p>Komentirajući sva dešavavanja nakon pravosnažne presude Suda BiH i prestanka mandata Miloradu Dodiku, pravni ekspert Arben Murtezić kaže da situacija izlazi iz okvira struke i pravnog tumačenja.</p><p>- To je ono što je suštinski problem od samog početka i bit će u budućem periodu, čije je trajanje, nažalost, neizvjesno. Malo toga je sporno s pravnog stanovišta. S pravosnažnošću presude stupaju na snagu i pravne posljedice presude, jasno je koje su to posljedice i ako je bilo nekih dilema, one su razjašnjene kroz saopštenja Suda BiH. Nepoštivanje odluke suda generalno jeste krivično djelo, međutim, kada se radi o odlukama parlamenata pitanje odgovornosti je zaista složeno. Pravosudne institucije svakako treba da dosljedno provode zakon, ali je teško očekivati da mogu biti jedina adresa za rješavanje krize – kaže Murtezić.</p>

Nepoštivanje odluke suda generalno jeste krivično djelo, međutim, kada se radi o odlukama parlamenata pitanje odgovornosti je zaista složeno

Arben Murtezić za "Avaz" o Dodiku: Pravosudne institucije treba da dosljedno provode zakon

<p>Ponašanje Milorada Dodika i vrha vlasti u RS nakon presude Suda BiH je na granici ludila, jer ovakvo poricanje i neprihvatanje realnosti nije normalno, izjavio je za "Avaz" šef Kluba poslanika PDP-a u NSRS Igor Crnadak. Komentirajući posljednje odluke bivšeg predsjednika RS i aktuelne većine u skupštini, Crnadak kaže da se ponašaju "kao da je čitav narod bez mozga, pa misle da im može proći da jedan dan poštuju presudu, Sud BiH i Ustavni sud, a drugi dan provode referendume i uvode Republiku Srpsku u vanredno stanje zbog iste te presude".</p><p>- Imenovanje mandatara je nastavak ove psiho drame, u kojoj je kraj poznat, jer koliko god odbijate realnost, ne možete poništiti stvarno stanje stvari. S druge strane, što duže to radite otrežnjenje je sve teže i bolnije. Dodik jednostavno više nije predsjednik Republike, pa je njegovo imenovanje novog mandatara bez ikakve pravne važnosti, to je bezvrijedan papir. Cijela ova situacija podsjeća me na jednog čovjeka iz mog naselja koji je punih deset godina nakon rata svaki dan hodao u uniformi i bio ubijeđen da rat još uvijek nije završen - kaže Crnadak za "Avaz".</p><h2>Raspisivanje referenduma</h2><p>On je komentirao i zaključke usvojene na posljednjoj sjednici NSRS i odluku o raspisivanju referenduma.</p><p>- Sve ono što je 50 poslanika izglasalo u petak, pod snažnim pritiskom i strogom kontrolom Milorada Dodika, je posao koji je štetan, prije svega za RS. Provođenje usvojenih odluka i zaključaka direktno bi ugrožavalo mir i bezbjednost i odvelo bi hiljade ljudi u počinjenje veoma ozbiljnih krivičnih djela. Nasilna opstrukcija održavanja izbora je krivično djelo koje nema veze sa Kristijanom Šmitom i predstavlja opasan akt nasilja nad demokratskom voljom građana.</p><p>Posebna priča je referendumsko pitanje iz kojeg se vidi koliko smo mi u opoziciji bili u pravu, jer se sve vrti oko samo jedne presude i oko političke sudbine samo jednog čovjeka - ističe Crnadak.</p><h2>Dublja izolacija</h2><p>Dodaje da RS ima pravo na referendum, ali da se ovdje radi o zloupotrebi, jer na referendumu se narod ne može pitati šta misli o nekoj pravosnažnoj presudi, jer je to besmisleno.</p><p>- Ovakvo inaćenje i pokušavanje da prođete glavom kroz zid koštaće nas još dublje izolacije i donijeće mnogo novih problema za Republiku Srpsku. Po mom mišljenju, ovdje se ne radi o produbljivanju pollitičke krize, nego o kršenju zakona, odbijanju provođenja pravosnažne presude i potencijalnom ugrožavanju bezbjednosti. To nisu političke stvari, niti su opozicija ili mediji nadležni i pozvani da rješavaju ovakve situacije. Zna se ko je za to zadužen, a kad se to riješi onda ćemo imati nastavak političkih sučeljavanja i izbornih utakmica. Nema niko pravo da zabija glavu u pijesak i da se krije iza opozicije ili iza javnosti. Nemaju na to pravo ni Dodik, koji je ponovo opoziciju označio kao najveći problem, ali ni oni kojima je posao da ovakve situacije razriješe - kaže Igor Crnadak za "Avaz".</p>

Imenovanje mandatara je nastavak ove psiho drame, u kojoj je kraj poznat, jer koliko god odbijate realnost, ne možete poništiti stvarno stanje stvari

Crnadak za "Avaz": Provođenje usvojenih odluka i zaključaka NSRS direktno bi ugrožavalo mir i bezbjednost

<p>Mjesecima već iz RS stižu salve kritika usmjerenih na visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt), horska protivljenja nametanju njegovih odluka, te konstantna pozivanja na “izvorni Dejton”. Dok se i u nekim međunarodnim krugovima zvaničnici RS pokušavaju predstaviti kao zaštitnici Dejtonskog mirovnog sporazuma, uporno se zaboravljaju činjenice da je iz ovog dokumenta, kao sa švedskog stola, uzeto ono što je takvim politikama odgovaralo i da zbog toga RS nije imala “problem” samo sa Šmitom, već sa svim visokim predstavnicima koji su svoje mandate odlučili provesti radeći, a ne spavajući.</p><p>Branitelji Dejtona uporno preskaču član 1. Ustava, kojim je precizirano da “BiH nastavlja svoje pravno postojanje, u skladu s međunarodnim pravom, kao država, uz prilagodbu njenog unutrašnjeg ustroja, te unutar njenih međunarodno priznatih granica”. Zanemaruje se i član 3., kojim  su definirane nadležnosti državnih vlasti i entiteta i kojim je nedvosmisleno predviđeno da će BiH, osim 10 osnovnih, preuzeti odgovornost i za “ostala pitanja o kojima se dogovore entiteti ili pitanja potrebna radi očuvanja suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke neovisnosti i međunarodnog subjektiviteta BiH”.</p><p>Kada je u pitanju Aneks 7 i povratak izbjeglih osoba, treba li podsjećati da je on spriječen i fizičkim napadima na povratnike, barikadama i protestima, te dugogodišnjim različitim opstrukcijama u svakom segmentu života širom RS? Niko danas ne zna gdje je nestao Aneks 9, kojim je bilo predviđeno hitno osnivanje Transportnog preduzeća BiH, javnog preduzeća za organiziranje i upravljanje saobraćajnom infrastrukturom - cestama, prugama i lukama.</p><p>Dakle, problem nije u visokim predstavnicima i strancima, koliko u potpisnicima Dejtonskog sporazuma i njihovim nasljednicima koji, umjesto da grade državu čiji su dio, čine sve da je bude što manje, pa makar to išlo i na štetu naroda kojeg predstavljaju.&nbsp;</p>

Branitelji Dejtona uporno preskaču član 1. Ustava

Lažni zagovornici Dejtona

<p>Nova faza političke krize, inicirana pravosnažnom presudom i oduzimanjem mandata Miloradu Dodiku, te najave novog referenduma, samo su nastavak stanja koje traje već skoro dvije decenije, otkako je Dodik dobio drugi mandat, izjavio je za „Avaz“ politički analitičar i direktor Centra za regionalizam iz Novog Sada Aleksandar Popov. Dodaje da je s Dodikom, kao ključnim čovjekom na političkoj sceni, BiH išla iz jedne u drugu krizu.</p><p>- On je sve ovo vrijeme igrao „duple pasove“ i s predstavnicima ostala dva konstitutivna naroda, sa najavama unitarne BiH i otcjepljenja RS nabacuju lopte jedni drugima da bi što duže trajali. Te igranke su, uz pasivnu ulogu bivšeg visokog predstavnika Valentina Incka (Inzko), trajale sve dok nije došao Kristijan Šmit (Christian Schmidt) koji je počeo da preduzima energične mjere, a koje nailaze na otpor zato što, koliko-toliko, vode u pravcu konsolidacije. Dodik je otišao najdalje, ne znam zašto mu je trebalo da se toliko inati, a u historiji je mogao ostati zabilježen kao veliki čovjek, jer je bio građanski orijentisan za vrijeme rata i protivio se takvoj politici – kaže Popov.</p><h2>Nije faktor</h2><p>Sa zaokretom od demokrate do nacionaliste, Dodik je najviše učinio na urušavanju BiH, ali Popov u svemu vidi pomalo šizofrenu igru.</p><p>- S jedne strane negira BiH kao državu i visokog predstavnika, a onda se odazove pozivu Suda BiH, prihvati da otkupi kaznu, na taj način priznajući i institucije BiH i visokog predstavnika. Sada imamo daljnje produbljivanje krize u RS s ostavkom premijera Vlade Radovana Viškovića i suđenje njemu i predsjedniku NSRS Nenadu Stevandiću, tako da ja mislim da se Dodiku polako, ali sigurno urušava sistem. Mislim da on više nije onaj faktor, ne samo u BiH, već i u RS. Prijeti referendumima, ali mislim da je to prijetnja prazne puške. Međunarodna zajednica sigurno neće pristati dozvoliti da se, u jeku opšte, globalne krize, pregovora oko Ukrajine, rata u Gazi i velikog svjetskog prestrojavanja, otvori novo žarište na Balkanu – ističe Popov.</p><p>Podsjeća na izjave američkog državnog sekretara Marka Rubija (Marco), koji je u martu ove godine poručio da djelovanje predsjednika RS Milorada Dodika podriva institucije BiH i ugrožava njenu sigurnost i stabilnost, ali da situacija u BiH ne smije voditi raspadu zemlje, niti novom sukobu, ali i da ovo nije 1992. godina i da SAD neće dopustiti stvaranje sigurnosnog vakuuma i da se teško stečeni mir u BiH ugrozi. Popov ocjenjuje da i opozicija u RS ne pokazuje spremnost da podrži Dodika u onome što radi.</p><p>- Ovo je možda prilika za zaokret u BiH, ako se Dodik stvarno skloni s političke scene. To će biti upozorenje i predstavnicima ostala dva naroda koji, ne u toj mjeri, ali doprinose nestabilnosti u BiH. Od Čovića koji zagovara treći entitet, dok likovanje iz Sarajeva nakon presude Dodiku izaziva samo kontrareakciju i djeluje, ne samo na političare, već i na običan svijet. Na način da to sve izgleda kao da ponižavaju RS, a takvo ponašanje nije dobro – dodaje Popov.</p><p>Čini se da međunarodna zajednica bez reakcija i u tišini posmatra dešavanja u BiH, ali Popov smatra da se mnogo toga dešava „iza zavjese“.</p><h2>Stanje na ivici</h2><p>- Nije slučajno što je Dodik prihvatio presudu Suda BiH i da su se i Stevandić i Višković uredno odazvali sudu. Zato mislim da međunarodna zajednica nije pasivna, jer mislim da je stiglo upozorenje. Osim SAD, ni evropske zemlje neće dozvoliti nikakve avanture, a ovo što Dodik prijeti namijenjeno je domaćoj javnosti, da se vidi da se on ne predaje tek tako, ali se zapravo vidi da je kooperativan kad zagusti – pojašnjava Popov.</p><p>Dešavanja u Srbiji, koju već mjesecima potresaju masovni protesti građana, opisuje kao stanje na ivici, pa je teško predvidjeti u kojem pravcu će sve ići. Dok predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavljuje odlučne mjere, Popov očekuje da situacija u septembru bude još gora.</p><p>- Uz sva svjetska previranja, vidimo da su nestabilne i Crna Gora, i Sjeverna Makedonija, pa konačan rasplet zavisi i od onog na globalnom planu. Vidimo da se ulazi u neku završnicu oko Ukrajine, da američki predsjednik Donald Tramp (Trump) s nipodaštavanjem gleda na svoje partnere u Evropi, pa je rasplet neizvjestan. U svakom slučaju, da nije nestabilnosti globalne sigurno bi pažnja Evrope, a možda i Amerike, više bila usmjerena na ovaj region. Sve to odvlači pažnju, ali ne u tolikoj mjeri da se ovdje može desiti ozbiljniji požar. U narednih pola godine vidjet ćemo neku vrstu raspleta – zaključuje politički analitičar Aleksandar Popov.</p><h2>Zadnji među zadnjima</h2><p>BiH je u potpunom zastoju kada je evropski put u pitanju, posljednja u regionu izvan plana rasta, s već uskraćenim iznosom od 100 miliona eura i mogućnošću da on bude dodatno umanjen ako svoje obaveze ne ispuni do kraja septembra. Popov odgovornom smatra i međunarodnu zajednicu koja je dopustila da se politički predstavnici konstitutivnih naroda toliko osile.</p><p>- 30 godina od Dejtona, BiH je i dalje protektorat, a niko nema ideju šta dalje da se uradi. Tri decenije su propuštene da se napravi novi dogovor i da se izađe iz tog začaranog kruga iz 90-tih godina – kaže Popov.&nbsp;&nbsp;</p>

S jedne strane negira BiH kao državu i visokog predstavnika, a onda se odazove pozivu Suda BiH, prihvati da otkupi kaznu

Politički analitičar Aleksandar Popov za „Dnevni avaz“: Dodikov sistem se polako urušava, referendum je prijetnja praznom puškom

<p>Bez obzira na pravosnažnu presudu Suda BiH i odluku Centralne izborne komisije BiH, kojom mu je formalno oduzet mandat, Milorad Dodik se i dalje predstavlja i za skupštinskom govornicom nastupa kao predsjednik RS. Iako se zaključcima NSRS pokušava sakriti iza skupštinske većine, koja je odbacila presudu Suda BiH, odgovornost u njegovom slučaju je individualna, kako za počinjeno djelo zbog kojeg je osuđen, tako i za neizvršavanje presude Suda BiH.</p><p>- Krivični zakon BiH je propisao krivično djelo neizvršavanje sudske odluke. Milorad Dodik je djelimično izvršio sudsku odluku, ali sve dok se ne izvrši u potpunosti ona se smatra neizvršenom. On je platio 36.500 KM, otkupio godinu dana zatvora, ali drugi dio presude se odnosi na obavezu njegovog uklanjanja s pozicije. To je važniji dio. Međutim, od dana donošenja odluke, on čini krivično djelo neizvršavanja pravomoćnih sudskih odluka. Naravno, sporost Tužilaštva BIH je evidentna. Objektvno, stav pravne struke je da je on već u krivičnom djelu, pa bi red bio da je Tužilaštvo BIH, u prošli a ne u sljedeći ponedjeljak, nešto uradilo. Dodika se mora procesuirati – kazao je za „Avaz“ advokat i bivši tužilac Damir Alić.    </p><p>Dodaje da zbog izostanka reakcije nadležni tužilac zaslužuje disciplinske mjere, jer ne poduzima ništa uprkos evidentnom nepoštivanju sudske presude od strane bivšeg predsjednika RS. U konkretnom slučaju, proces se pokreće ex officio, odnosno po službenoj dužnosti, bez čekanja da Tužilaštvu neko dostavi prijavu. </p><p>- Kada je Sud BiH odbio žalbu na odluku CIK-a, neko je u Tužilaštvu BiH morao biti obaviješten. Od tog momenta je Milorad Dodik u krivičnom djelu neizvršavanja sudske presude i neko je morao odmah da mu pošalje poziv za istražno ročište i da ga sasluša. Protiv Dodika se vodi i istraga zbog napada na ustavni poredak. Tolerancija Dodika na slobodi, koji hoda okolo i predstavlja se kao predsjednik RS, predstavlja degradaciju i politizaciju pravosudnog sistema – ističe Alić.</p>

Milorad Dodik je djelimično izvršio sudsku odluku, ali sve dok se ne izvrši u potpunosti ona se smatra neizvršenom, kazao je

Advokat Damir Alić za "Avaz": Dodik čini novo krivično djelo, neko je morao da ga sasluša

<p>Nekoliko dana dijeli Bosnu i Hercegovinu od izlaska prijevoznika na najmasovniji protest do sada, te snažnog udara na lance snabdijevanja koji bi, u ovisnosti koliko blokade budu trajale, mogao uzrokovati nestašice različitih proizvoda u bh. gradovima.</p><h2>Poseban plan </h2><p>Kako saznaje „Avaz“, Upravni odbor Konzorcijuma Logistika BiH u nedjelju bi trebao donijeti konačnu odluku o modelu protesta od lokalnih zajednica do granica, u kojima će učestvovati najmanje 6.500 kamiona, te veliki broj putničkih i kombi vozila. U svakoj lokalnoj zajednici priprema se poseban plan, a prema trenutno dostupnim informacijama blokadama će biti obuhvaćeno više od 145 cesta, raskrsnica i kružnih tokova, te prilazi prema 24 carinska terminala u BiH. Sve počinje 1. septembra u šest sati i trajat će do ispunjenja zahtjeva.</p><p>- Koordinatori Plenuma će u svakoj lokalnoj zajednici stupiti u kontakt s policijskim stanicama, gradonačelnicima i načelnicima, kako bi objasnili razloge i prezentovali model protesta. Odgađanja nema – kazao je koordinator konzorcijuma Velibor Peulić.</p><p>Dok bh. vlasti potcjenjuju posljedice ovakve reakcije prijevoznika, koji već danima najavljuju proteste po „francuskom modelu na bh. način“, predstavnici konzorcijuma dobili su poziv iz Evropske komisije na sastanak 26. avgusta. Ipak, najavljuju da od protesta neće odustati, a na naš upit hoće li, kao u slučaju poljoprivrednika, u svojim namjerama biti spriječeni, odgovaraju: „Mi ne idemo s traktorima“.</p><p>Kao razloge za protest navode nerad vlasti, uprkos poznatim zahtjevima i obećanjima da će oni biti ispunjeni.</p><h2>Nezakonita hapšenja </h2><p>- Država nije zaustavila nezakonita hapšenja vozača, iako su ministri Edin Forto i Elmedin Konaković obećali djelovanje. Ministar Forto nije realizirao nijedan od 17 dogovorenih zaključaka, uključujući izmjenu Pravilnika o licenciranju. Sektor transporta je oštećen za 243 miliona KM nezakonitim obavezama u proteklim godinama. Ministarstvo komunikacija i transporta BiH je prenijelo suverenitet države u tehničkim standardima na druge države. Umjesto rješenja, formiraju se nove radne grupe, dok pojedini službenici prijete i ucjenjuju prevoznike. Ministarstvo vanjskih poslova nije riješilo bilateralne probleme sa susjednim državama – navodi se u jednom od niza dopisa koji su posljednjih dana upućeni na adrese nadležnih institucija.</p><h2>“Ovo je borba za sve nas”</h2><p>Podsjetimo, najavljene masovne proteste prijevoznici vide kao posljednji pokušaj spašavanja domaće industrije transporta i 47.000 radnih mjesta u njoj. Od institucija BiH očekuju realizaciju svih dogovorenih tačaka, od ukidanja diskriminacije na prostoru EU, smanjenja troškova akciza na gorivo i putarine, do skraćivanja zadržavanja na granicama.</p><p>- Pozivamo Vas na podršku, jer ovo je borba i za sve nas – da ostanemo, da punimo budžet na dobrobit svake lokalne zajednice. U našim firmama rade vaše komšije, prijatelji i rodbina. Zato vas pozivamo da, po ugledu na sve razvijene zemlje, odbranimo pravo na rad – navode iz konzorcijuma u poruci.</p><p>&nbsp;</p>

Koordinatori Plenuma će u svakoj lokalnoj zajednici stupiti u kontakt s policijskim stanicama, gradonačelnicima i načelnicima

Peulić: Ministar Forto nije realizirao nijedan od 17 dogovorenih zaključaka 

Vlast potcjenjuje bunt prijevoznika: U pripremi blokade sa 6.500 kamiona na više od 145 lokacija širom BiH

<p>Gradilište na lokalitetu Poprati – Popržen u Stocu, gdje je u toku izgradnja zida u sklopu uređenja prostora na kojem će biti otvoreno novo mezarje, danas je posjetio federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Nerin Dizdar. U izjavi za “Avaz” on je kazao da je ministarstvo na čijem je čelu osiguralo 70.000 KM za radove koje je potrebno završiti kako bi harem bio formiran.</p><p>- To smo učinili odmah nakon što je, zajedničkim naporima, prošle godine osigurana lokacija. Ne smijemo zaboraviti da je to višedecenijski problem koji se nije rješavao. Sada imamo osporavanje te odluke, ali radovi se izvode legalno, jer je Medžlis IZ Stolac uložio žalbu na rješenje, koja odlaže izvršenje. Naravno, ovdje mislim da nikome nije i ne treba biti cilj bilo šta lomiti preko koljena, ali radi se o gorućem problemu povratničke zajednice. Ovdje imamo kršenje temeljnog prava na mir pokojnika, jer su bukvalno u haremima prekopavane starije kosti kako bi bile ukopane nove rahmetlije. To pokazuje do koje je mjere povratnička zajednica, slobodno možemo reći, bila očajna u rješavanju tog problema, kako bi i ukopi rahmetlija prolazili dostojanstveno – kazao nam je Dizdar.</p><p>On poziva na prihvatanje ovakvog rješenja kao realnosti, na podršku povratnicima u Stolac i rješavanje drugih problema koje oni imaju. Dodaje da se lično uključio i u osiguranje dolaska ljekara u Dom zdravlja Uzinovići, uz pomoć KB “Safet Mujić” iz Mostara.</p>

Orhan Tikveša za "Avaz": Nastavili smo radove započete prije više od mjesec dana, problem je svakim danom sve veći

<div><span style="color: rgb(0, 0, 0); font-family: Roboto;">- Nadam se da će i ovo što se desilo danas označiti pozitivnu prekretnicu, a ni na koji način ne generirati nikakve sukobe, jer je ovo nešto protiv čega niko ne može imati nikakvu riječ sporenja. Što se tiče zakonskog aspekta, neka to nadležni organi vode u skladu sa svojim procedurama. Lokalna vjerska zajednica dobila je dozvolu na osnvu koje gradi, Općina to osporava i nije nikakav problem da se iskoriste svi pravni alati da se situacija u konačnici razriješi. Naravno, to rješenje treba ići u smjeru poštivanja prava povratničke zajednice i činjeničnog stanja. Ovdje je čisto kao sunce i jasno da se radi o ostvarenju temeljnih ljudskih prava povratnika – radi se o gorućem problemu, čije se rješavanje više nije moglo odlagati – ističe Dizdar.</span></div>

Ne smijemo zaboraviti da je to višedecenijski problem koji se nije rješavao, kazao je

Nerin Dizdar za “Avaz”: U Stocu su u haremima prekopavane starije kosti kako bi bile ukopane nove rahmetlije

<p>Da li prihvatate odluke neizabranog stranca Kristijana Šmita i presude neustavnog Suda BiH izrečene protiv predsjednika Republike Srpske, kao i odluku CIK-a o oduzimanju mandata predsjedniku Srpske Miloradu Dodiku? Ovako glasi pitanje formulirano odlukom NSRS, na koje bi građani ovog entiteta trebali odgovoriti 25. oktobra. Politički analitičar Velizar Antić ocjenjuje da je referendumsko pitanje jako loše formulirano.&nbsp;</p><p>- Prije svega, jako je široko postavljeno i može da dovede u zabludu glasače. U njemu se, u suštini, nalaze tri referendumska pitanja. Jedno je vezano sa Kristijana Šmita, drugo za Sud BiH, a treće za CIK. Dakle, u referendumsko pitanje su ubačena tri pitanja što nije dobro. Takođe, Sud BiH je uspostavljen u parlamentarnoj proceduri i njegovo eventualno ukidanje bi moralo da ide istim putem kroz parlamentarnu proceduru, a nikako na referendumu. Tako da ovo pitanje uopšte nema smisla jer se njime ništa ne može postići. A treći dio referendumskog pitanja, vezan za CIK, također ne rješava nikakav problem, jer CIK nije samostalno oduzeo mandat predsjedniku Republike Srpske, već je poštovao odluke Suda BiH i sproveo je Izborni zakon u djelo. Dakle, ne može se na referendumu odlučivati o valjanosti odluke CIK-a, koji je radio po zakonu - kazao je Antić za "Avaz".</p>

Ne može se na referendumu odlučivati o valjanosti odluke CIK-a, koji je radio po zakonu

Velizar Antić za "Avaz": Referendumsko pitanje nema smisla, jer se njime ništa ne može postići

<p>Na lokalitetu Poprati – Popržen u blizini Radimlje u Stocu u toku je izgradnja zida oko budućeg mezarja. Osim firme angažirane na izvođenju radova, pomaže i stotinjak volontera koji svojim radom žele doprinijeti da se jedan od gorućih problema Bošnjaka u ovom gradu konačno riješi.</p><p>- Ovo je nastavak radova koji su ranije započeti, a nisu stali ni pod kakvom silom zakona, već zbog vremenskih uslova, jer visoke temperature ne odgovaraju ovoj vrsti građevinskih poslova. U malo većem radnom obimu nastavljeni su radovi započeti prije nešto više od mjesec dana - kazao je za Avaz predsjednik Medzlisa Islamske zajednice Stolac Orhan Tikveša.</p><p>Lokaciju su danas posjetili pripadnici EUFOR-a u sklopu redovne misije obilaska terena.</p><p>Stavljanjem u funkciju novog mezarja trebao bi biti riješen problem koji je već deceniju i po prisutan u Stocu, gdje Bošnjaci praktično nemaju gdje ukopati svoje umrle.</p><p>- Iznalaze se rješenja u postojeća dva harema, ali to je vrlo otežan posao. Traženje nekih praznih dijelova prostora između postojećih mezara. U donjem haremu imamo jedan dio koji vjerovatno datira iz perioda pomora kuge, pa nisu ni obilježeni, ali postoje valovi na površini zemlje na osnovu kojih se određuje gdje je mezar i ima neki prazni prostor, ali se mora odmicati. U tom dijelu se popunjavalo ali svakim danom je problem sve veći. Procedurom oko ove lokacije, koja traje više od deset godina, nadamo se rješenju - pojašnjava Tikveša.</p>

<p>Lokalna administracija u Stocu izdala je urbanističku, a prije godinu dana i građevinsku dozvolu. Dozvola je potom poništena, a prošle sedmice je Gradsko vijeće, preglasavajući Bošnjake, usvojilo Prostorni plan za period 2024.-2034. godine, kojim je lokacija predviđena za mezarje premještena u nepristupačno i zabačeno područje Dragovilja prema Ljubinju, u blizinu administrativne entitetske crte.</p><p>- Kad smo krenuli s radovima ovdje načelnik je proglasio ništavnim građevinsku dozvolu, s tim što to još nije pravosnažno, jer postoje rokovi po žalbi i mi smo trenutno u toj pravnoj poziciji da čekamo odgovor na našu žalbu, ali smo i u pravu da gradimo. Naša dozvola je važeća. Što se tiče lokacija koje su predviđene prostornim planom usvojenim na zadnjoj sjednici, niko službeno nije kontaktirao nijednu instancu Islamske zajednice - ističe Tikveša.</p><p>U svakom slučaju, rješenje se više ne može čekati.</p><p>- Žurba je odavno, ali mi nikad nismo htjeli od toga praviti senzaciju. Najlakše je napraviti senzaciju. Stolac često dolazi u medije kao grad slučaj s nekim problemima, ali mi želimo ići prema rješenju a ne kompliciranju situacije. Mislimo da to nije dobro. Želimo poslati pozitivnu sliku ostatku BiH i Stocu kao mjestu koje ima šta ponuditi i koje je poželjno za posjetiti i u njemu boraviti - dodaje predsjednik Medžlisa IZ Stolac Orhan Tikveša.</p>

Kad smo krenuli s radovima ovdje načelnik je proglasio ništavnim građevinsku dozvolu,

<p>Ovako formulirano referendumsko pitanje, u dijelu kojim se od građana traži da se izjasne da li prihvataju presude Suda BiH izrečene Miloradu Dodiku i odluku CIK BiH kojom mu je utvrđen prestanak mandata predsjednika RS, suprotno je Ustavu BiH i Ustavu RS, kazao je za "Avaz" pravni ekspert Milan Blagojević.</p><p>- Nije u nadležnosti Narodne skupštine niti građana da raspravljaju, niti da na bilo koji način, pa ni putem referenduma, odlučuju o presudama sudova niti o odlukama CIK BiH.</p><p>Da je kojim slučajem referendumsko pitanje glasilo samo da li građani prihvataju odluke Kristijana Šmita, to bi bilo dozvoljeno i ustavno, jer Ustav BiH propisujući u članu 3.3b) da su opšta načela međunarodnog prava, a to su suverenosti države i zabrana uvođenja starateljstva nad državom članicom UN-a, sastavni dio pravnog poretka BiH, time, tom ustavnom normom iz člana 3.3b), zabranjuje da iko drugi vlada Bosnom i Hercegovinom i da donosi zakone u njoj osim njenih državnih i entitetskih institucija - kazao nam je Blagojević.</p>

Nije u nadležnosti Narodne skupštine niti građana da raspravljaju i odlučuju o presudama sudova niti o odlukama CIK BiH

Milan Blagojević za "Avaz": NSRS i građani, pa ni putem referenduma, ne mogu odlučivati o presudama sudova i CIK-a BIH

<p>Neodgovorna i nekompetentna vlast, koja ovu zemlju vodi iz jedne u drugu političku krizu, ekonomiju BiH neizbježno gura ka ponoru. Ekonomski stručnjak i bivši bh. diplomata Draško Aćimović uporedio je podatke o neto dobiti privrede sa susjednom Hrvatskom i došao do frapantnog zaključka da za zemljom s približno istim brojem stanovnika BiH zaostaje nekoliko puta.&nbsp; &nbsp;</p><h2>Nekoliko puta </h2><p>- Dobit privatnog, državnog i mješovitog sektora u Hrvatskoj u 2024. godini iznosila je 9,9 milijardi eura. Poduzetnici iz privatnog sektora, njih 160.182 sa 925.676 zaposlenih, ostvarili su ukupne prihode od 147,6 milijardi eura, od čega je 8,8 milijardi eura neto dobiti. Neto dobit poduzetnika u državnom vlasništvu je 523,4 miliona, a onih u mješovitom vlasništvu 607,7 miliona eura. BiH privredno zaostaje ne nekoliko procenata, već nekoliko puta. Ovo treba biti trenutak otrežnjenja za sve u BiH &nbsp;– kaže Aćimović.</p>

<p>U istoj godini, neto dobit privrede u RS iznosila je 1,6 milijardi, a u FBiH 2,1 milijardi eura, pa je evidentno da je riječ o tri puta manjem prihodu.</p><h2>Oporavak proizvodnje</h2><p>- Struktura dobiti koja u BiH uglavnom dolazi iz neproizvodnog sektora - banke, trgovina, osiguranja… ne daje naznake oporavka proizvodnje. Također, moramo uzeti u obzir da je neto dobit u BiH veća od realne iz razloga “izvlačenja” novca kroz nizak procent poreza na dobit, što u konačnom daje još lošiji rezultat – ističe Aćimović.</p><p> </p><h2>Ko će preuzeti odgovornost</h2><p>Naš sagovornik se pita:</p><p>- Da li će neko od političara preuzeti odgovornost i podnijeti ostavke? Da li će se napokon napraviti strategija razvoja privrede u BiH? Da li neko misli da će EU zeljeti da u svom klubu ima zemlju koja je prva po korupciji, kriminalu i privredno zaostaje nekoliko puta čak i od prvog susjeda?</p>

Dobit privatnog, državnog i mješovitog sektora u Hrvatskoj u 2024. godini iznosila je 9,9 milijardi eura, kaže Aćimović

Ekonomija BiH nekoliko puta zaostaje za susjednom Hrvatskom

<p>Iako nije prevazišla ni prethodnu, s pravosnažnom presudom Miloradu Dodiku, te novim posebnim sjednicama i odlukama o referendumu u RS, BiH ulazi u novu političku krizu. Ona dolazi u periodu kada je fokus međunarodne zajednice na Ukrajini, manjim dijelom i na Gazi, jer BiH, srećom, nije prioritet tog ranga.</p><p>Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić kaže da je ključni problem što BiH, 30 godina od rata, bez obzira što ima vlastite institucije, predstavlja neku vrstu protektorata.</p><h2>Američka podrška</h2><p>- Bez obzira što imamo entitet koji ne priznaje postojanje protektorata, on egzistira u formi visokog predstavnika, pa i njegovog zamjenika. Ako ne postoji mogućnost da politički akteri u BiH iznađu rješenje za budućnost, onda to treba napraviti ona strana koja drži taj protektorat. Nažalost, fokusa na BIH nema, pa ispada da bi trebalo doći do ljudske krvi da se nešto napravi – kaže Avdagić.  </p><p>Uprkos snažnim, ponekad i opravdanim kritikama prema Donaldu Trampu, on smatra da bi se rješenje za BIH moglo potražiti i u Bijeloj kući, uz posredovanje američkog predsjednika.</p><p>- Svi akteri u BiH računaju na američku potporu, svi spremni, voljni, imaju dobar odnos s njim, pa hajde svi zatražite njegovo posredovanje. To je najsavršenije vrijeme za BiH. Ali onda nema “mlaćenja prazne slame”, jer kod Trampa morate brzo dogovoriti. Ako je bio Dejton 1, neka bude Mar-a-Lago 2. Tramp može sjesti i s Putinom, sa svima, po meni to je prava prilika, ali očigledno je da se svi boje da to neće završiti onako kako očekuju – ističe Avdagić.  </p><p>Komentirajući napore da se, upravo uz posredovanje predsjednika SAD-a, zaustavi rat u Ukrajini, Avdagić kaže da se osjeća da postoji volja, a i vrijeme je da se zaustave ubijanja ljudi i uništavanje Ukrajine, pa i Rusije. Podsjeća da se ratovi završavaju na različite načine, kao u Hrvatskoj, s državom u njenim granicama, ili u BiH, gdje s Dejtonskim sporazumom niko nije sretan, ili na Kipru, kao podijeljenom zemljom.</p><p>- Šta će biti u Ukrajini, stvar je pregovora, ali mislim da je nerealno očekivati razmjenu teritorija. Zato je, po meni, najrealnija varijanta zamrzavanja sukoba na trenutnim linijama. Što će biti poslije, teško je predvidjeti. Neki kažu da bi biologija mogla odraditi svoje u kontekstu ruskog predsjednika, ali kad pogledamo primjere iza nas, nekad privremena rješenja ostaju trajna – dodaje Avdagić.</p><h2>Nova operacija</h2><p>Dok Izrael pokreće novu operaciju, s ciljem potpune okupacije Gaze, Avdagić kaže da život jednog djeteta ne vrijedi nikakvog ideala. Akciju Hamasa iz oktobra 2023. osudio je više puta, ali se postavlja pitanja da li odmazda režima u Tel Avivu podrazumijeva 100 Palestinaca za jednog Jevreja.</p><p>- Iz poštovanja prema srebreničkim žrtvama, kojima je na pravnim temeljima dodijeljen termin genocida, ja ga nikad ne bih koristio u kontekstu Gaze. Međutim ovo je nesumnjivo velika tragedija i ovo što se događa samo po sebi poziva čitavu međunarodnu zajednicu na akciju. Odjeka nema. Fokus je više na pitanju priznanja Palestine, nego na humanitarnim razmjerama koje traže odgovor odmah. Kad imate ranu koja krvari nećete je sanirati suplementima i jačanjem organizma, već prvo idete zatvoriti ranu. Umjesto priča o priznanju, s obzirom na broj zemalja koje su već priznale Palestinu, što nije pomoglo, jasno je što se mora prvo napraviti. Nažalost, tu je puno manje međunarodne volje nego u slučaju Ukrajine – ističe vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić.</p>

Ako je bio Dejton 1, neka bude Mar-a-Lago 2

Denis Avdagić za "Avaz": Nažalost, fokusa na BiH nema

<p>Više od stotinu mještana lukavačkih sela Šikulje i Huskići protestirali su prije nekoliko dana ispred Policijske uprave Lukavac zbog napada na njihovog komšiju Alena Čelikovića u susjednoj Smolući. Čeliković je zadržan na liječenju u UKC-u Tuzla, a trojica napadača privedeni su u srijedu. Sumnjiče se za krivična djela teška tjelesna povreda, u vezi s protivpravnim lišenjem slobode.&nbsp;</p><h2>Pucali u zrak</h2><p>Na ovaj način su kulminirali već duže vrijeme narušeni odnosi između stanovnika Šikulja s nekoliko izbjegličkih porodica koje su se iz Zenice doselile u Smoluću, srpsko selo u koje se još nije vratio niko od prijeratnih stanovnika. Netrpeljivost između mještana i doseljenika i ranije se ogledala u verbalnim sukobima, zaustavljanju vozila, pa i pucanju u zrak, ali narušeni odnosi prijete i tragičnim posljedicama.</p><p>Počinitelji napada su privedeni nakon izlaska iz zgrade Općine Lukavac, gdje su razgovarali s načelnikom Edinom Delićem. Delić za “Avaz” kaže da je u nizu incidenata između domicilnog stanovništva i doseljenika istina, vjerovatno, negdje između.</p><h2>Lokalna zajednica </h2><p>- S nadležnim institucijama moramo zaustaviti svaku vrstu nasilja i egzistencionalnog straha, da se sigurnost vrati i da se kroz neka mirovna vijeća pokušaju približiti stavovi. U razgovoru s njima insistirao sam da pravdu ne smiju uzimati u svoje ruke, jer je bilo slučajeva zaustavljanja vozila, propitivanja, jer to je posao policije i nadležnih organa. Intencija lokalne zajednice je da te ljude integrišemo i s domicilnim Smolućanima, koji imaju nekretnine a neki se žele i vratiti, ali i sa stanovnicima Šikulja i da pokušamo zajedničku tu agoniju prekinuti – dodaje Delić.</p><p>Stanovnici Šikulja su, tokom protesta, upozorili da će,&nbsp;u slučaju da se incidenti nastave, biti prinuđeni da se sami brane.</p><h2>Bespotreban sukob</h2><p>U javnosti se doseljenici u Smoluću, koji žive u patrijarhalnoj zajednici, vezuju i za vjerski radikalizam, što unosi dodatne nemire i stvara lošu sliku o lokalnoj zajednici, što, prema Delićevim riječima, nije realno.</p><p>- Zamislite kako zvuči priča, kad to neko u ova luda vremena hoće zloupotrijebiti, pa u javnosti ljude iz Smoluće nastoji predstaviti kao vjerske fanatike. Ja sam to potpuno drugačije doživio. Ljudi su vjernici, ali jako daleko od nekog radikalizma, ni blizu toga. Sve priče o vjerskom ekstremizmu su netačne i napumpane. Međutim, ono što je definitivno to je da imamo sukob između domicilnog stanovništva i ljudi koji su doselili tu i uplašeni su i uznemireni i jedni i drugi – kazao nam je Delić. &nbsp;&nbsp;</p><p>&nbsp;</p>

Počinitelji napada su privedeni nakon izlaska iz zgrade Općine Lukavac, gdje su razgovarali s načelnikom Edinom Delićem

Načelnik Delić s građanima na protestima

Načelnik Lukavca Edin Delić za "Avaz": Moramo zaustaviti nasilje u našem gradu

<p>Profesorica Azra Bihorac prva je osoba iz BiH kojoj je pripala čast da na svečanoj promociji diplomanata na Univerzitetu Florida održi, kako se pokazalo, inspirativni govor koji je izazvao više nego pozitivne reakcije, a u BiH i ponos zbog priznanja ukazanog jednoj ženi iz BiH. Biti glavni govornik na ceremoniji dodjele diploma jedno je od najvećih priznanja koje američki univerzitet može ukazati nekom pojedincu, prilika da se pred hiljadama studenata, porodica i profesora podijeli životna i profesionalna priča koja motivira čitavu novu generaciju mladih ljudi.</p><p>Azra Bihorac rođena je u Brčkom, gdje je i završila svoje osnovno obrazovanje. Diplomirala je medicinu na Univerzitetu u Sarajevu 1990. godine. Ratna dešavanja prisilila su je da napusti domovinu i nastavi specijalizaciju iz interne medicine i nefrologije u Turskoj. Krajem 1990-ih dolazi u SAD. Ubrzo postaje dio akademske zajednice Univerziteta Florida, gdje će izgraditi jednu od najzapaženijih karijera u području medicine i istraživanja. Danas je senior associate dean za istraživanja na Medicinskom fakultetu Univerziteta Florida i R. Glenn Davis profesorica medicine, hirurgije, anesteziologije i fiziologije. Suosnivačica je i direktorica Intelligent Clinical Care Center – centra posvećenog razvoju etičkih i pouzdanih rješenja zasnovanih na umjetnoj inteligenciji u medicini.</p><p>Objavila je više od 200 naučnih radova koji zajedno broje više od 10.000 citata, a njene laboratorije kontinuirano dobivaju podršku Nacionalnih instituta za zdravstvo (NIH).</p>

Opasnost prisutna na više od 800 kvadratnih kilometara: Mine prijete građanima i tri decenije od rata

Koliko je loše po BiH što se stalno dovodi u kontekst terorizma: Opasne izjave koje narušavaju ugled države

Arben Murtezić za "Avaz" o Dodiku: Pravosudne institucije treba da dosljedno provode zakon

Crnadak za "Avaz": Provođenje usvojenih odluka i zaključaka NSRS direktno bi ugrožavalo mir i bezbjednost

Lažni zagovornici Dejtona

Politički analitičar Aleksandar Popov za „Dnevni avaz“: Dodikov sistem se polako urušava, referendum je prijetnja praznom puškom

Advokat Damir Alić za "Avaz": Dodik čini novo krivično djelo, neko je morao da ga sasluša

Vlast potcjenjuje bunt prijevoznika: U pripremi blokade sa 6.500 kamiona na više od 145 lokacija širom BiH

Nerin Dizdar za “Avaz”: U Stocu su u haremima prekopavane starije kosti kako bi bile ukopane nove rahmetlije

Velizar Antić za "Avaz": Referendumsko pitanje nema smisla, jer se njime ništa ne može postići

Orhan Tikveša za "Avaz": Nastavili smo radove započete prije više od mjesec dana, problem je svakim danom sve veći

Milan Blagojević za "Avaz": NSRS i građani, pa ni putem referenduma, ne mogu odlučivati o presudama sudova i CIK-a BIH

Ekonomija BiH nekoliko puta zaostaje za susjednom Hrvatskom

Denis Avdagić za "Avaz": Nažalost, fokusa na BiH nema

Načelnik Lukavca Edin Delić za "Avaz": Moramo zaustaviti nasilje u našem gradu

Profesorica Azra Bihorac: Inspiracija mnogima

Opasnost prisutna na više od 800 kvadratnih kilometara: Mine prijete građanima i tri decenije od rata

Koliko je loše po BiH što se stalno dovodi u kontekst terorizma: Opasne izjave koje narušavaju ugled države

Arben Murtezić za "Avaz" o Dodiku: Pravosudne institucije treba da dosljedno provode zakon

Crnadak za "Avaz": Provođenje usvojenih odluka i zaključaka NSRS direktno bi ugrožavalo mir i bezbjednost

Lažni zagovornici Dejtona

Politički analitičar Aleksandar Popov za „Dnevni avaz“: Dodikov sistem se polako urušava, referendum je prijetnja praznom puškom

Advokat Damir Alić za "Avaz": Dodik čini novo krivično djelo, neko je morao da ga sasluša

Vlast potcjenjuje bunt prijevoznika: U pripremi blokade sa 6.500 kamiona na više od 145 lokacija širom BiH

Nerin Dizdar za “Avaz”: U Stocu su u haremima prekopavane starije kosti kako bi bile ukopane nove rahmetlije

Velizar Antić za "Avaz": Referendumsko pitanje nema smisla, jer se njime ništa ne može postići

Orhan Tikveša za "Avaz": Nastavili smo radove započete prije više od mjesec dana, problem je svakim danom sve veći

Milan Blagojević za "Avaz": NSRS i građani, pa ni putem referenduma, ne mogu odlučivati o presudama sudova i CIK-a BIH

Ekonomija BiH nekoliko puta zaostaje za susjednom Hrvatskom

Denis Avdagić za "Avaz": Nažalost, fokusa na BiH nema

Načelnik Lukavca Edin Delić za "Avaz": Moramo zaustaviti nasilje u našem gradu

Profesorica Azra Bihorac: Inspiracija mnogima