Općinski sud u Čapljini prihvatio je prijedlog Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine i donio privremenu mjeru kojom je zabranio raspolaganje i prodaju nekretnina Naftnog terminala Dretelj, potvrdila je za “Avaz” zamjenica pravobranioca BiH Almina Pilav. Privremena mjera donijeta je dan uoči najavljene prodaje nekretnina, koje su bile u državnom vlasništvu i kojima je prometovano između više pravnih lica od 1996. do 2003. godine.- Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine podnijelo je prije nekoliko dana tužbu s prijedlogom za određivanje sudske mjere osiguranja i privremene mjere protiv Hercegovačke banke d.d. Mostar u stečaju i drugih pravnih lica. Traženo je utvrđenje ništavosti ugovora o prenosu prava vlasništva na nekretninama Naftnog terminala Dretelj i upis zabrane raspolaganja i otuđenja državne imovine. Pomenute nekretnine više puta su bile predmetom prenosa vlasništva i prodaje, bez znanja i saglasnosti države Bosne i Hercegovine, a na osnovu nelegalnih i nelegitimnih odluka suprotnih Ustavu Bosne i Hercegovine. Hercegovačka banka d.d. postala je vlasnikom predmetnih nekretnina (zk ulošci broj 567 K.O. Dretelj i broj 815 K.O. Dretelj) na osnovu Ugovora o prenosu prava vlasništva na nekretninama, a u provedbi ugovora o zamjeni ispunjenja zaključenog sa ovom bankom i Hercegovina Osiguranjem d.d. Mostar – kazala nam je Pilav, naglašavajući da Bosna i Hercegovina, kao titular, jedina ima pravo raspolaganja državnom imovinom, pa je ništavna svaka odluka, akt ili ugovor na osnovu kojih neko drugi raspolaže tom imovinom.

Pomenute nekretnine više puta su bile predmetom prenosa vlasništva i prodaje, bez znanja i saglasnosti države Bosne i Hercegovine, kazala je Pilav

Prihvaćen prijedlog Pravobranilaštva BIH: Općinski sud u Čapljini zabranio prodaju Naftnih terminala Dretelj

U prvih sedam mjeseci ove godine u BiH je uvezeno više od 600 tona parfema i toaletnih voda ukupne vrijednosti 26.454.319 KM. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, kupili smo 17 tona manje nego u istom periodu prošle godine, ali vrijednost uvoza ove vrste luksuznih roba veća je za blizu 1,7 miliona KM nego u periodu januar-juli 2024. Podsjetimo, prošle godine za strane mirise i toaletne vode izdvojili smo blizu 50 miliona maraka.

Sociologinja Smiljana Vovna smatra frapantnim podatak da je više od 26 miliona potrošeno na uvoz parfema i toaletnih voda.- Ipak, ne smijemo da se zavaravamo i čudimo, jer poražavajući zvuče i podaci o cijenama hrane u restoranu institucija BiH. Sa svojim primanjima građani preživljavaju uz pomoć magije, a o penzionerima da i ne govorim. Društvo u BiH je polarizovano na one koji previše imaju i one koji preživljavaju, tako da u zavisnosti od statusa koji imaju biraju i proizvode i hranu koju koriste i konzumiraju. U svakom slučaju, vrijednost čovjeka ne čini ono na njemu nego ono u njemu. Ovo prvo je prolaznog karaktera, a drugo se izgrađuje čitavog života i trajno je, tako da često i najskuplji parfemi ne mirišu u okolini – ističe Vovna.

Sa svojim primanjima građani preživljavaju uz pomoć magije, kaže Vovna

Kupili smo 17 tona manje nego u istom periodu prošle godine 

Situacija teška, ali barem mirišemo: Uvezli smo parfema za 26,4 miliona KM

Nakon što je pravosnažnom presudom Suda BiH izgubio mandat predsjednika RS, Milorad Dodik trenutno se nalazi u bezizlaznoj situaciji. Jedino što mu u ovom trenutku ide u prilog je činjenica da, dok odbija izvršiti presudu i nastavlja obavljati dužnost predsjednika, ne može biti procesuiran zbog neizvršavanja sudske presude. Zakonske propise, koji u konkretnoj situaciji izgledaju apsurdno, za „Avaz“ je pojasnio pravni ekspert Milan Blagojević, bivši sudija i nekadašnji pravni savjetnik Željke Cvijanović.<h2>Krivična djela </h2>- Dana 12. juna postala je pravosnažna zabrana Miloradu Dodiku da obavlja funkciju predsjednika RS, koju mu je izrekao Sud BiH. Od tog dana Dodik ne samo da nije predsjednik RS, već mu je prestao i status službenog i odgovornog lica u bilo kojem organu vlasti u BiH. Zbog toga on, predstavljajući se i dalje kao predsjednik RS, ne može biti izvršilac krivičnog djela neizvršenja pravosnažne krivične presude, kojom mu je izrečena mjera zabrane obavljanja funkcije predsjednika RS, jer to krivično djelo, prema članu 239 KZ BiH, može izvršiti samo osoba koja ima status službenog ili odgovornog lica u nekoj od institucija vlasti u BiH – kaže Blagojević.Međutim, dodaje, Dodik može biti podstrekač na izvršenje ovog krivičnog djela, ako druga službena lica podstiče da ga izvrše. Na ovaj način, odgovorne osobe u institucijama RS izlažu se optužnicama za krivično djelo, za koje im prijeti i zatvorska kazna. Blagojević je komentirao i situaciju nakon ostavke predsjednika Vlade RS Radovana Viškovića.&nbsp;- Pošto Dodik od 12. juna nije predsjednik Republike, to znači da nema ko da predloži kandidata za novog premijera, jer to po Ustavu RS može da učini samo predsjednik RS. Jedini izlaz iz ove situacije su prijevremeni izbori za predsjednika RS, pa da novoizabrani predsjednik predloži novog mandatara. Ili da Radovan Višković povuče ostavku. Sve prethodno rečeno govori koliko je nepromišljen bio potez aktuelnog premijera Viškovića da podnese ostavku. To je i njegov, i Dodikov nepromišljen potez – ističe Blagojević.U skladu s Izbornim zakonom BiH, nakon što je Apelaciono odjeljenje Suda BiH odbilo žalbu Milorada Dodika na odluku o oduzimanju mandata, CIK BiH započela je pripreme za prijevremene izbore za predsjednika RS. Međutim, iz RS stižu najave da izbori neće biti održani, a više je načina da budu opstruirani, pa i spriječeni.- Može se desiti da bude spriječeno održavanje prijevremenih izbora za predsjednika RS koje raspiše CIK, ali će se u tom slučaju raditi o izvršenju više teških krivičnih djela, od sprečavanja održavanja izbora, neizvršenja presude Suda BiH, pa i do napada na ustavni poredak BiH – kaže Blagojević.<h2>„Ne vidim svrhu referenduma“</h2>Dnevni red 24. posebne sjednice NSRS je utvrđen, ali se već danima čeka termin njenog održavanja. Poslanici bi trebali razmatrati i usvojiti odluku o raspisivanju referenduma „povodom odluka Suda BiH izrečene predsjedniku RS i odluci CIK BiH o prestanku mandata predsjedniku Republike Miloradu Dodiku“.- Ne vidim svrhu tog referenduma, jer će on, kako god ga vlast u RS nastojala prikazati, biti suprotan Ustavu RS i Ustavu BiH – upozorava pravni ekspert Milan Blagojević.&nbsp;

Jedini izlaz iz ove situacije su prijevremeni izbori za predsjednika RS

Milan Blagojević za "Avaz": Sprečavanje izbora za predsjednika RS predstavljalo bi više teških krivičnih djela

Za danas je zakazana sjednica Centralne izborne komisije BiH, na kojoj bi trebao biti osnovan Koordinacioni tim za uvođenje specifičnih izbornih tehnologija u izborni proces u Bosni i Hercegovini. Kako je ranije za “Avaz” pojasnila predsjednica CIK-a Irena Hadžiabdić, ovaj tim bi trebali sačinjavati i predstavnici Agencije za javne nabavke, Ministarstva prometa i komunikacija, IDDEEA-e, Agencije za zaštitu ličnih podataka, te Ministarstava sigurnosti i finansija BIH, a sve s ciljem da tender za nabavku potrebnih uređaja, u vrlo kratkom vremenskom roku, bude proveden bez greške. Za sada u CIK-u ne mogu precizirati kada će tender biti i raspisan.Inače, Centralna banka BIH je jučer izvršila prijenos sredstava u iznosu od od 244.306.831,96 KM. Radi se o sredstvima čistog profita, koji je uplaćen na račun Ministarstva finansija i trezora BIH. Učinjeno je to nakon što je isplaćen dug iz arbitražnog spora Viaduct protiv BIH, nakon čega su obustavljeni izvršni postupci kojima se dug nastojao naplatiti iz imovine CB BiH, te su tako otklonjene sve opasnosti po njeno poslovanje i na monetarnu i finansijsku stabilnost.Ranije je, u skladu s nalogom Visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt), zamjenik ministra finansija BiH Muhamed Hasanović potpisao odluku o isplati 112,5 miliona KM CIK BiH za pripremu Općih izbora 2026. godine i nabavku digitalne opreme koja će biti korištena prilikom identifikacije birača, glasanja, te automatskog brojanja i slanja izbornih rezultata. Ovaj iznos će biti uplaćen CIK-u.U CIK BIH su u toku pripreme za raspisivanje prijevremenih izbora za predsjednika RS, ali ova tačka nije na dnevnom redu današnje sjednice. Za takvu odluku potrebno je ispuniti preduvjete, a jedan od važnijih je usvajanje budžeta BIH za 2025. godinu. Predsjedništvo BIH u budžetu je predvidjelo 5 miliona KM za organiziranje prijevremenih izbora u RS.

Centralna banka BIH je jučer izvršila prijenos sredstava u iznosu od od 244.306.831,96 KM

CIK danas o osnivanju Koordinacionog tima za uvođenje specifičnih tehnologija u izborni proces u BiH

Simbolično, 5 do 12, poljoprivrednici iz Sarajevskog kantona danas dolaze pred zgradu Vlade KS, kako bi mirnim putem pokušali dogovoriti da nepravda prema njima bude ispravljena, a ako propadne i ovaj pokušaj, spremni su za radikalnije mjere.Proizvođači iz Vogošće, Ilijaša, Hadžića, Trnova i drugih općina pred sjedište Kantonalne vlade dolaze s 50 do 60 traktora, ali do jučer nisu dobili odobrenje da ih parkiraju u ulici Reisa Džemaludina Čauševića, pa bi mašine mogle kružiti po gradu i dodatno usporavati saobraćaj.<h2>Bolja opcija </h2>- Ostaje nam druga opcija, da ćemo kružiti gradom prema Vijećnici i nazad, dok ne vidimo gdje ćemo parkirati. Mislim da im je bila bolja opcija da su nas pustili. Samo smo htjeli pred zgradu Vlade, da pred nas izađe premijer ili ministar, da riješimo probleme koje imamo. Ovaj put je to mirni protest, da dogovorimo, a ako ne uspijemo, svakako planiramo početkom septembra Vogošćansku petlju zatvoriti iz svih pravaca – kaže predsjednik&nbsp;Udruženja poljoprivrednika Ilijaš Denis Dilberović.

Isplata podsticaja za prva dva kvartala ove godine, da obaveze nastale do 31. juna budu isplaćene do 1. septembra, prvi je, ali ne i najvažniji zahtjev poljoprivrednika. Dilberović kaže da su izmjene pravilnika o podsticajima mnogo značajnije, a na što su mjesecima upozoravali resorno Ministarstvo.<h2>Bez dogovora</h2>- Od početka godine smo upozoravali našeg ministra privrede, gospodina Zlatka Mijatovića, da je izmjene pravilnika radio nakaradno i sad gore stoji desetine, a možda i stotine odbijenica. Najviše su vezane za biljnu proizvodnju. Mi smo prošle godine imali zadovoljnog poljoprivrednika u KS i oni su krenuli sad da to lome preko koljena, bez dogovora s nama. Drugo, sporan je i član 5. Odluke o podsticajima u kojem piše da će se, u slučaju nedostatka sredstava, podsticaji umanjiti ili se neće ni isplatiti nikako. Tražili smo da se to prenese u budžet za narednu godinu, kao i u svim budžetima, a ako on misli da je taj član uredu, onda neka ga ugrade u čitav budžet, pa kad nema para neka ih nema nikom – ističe Dilberović.<h2>Uvijek smo se natezali sa svim ministrima</h2>Opisujući apsurdna rješenja u pravilniku, Dilberović kaže da se, pored svih dokumenata, za ostvarivanje prava na podsticaje od poljoprivrednika traži čak i ZK izvod parcele koju obrađuju.- Mi smo navikli i s FBiH, uvijek smo se natezali sa svim ministrima koji su bili do sada, ali gospodin Hrnjić napravi grešku, mi s njim razgovaramo i on to popravi. Za razliku od KS, gdje vide da su pogriješili, ali ne reaguju. Zamislite apsurda, prije nam je za biljnu proizvodnju trebao posjedovni list, kopija katastarskog plana iz opštine i ugovor s posjednikom, ako smo zasijali neku parcelu. Sada nam traže ZK izvadak iz suda. To ne bi bio problem da je država izvršila harmonizaciju zemljišta i da je to sve čisto. Zamislite da u Ilijašu pojedini poljoprivrednici imaju zaključene ugovore o zakupu zemljišta s opštinom, izvade kopiju katastarskog plana – vlasnik je Općina Ilijaš, ali kad odu po ZK – nije Općina Ilijaš. I dobijemo odbijenicu, a šta je naša krivica tu?! Svjesni smo da nemaju para i da nam na taj način žele popoloviti iznos koji smo imali prošle godine, ali mi to ne možemo dozvoliti – naglašava Dilberović.&nbsp;&nbsp;

Ostaje nam druga opcija, da ćemo kružiti gradom prema Vijećnici i nazad, dok ne vidimo gdje ćemo parkirati, kaže Dilberović

Desetine traktora stiže pred Vladu KS

Godinama već građani BiH čitaju vijesti i slušaju vapaje bh. političara, izloženih svakojakim nepravdama i tužnim sudbinama. Sa sigurne distance, dobro zbrinuti i lišeni egzistencijalnih briga, čuju ispovijesti funkcionera s američke crne liste kojima je uskraćena plaća, poruke onih koje privode dok oni kliču u slavu entitetu, onih koji se spremaju na izdržavanje kazni, pa čak i onih koji i iza rešetaka nađu način da nešto poruče svojim glasačima. Gledamo snažna busanja u prsa patriotska lidera kojima se sudi, koje se presuđuje, a da časni sudovi u svoj njihovoj veličini ne vide cijeli jedan narod, ne shvataju da su sav svoj potencijal, a nije da ga nema, stavili u službu naroda, radili koliko su mogli u njegovom interesu, te su presudama njima, presudili i narodu, odnosno svima nama.Nažalost, stanovnici BiH niti su zbrinuti, niti lišeni egzistencijalnih problema, već u iskrivljenoj slici depresivne bh. svakodnevice to samo tako izgleda. Nadglasani od glasnijih i medijima zanimljivijih, prinuđeni su slušati iste poruke u nastavcima od ljudi koji su za vlastite probleme sami krivi, a itekako su doprinijeli i našoj kolektivnoj muci, jednako teškoj u svakom dijelu ove države. Građanima je presuđeno još u trenutku kad su zaokružili imena onih što danas, zaokupljeni sobom, ne shvataju i ne brinu gdje su nas doveli. U situaciji smo da nam stručnjaci za demografiju, bez imalo okolišanja, u narednim decenijama predviđaju izumiranje i nestanak. Narodna kletva “Pusto ti ostalo”, kao da se primila na crtačima granica, koji nikako da razumiju da su nam džaba i kantoni, i entiteti, i država u kojoj naših potomaka neće biti. Finalni ishod se zna, a dilema je jedino hoće li prije nestati Bošnjaka, Srba, Hrvata, Crnogoraca ili Albanaca, te hoćemo li naše izumiranje u ovoj prelijepoj zemlji barem malo odgoditi.Ipak, kao da dolaze dani u kojima će glas građana nadjačati već izlizane političke floskule. Na ulicu će obespravljeni poljoprivrednici, zanemareni prijevoznici, potcijenjeni zdravstveni radnici u Hercegovini, pa i građani Konjica zabrinuti za vlastitu sigurnost u saobraćaju. Glasno negoduju penzioneri, branitelji, državni policajci. Ako svoje probleme sami ne uvrste na dnevni red, niko to drugi neće uraditi.

Ako svoje probleme sami ne uvrste na dnevni red, niko to drugi neće uraditi

Građani su osuđeni davno

U periodu smo godine kada, uz već redovna poskupljenja i opremanje učenika za školu, pritisak na kućne budžete povećavaju i troškovi nabavke ogrjeva za predstojeću grijnu sezonu. Građane će ove sezone dočekati nove, više cijene svih energenata, u odnosu na isti period prošle godine. Jedino su cijene uglja ostale nepromijenjene.- Upoređujući treće tromjesečje prošle godine s ovom godinom, možemo reći da je došlo do rasta cijena od 10 do 25 posto, zavisno od vrste ogrjeva. Tako je cijena ogrjevnog iscijepanog drveta, koji je tradicionalno najtraženiji energent na domaćem tržištu, prošle godine u ovom periodu bila 133, dok je ove godine 148 KM po prostornom metru, s uračunatim prevozom do adrese kupca. Slična promjena se desila i na bukovom briketu, kojem je sada cijena 351 KM po toni. Kada je u pitanju drveni pelet, cijena za jednu tonu ENplus A2 peleta je u trećem tromjesečju 2024. bila 367, a ove godine je do kraja jula iznosila 389 KM po toni – kazao nam je Muhamed Helać iz kompanije “Drvosječa”.Zbog rasta potražnje iz inostranstva, posebno tržišta EU, cijena drvenog peleta je početkom avgusta značajno porasla. Helać pojašnjava da su kupci iz zemalja EU iscrpili zalihe stvorene tokom 2022. godine, kada je vladala opća kriza i strah od nestašice energenata, pa su lageri ostali prazni već tokom prošle zime, koja je bila oštrija u odnosu na nekoliko prethodnih. - U susret novoj sezoni naglo raste potražnja. To se svakako odrazilo na cijenu peleta, pa je već od početka avgusta cijena ENplus A2 peleta porasla na 468 KM po toni, a ENplus A1 peleta na 495 KM. Naravno, ovo su cijene za certificirani pelet, a na tržištu ima necertificiranog peleta koji se pravi od drveta sumnjivog porijekla i kvalitete, koji se može naći i po nižim cijenama, ali može zadati glavobolje kupcima oštećujući im peć – dodaje Helać.Potražnja za ugljem konstantno opada, pa su cijene ostale na istom nivou kao prošle godine, te se tona kamenog uglja može kupiti za 285 KM, a lignita za 235 KM.- Sudeći po brojnim upitima i posjetama delegacija velikih evropskih trgovačkih centara proizvođačima ogrjeva u BiH, gdje se iniciraju ugovori velike vrijednosti, u narednih par mjeseci očekujemo period intenzivnog izvoza. To svakako može rezultirati i dodatnim povećanjem cijena za sve vrste ogrjeva. Kao firma koja je od osnivanja primarno orijentisana na domaće tržište i eventualno izvozila samo viškove, apelujemo na građane da potrebe za ogrjevom podmire što ranije i puno prije zime. Idealno vrijeme za nabavku ogrjeva je period od maja do jula, kada su cijene sigurno najniže i kada mogu odabrati najbolji kvalitet – ističe Helać.

Upoređujući treće tromjesečje prošle godine s ovom godinom, možemo reći da je došlo do rasta cijena od 10 do 25 posto, zavisno od vrste ogrjeva, kaže 

Metar drva 148, tona peleta 468 KM, a moguća i nova poskupljenja

S izmjenama koje su predložili Željko Komšić i Denis Bećirović, sa glasom protiv članice Željke Cvijanović, Predsjedništvo BiH jučer je usvojilo budžet institucija BiH za 2025. godinu. U razgovoru za „Avaz“ presjedavajući Komšić podsjeća da smo u drugoj polovini avgusta i da je budžet trebao biti davno usvojen.<h2>Obje odluke</h2>- Stvarno je više besmisleno čekati da se nešto pokrene i da se neko, neću reći smiluje, već da uradi budžet na način da to odgovara i situaciji i odlukama koje su donesene. Mislim, prije svega, na Šmitove odluke. Obje odluke, koje se tiču „Viaducta“ i CIK-a BiH, provodive su i bez budžeta, ali sredstva CIK-u ne mogu biti realizovana ako nisu raspoređena na način kako to CIK sugeriše. Morali smo ići na ovaj način, jer do sada je dva puta budžet u nacrtu dolazio i oba puta je bilo sporan „Viaduct“, kako je to neko u Vijeću ministara zamislio, da se sredstva povuku od Centralne banke i da se plati dug, što nije bilo moguće ni po zakonu – kazao nam je Komšić.Svjestan je da je neizvjesno hoće li CIK BiH stići izvršiti nabavku opreme i obuku administracije, ali da se čekalo još, onda bi projekt posvećen poštenijim i transparentnijim izborima definitivno bilo nemoguće realizirati prije Općih izbora. Budžet, ipak, mora usvojiti i Parlament.<h2>Neizvjesna rasprava</h2>- Ne mogu čak ni pretpostaviti šta će Parlament uraditi. On može sve izmijeniti i uraditi kako oni misle da treba. Po onome što sam vidio u medijima, da se zaključiti da će SNSD biti protiv, što u Predstavničkom domu ne bi trebalo da znači mnogo, ali u Domu naroda je dovoljno da se njihova tri delegata povuku sa sjednice i nema kvoruma za donošenje odluka. Bit će neizvjesna rasprava, ali stranke koje čine vlast mogu postići dogovor, pa i izmijeniti budžet, ali to je onda njihova odgovornost. Ili neodgovornost, ako ne usvoje budžet – kaže Komšić.<h2>Ostao je predsjednik SNSD-a, i to mu daje moć</h2>Komentirajući aktuelnu situaciju u RS, nakon što je entitet ostao bez predsjednika i Vlade, Komšić kaže da je dodatni problem što sada, nakon što je Dodiku oduzet mandat, nema ko ni da predloži novog mandatara. Zato očekuje da dosadašnja vlada ostane da radi u tehničkom mandatu.- Što se tiče Dodika i njegovih reakcija, nisu nešto što prvi put vidimo. Šta će uraditi, to je posebno pitanje, ali, koliko znam, to nije više samo stvar nas ovdje u Sarajevu i onog što mi mislimo. Dodik se jednostavno sudario sa zidom. Ostao je predsjednik SNSD-a, i to mu daje moć da i dalje određuje ključne pravce u RS, ali i u BiH, jer se odluke u vlasti koncipiranoj na ovaj način ne mogu donositi bez Dodika. Ma iskreno da vam kažem, onako prosto, ljudski – da sam na njegovom mjestu, ja bih se potpuno povukao iz političkog života. Kad stalno nailazite na otpor, sudarate se sami sa sobom, sa zidom, šta onda da radite u političkom životu uopšte. Vrijeme je da ode s političke scene, kao što ćemo svi otići. Spas je i za njega, i za BiH, pa naravno i za RS da se potpuno povuče. Učinio bi veliku uslugu i sebi i onima oko sebe u koje se najviše zaklinje – ističe predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić.

Da se zaključiti da će SNSD biti protiv, što je u Domu naroda dovoljno da se njihova tri delegata povuku sa sjednice i nema kvoruma 

Komšić: Ne mogu čak ni pretpostaviti šta će Parlament uraditi

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić za "Avaz": Da sam na Dodikovom mjestu, potpuno bih se povukao

U skladu s pravosnažnom presudom Suda BiH, Milorad Dodik od 12. juna nije predsjednik RS i to ne može biti u periodu od šest godina. Sve odluke koje donosi, odbijajući da izvrši presudu i predstavljajući se i dalje kao predsjednik RS, pravno su ništavne i Dodika vode u nova krivična djela. Istovremeno, situaciju u RS dodatno je zakomplicirala ostavka premijera Radovana Viškovića, čime je ovaj entitet praktično ostao i bez vlade.<h2>Redovne stvari </h2>- Formalno-pravno RS sada nema predsjednika, a može da ga zamijeni jedan od potpredsjednika, dok se ne organizuju prijevremeni izbori. Nakon ostavke premijera, Vlada bi do izbora nove trebala biti u tehničkom mandatu, ali je premijer odmah imenovan za direktora „Autoputeva RS“. Ako je premijer već otišao na novu dužnost, ona više nije ni u tehničkom mandatu. Faktički, ministarstva mogu da funkcionišu, to je tzv. vlada u ostavci, ali da rade neke redovne stvari podrške administraciji, bez bilo kakvih važnih odluka – kazao je za “Avaz” profesor ustavnog prava Mlađen Mandić.

On smatra da je vakuum izvršne vlasti Dodik proizveo namjerno, jer kao obični građanin ne može napraviti krivična djela poput zloupotrebe službene dužnosti, iako, s druge strane, ide u izvršenje krivičnih djela nepoštivanja sudskih presuda i uzurpacije vlasti. Mandić ukazuje da Dodik u ovom trenutku nema imunitet, već je običan građanin.- On u ovom trenutku ne može imenovati novog mandatara, jer po Ustavu RS to može samo predsjednik RS. Dodik to nije – kaže Mandić.<h2>Paralizirali sistem</h2>Potpredsjednik RS Ćamil Duraković kaže da ova situacija pokazuje koliko su pozicije potpredsjednika entiteta delegitimizirane, iako se biraju neposredno na izborima.

- Zbog toga što je to tako, sada se pokazuje paraliza sistema. Ovo je hendikep za sve nas zajedno, jer sada smo u prilici da nam jedan čovjek manipuliše institucijama i pravnim sistemom i poretkom. Svi trpimo, a ovaj haos odgovara samo Dodiku, kao bivšem predsjedniku RS. Vidjeli smo da je i premijer pod sumnjivim političkim okolnostima podnio ostavku i sad smo paralizovali sistem. Zbog toga trpe građani, a jedino što je izvjesno jeste da Dodik ne prestaje s političkim manipulacijama, pa najavljuje i referendum krajem septembra koji nema nikakve svrhe. Referendum može voditi dodatnom pogoršanju situacije i novim krivičnim djelima za Dodika – kaže Duraković.<h2>Prijevremeni izbori</h2>Duraković dodaje da je RS u status quo poziciji u kojoj nema ustavnog ni zakonskog rješenja da se imenuje novi mandatar, ali da će to, očito, Dodik uraditi, pa će na taj način i novu vladu ilegalizirati.- Kada je preminuo predsjednik RS Milan Jelić, tada je NSRS, u tom bunilu u kojem ni OHR ni druge instance nisu mogli dati odgovor, imenovala Igora Radojičića, tadašnjeg predsjedavajućeg NSRS, da privremeno obavlja dužnost predsjednika do prijevremenih izbora. Očekuje se sada odluka CIK-a, ali neizvjesno je hoće li do njih doći. Bunilo je prisutno i u poziciji, i u opoziciji, sve je u opštem haosu, pa smo svi taoci i žrtve – ističe Duraković, pozivajući na uspostavu pravnog sistema u kojem interes pojedinca ne može biti iznad općeg.

Formalno-pravno RS sada nema predsjednika, a može da ga zamijeni jedan od potpredsjednika, dok se ne organizuju prijevremeni izbori, kaže profesor Mandić

Nakon presude Dodiku i ostavke Viškovića: Paralizirana izvršna vlast u RS

Grupa od 48 turista iz Izraela, koja je ostala bez putnih isprava, sinoć je napustila BiH i otputovala za Tel Aviv, potvrđeno je iz Službe za poslove sa strancima BiH za "Avaz".- Nove putne isprave za navedena lica izdate su od strane Ambasade Izraela u Beogradu, čime im je omogućeno nesmetano putovanje. Služba za poslove sa strancima, u okviru svojih nadležnosti, nastavlja pružati podršku stranim državljanima koji borave na teritoriji BiH, osiguravajući poštovanje zakonskih propisa i međunarodnih standarda – navodi se u informaciji iz SPS BIH.Podsjetimo, izraelski turisti spletom nesretnih okolnosti ostali su bez pasoša, koji su završili u kanti za smeće. Zbog toga je njihov boravak u Sarajevu trajao par dana duže, ali je uprava hotela preuzela neplanirane troškove.

Izraelski turisti spletom nesretnih okolnosti ostali su bez pasoša, koji su završili u kanti za smeće

Turisti iz Izraela, koji su ostali bez pasoša, sinoć napustili BiH i otputovali za Tel Aviv

Apsolutno se nalazimo u specifičnoj situaciji i svojevrsnoj pravnoj zavrzlami, kazao je za “Avaz” direktor Centra za ljudska prava iz Banja Luke, Dejan Lučka. Komentirajući situaciju nakon pravosnažne presude i oduzimanja mandata bivšem predsjedniku RS Miloradu Dodiku, te ostavke premijera Radovana Viškovića, ovaj pravni stručnjak kaže da, prema Ustavu RS, kandidata za predsjednika Vlade predlaže predsjednik RS.- Milorad Dodik, i pored svih peripetija i problematike oko presude, de iure to više nije, iako se de facto, odnosno u praksi, on i dalje ponaša kao predsjednik. Dakle, pravno gledano, potrebno je da se prvo izabere novi predsjednik Republike Srpske, koji bi nakon toga predložio kandidata za novog predsjednika Vlade (premijera) Republike Srpske. Do izbora nove Vlade, prema Ustavu i Zakonu o Vladi Republike Srpske, ministri, odnosno Vlada ostaje na dužnosti, kako bi se obezbijedio nesmetan rad institucija – pojašnjava Lučka za "Avaz". Ipak, on očekuje da NSRS uvrsti na dnevni red ostavku predsjednika Vlade, koji je treba i obrazložiti, ali o podnesenoj ostavci ne treba da se raspravlja i odlučuje, već se ona samo konstatira.- Ono što je bitno da se napomene, iako se to vjerovatno neće desiti, je da predsjednik Vlade ima pravo i da povuče ostavku sve do konstatovanja ostavke, a detalji o ovome mogu da se vide u Zakonu o Vladi i Poslovniku Narodne skupštine. Kada je u pitanju predlaganje kandidata za novog predsjednika Vlade, moguće je više scenarija, a spomenuću neke od njih. Jedan od njih je da novog kandidata za predsjednika Vlade predloži doskorašnji predsjednik Republike Srpske, što bi sa pravne tačke gledišta bilo upitno, kako on de iure više nije na toj funkciji, i vjerujem da bi u tom slučaju trenutna kriza bila samo produbljena. Druga mogućnost je da se izabere lice koje će obavljati neodložne poslove iz nadležnosti predsjednika Republike Srpske, kao što je bilo u slučaju smrti Milana Jelića, kada je tu funkciju vršio Igor Radojičić, iako je tada to bila odluka o kojoj nije bilo jedinstvenog stava u pravničkoj javnosti. U tom slučaju bi taj svojevrsni v.d. predsjednika predložio kandidata za predsjednika Vlade, što nije predviđeno Ustavom Republike Srpske, a ne bi bilo ni legitimno, kako takav svojevrsni v.d. predsjednika Republike Srpske ne bi imao puni demokratski legitimitet dobijen glasovima na izborima – kaže Lučka.Pravno najkorektnijom opcijom smatra izbor novog predsjednika RS na prijevremenim izborima, koji bi potom predložio kandidata za predsjednika Vlade RS.- Ono što je veliko pitanje kod ove opcije je kada će biti održani izbori za novog predsjednika Republike Srpske - da li u narednim mjesecima ili tek naredne godine kada bi trebalo da budu održani opšti izbori u Bosni i Hercegovini, na kojima treba da se bira, između ostalih, i predsjednik Republike Srpske. Kada je u pitanju sam izbor predsjednika i članova Vlade, oni se biraju u Narodnoj skupštini, javnim glasanjem. Prvo se bira predsjednik Vlade, a nakon toga i članovi Vlade s liste koju je predsjednik Vlade predložio. Vlada je izabrana ako je za njen izbor glasala većina od ukupnog broja narodnih poslanika – dodaje Dejan Lučka.

Ono što je bitno da se napomene, iako se to vjerovatno neće desiti, je da predsjednik Vlade ima pravo i da povuče ostavku sve do konstatovanja ostavke

Dejan Lučka, direktor Centra za ljudska prava: Dodik de iure više nije predsjednik RS, iako se u praksi ponaša tako

U Ukrajini nije bilo previše očekivanja od samita na Aljasci, jer Putin nije promijenio svoj stav, kazao je za “Avaz” profesor Maksim Kamenjeckij iz Instituta za međunarodne odnose u Kijevu. Iako takvi detalji nisu bili dostupni javnosti, on smatra da je američki predsjednik Donald Tramp (Trump) postupio onako kako je i najavio, pa razgovori bez rješenja nisu dugo trajali.<h2>Sve može zaustaviti </h2>- Razgovor je trajao skoro tri sata, ali Putin ne razgovara na engleskom, pa je sa simultanim prijevodom to bilo upola kraće. Sat i nešto su razgovarali, a zatim su se razišli bez konferencije za novinare i ručka. To znači da, ipak, nije ništa dogovoreno – kaže Kamenjeckij.Nije siguran hoće li ka miru voditi i razgovori u Vašingtonu između predsjednika SAD i Ukrajine Donalda Trampa i Volodomira Zelenskog, te predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen (von der Leyen), francuskog predsjednika Emanuela Makrona (Emmanuel Macron), britanskog premijera Kira Starmera (Keir), italijanske premijerke Đorđe Meloni (Giorgia Meloni), njemačkog kancelara Fridriha Merca (Friedrich Merz), generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea (Rutte) i finskog predsjednika Aleksandera Staba (Alexander Stubb).- Tramp kaže da predsjednik Zelenski može sve zaustaviti, a to znači da će rat stati kad Ukrajina kapitulira. Zato u Ukrajini nema velikih očekivanja. Situacija je takva da nas tjeraju da mijenjamo naš teritorij za naš teritorij. To nije zamjena teritorija, jer sve se radi unutar međunarodno priznatih ukrajinskih granica i svi gledaju u nas kad ćemo se saglasiti s tim – ističe Kamenjeckij.<h2>Ukrajina na testu</h2>Pojašnjava da se od Ukrajine očekuje priznanje Krima kao dijela Rusije, povlačenje iz dijelova Donjecka i Luhanska koje još drži, dok Rusija obećava “zamrzavanje” linije fronta oko Hersona i Zaporižja, te povlačenje s manjih dijelova teritorija u Sumskoj i Harkivskoj regiji. Kamenjeckij upozorava da je u Ukrajini na testu međunarodni poredak koji se zasniva na principu nepovredivosti granica silom. Rusija je to prekršila okupacijom Krima 2014. godine, a to čini i danas.- Od Gruzije je oduzela 20 posto, u Moldaviji je inspirirala separatističke pokrete i 20 posto države ne kontrolira vlast ove zemlje, a sada žele i 20 posto Ukrajine. Rusija je “agresor za 20 posto”, a međunarodno pravo nema značaj. Sad više niko i ne spominje UN, to je postala marginalna struktura. Ne postoji mehanizam zaštite međunarodnog prava, pa zemlje istupaju iz sporazuma o zabrani korištenja protupješadijskih mina, jer sadašnji sistem ne štiti zemlje, pa to treba raditi minama – kaže profesor Kamenjeckij.<h2>Ukrajina nema izbora nego nastaviti borbu</h2>Naglašava da Ukrajina nema izbora nego nastaviti borbu, bez obzira da li imala pomoć saveznika. &nbsp;- Ne znam koliko SAD sada pomažu. U Evropi, jedna zemlja pomaže, druga ne, treća samo zbrinjava izbjeglice, dok četvrta smeta, pošto ima i takvih. Mi u ovim uvjetima moramo živjeti i boriti se. Koliko imamo snage, stvarno ne znam, to treba pitati Zelenskog. Sve ovisi o tome kakve su nam snage raspoložive i od toga će vjerovatno ovisiti ishod susreta u Vašingtonu. Neuspješni potezi na sprečavanju agresora, zemljama poput Kine, Rusije, SAD pred sobom imaju primjer kako se problemi mogu rješavati uz pomoć sile. U lokalnim ratovima širom Planete možemo naći i druge primjere, jer sada ne postoji nikakva kočnica. To je najgora posljedica ovog što radi Rusija tokom zadnjih desetak godina – zaključuje profesor Maksim Kamenjeckij.

Tramp kaže da predsjednik Zelenski može sve zaustaviti, a to znači da će rat stati kad Ukrajina kapitulira. Zato u Ukrajini nema velikih očekivanja

Kamenjeckij: Razgovor je trajao skoro tri sata, ali Putin ne razgovara na engleskom

Profesor Maksim Kamenjeckij iz Kijeva za “Avaz”: Međunarodni poredak sada se brani protupješadijskim minama

Glasovima Denisa Bećirovića i Željka Komšića Predsjedništvo BiH usvojilo je budžet institucija i međunarodnih obaveza BIH za 2025. godinu. Protiv je glasala članica Predsjedništva Željka Cvijanović, koja prilikom odlučivanja o budžeta nema pravo pokretanja mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa, te će on biti upućen u parlamentarnu proceduru.Budžetom su planirana sredstva Centralnoj izbornoj komisiji za pripremu izbora 2026., u budžet su uvrštena i sredstva potrebna za finansiranje institucija kulture od državnog značaja, a što je svojom odlukom naložio i visoki predstavnik, a amandmanima Bećirovića i Komšića predviđeno je i više novca za BHRT, te za odbranu, odnosno opremanje i nabavku naoružanja za Oružane snage BiH. Usvojenim budžetom predviđena su i sredstva potrebna za provedbu odluke Vijeća ministara BIH kojom je povećana osnovica za obračun plaća uposlenim u državnim institucijama i agencijama.Sa 2:1 prihvaćen je i amandman predsjedavajućeg Željka Komšića da se osiguraju sredstva od 5 miliona KM za prijevremene izbore za predsjednika RS.

Protiv je glasala članica Predsjedništva Željka Cvijanović, koja prilikom odlučivanja o budžeta nema pravo pokretanja mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa

Glasovima Bećirovića i Komšića: Predsjedništvo BiH usvojilo budžet, osigurana sredstva za izbore za predsjednika RS

Sastanak evropskih lidera s predsjednicima SAD i Ukrajine Donaldom Trampom (Trump) i Volodimirom Zelenskim u Bijeloj kući pokazao je koliko su se odnosi SAD i Evrope srozali, da je pravo čudo i da su se desili, smatra vojnopolitički analitičar Hamza Višća. On primjećuje da su evropski lideri govorili Trampovim narativom, ne libeći se upotrijebiti i njegove sintagme o “previše ubijanja”, povratku “raseljene”, a u stvari otete djece iz Ukrajine.- Od početka drugog mandata Tramp je nastojao da ni EU, niti njene pojedinačne članice, ne isplivaju na scenu globalnih svjetskih odnosa, a pogotovo ne u sferu američkog, odnosno Trampovog interesa. Nadao je se da Moskvu može udaljiti od Pekinga i bez rješavanja pitanja ruske agresije na Ukrajinu, prepuštajući to britansko-francuskoj “koaliciji voljnih”. Istovremeno je kao povod za američko-ruske susrete uzimao tu istu agresiju, razgovarao o odnosima Moskve i Vašingtona, a Ukrajinu pominjao samo kao teritoriju sa interesantnim rudnim i mineralnim bogatstvom, koje bi se moglo iskoristiti. To je išlo na ruku Putinu, da nastavi agresiju, a poveća zahtjeve u bilateralnim odnosima Rusije i SAD. Kako do razmjene ambasadora i povratka osoblja u ambasade SAD i Rusije nije došlo, posegnulo se za uključivanjem Evrope, na mala vrata i na kapaljku, taman toliko da se EU ne osjeti jakom, ali eto kao čimbenikom eventualnog mira u Ukrajini – kazao nam je Višća.Prioritet ukrajinskog predsjednika, što je i kazao tokom razgovora, jesu sigurnosne garancije za ovu zemlju, dok je s druge strane iskazana spremnost za kupovinu američkog oružja u vrijednosti od 100 milijardi dolara. Višća se nada da je Zelenski tražio više nego što je Ukrajina dobila 1994. godine, kada su joj upravo Rusija i SAD garantirale teritorijalni integritet i suverenitet ako pristane na denuklearizaciju teritorije u korist Rusije.- Tada je pristala i 20 godina kasnije izgubila Krim. Istinske garancije se kreću od malo vjerovatnog slanja vojnika na teren, stalnih vazdušnih i pomorskih patrola, dostupnosti obavještajnih podataka, do logističke podrške ukrajinskim i “snagama za odvraćanje” koje bi oformile evropske zemlje. Kupovina američkog oružja, koju spominjete, je Trampov profit, jer to plaća Evropa – ističe Višća.Zaključuje da su zvaničnici evropskih zemalja pristale i na Trampov narativ, samo da odobrovolje Vašington da ostane u Evropi narednu deceniju.- Decenija je potrebna da EU i ostale evropske zemlje nacionalne oružane snage dovedu na nivo gotovosti potreban za odbranu i odvraćanje. Znatan dio resursa, uprkos mjerama racionalizacije vlastitih kapaciteta namjenske industrije, će se potrošiti na američko oružje, opremu i softvere. Do mira, u koji se neće sumnjati, trebat će još susreta i pregovora – kaže vojnopolitički analitičar Hamza Višća.

Zvaničnici evropskih zemalja pristale i na Trampov narativ, samo da odobrovolje Vašington da ostane u Evropi narednu deceniju, dodaje

Vojnopolitički analitičar Hamza Višća za “Avaz”: Do mira će trebati još susreta i pregovora

Dok se mediji trude da saznaju sve detalje jučerašnjih razgovora u Vašingtonu, na kojem su predsjednici SAD i Ukrajine Donald Tramp (Trump) i Volodimir Zelenski sa zvaničnicima NATO-a, EU i evropskih zemalja tražili put ka miru u Ukrajini, različiti su komentari informacija koje do sada imamo.&nbsp;Politolog i politički analitičar Davor Gjenero kaže da je nemoguće predvidjeti kako će se razvijati sukob u Ukrajini, ali da je očito da svi relevantni stakeholderi imaju interes da se dođe do uspostave nekog oblika mira.- Ukrajina je u obrani iscrpila sve svoje ekonomske i demografske potencijale, Europska Unija više nema kapaciteta za podršku i opremanje ukrajinske obrane, Rusija je na rubu ekonomskog kolapsa, kojeg mnogi ekonomisti najavljuju za drugu polovinu ove godine, a nakon napuštanja modela Pax Americana predsjednik Tramp mora pokazati da on i SAD, kojima je na čelu, još uvijek imaju kapacitet zaustavljanja ratova. Zato i naglašeno govori o pet ratova koje je do sada zaustavio. Ruski diktator Putin uvjeren je da je pobijedio predsjednika Trumpa na Aljsci i da je dobio njegovu potporu za nemoguće uvjete koji od Ukrajine, nakon tri godine herojske obrane, traže sramotnu kapitulaciju. Za te uvjete koje je stavio na stol, naravno i on zna da ne mogu biti prihvaćeni, ali računa da je kao prvi koji je postavio uvjete stvorio povoljnu pregovaračku poziciju – kaže Gjenero. Dodaje da je jasno da povlačenje ukrajinske vojske s područja koja je njihova vojska uspjela odbraniti ne dolazi u obzir, kao ni priznavanje da okupirani prostori Ukrajine pripadnu Rusiji.- Vjerojatno će se stvoriti neki model podijeljene države i nešto kao teritoriji pod turskom okupacijom na Kipru. Pritom valja očekivati da će ta područja koja ostaju pod ruskom okupacijom trajno ostati razorena i napuštena, a da će Zapad osigurati razvojnu pomoć Ukrajini i da će tu državu izvući iz razvojne i životne blokade u koju ju je gurnuo Putin. To je jedini mogući model europskog i euroatlantskog odgovora, stvaranjem “zemlje izloga”, koji bi Rusiji pokazao što je sama protiv sebe napravila. Taj model, uostalom, na Kipru uspješno funkcionira – ističe Gjenero.

Vjerojatno će se stvoriti neki model podijeljene države i nešto kao teritoriji pod turskom okupacijom na Kipru, kazao je

Politički analitičar Davor Gjenero za “Avaz”: Sve strane imaju interes da dođe do uspostave mira u Ukrajini

Zbog pokušaja Vlade KS da podijeli poljoprivrednike, na način da su za sutra zakazali sastanak s nekima od njih, ali ne i s organizatorima protestnog skupa najavljenog za četvrtak, raste nezadovoljstvo među proizvođačima koji su odlučili da s traktorima dođu pred sjedište Kantonalne vlade. Višemjesečna kašnjenja u isplati podsticaja osnovni je razlog kulminacije nezadovoljstva u periodu koji se u svim segmentima poljoprivredne proizvodnje smatra kritičnim.Šaćir Tabak, poljoprivredni proizvođač i predsjednik Udruženja „Zdrava hrana“ iz Hadžića, kaže da se, zbog veličine prostora, pred Vladom KS očekuje gotovo 50 traktora.<h2>Dobili odobrenje</h2>

- Parkirat ćemo se pred Vladom, a ako nam ne budu dali mi smo onda kao i ostali učesnici u saobraćaju i ići ćemo Čaršija–Skenderija. Odobrenje za parking još nismo dobili, a za proteste jesmo. Na Stupu će nas čekati policija, a dolazimo iz Ilijaša, Vogošće, Hadžića i Trnova – kaže Šaćir Tabak, poljoprivredni proizvođač i predsjednik Udruženja „Zdrava hrana“ iz Hadžića.Bez podsticajnih sredstava, koja ih po zakonu sljeduju, poljoprivrednici ne mogu planirati ni završetak ove, ni početak sljedeće sezone, ali osim isplate koja kasni već osam mjeseci, traže i pojednostavljenje procedura za ostvarivanje ovih prava.<h2>Kineski traktor</h2>- Pravilnike radi pravnik, a ni agronoma, ni nas niko ne konsultuje. Jedan primjer, prskalica za voće – možeš dobiti podsticaj, prskalica za žito – ne može, a mi nismo voćarski kraj. Toliko papira je potrebno, kosa da ti se digne na glavi. Kad kupim traktor, kad potpišem za podsticaj, za 10 godina ne mogu drugi kupiti. A taj kineski traktor će se raspasti za 10 godina, jer svake godine obrađujem 100–150 duluma – ističe Tabak.

Prihvaćen prijedlog Pravobranilaštva BIH: Općinski sud u Čapljini zabranio prodaju Naftnih terminala Dretelj

Situacija teška, ali barem mirišemo: Uvezli smo parfema za 26,4 miliona KM

Milan Blagojević za "Avaz": Sprečavanje izbora za predsjednika RS predstavljalo bi više teških krivičnih djela

CIK danas o osnivanju Koordinacionog tima za uvođenje specifičnih tehnologija u izborni proces u BiH

Desetine traktora stiže pred Vladu KS

Građani su osuđeni davno

Metar drva 148, tona peleta 468 KM, a moguća i nova poskupljenja

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić za "Avaz": Da sam na Dodikovom mjestu, potpuno bih se povukao

Nakon presude Dodiku i ostavke Viškovića: Paralizirana izvršna vlast u RS

Turisti iz Izraela, koji su ostali bez pasoša, sinoć napustili BiH i otputovali za Tel Aviv

Dejan Lučka, direktor Centra za ljudska prava: Dodik de iure više nije predsjednik RS, iako se u praksi ponaša tako

Profesor Maksim Kamenjeckij iz Kijeva za “Avaz”: Međunarodni poredak sada se brani protupješadijskim minama

Glasovima Bećirovića i Komšića: Predsjedništvo BiH usvojilo budžet, osigurana sredstva za izbore za predsjednika RS

Vojnopolitički analitičar Hamza Višća za “Avaz”: Do mira će trebati još susreta i pregovora

Politički analitičar Davor Gjenero za “Avaz”: Sve strane imaju interes da dođe do uspostave mira u Ukrajini

Raste nezadovoljstvo poljoprivrednika: Pred zgradu Vlade KS stižu s 50 traktora

Prihvaćen prijedlog Pravobranilaštva BIH: Općinski sud u Čapljini zabranio prodaju Naftnih terminala Dretelj

Situacija teška, ali barem mirišemo: Uvezli smo parfema za 26,4 miliona KM

Milan Blagojević za "Avaz": Sprečavanje izbora za predsjednika RS predstavljalo bi više teških krivičnih djela

CIK danas o osnivanju Koordinacionog tima za uvođenje specifičnih tehnologija u izborni proces u BiH

Desetine traktora stiže pred Vladu KS

Građani su osuđeni davno

Metar drva 148, tona peleta 468 KM, a moguća i nova poskupljenja

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić za "Avaz": Da sam na Dodikovom mjestu, potpuno bih se povukao

Nakon presude Dodiku i ostavke Viškovića: Paralizirana izvršna vlast u RS

Turisti iz Izraela, koji su ostali bez pasoša, sinoć napustili BiH i otputovali za Tel Aviv

Dejan Lučka, direktor Centra za ljudska prava: Dodik de iure više nije predsjednik RS, iako se u praksi ponaša tako

Profesor Maksim Kamenjeckij iz Kijeva za “Avaz”: Međunarodni poredak sada se brani protupješadijskim minama

Glasovima Bećirovića i Komšića: Predsjedništvo BiH usvojilo budžet, osigurana sredstva za izbore za predsjednika RS

Vojnopolitički analitičar Hamza Višća za “Avaz”: Do mira će trebati još susreta i pregovora

Politički analitičar Davor Gjenero za “Avaz”: Sve strane imaju interes da dođe do uspostave mira u Ukrajini

Raste nezadovoljstvo poljoprivrednika: Pred zgradu Vlade KS stižu s 50 traktora