<p>Mnogima je pravilno pisanje IJE ili JE veoma teško, a pravilo je jednostavno: ako je izgovor sloga dug, pišemo IJE, kao u riječima: cvijet, rijeka, miješati, odijelo, mlijeko, riječ, svijet, bijel... A ako je izgovor sloga kratak, piše se JE, kao u primjerima: djed, čovjek, razumjeti, savjet, sjena, vjera...</p>

<p>Kad je riječ o dilemi u našem primjeru, važno je znati da imenica mjera dolazi od praslavenskog i staroslavenskog měra, s kratkosilaznim akcentom koji je zadržala i u bosanskom jeziku. Stoga ju je ispravno pisati s glasovnom grupom JE: mjera, mjere, mjeri, mjerom, mjerama. Također i: mjerač, mjerilo, mjeriti, mjerodavan, izmjeriti, odmjeriti…</p>

S glasovnom grupom IJE ili JE?

Kako se piše: mijera ili mjera?

<p>Veliki broj govornika koristi pogrešnu varijantu – vjerojatno, a razlog tome je jer ne mogu “čuti” razliku. U ovom primjeru radi se o tome da je prilog koji označava veliku mogućnost da se nešto dogodi ili izvrši u bosanskom jeziku pravilno pisati vjerovatno – sa suglasnikom V.</p>

<p>Imenica se također piše vjerovatnost, pridjevi vjerovatan i vjerovatna. Mnoge zbunjuje to što je u hrvatskom jeziku ispravno samo vjerojatno – sa suglasnikom J, a u medijima se također često može čuti i pročitati upravo ta pogrešna hrvatska riječ.</p>

Sa suglasnikom J ili suglasnikom V?

Kako se kaže ili piše: vjerojatno ili vjerovatno?

<p>Najpoznatiji bosanskohercegovački dječiji književnik Ahmet Hromadžić preminuo je 1. januara 2003. godine. Nepisano pravilo je da dječiju pažnju mogu privući samo ljudi dobrog srca, koje mlada i neiskvarena bića prepoznaju, a Hromadžiću je to itekako uspijevalo. Kad spomenemo njegovo ime, svima koji su ikada pročitali makar jednu njegovu priču, zatitra osmijeh na licu, pokrene se osjećaj blagosti i zaboravljene dječije razdraganosti. Svojim pričama, koje je uglavnom pisao za djecu, ostavio je traga, ne samo u bosanskohercegovačkoj književnosti i kulturi, nego i u našim srcima.   </p><p>Ahmet Hromadžić rođen je prije 101 godinu, 11. oktobra 1923., u selu Bjelaj kraj Bosanskog Petrovca, gdje je završio osnovnu školu, a srednju tehničku školu pohađao je u Zagrebu i Sarajevu. </p><p>Profesionalnu karijeru počeo je kao novinar „Oslobođenja“, 1944. godine. Tada je upoznao našeg također velikog pisca, a svog sugrađanina po rođenju, Skendera Kulenovića, te mu sramežljivo pokazao svoju prvu priču za djecu „Jabuka“. Kulenovićeve riječi: “Ti imaš talent. Nastoj da pišeš”, ohrabrile su ga i opredijelile njegov književni put, a Ahmet je često kazivao da je u Skenderu našao, ne samo učitelja nego i starijeg brata. Priču „Jabuka“ objavio je u „Oslobođenju“, 1952. godine.</p>

<h2>Bajkoviti likovi</h2><p> </p><p>Iako je Hromadžić u svojim djelima uglavnom evocirao uspomene na vlastito djetinjstvo i poznate zavičajne prostore, pripovjedačkim umijećem i bajkovitim likovima, bićima simboličnih imena, uspio ih je približiti djeci i potaknuti njihovu maštu i radoznalost. U njegovim pripovijetkama žive neobične ptice, zlatoruna stada, patuljci, bajkovita bića s kojima se djeca žele identificirati, a poruke koje ta bića prenose djeci jesu da život, ustvari, nije bajka, ali da su dobrota i ljubav uvijek iznad svega.</p><p>Nakon Drugog svjetskog rata radio je kao novinar u „Sarajevskom dnevniku“, potom je bio glavni urednik lista „Krajina“ u Bihaću, da bi se ubrzo vratio u Sarajevo na mjesto urednika kulturne rubrike „Oslobođenja“.</p><p>Bio je potom glavni urednik u Izdavačkom poduzeću „Veselin Masleša“, gdje je, 1954. godine, osnovao čuvenu dječiju biblioteku „Lastavica“, koja je u svojoj dugogodišnjoj historiji objavila brojna djela najvećih imena bosanskohercegovačke, regionalne i svjetske književnosti za djecu. Zahvaljujući Hromadžiću, Sarajevo je u to vrijeme bilo jugoslavenski centar dječije književnosti.</p><h2>"Djeca svijeta"</h2><p>Kao član Društva pisaca Bosne i Hercegovine, Hromadžić je zajedno s kolegama Huseinom Tahmiščićem, Izetom Sarajlićem, Velimirom Miloševićem i Vladimirom Čerkezom, pokrenuo međunarodnu književnu manifestaciju „Sarajevski dani poezije“, 1962. godine. Bio je i član Redakcije međunarodne edicije „Djeca svijeta“, a djela su mu prevedena na mnoge svjetske jezike te uvrštena u izbore dječije literature i lektire u Italiji, Norveškoj i Belgiji.</p><p>Osim pripovijetki i romana za djecu i odrasle, Hromadžić je pisao književne i pozorišne kritike, književne reportaže, crtice i članke. Prvo književno djelo, roman "Labudova poljana", objavio je 1952. godine u Sarajevu, ali su ga proslavile pripovijetke za djecu, među kojima su najpoznatije one objavljene u zbirkama: "Patuljak vam priča", "Okamenjeni vukovi" i "Patuljak iz Zaboravljene Zemlje". </p><p>Ahmet Hromadžić je začetnik i najistaknutiji predstavnik umjetničke bajke u bosanskohercegovačkoj književnosti za djecu, žanra s kojim je postigao najveće književne domete. U svoje priče prvi je uveo patuljke i povezao ih s najmlađim čitateljima, prikazavši ih kao tajanstvena, ali veoma pametna bića koja vole djecu i rado postaju njihovi prijatelji. Zbog tog specifičnog stila pisanja i prihvatljivosti djela kod čitatelja, a posebno djece, nazivaju ga bosanskohercegovačkim Andersenom. Poput Andersena, čije ružno pače zbog fizičkog izgleda od rođenja biva odbačeno, te koji je stvaranjem bio na strani slabijih i ugroženih, i Hromadžić u svojim pripovijetkama opisuje likove koji zbog određenih osobina ne bivaju prihvaćeni od okoline, zbog čega duboko pate.</p>

<h2>Brojne nagrade</h2><p>Tužne, ali i poučne priče iz zbirke „Patuljak vam priča“ govore o prijateljstvu i povjerenju, koje je teško steći, savjetujući nas da ne trebamo svima vjerovati, jer ponekad ljudi, a u ovom slučaju i životinje, rade sve isključivo za svoju korist. Ahmet nam kroz likove u svojim pričama poručuje i da pravo prijateljstvo traje vječno, te da su naši pravi i iskreni prijatelji spremni sve učiniti za nas.</p><p>Za književni rad Hromadžić je dobio brojne nagrade i priznanja među kojima su: nagrada Narodne omladine Jugoslavije (1948.), Mladog pokoljenja (1971.), Zmajevih dječijih igara(1973.), Kurirček (1974.), Dvadesetsedmojulska nagrada SR BiH (1974.), Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva (1958.) , Nagrada ZAVNOBIH-a (1986.) i druge. Odlikovan je Ordenom rada sa zlatnim vijencem i Ordenom Republike II reda, a bio je i član Društva pisaca i Akademije nauka Bosne i Hercegovine.</p><p>Godine 2007., osnovna škola u Bosanskom Petrovcu promijenila je ime u OŠ „Ahmet Hromadžić“, a na porodičnoj kući u Pekiska ulici postavljena je spomen-ploča s njegovim imenom. U Bihaću, u okviru Kantonalne i univerzitetske biblioteke, postoji spomen-soba Ahmeta Hromadžića.</p><p>Ovaj bh. velikan zasigurno zaslužuje da ga se češće sjetimo i više spominjemo, da neke ulice i institucije nazovemo njegovim imenom, da ga ne zaboravimo. U Bosanskom Petrovcu izašla je monografija o četiri velikana iz tog mjesta „Četiri petrovačke karijatide: Jovan Bijelić, Mersad Berber, Skender Kulenović i Ahmed Hromadžić“. </p><h2>Tajne u tvrđavi</h2><p>U kratkoj biografiji, objavljenoj u knjizi „Dječiji pisci o sebi“, Hromadžić je opisao zašto je tvrđava bila jedna od njegovih vodećih inspiracija.</p><p>   </p><p>- Ima jedno mjesto koje me, ipak, najviše privlačilo. Stara tvrđava na brdu, gola i pusta, ali za nas dječake uvijek prepuna tajni. Tamo smo odlazili često. Tamo smo tražili ono što nikad nismo pronašli: zakopano blago i zakopano oružje. Ali tajna je tajna. I mi smo se nadali. Mi smo vjerovali da ćemo otkriti bar jednu od mnogih tajni sakrivenih u zidinama tvrđave. </p><p>Tvrđava je bila i kuća brojnih čavki. O tvrđavi su se pričale priče. U tvrđavi smo i ja i moji prijatelji proveli mnoge časove, mnoge dane, iz tvrđave sam ponio mnoge uspomene.</p>

U njegovim pripovijetkama žive neobične ptice, zlatoruna stada, patuljci, bajkovita bića s kojima se djeca žele identificirati

Ahmet Hromadžić: 22. godišnjica smrti bosanskohercegovačkog Andersena 

<p>Da biste bili sigurni da pišete riječ ispravno, možete se poslužiti nekim pravilima koja se primjenjuju na složenice. Jedno od takvih pravila je da se, u slučaju da su obje sastavnice jednako važne, između njih piše crtica. Drugo pravilo kaže da se složenice koje se sastoje od stranog i domaćeg izraza uvijek pišu s crticom. S obzirom na ova pravila, možemo zaključiti da se riječ top-model pravilno piše s crticom, jer se radi o složenici koja se sastoji od jednako važnih sastavnica, a označava osobu koja se smatra uzorom u modelingu.</p>

<p>A skoro svakodnevno smo u dilemi kako je ispravno napisati glagol promijeniti? S vokalom I ili bez njega, odnosno s glasovnom grupom IJE ili JE? Ovaj glagol dolazi od riječi mijena i u bosanskom jeziku je naglašen dugouzlaznim akcentom, odnosno slog je dug pa je, prema pravilu: ako je slog dug, piše se IJE, logično da je ispravno: promijeniti – s IJE.</p>

Ovdje je riječ o složenici koja se sastoji od dviju sastavnica

Kako se piše: top model ili top-model?

<p>Ovaj izraz se odnosi na poznavanje i služenje stranim jezikom. Naime, postavlja se pitanje je li ispravno koristiti glagol pričati ili govoriti kad želimo reći da se znamo služiti stranim jezikom. Engleski jezik je danas najrašireniji jezik na svijetu. Kad se radi o poznavanju jezika, uvijek se može iskoristiti glagol: služiti se stranim jezikom, poznavati jezik, znati jezik. Ali nikako nije dobro reći da „pričamo“ strani jezik, već uvijek: govorimo. Pričamo priče, pričamo bajke, pričamo viceve. Selo priča, pričamo sami sa sobom. A pravilna upotreba glagola govoriti je: Govorim engleski i španski. On ne govori nijedan strani jezik.</p>

<p>Veoma često smo i u dilemi kako je pravilno pisati: dospjeće ili dospijeće? S glasovnom grupom IJE ili JE? Prema pravilu, ako je izgovor sloga dug, piše se IJE, a ako je izgovor sloga kratak, piše se JE, ispravno je pisati s IJE: dospijeće, dospijeća, dospijećem, dospijećima, dospijeću… Zbunjuje nas to što je ova imenica nastala od glagola dospjeti, koji se piše s glasovnom grupom JE. Imenica dospijeće označava vrijeme kad nešto dospijeva u zakonskoj vrijednosti ili trajanju. Pravilno će biti napisana u rečenicama: Koji je datum dospijeća pisao na papiru koji sam ti sad dala? Razgovarali su o glavnici, dospijeću obaveze, a ja nisam apsolutno ništa razumjela. Kakvo sad dospijeće kamate, tek sad mi ništa nije jasno? – ako je napišemo s IJE.</p>

Ovaj izraz se odnosi na poznavanje i služenje stranim jezikom

Šta je pravilno: pričati engleski ili govoriti engleski?

<p>Kad putujemo u Istanbul, najveći turski i jedan od najljepših gradova u svijetu, uglavnom obilazimo njegove historijske i kulturne znamenitosti poput džamija Aja Sofije, Sultan Ahmedove, Sultan Sulejmanove, Sultan Bajazitove, Rustem-pašine, Čamlidže, Ejubije..., palača Topkapi i Dolmabahče, čaršija Kapali i Misir, Galata tornja, ali rijetko kada nas put odvede u istanbulske muzeje. A oni skrivaju neprocjenjivo blago i otkrivaju nam brojne podatke iz davne i bliske prošlosti Republike Turske i njenih stanovnika, ali i ostalih zemalja koje su godinama bile u sastavu velikog Osmanskog Carstva. </p><p>Ekipa „Dnevnog avaza“ posjetila je najpoznatije istanbulske čuvare turske i svjetske historije, koji bi svakom posjetiocu trebalo da budu neizostavni prilikom obilaska znamenitosti Grada na Bosforu.</p>

<h2>Arheološki muzej</h2><p>Arheološki muzej je mjesto gdje historija oživljava. Ovo impresivno zdanje osnovano je prvobitno kao kiosk muzej još u vrijeme osmanskog sultana Mehmeda II el-Fatiha, 1472. godine. Nalazi se na lokalitetu koji je pripadao vanjskim vrtovima Topkapi palače, u parku Gulhane, a sastoji se od tri zasebne zgrade. Izgradnju glavne zgrade ovog muzeja počeo je njegov prvi kustos, čuveni turski slikar, arheolog, muzeograf i pisac Osman Hamdi-beg, 1881. godine. Dekretom 1891. godine postao je Carski muzej, a današnji oblik dobio je 1908. godine. U Arheološkom muzeju čuva se više od milion eksponata iz prahistorijskog, grčkog, rimskog, bizantskog i osmanskog perioda, neprocjenjive vrijednosti. </p><p>S artefaktima koje čuva, Arheološki muzej u Istanbulu jedan je od najbogatijih arheoloških muzeja u svijetu. Kompleks se sastoji od tri osnovne cjeline: Arheološkog muzeja, Muzeja antičkih orijentalnih djela i Muzeja popločanog paviljona. </p><p>Glavna zgrada kompleksa je Arheološki muzej u kojem se nalaze Brankhitove statue svetog puta Didyma-Milet od arhaičnog doba do kraja rimskog doba, statue Kore i Kurosa, kip lava iz mauzoleja Halikarnasa, glava Afrodite, portret Aleksandra Velikog, skulptura otkrivena u Afrodiziji, Efesu i Miletu – tri velika arheološka grada koja su dom velikih arheoloških iskopina koje je predvodio Osman Hamdi-beg. Jedna od iskopina je i sakrofag Aleksandra, otkriven u nekropoli kralja Sidona.</p>

<h2>Pera muzej</h2><p>Pera muzej smješten je na Taksimu u zgradi koja datira iz 1993. godine, a koja je 2005. preuređena i otvorena kao muzej u današnjem obliku. U muzeju su izložene četiri zbirke eksponata, smještene na četiri zasebna sprata ove impozantne građevine.</p><p>Zbirka starih istanbulskih fotografija sadrži približno 7.000 radova poznatih fotografa, ali i amatera iz perioda 19. i 20. vijeka, dočaravajući realnu predstavu Istanbula iz tog vremena.</p><p>Druga je zbirka orijentalnog slikarstva, jedna od najbogatijih zbirki ove tematike u cijeloj Turskoj. Osim djela osmanskih umjetnika, među kojima je i jedno od najvrednijih – slika „Trener kornjača“ Osmana Hamdi-bega, ova zbirka sadrži i djela evropskih slikara koja prikazuju osmansku i tursku geografiju od 17. do početka 20. vijeka.</p><p>Anadolske mjere i zbirka mjera sadrži više od 8.000 eksponata, uključujući tegove, mjerne uređaje i ostale predmete određenih profesija od antičkog vremena do danas. Najveća i najopsežnija je zbirka ove tematike u Turskoj.</p><p>Zbirka keramike i pločica Kutahya sadrži najvrednije keramičke predmete iz svih historijskih perioda Turske.&nbsp;</p>

<h2>Muzej Sakip Sabanci</h2><p>Muzej Sakip Sabanci (MSS) nalazi se u Emirganu, jednom od najstarijih naselja na Bosforu. Vilu, glavnu zgradu muzeja, sagradio je 1925. godine italijanski arhitekta Edoardo De Nari. Dvorac, poznat kao „Konjički dvorac“ je muzej i centar umjetnosti i kulture od 2002. godine. Ovo impozantno zdanje nudi raznovrsno muzejsko iskustvo sa svojim privremenim i stalnim izložbama, konzervatorskim i istraživačkim dijelovima, programima učenja, dvoranama za performanse, konferencije i seminare. Muzej ima bogatu zbirku kaligrafskih i slikarskih radova i opsežne izložbe na kojima su predstavljeni radovi mnogih svjetski poznatih umjetnika. Nakon časova umjetnosti i kulture, posjetioci uživaju u bašti muzeja uz zadivljujući pogled na Bosfor.&nbsp;</p>

<h2>Muzej SiS </h2><p>Muzej slikarstva i skulpture osnovan je 18. jula 1937. godine u kancelariji prestolonasljednika u Dolmabahče palači, a otvorio ga je Mustafa Kemal-paša Ataturk 20. septembra 1937. godine. </p><p>Kada je Kancelarija prestolonasljednika Dolmabahčea zatvorena zbog restauracije 2007. godine, zbirka je 2011. preseljena u zgradu Antrepo 5 u naselju Tophane, a zgrada, koju je dizajnirao Sedad Haki Eldem (Hakki), pretvorena je u muzej prema ideji arhitekte Emrea Arolata. Novi izložbeni i skladišni prostori, upravljačke jedinice, ateljei, biblioteka i čitaonice Antrepa 5, projektirani prema savremenom muzeološkom pristupu, završeni su 2021. godine, a proces otvaranja muzeja započeo je izložbom, upriličenom u decembru iste godine.</p><p>U muzeju se nalazi više hiljada vrijednih eksponata, među kojima su najzapaženiji oni iz kasnog osmanskog i modernog turskog slikarstva. Poseban odjel muzeja posvećen je jednom od najvećih turskih slikara iz osmanskog perioda Osmanu Hamdi-begu, gdje su izložena njegova brojna djela, te lični predmeti.&nbsp;</p>

<h2>Atlas Cinema muzej&nbsp;</h2><p>Atlas Cinema muzej smješten je u zgradi kina „Atlas“ u najpoznatijoj istanbulskoj ulici – Istiklal na Taksimu. Zgradu je sagradio turski biznismen Agop Kocejan 1870. godine kao svoju zimsku rezidenciju, a od 1918. do 1922. služila je kao sud engleskoj vojsci. Godine 1932., zgrada je pretvorena u centar umjetnosti i zabave, a nakon restauracije 2019. godine postala je muzej kinematografije. Među najzanimljivijim muzejskim eksponatima su voštane figure poznatih turskih i svjetskih glumica i glumaca.</p>

<h2>Osman Hamdi-beg</h2><p>Osman Hamdi-beg (1842. - 1910.) bio je slikar, arheolog, muzeograf i pisac, te pionir profesije muzejskog kustosa u Turskoj. Osnovao je Arheološki muzej i Akademiju likovnih umjetnosti, koja danas nosi naziv Univerzitet likovnih umjetnosti „Mimar Sinan“, u Istanbulu. Bio je sin osmanskog vezira Ibrahima Edhem-paše. Iako je završio pravo, ljubav prema slikarstvu je prevagnula, te je pohađao časove i usavršavao slikarstvo u Parizu. Brojne njegove slike krase i zidove Dolmabahče palače, a nalaze se i u privatnim kolekcijama i muzejima u Beču, Parizu, Liverpulu, Njujorku, Berlinu...&nbsp; &nbsp;&nbsp;</p>

Ekipa „Dnevnog avaza“ posjetila je najpoznatije muzeje Grada na Bosforu

Čuvari turske i svjetske historije 

<p>Imenica zahladnjenje, kao i glagol zahladnjeti, od kojeg je nastala, znače postati hladan, a zahlađenje je glagolska imenica od glagola zahladiti koja znači učiniti kakav odnos hladnim. Često se griješi kad se umjesto imenice zahladnjenje, kad se želi reći da je došlo do pada temperature, koristi imenica zahlađenje. Postoji više glagola na&nbsp;-jeti&nbsp;i&nbsp;-iti&nbsp;s različitim značenjima, glagoli na&nbsp;-jeti&nbsp;znače postajati kakvim, a glagoli na&nbsp;-iti&nbsp;znače činiti što kakvim. <br></p>

<p>Naprimjer, pocrvenjeti, pomodrjeti, pobijeljeti&nbsp;znači postati crven, modar,&nbsp;bijel (u licu),&nbsp;a pocrveniti,&nbsp;pomodriti, pobijeliti&nbsp;znači učiniti što kakvim (obojiti crvenom, modrom ili bijelom bojom). Ako kažemo da smo&nbsp;pocrvenili, a tako i&nbsp;pomodrili&nbsp;kada dođe&nbsp;zahlađenje&nbsp;– to bi značilo da nas je neko obojio crvenom i modrom bojom kada je zahladio odnose s nama.</p><p></p>

Ovo su glagolske imenice nastale od glagola
zahladiti i zahladnjeti koji u bosanskom jeziku nisu sinonimi, svaki ima svoje značenje

Šta je ispravno: zahlađenje ili zahladnjenje?

<p>Prema gramatici bosanskog jezika, oba&nbsp;glagola su ispravna i, mada su naizgled ista i često možemo čuti da se upotrebljavaju u istim kontekstima, među njima postoji itekako bitna razlika.</p><p>Glagol&nbsp;SELITI&nbsp;prelazni je glagol te stoga zahtijeva dopunu u akuzativu, odnosno kada upotrebljavamo glagol&nbsp;seliti&nbsp;uz njega obavezno moramo naglasiti šta tačno selimo.</p>

<p>S druge strane, glagol&nbsp;SELITI SE&nbsp;povratni je glagol, što znači da subjekt sam na sebi vrši radnju – u ovom slučaju seli samoga sebe.</p><p>Prema istom modelu ponašaju se i glagoli izvedeni iz prethodnih glagola.</p>

Prema gramatici bosanskog jezika, oba glagola su ispravna

Šta je ispravno: seliti ili seliti se?

<p>&nbsp;Mnogi misle da su ove dvije riječi sinonimi, ali varaju se, jer, iako je obje ispravno koristiti u bosanskom jeziku, one imaju potpuno različito značenje. U prvom slučaju riječ je o odnosnom, a u drugom o gradivnom pridjevu. Odnosno, pridjev&nbsp;papirnat&nbsp;označava nešto načinjeno od papira, a pridjev&nbsp;papirni&nbsp;nešto što se odnosi na papir.</p>

<p>Svakodnevno čujemo ili pročitamo glagole&nbsp;zahvaliti&nbsp;i&nbsp;zahvaliti se upotrijebljene u istim kontekstima, a to je pogrešno. Problem je što navedena dva glagola imaju vrlo različita značenja i znače gotovo oprečne stvari. Glagolom&nbsp;ZAHVALITI&nbsp;izražava se zahvalnost za nešto te stoga glagol ima pozitivno značenje, odnosno znači reći nekome hvala. Naprimjer, dobili ste poklon za rođendan i onda ste toj osobi zahvalili. S druge strane, povratni glagol&nbsp;ZAHVALITI SE&nbsp;ima negativno značenje i njime se označava odbijanje, drugim riječima, to znači pristojno odbiti ponuđeno. Stoga moramo paziti koji glagol upotrebljavamo, da ne bismo nehotice odbili nešto i izazvali neugodnost i sebi i osobi koja nam nešto nudi ili daje.</p>

U bosanskom jeziku je mnoštvo nedoumica koje nas svakodnevno more, a jedna od njih je šta je pravilno reći ili napisati: papirni ili papirnati?

Šta je pravilno: papirni ili papirnati?

<p>Najveći uzrok tome je što se mnoge riječi izgovaraju sastavljeno, a pravilno ih je pisati rastavljeno. S druge strane, kod nekih riječi pravilno je sastavljeno pisanje, ali kako su ti primjeri najčešće sastavljeni od više sastavnica, mnogi misle da ih je pravilno pisati rastavljeno.</p>

<p>U našem primjeru riječ je o dvjema različitim konstrukcijama. Nadesno - sastavljeno je prilog mjesta ili mjesni prilog i odgovara na pitanje gdje, a na desno - rastavljeno je prijedložna konstrukcija. Pa već i sami zaključujete da su u bosanskom standardnom jeziku pravilna oba oblika, ali se primjenjuju u različitim kontekstima.</p>

Kad je riječ o pravilima sastavljenog i rastavljenog pisanja u bosanskom jeziku, mnogi su nesigurni i čine greške u pisanju


Kako se piše: nadesno ili na desno?

<p>Ovdje je riječ o tome provodi li se ili ne provodi glasovna promjena sibilarizacija u dativu i lokativu imenice njega. Sibilarizacijom glasovi K, G i H ispred vokala I prelaze u C, Z i S.</p>

<p>Prema pravopisu i gramatici bosanskog jezika, pravilno je da se u dativu i lokativu imenice njega sibilarizacija provodi i ispravno je: njezi.</p>

Provodi li se ili ne provodi glasovna promjena?

Kako se kaže ili piše: njegi ili njezi?

<p>Najbolji bosanskohercegovački košarkaš svih vremena Mirza Delibašić Kinđe napustio nas je 8. decembra 2001., u 48. godini. Smrt ga je zatekla na mjestu direktora KK Bosna, a sahranjen je na sarajevskom groblju Bare, u Aleji velikana, uz prisustvo više hiljada ljudi. Uz suprugu Slavicu, iza njega je ostao njihov sin Danko, te Dario, Mirzin sin iz prvog braka.</p><p>– Mirza i dalje živi, barem u našoj porodici, u našem užem okruženju. Ne postoji dan a da ga ne spomenemo. Fizički ga nema, ali je tu. Nije Mirza dugo bio bolestan. Život s njim, s takvim čovjekom, bio je poseban. Bio je pun ljubavi. S njim je sve bilo drugačije, kada nađeš sebi sličnog. Sličan se sličnom raduje – rekla je jedne prilike Slavica Delibašić za “Dnevni avaz”.</p>

<h2>Prvak svijeta</h2><p>Mirza Delibašić rođen je 9. januara 1954. godine u Tuzli. Nadimak Kinđe dobio je kao mali jer se volio družiti sa starijima koji su ga odmilja tako zvali. Sportsku karijeru započeo je 1968. godine, kada je postao pionirski prvak Bosne i Hercegovine u tenisu. Iste godine postao je i član tuzlanskog košarkaškog kluba Sloboda, a 1972. je prešao u sarajevsku Bosnu za koju je odigrao 700 utakmica i postigao približno 14.000 koševa. Kinđe je kao igrač predvodio Bosnu do titule šampiona Evrope 1979. godine. </p><p>Osim što je dosegnuo vrh košarkaške Evrope sa sarajevskom Bosnom, Delibašić je s reprezentacijom SFR Jugoslavije bio prvak svijeta, te olimpijski prvak. U sjećanju ljubitelja košarke širom svijeta ostao je po izuzetnoj posvećenosti ovom sportu, vanserijskoj vještini i ogromnom doprinosu, ne samo bosanskohercegovačkoj nego i regionalnoj, evropskoj i svjetskoj košarci. Titulu najboljeg košarkaša SFRJ Kinđe je ponio 1980. godine.&nbsp;</p>

<h2>“Kraljevski klub”</h2><p>Kinđe je bio prvi prototip visokog organizatora igre, ali i strijelca i asistenta. Uz perfektnu građu za modernog plejmejkera, s visinom 197 centimetara, krasili su ga žilavost, izdržljivost i nevjerovatna hladnokrvnost. Bio je i jedna od zvijezda španskog “kraljevskog kluba” Real iz Madrida, gdje je ostvario zapažene rezultate zbog kojih su ga Španci zvali El caballero de Bosnia (Bosanski vitez). S Realom je osvojio špansku ligu.</p><p>Godine 1991., Mirza Delibašić bio je proglašen jednim od 50 najboljih košarkaša FIBA-e, a 2008. godine dobio je priznanje kao jedna od 50 osoba koje su najviše doprinijele Euroligi. Uz to, 2007. godine, Delibašić je uvršten u Kuću slavnih FIBA-e. Proglašen je bosanskohercegovačkim sportistom 20. stoljeća, 2000. godine.</p><h2>Prvi selektor BiH</h2><p>Nakon završene igračke karijere, kao prvi selektor reprezentacije BiH, Delibašić je u Njemačkoj, 1993. godine, ostvario dosad najveći uspjeh bh. košarke na evropskim prvenstvima, osvojivši osmo mjesto. Koliko je bio vjeran Bosni i Hercegovini i kakav je bio čovjek, najbolje govori činjenica da je ovdje ostao tokom agresije, odbivši poziv rukovodstva svog bivšeg kluba Reala da opkoljeno Sarajevo zamijeni Madridom, da se sa suprugom i sinom preseli u Španiju. Realov predsjednik Mendoza nudio je da po njega pošalje svoj privatni avion, a on se zahvalio i nije htio otići.</p><p>– Nisam ni pomislio na to. Zar da odem, pa da mi djeci govore da sam bio izdajnik, da ostanu bez domovine?! Nije bilo teorije – kazivao je Delibašić. A pamti se i njegova rečenica koju je govorio u tim najtežim vremenima za BiH: “Ovu će zemlju spasiti ljudi čistog srca, a ima nas dovoljno”.</p><p>Danas, u čast ovog velikana bh. košarke sportska dvorana u sarajevskoj Skenderiji nosi ime Dvorana "Mirza Delibašić", a na platou Skenderije, 31. maja 2022. godine, postavljen je spomenik-statua Kinđeta, koji je izradio vajar Adis Lukač. U Sarajevu postoji i spomen-park posvećen dvjema legendama, Mirzi Delibašiću i pjevaču “Indexa” Davorinu Popoviću. Od 2005. godine u Sarajevu se održava međunarodni košarkaški turnir koji nosi naziv Memorijal “Mirza Delibašić”. Upravni odbor Košarkaškog saveza Bosne i Hercegovine, 25. decembra 2018., donio je odluku da od takmičarske sezone 2018/2019. Kup BiH nosi naziv Kup "Mirza Delibašić".&nbsp;</p>

Tokom agresije ostao je u BiH, odbivši poziv rukovodstva svog bivšeg kluba Reala da opkoljeno Sarajevo zamijeni Madridom

Mirza Delibašić Kinđe: 23. godišnjica smrti najboljeg bh. košarkaša svih vremena

<p>Imenica mladež označava mladost, mlade ljude - i naglašena je dugouzlaznim akcentom, a madež označava tamno obojenje kože i naglašena je kratkouzlaznim akcentom, tako da se u izgovoru razlikuju i u akcentima, ali, uprkos toj razlici, češće čujemo pogrešno mladež u značenju tamnog obojenja kože, odnosno urođene ili nastale mrljice na koži tamnije boje. Ova riječ dolazi od praslavenske riječi: madežь, pa je i u bosanskom jeziku pravilno reći ili napisati: madež, madeža, madežu, madežom…</p>

<p>A kako je pravilno napisati: nadamnom – sastavljeno ili nada mnom - rastavljeno? Ovdje je riječ o konstrukciji nastaloj od prijedloga nad(a) i lične zamjenice ja u instrumentalu - mnom. Kao takvu konstrukciju ispravno ju je pisati rastavljeno: nada mnom. Također se rastavljeno pišu: nada te, nada me, nada se, preda te, preda se, preda te… i tako dalje.</p>

Ova riječ dolazi od praslavenske riječi: madežь, pa je i u bosanskom jeziku pravilno reći ili napisati madež

Kako se kaže ili piše: madež ili mladež?

<p>U sarajevskoj Zetri je u nedjelju, 1. decembra, održan 3. međunarodni atletski dvoranski miting za mlade, u organizaciji Atletskog kluba Sarajevo. Učestovalo je više od 400 takmičara iz 17 atletskih klubova iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Među najuspješnijima su bili članovi Atletskog kluba Bihać koji su, u izuzetno jakoj konkurenciji, osvojili 14 medalja.</p><p>Najuspješniji Bišćanin Dženan Nuspahić, učenik šestog razreda osnovne škole, koji se takmičio u trkama na 60 i i 400 metara, još jednom je dokazao dominaciju s Državnog i Federalnog prvenstva, te na ovom takmičenju popravio svoj lični rekord na 60 metara s vremenom 8,62.</p><p>Dženanova sestra Jasmina Nuspahic (60 m) u izuzetno jakoj konkurenciji u svom godištu (2009), gdje su učestvovale najbolje atletičarke iz BiH, osvojila je drugo mjesto, popravivši svoj lični rekord. I njihova rodica Najla Nuspahic (60 m) osvojila je bronzanu medalju u svom godištu (2010).</p>

<p>Osim troje Nuspahića, medalje je osvojilo još šest članova Atletskog kluba Bihać: Zana Skalić (60 m i 150 m), Iman Balić (60 m i 200 m), Isa Balić (200 m i vortex), Ilhan Ahmed Pašić (50 m), Džan Huskić (400 m i 60 m) i Vedad Vikić (60 m).</p>

Među najuspješnijima su bili članovi Atletskog kluba Bihać koji su, u izuzetno jakoj konkurenciji, osvojili 14 medalja

Državni prvak Dženan Nuspahić popravio lični rekord

<p>Da bismo odredili pravilan način pisanja ove imenice, moramo saznati odakle riječ dolazi, odnosno koje je njeno porijeklo. Riječ je internacionalna te se tako, naprimjer, u engleskom kaže lesbian, u španskom lesbiana, Lesbe u njemačkom, lesbienne u francuskom jeziku, i tako dalje. U sve navedene jezike, pa i bosanski, ova riječ je došla od latinskog Lesbius i grčkog Lésbios; Lésbos, što je naziv grčkog otoka na kojem je živjela pjesnikinja Sapfa za koju se smatra da je bila lezbijka. Analogno tom izvornom obliku, u bosanskom standardnom jeziku pravilno je: lezbijka, lezbijke, lezbijkom, lezbijkama…</p>

<p>A znam da ste često u dilemi kako se pravilno kaže ili piše: ljetni ili ljetnji? Sa suglasnikom N ili suglasnikom NJ? U ovom primjeru riječ je o odabiru između dvaju pridjeva koje možemo čuti u bosanskom jeziku, ali, samo jedan je pravilno koristiti. Riječ je o pridjevu nastalom od imenice ljeto, a, prema pravilima bosanskog jezika, ispravno je: ljetni, ljetna, ljetno, ljetnim, ljetnih, ljetnog… - sa suglasnikom N. Često se nalazi u sintagmama, poput ljetni praznici, ljetne haljine, ljetni dani…</p>

U današnjoj nedoumici riječ je o imenici ženskog roda koja označava osobu ženskog spola koja ima sklonosti prema istom spolu

Kako se kaže: lezbijka ili lezbejka?

<p>Urnebesna hit komedija "Ih, kako bih te ja" bit će izvedena sutra, 3. decembra, u 20.00 sati, u JU Centar za djecu i omladinu Novo Sarajevo. U predstavi koja publici uvijek izmami suze, ali od smijeha, igra jedna od najpoznatijih i najpriznatijih bosanskohercegovačkih glumica Jasna Ornela Bery, u posljednje vrijeme  široj publici prepoznatljiva i po legendarnoj ulozi Bahre u seriji "Dva smo svijeta različita". </p><p>Uz Jasnu u predstavi igraju još dva izvrsna glumca Vuk Marinić i Amar Selimović. Režiju potpisuje Irfan Avdić, a dramaturgiju Vuk Marinić i Vedrana Božinović.</p><p>"Ih, kako bih te ja" je satira o bračnim odnosima, u kojoj se u nizu dinamičnih i beskrajno duhovitih scena supružnici dovode u situaciju da bi najradije “ubili” jedno drugo.</p>

Kako se piše: mijera ili mjera?

Kako se kaže ili piše: vjerojatno ili vjerovatno?

Ahmet Hromadžić: 22. godišnjica smrti bosanskohercegovačkog Andersena

Kako se piše: top model ili top-model?

Šta je pravilno: pričati engleski ili govoriti engleski?

Čuvari turske i svjetske historije

Šta je ispravno: zahlađenje ili zahladnjenje?

Šta je ispravno: seliti ili seliti se?

Šta je pravilno: papirni ili papirnati?

Kako se piše: nadesno ili na desno?

Kako se kaže ili piše: njegi ili njezi?

Mirza Delibašić Kinđe: 23. godišnjica smrti najboljeg bh. košarkaša svih vremena

Kako se kaže ili piše: madež ili mladež?

Državni prvak Dženan Nuspahić popravio lični rekord

Kako se kaže: lezbijka ili lezbejka?

Hit komedija "Ih, kako bih te ja"

Kako se piše: mijera ili mjera?

Kako se kaže ili piše: vjerojatno ili vjerovatno?

Ahmet Hromadžić: 22. godišnjica smrti bosanskohercegovačkog Andersena

Kako se piše: top model ili top-model?

Šta je pravilno: pričati engleski ili govoriti engleski?

Čuvari turske i svjetske historije

Šta je ispravno: zahlađenje ili zahladnjenje?

Šta je ispravno: seliti ili seliti se?

Šta je pravilno: papirni ili papirnati?

Kako se piše: nadesno ili na desno?

Kako se kaže ili piše: njegi ili njezi?

Mirza Delibašić Kinđe: 23. godišnjica smrti najboljeg bh. košarkaša svih vremena

Kako se kaže ili piše: madež ili mladež?

Državni prvak Dženan Nuspahić popravio lični rekord

Kako se kaže: lezbijka ili lezbejka?

Hit komedija "Ih, kako bih te ja"