<p>Poštovani gledatelji, lijep pozdrav i dobro došli u Lijepe riječi” da rješavamo nove jezičke dileme koje nam svakodnevno zadaju glavobolje.</p><p>Počet ćemo od pogrešnog izraza LAŽEMO NEKOGA, koji ne treba koristiti, a umjesto njega pravilno je reći ili napisati LAŽEMO NEKOME. Ovdje je riječ o tome uz koji padež dolazi glagol lagati: akuzativ ili dativ. Iako veoma često čujemo pogrešan izraz – s akuzativom, treba znati da glagol lagati dolazi samo s dativom. Pravilno se, dakle, piše i lagati njoj (a ne nju), lagati njemu (a ne njega), lagati njima (a ne njih), i tako dalje.</p><p>U narednim primjerima rečenica bit će vam još jasnije.</p><p>Ispravno je reći ili napisati: Slagao je svom najboljem prijatelju. A pogrešno: Slagao je svog najboljeg prijatelja. Ma kome ti to lažeš? – je pravilna rečenica, dok bi pogrešna bila: Ma koga ti to lažeš? Također je pravilno: Možeš Asimu lagati, ali ne i meni. A pogrešno: Možeš Asima lagati, ali ne i mene. I rečenica: Lagao je kome je god htio jer je bio vrlo uvjerljiv. - je pravilna, a pogrešna bi glasila: Lagao je koga je god htio jer je bio vrlo uvjerljiv. Ispravno je reći ili napisati: Možeš lagati kome želiš, ali ne i koliko želiš. A pogrešno: Možeš lagati koga želiš, ali ne i koliko želiš. Greška je i kad kažemo MARITI ZA KIM ILI NEKIM, treba reći MARITI ZA KOGA ILI NEKOGA.</p>

Iako veoma često čujemo pogrešan izraz – s akuzativom, treba znati da glagol lagati dolazi samo s dativom

Da li lažemo nekoga ili lažemo nekome?

<p>Lijep pozdrav, dragi gledatelji!</p><p>U rješavanju jezičkih nedoumica u današnjim “Lijepim riječima” krećemo od jednog pleonazma koji gotovo niko ne prepoznaje, odnosno slušamo ga i čitamo svakodnevno, a nismo svjesni da je pogrešan – a to je: nivo vodostaja. Naprimjer:</p><p>Umjesto pogrešne rečenice: Nivo vodostaja rijeke Bosne je iznad prosjeka za ovaj period. – treba da kažemo ili napišemo: Vodostaj rijeke Bosne je iznad prosjeka za ovaj period. A zašto? U riječi vodostaj NIVO je već sadržan.</p><p>Neki glagoli u bosanskom jeziku zahtijevaju dopune u određenim padežima te pri njihovoj upotrebi treba voditi računa i o pravilnom obliku dopune koja im se pridružuje. Naprimjer, pogrešno je reći KONTAKTIRATI KOGA, treba KONTAKTIRATI S KIM – odnosno, umjesto pogrešne rečenice: Kontaktirao sam stručnjaka, treba reći: Kontaktirao sam sa stručnjakom. Zašto?</p><p>Ovdje je riječ o dilemi kako se pravilno koristi fraza koja je popularna u poslovnom i administrativnom stilu. Postavlja se pitanje s kojim padežom dolazi glagol kontaktirati – je li riječ o genitivu ili instrumentalu?</p><p>U poslovnom jeziku često možemo vidjeti konstrukciju kontaktirati + akuzativ. Naprimjer, kontaktirati nas, kontaktirati njih, kontaktirati njega, kontaktirati nju…</p><p>Ali, u bosanskom jeziku ta konstrukcija je pogrešna, a ispravno bi bilo koristiti konstrukciju kontaktirati + instrumental. Tako je pravilno: kontaktirajte s nama, kontaktirajte s njima, kontaktirajte s njom, kontaktirajte s njim, kontaktirajte s Alenom i tako dalje.</p>

Postavlja se pitanje s kojim padežom dolazi glagol
kontaktirati – je li riječ o genitivu ili instrumentalu

Je li ispravno reći nivo vodostaja?

Priznanje “Golub mira” – zahvalnica za doprinos modnoj industriji i vrhunskom dizajnu na Međunarodnom festival umjetnosti i mode u Vrnjačkoj Banji

Bh. dizajnerica Aida Korman: Priznanje na Međunarodnom festivalu mode

Novinarka magazina “Azra” ove jeseni prošetala je ulicama Salzburga, jednog od najljepših austrijskih gradova koji je sav kao velika, otmjena palača 

“Azra” u Salzburgu: Grad baroka, muzike i Mozarta

<p>Lijep pozdrav, poštovani gledatelji. U današnjim “Lijepim riječima” govorit ću vam o nekoliko najčešćih izuzetaka u razlikovanju glasovnih grupa IJE i JE. Već sam vam spominjala u nekim od prethodnih emisija da je razlikovanje ije i je mnogim govornicima najveća boljka. Osnovno pravilo koje sigurno znate glasi: ako je slog kratak, piše se JE, ako je slog dug, piše se IJE. Ako ne čujete razliku baš najbolje, možete pokušati s trikom i oponašati nekoga ko govori ikavicom ili ekavicom. Međutim, toliko je izuzetaka i zamki koje mogu otežati učenje da se čini nemogućim sve to zapamtiti.</p><p>Prvo pravilo koje se uči još u osnovnoj školi je o kraćenju&nbsp;IJE&nbsp;u&nbsp;JE&nbsp;u deminutivima - umanjenicama i augmentativima - uvećanicama. Naprimjer, pišemo&nbsp;IJE&nbsp;u imenicama&nbsp;cvijet, cijev,&nbsp;snijeg, a JE u&nbsp;deminutivima - cvjetić, cjevčica, snježić&nbsp;te&nbsp;augmentativima - cvjetina, cjevurina, snježina. Ali, i ovdje postoje izuzeci, a to je kad deminutivi završavaju na -ka, -ak&nbsp;i -ce,&nbsp;tada ostaje&nbsp;IJE&nbsp;–&nbsp;naprimjer: cijevka,&nbsp;cvijetak&nbsp;i&nbsp;odijelce.</p><p>Za pridjeve je dovoljno zapamtiti da osnovni oblik ima dug slog, a u komparativu i superlativu on se krati u&nbsp;je:&nbsp;bijel – bjelji – najbjelji,&nbsp;lijep – ljepši – najljepši, svijetao – svjetliji&nbsp;– najsvjetliji. Pravilo je jednostavno, a ovdje izuzetaka nema!</p>

Prvo pravilo koje se uči još u osnovnoj školi je o kraćenju IJE u JE u deminutivima -
umanjenicama i augmentativima - uvećanicama

Zamke u razlikovanju IJE i JE

<p>Poštovani gledatelji, lijep pozdrav! Vjerujem da jedva čekate da saznate koje jezičke nedoumice rješavamo u današnjoj emisiji “Lijepe riječi”. Pa da krenemo odmah.</p>

<p>Rečenice poput: Na tom političkom skupu sam vidio veliko mnoštvo ljudi. Veliko mnoštvo naroda išlo je za vođom pokreta. Okupilo se veliko mnoštvo simpatizera fudbala – čujemo ili pročitamo veoma često. A u njima je jedna riječ pogrešna, odnosno viška. Možete li pogoditi koja? Ne zbunjujte se, razmislite malo i shvatit ćete da se radi o riječi VELIKO. Ovaj pridjev uz imenicu mnoštvo nikako ne smijemo spajati, jer su njihova značenja ista, odnosno veliko mnoštvo je pleonazam, jer kakvo bi inače mnoštvo moglo biti nego veliko. Dakle, dovoljno je reći samo mnoštvo, pa bi rečenice koje sam navela ispravno glasile:</p><p>Na tom političkom skupu sam vidio mnoštvo ljudi. Mnoštvo naroda išlo je za vođom pokreta. Okupilo se mnoštvo simpatizera fudbala. </p>

Ne zbunjujte se, razmislite malo i shvatit ćete da se radi o riječi VELIKO

Zašto je pogrešno reći veliko mnoštvo?

<p>Lijep pozdrav, dragi gledatelji. I danas ćemo, naravno, razriješiti nekoliko jezičkih dilema, a vi budite pažljivi da ne biste ponovili greške. </p><br>

<p>Skoro svakodnevno čujemo ili pročitamo rečenice poput: Te informacije našla sam u zbirki pjesama, koju sam skoro čitala. Ili: Koliko komada imaš u svojoj zbirki kamenja, koju godinama sakupljaš? Kao i: Imaš li neki ljubavni roman u svojoj zbirki knjiga?, a one su pogrešne. Šta, ustvari, nije ispravno u ovim rečenicama?</p><p>Pogrešan je dativ ili lokativ imenice zbirka. Jer, prema pravopisnim i gramatičkim pravilima bosanskog jezika, pravilno je reći samo zbirci. Zašto je to tako? Ovdje je izvršena glasovna promjena koju stručno nazivamo sibilarizacija. Promjena do koje dolazi kada zadnjonepčani suglasnici K, G i H ispred samoglasnika I prelaze u suglasnike C, Z i S.</p><p>Pogledajte video. <br></p>

Pogrešan je dativ ili lokativ imenice zbirka

Kako se kaže pravilno: zbirki ili zbirci? 

<p>Poštovani gledatelji, lijep pozdrav i dobro došli u emisiju “Lijepe riječi” u kojoj vam, kako ste već navikli, pomažem da razriješite jezičke nedoumice s kojima se svakodnevno susrećete i koje vas zbunjuju. </p>

<p>Više puta sam spomenula da među najčešće jezičke greške svrstavamo pleonazme, jer ih je teško prepoznati. Lakše prepoznajemo pleonazme u kojima su iste riječi napisane jedna do druge, poput raznorazni, ali kad su različito napisane, a značenje im je isto, onda treba malo bolje da razmislimo o njihovom značenju, koje je osnovni razlog za pogrešnu upotrebu, jer je pleonazam, ustvari, gomilanje riječi ili izraza s istim značenjem. A zašto je to pogrešno i zašto je važno da se izbjegavaju pleonazmi u govoru i pisanju?</p><p>Jezik uopće je ekonomičan i kad god je moguće, treba težiti tome da se što jednostavnije izražavamo. Upotrebljavajući pleonazme, činimo upravo suprotno, jer ponavljamo ono što je dovoljno izreći samo jednom.</p><p>Pogledajte video. <br></p>

Jezik uopće je ekonomičan i kad god je moguće, treba težiti tome da se što jednostavnije izražavamo

Možemo li se vratiti unatrag? 

<p>Poštovani gledatelji, lijep pozdrav i dobro došli u emisiju “Lijepe riječi”!</p>

<p>Bosanski jezik je veoma lijep i bogat, ali nas svakodnevno dovodi do mnoštva pitanja, odnosno dilema kako se kažu ili kako se pišu određene riječi.</p><p>Tako smo često u dilemi šta je pravilno: neprofitabilan ili neprofitan? Ove dvije riječi su toliko slične da ih mnogi smatraju sinonimima, odnosno misle da imaju isto značenje pa ih često pogrešno koriste, odnosno zamijene im mjesta. Ali, iako su i jedna i druga pravilne, koriste se u različitim značenjima, odnosno kao negacije dviju različitih riječi: profitan i profitabilan.</p><p>Riječ neprofitan koristimo u značenju nečega čemu nije cilj da ostvari profit, kao naprimjer “neprofitna organizacija”.</p><p>A riječ neprofitabilan se koristi u značenju nečega što nije isplativo, mada mu je cilj da to bude, kao naprimjer “neprofitabilna investicija”.</p>

Riječ neprofitan koristimo u značenju nečega čemu nije cilj da ostvari profit, kao naprimjer “neprofitna organizacija”

Šta je pravilno: neprofitabilan ili neprofitan?

Živjela je kratko, samo 37 godina, ali je ostavila ogroman i neizbrisiv trag

Silvana Armenulić: Priča o najvećoj divi bh. estradnog neba

Trka će početi u 11.00 sati ispred Sarajevo City Centra

Race for the Cure: Sutra u Sarajevu trka za zdravlje

<p>Poštovani gledatelji, lijep pozdrav! Bosanski jezik krase mnoge interesantne nedoumice, koje je pravo uživanje istraživati.&nbsp;</p><br>

<p>Pa ćemo ih i danas razriješiti nekoliko, koje nas skoro svakodnevno dovode u dilemu.</p><p>Hoćeš li se popeti gore na sprat? Sišao je dolje niz stepenice. Planinari su se popeli gore na vrh Treskavice. Ove ili slične rečenice čujemo skoro svaki dan, a i ne razmišljamo o tome da li su ispravne. Prema propisu i gramatici bosanskog jezika, uz glagole sići, silaziti ne treba dodavati prilog dolje, jer je u samom značenju tih glagola uključen i značenjski dio dolje. Također, uz glagol penjati se ne treba dodavati prilog gore, jer su ovi izrazi pleonazmi, odnosno riječi istog značenja zalijepljene jedna uz drugu.</p><p>Dakle, umjesto popeti se gore ili sići dolje, treba reći samo popeti se ili sići, jer se ne možemo popeti dolje ili sići gore. </p>

Dakle, umjesto popeti se gore ili sići dolje, treba reći samo popeti se ili sići, jer se ne možemo popeti dolje ili sići gore

Penjemo se gore, silazimo dolje, a možemo li se popeti dolje ili sići gore?

Po broju stanovnika treći grad u Njemačkoj, Munchen slovi za jedno od najvažnijih privrednih, saobraćajnih i kulturnih središta države

“Azra” u Münchenu: Grad kraljeva, vitezova, muzeja, bogatstva

<p>Lijep pozdrav, dragi gledatelji! U novoj emisiji “Lijepe riječi” rješavamo nove jezičke nedoumice koje pred nas stavlja naš bogati bosanski jezik. </p>

<p>Prvo ćemo razriješiti zašto nije ispravno reći: Izađi napolje ili Izađi vani. Ovdje je riječ o pleonazmu, a kako sam vam već spominjala, pleonazme je u našem standardnpm jeziku pogrešno upotrebljavati, jer je to gomilanje riječi istog značenja jedna uz drugu, odnosno nizanje istoznačnih riječi u govoru.</p><p>Jedina dozvoljena upotreba pleonazama je u pjesničkom stilu, kako bi pojačali ekspresiju i suptilno dopunili ili obilježili stih, pa su dio licencije poetike, odnosno u prevodu - pjesničke slobode, izraza koji ste sigurno čuli, a nazivamo ih stilistički pleonazmi.</p><p>U našem primjeru riječi IZAĐI i NAPOLJE ili IZAĐI i VANI je pogrešno spajati, dovoljno je reći izađi. Zašto? Glagol izaći podrazumijeva riječi napolje ili vani, jer nećemo izaći unutra! <br></p><p>Pogledajte video. <br></p>

Glagol izaći podrazumijeva riječi napolje ili vani, jer nećemo izaći unutra

Zašto nije ispravno reći: Izađi napolje?

<p>Lijep pozdrav, dragi gledatelji! Evo nas u novoj emisiji “Lijepe riječi” da rješavamo nove jezičke dileme. <br></p>

<p>Bosanski jezik krase mnoge interesantne nedoumice, koje je pravo uživanje istraživati.</p><p>Jedna od mnogih koja nam stvara dilemu jeste kako se kaže ili piše pravilno: nazvati telefonom ili pozvati telefonom. Svaki dan smo u prilici da čujemo, pročitamo ili i sami kažemo, nažalost, pogrešan oblik: Nazvat ću te telefonom.</p><p>Sad se sigurno pitate zašto je to pogrešno. Naime, prema bosanskom pravopisu i gramatici, pravilno je reći pozvati telefonom, a ne nazvati telefonom.</p><p>Pogledajte video. <br></p>

Da li lažemo nekoga ili lažemo nekome?

Je li ispravno reći nivo vodostaja?

Bh. dizajnerica Aida Korman: Priznanje na Međunarodnom festivalu mode

“Azra” u Salzburgu: Grad baroka, muzike i Mozarta

Zamke u razlikovanju IJE i JE

Zašto je pogrešno reći veliko mnoštvo?

Kako se kaže pravilno: zbirki ili zbirci?

Možemo li se vratiti unatrag?

Šta je pravilno: neprofitabilan ili neprofitan?

Silvana Armenulić: Priča o najvećoj divi bh. estradnog neba

Race for the Cure: Sutra u Sarajevu trka za zdravlje

Penjemo se gore, silazimo dolje, a možemo li se popeti dolje ili sići gore?

“Azra” u Münchenu: Grad kraljeva, vitezova, muzeja, bogatstva

Zašto nije ispravno reći: Izađi napolje?

Zašto nije pravilno nazvati telefonom?

Nošnje bh. naroda: Tradicija i bogatstvo različitosti

Da li lažemo nekoga ili lažemo nekome?

Je li ispravno reći nivo vodostaja?

Bh. dizajnerica Aida Korman: Priznanje na Međunarodnom festivalu mode

“Azra” u Salzburgu: Grad baroka, muzike i Mozarta

Zamke u razlikovanju IJE i JE

Zašto je pogrešno reći veliko mnoštvo?

Kako se kaže pravilno: zbirki ili zbirci?

Možemo li se vratiti unatrag?

Šta je pravilno: neprofitabilan ili neprofitan?

Silvana Armenulić: Priča o najvećoj divi bh. estradnog neba

Race for the Cure: Sutra u Sarajevu trka za zdravlje

Penjemo se gore, silazimo dolje, a možemo li se popeti dolje ili sići gore?

“Azra” u Münchenu: Grad kraljeva, vitezova, muzeja, bogatstva

Zašto nije ispravno reći: Izađi napolje?

Zašto nije pravilno nazvati telefonom?

Nošnje bh. naroda: Tradicija i bogatstvo različitosti