Prema zvaničnim podacima, više od 90 posto turista koji posjete ovo mjesto, ponovo se vrate

Reportaža iz Marmarisa: Ovo ljetovalište nikada ne spava

<p>Ova glagolska imenica srednjeg roda dolazi od glagola unaprijediti u značenju dovesti nešto u bolji položaj, promaknuti, dovesti nešto na viši stepen…</p>

<p>Prema pravopisu i gramatici bosanskog jezika, ispravno je samo unapređenje, bez suglasnika J. </p>

S glasom J ili bez njega? 

Kako se piše: unapređenje ili unaprjeđenje?

<p>Među najčešće greške i dileme u bosanskom jeziku svrstava se izgovaranje i pisanje glasovnih grupa IJE i JE, koje mnogima predstavljaju veliku poteškoću. </p>

<p>Pravilo glasi: ako je izgovor sloga dug, pišemo IJE, naprimjer: bijel, cvijet, miješati, mlijeko, obavijestiti, odijelo, riječ, rijeka, svijet... A ako je izgovor sloga kratak, pišemo JE kao u riječima: čovjek, medvjed, djed, razumjeti, savjet, sjena, vjera... Iako kod većine riječi ta pravila vrijede, postoje i određeni izuzeci, ali danas nećemo o njima. Naša prva današnja nedoumica je: kako se kaže ili piše: zaslijepljen ili zasljepljen, odnosno trpni pridjev nastao od glagola zaslijepiti. Vjerujem da vam sada, nakon što sam u uvodu rekla da dug slog izgovaramo s IJE, nije teško shvatiti da je ispravno: zaslijepljen, zaslijepljena, zaslijepljeno, zaslijepljenim, zaslijepljenog… </p>

Među najčešće greške i dileme u bosanskom jeziku svrstava se izgovaranje i pisanje glasovnih grupa IJE i JE, koje mnogima predstavljaju poteškoću

Kako se kaže ili piše: zaslijepljen ili zasljepljen? 

<p>Skoro svakodnevno čujemo ili pročitamo rečenice poput: Ugledali su četvero mladih kako izlaze iz okolne šume. Svu četvoricu su promatrali sa strahopoštovanjem. Njih četvoro je odlučilo otići na put oko svijeta. Četvero ih je bilo, a ostao je samo jedan. Morao je na ploči nacrtati četverougao. Igrali su igru čovječe ne ljuti se učetvero – pa se upitamo šta je pravilno, odnosno kako se pravilno kaže ili piše zbirni broj – četvero ili četvoro.</p>

<p>Četvero ili četvoro dva su oblika koja se koriste u označavanju kad je četiri nečega koji nisu istog gramatičkog roda. Broj 4 (četiri) inače je ”problematičan” u bosanskom jeziku. Često se kaže ili napiše pogrešno – ćetiri – sa suglasnikom Ć umjesto Č. Također, mnogi ga pogrešno pišu i izgovaraju bez samoglasnika I – četri. A pravilno je samo četiri, kao i četiristo (a ne četristo), četrdeset i tako dalje. </p>

Skoro svakodnevno čujemo ili pročitamo rečenice poput: Ugledali su četvero mladih kako izlaze iz okolne šume - pa se upitamo šta je pravilno

Šta je pravilno: četvero ili četvoro?

<p>U bosanskom standardnom jeziku pravilna su oba naziva i Švicarska i Švajcarska, kao i pridjevi švicarski i švajcarski. A isto tako se i naziv za stanovnike te zemlje ispravno kaže ili piše: Švicarac i Švajcarac.</p>

<p>Dakle, u bosanskom standardnom jeziku pravilno se piše naziv evropske države Švicarska, Švicarskoj, Švicarske..., ali i: Švajcarska, Švajcarskoj, Švajcarske.</p>

Odnosno, koji je pravilan od dvaju naziva koji se često mogu čuti za državu u centralnoj Evropi – Švajcarska ili Švicarska

Kako kaže ili piše: Švicarska ili Švajcarska?

<p>Kod nekih riječi problem je teži izgovor te je ljudi prilagode i promijene. Tako u izgovoru češće čujemo ‘asvalt’, s glasom V, a rjeđe asflat, s glasom F, jer je kombinacija glasova S i V lakša za izgovor od kombinacije glasova S i F. Iako su mnoge riječi upravo radi lakšeg izgovora iz razgovornog prešli u standardni jezik, ovdje to nije slučaj.</p>

<p>Naime, jedino ispravno je asfalt, sa suglasnikom F. Ova imenica najčešće označava mješavinu materijala kojom se izolira i podlaže sloj na ulici ili cesti. Imenica potječe od grčke riječi asphaltos koja označava zemljanu smolu. U latinskom jeziku glasi asphaltum. A prema pravopisu i gramatici bosanskog jezika, dakle, pravilno se piše ili kaže asfalt.</p>

Sa suglasnikom F ili suglasnikom V? Mnoge riječi u bosanskom jeziku se izgovoraju i pišu na više načina.

Kako se kaže ili piše: asfalt ili asvalt?

<p>I u današnjoj emisiji ćemo razriješiti nekoliko jezičkih dilema s kojima se skoro svakodnevno susrećemo. Da krenemo od prve. Često budemo zbunjeni kad čujemo ili vidimo riječi auta i auti, odnosno nominativ množine riječi auto napisan na dva načina, pa se nađemo u nedoumici šta je ispravno: auta ili auti. </p>

<p>Auto je kraći, razgovorni oblik riječi automobil. Budući da se često upotrebljava, za razliku od većine naših razgovornih riječi, našao je svoje mjesto u bosanskoj gramatici, a tako i u književnom jeziku. Ova imenica svojim oblikom, odnosno nastavkom -o slična je većini imenica srednjeg roda, poput: blago, brdo, dno, jedro, kino, selo, stablo, vozilo, pa je to razlog što se griješi pri njenoj upotrebi, odnosno pogrešno se upotrijebi u srednjem rodu.</p><p>Prema pravopisu bosanskog jezika, ova imenica je u muškom, a ne u srednjem rodu, pa treba reći: veliki auto, brz auto, lijep auto, a ne: veliko auto, brzo auto, lijepo auto. Ipak, često se čuje baš tako, pogrešno – da se auto upotrijebi u srednjem rodu. Kako je u jednini, tako je i u množini riječ auto muškog roda: brzi auti, novi auti, veliki auti.</p><p>Pa će pravilno glasiti rečenica: Svi auti njegovog oca su limuzine, a pogrešno bi glasila: Sva auta njegovog oca su limuzine. Također je ispravna rečenica: Sviđaju mi se brzi auti, a pogrešna: Sviđaju mi se brza auta. Pravilno je reći ili napisati: Novi auti su stigli s fabričkom greškom. A pogrešno: Nova auta su stigla s fabričkom greškom. </p>

Često budemo zbunjeni kad čujemo ili vidimo riječi auta i auti, odnosno nominativ množine riječi auto napisan na dva načina

Šta je pravilno: auta ili auti?

<p>Često nam se nameće pitanje kako se pravilno piše riječ vrlo dobar. Da li sastavljeno ili rastavljeno? Prema pravopisnim i gramatičkim pravilima bosanskog jezika, ispravna su oba oblika, i sastavljeno i rastavljeno, ali treba  obratiti pažnju u kojim situacijama se koji koriste. </p>

<p>Često nam se nameće pitanje kako se pravilno piše riječ vrlo dobar. Da li sastavljeno ili rastavljeno? Prema pravopisnim i gramatičkim pravilima bosanskog jezika, ispravna su oba oblika, i sastavljeno i rastavljeno, ali treba  obratiti pažnju u kojim situacijama se koji koriste. Vrlodobar ćemo napisati sastavljeno kada želimo da ukažemo na nečiji uspjeh, ali ako je koristimo kad nekog opisujemo, napisat ćemo vrlo dobar rastavljeno. </p><p>Primjeri će vam to najbolje pojasniti. Odvojeno je pišemo u rečenici, naprimjer: Safet je vrlo dobar u fudbalu i voli taj sport. Kao i: Vrlo dobro ste to uradili, priznajem. Ali u rečenici: Opći uspjeh Saneline kćerke je vrlodobar, napisat ćemo je spojeno.</p><p>A u sličnoj smo dilemi kad treba da napišemo riječ dogodine - kako se piše pravilno: sastavljeno ili rastavljeno?</p><p>Pravopis bosanskog jezika nalaže da je pravilno napisati dogodine – sastavljeno, dakle, kao jednu riječ. U ovoj riječi prefiks DO je srastao s osnovicom godine, te na taj način dođosmo do rješenja nedoumice. </p>

Često nam se nameće pitanje kako se pravilno piše riječ vrlo dobar. Da li sastavljeno ili rastavljeno? 

Kako se piše: vrlo dobar ili vrlodobar?

<p>Svakodnevno čujemo ili pročitamo rečenice: Moram požuriti, iskrsle su mi neke obaveze. To ti je sad iskrsnulo ili si ranije planirala? Nešto mi je iskrslo pa ću morati da odgodim naš sastanak. Dakle, i iskrslo i iskrsnulo, pa se zapitamo šta je ispravno.</p>

<p>Svakodnevno čujemo ili pročitamo rečenice: Moram požuriti, iskrsle su mi neke obaveze. To ti je sad iskrsnulo ili si ranije planirala? Nešto mi je iskrslo pa ću morati da odgodim naš sastanak. Dakle, i iskrslo i iskrsnulo, pa se zapitamo šta je ispravno.</p><p>Na ovo pitanje tačan odgovor je vrlo jednostavan, koriste se oba oblika podjednako. Pa su rečenice koje sam navela pravilne bilo da upotrijebimo iskrslo ili iskrsnulo - Moram požuriti, iskrsle su mi neke obaveze. Kao i: Moram požuriti, iskrsnule su mi neke obaveze. To ti je sad iskrslo ili si ranije planirala? Kao i: To ti je sad iskrsnulo ili si ranije planirala? Nešto mi je iskrslo pa ću morati da odgodim naš sastanak. Kao i: Nešto mi je iskrsnulo pa ću morati da odgodim naš sastanak.</p><p>A sljedeću nedoumicu nam postavlja glagol zahladnjeti, pa smo u dilemi kako se kaže ili piše pravilno: zahladnjeti ili zahladniti, kao i zahladnjelo ili zahladnilo, jer oba oblika i čujemo i pročitamo. Prema pravopisu i gramatici bosanskog jezika, ispravno je samo zahladnjeti, odnosno zahladnjelo.</p>

Svakodnevno čujemo ili pročitamo rečenice: Moram požuriti, iskrsle su mi neke obaveze. To ti je sad iskrsnulo ili si ranije planirala?  

Kako se kaže ili piše: iskrslo ili iskrsnulo?

<p>Poštovani gledatelji, lijep pozdrav i dobro došli u emisiju “Lijepe riječi” da zajedno rješavamo nove jezičke nedoumice.</p>

<p>Svi koristimo izraz maloprije. Kad ga izgovaramo nemamo dilemu jer se uvijek izgovara kao jedna riječ, naravno, ali kad treba da napišemo ovaj izraz, veoma često se upitamo da li ga napisati sastavljeno ili rastavljeno? Prema pravopisu i gramatici bosanskog jezika, ispravno je koristiti oba oblika, samo u određenim kontekstima, ovisno o njihovom značenju.</p><p>Ako se misli na radnju koja se desila neposredno prije ovoga trenutka, prije kratkog vremena, maločas, tada je riječ maloprije ispravno napisati sastavljeno, ali ako se riječ koristi u smislu prije nečega ili prije nekog, odnosno u doslovnom značenju, onda ju je potrebno napisati razdvojeno, kao dvije riječi. </p>

Svi koristimo izraz maloprije. Kad ga izgovaramo nemamo dilemu jer se izgovara kao jedna riječ, , ali kad treba da napišemo ovaj izraz, ne znamo kako

Kako se piše: maloprije ili malo prije?

<p>Na današnji dan 2015., u 77. godini života, preminula je diva sevdaha Zehra Deović, najbolja bosanskohercegovačka interpretatorica sevdalinki, samozatajna i velika dama. U njenom baršunastom glasu i hirurškoj preciznosti kojom je interpretirala sevdalinku, bosansku tradicionalnu lirsku pjesmu, mnogi ljubitelji lijepe pjesme uživaju i danas, nazivajući ga dženetskim.</p><p>Zehra je rođena 9. decembra 1938. godine u Foči, u uglednoj fočanskoj porodici Halima i Abide Deović. U Drugom svjetskom ratu Zehrin otac je ubijen, a ona je kao djevojčica s majkom, sestrom i bratom boravila u izbjeglištu u Sarajevu do 1946. godine, kada su se vratili u Foču. Još kao djevojka počela je pjevati sevdalinke u fočanskom KUD-u „Jedinstvo“. Muzikalnost je naslijedila od majke, koja je također lijepo pjevala i koja ju je naučila njenu prvu i jednu od najdražih sevdalinki „Mlad se Jusuf oženio“.&nbsp;</p>

<h2>Bogata karijera</h2><p>Zehrina profesionalna karijera počinje 1960. godine, dolaskom u Sarajevo na Pedagošku akademiju. U Sarajevu se prijavljuje i polaže audiciju za vokalnog solistu Radio Sarajeva. Interpretirala je sevdalinku "Dvije su se vode zavadile", a muzički pedagog i kompozitor Beluš Jungić je Zehrin nastup na audiciji ocijenio najvišim ocjenama, otvorivši estradna vrata budućoj muzičkoj divi. </p><p>Kada spomenemo sevdalinke “Dvije su se vode zavadile”, “Da sam ptica i da imam krila”, “Moj dilbere”, “Mlad se Jusuf oženio”, “Bosno moja, divna, mila”, “Djevojka je zelen bor sadila”, pa ilahije “Kad procvatu behari”, “Mejra”, odmah pomislimo na Zehru Deović, jer ih je ona svojim interpretacijama učinila posebnim, a sjajnim glasom im udahnula dušu.  </p><p>U ljeto 1968., kada ju je Zehra snimila, pa i kasnije, jedna od najviše emitiranih pjesama na radijskim talasima bila je pjesma “Da sam ptica i da imam krila”. Manje je poznato da to nije bila izvorna sevdalinka, jer je tekst napisao Mustafa Mujezinović. Ali, kao i mnoge druge pjesme, u izvedbi Zehre Deović je to postala, jer je srasla s tlom i dušom svih koji su je slušali.&nbsp;</p>

<h2>Snimala i ilahije</h2><p>Kao vrhunska interpretatorica sevdalinki čarobnog glasa predstavljala je bivšu SFR Jugoslaviju na brojnim međunarodnim festivalima s etnomuzičkim sadržajima. Bila je redovna učesnica Ilidžanskog festivala, od njegovog pokretanja 1963. godine, te brojnih drugih festivala na prostoru regije i šire. Svojom pjesmom obišla je cijeli svijet i zabilježila prestižne nastupe u mnogim zemljama: Izraelu, Azerbejdžanu, Egiptu, Australiji, Novom Zelandu, SAD, te gotovo svim državama Evrope. </p><p>Sarađivala je s vrsnim muzičarima i tekstopiscima: Ismetom Alajbegovićem Šerbom, Jozom Penavom, Jovicom Petkovićem, Belušem Jungićem, Mijatom Božovićem, Draganom Kneževićem, Omerom Pobrićem, Elvidinom Krilićem..., snimila je niz duetskih pjesama sa Zorom Dubljević i Safetom Isovićem, te nekoliko horskih s vokalnom postavom tadašnjeg Radio Sarajeva.</p><p>Zehra je, osim sevdalinki, snimala i interpretirala ilahije i kaside, te je uz pratnju hora Gazi-Husrev Begove medrese iz Sarajeva, godine 1990., snimila ploču i kasetu "Kad procvatu behari". Tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, 1992-1995. godine, Zehra je aktivno učestvovala u sarajevskoj ratnoj estradi, kada je snimila pjesme "Bentbaša", "Kovači" i "Ranjena Foča".&nbsp; &nbsp; &nbsp;</p><p></p>

<h2>Poklon Bosni</h2><p>U sedamdesetim godinama života, Zehra je odlučila da snimi nekoliko novih pjesama u duhu sevdaha: "Mirna Bosna", "Baščaršijske noći", "Čekmeđa" i "Safete, Sajo". Ove pjesme, kao i ponovo snimljena pjesma "Poklon Bosni", te druge stare sevdalinke, kasida "Došla voda" i ilahija "Kovači", nalaze se na albumu "Poklon Bosni", koji je izdat početkom 2014. godine.</p><p>Na Večeri sevdaha u okviru Baščaršijskih noći 2014. godine, Zehra je bila počasni gost, te od mladih interpretatora sevdaha dobila Plaketu za životno djelo u očuvanju sevdaha. Jer, Zehra i jeste svoj život posvetila sevdahu i sevdalinci, kako i sama kaže u stihovima pjesme „Poklon Bosni“: </p><p>„Svaki dan života pjesmi ja sam dala, a sada sam pjesme sve u buket zbrala, da bih tebi Bosno u pjesmama svojim, dio svoje duše ja na poklon dala“.</p><p>Posljednji Zehrin javni nastup bio je 1. marta 2015. godine, kada je gostovala u emisiji „Opušteno nedjeljom“ BHRT-a. Emisija je bila o Safetu Isoviću, a Zehra je tada premijerno interpretirala pjesmu „Safete, Sajo“, koja je posvećena rahmetli Safetu.</p><p>Iza Zehre Deović  ostao je veliki broj arhivskih snimaka sevdalinki. Brojne od njih snimila je u više verzija. Mnogi su izjavljivali kako su njene izvedbe doživljavali kao jedan od najveličanstvenijih zvukova koji su ikada čuli i osjetili u životu. Ostale su upamćene njene riječi kako “pjevač ne smije da se pamti po pjesmama već isključivo po svome pjevanju”, te: “bolje zlatan glas, nego zlatna ploča”.</p><h2>Beskompromisna i čarobna</h2><p>Bosanskohercegovački reditelj Haris Pašović u jednoj od izjava za medije uporedio je Zehru s najboljom svjetskom soul interpetatoricom Aretom Frenklin (Aretha Franklin). </p><p>- Dala je Bosni i Hercegovini svoj genij bez premca u našem vremenu. Zehra je za sevdalinku ono što je Areta Frenklin za soul. Vrhunska vrijednost muzike i umjetnosti, Zehra je uvijek bila diva, svojeglava i posebna, besprijekorno elegantna, beskompromisna i čarobna.&nbsp;</p>

Osim sevdalinki, Zehra je snimala i interpretirala ilahije i kaside

Zehra Deović: 9. godišnjica smrti najbolje interpretatorice sevdalinke

<p>Lijep pozdrav dragi gledatelji!</p><p>Prilozi nam skoro svakodnevno zadaju glavobolju i dilemu. Kad ćemo ih pisati rastavljeno, a kada sastavljeno? To nije teško razlikovati, treba samo da iz konteksta shvatimo koje je njihovo značenje i nećemo pogriješiti. </p>

<p>Tako je i s današnjom prvom nedoumicom koju razrješavamo - prilogom nizašta. Kako se pravilno piše, sastavljeno ili rastavljeno? Ispravno je upotrijebiti i jedan i drugi oblik, ali u zavisnosti od konteksta. </p><p>Ako govorimo o nečemu bez razloga, tačnije, kada ga upotrebljavamo kao prilog za nešto uzaludno, tada ga pišemo spojeno, kao jednu riječ. Ali postoji i situacija koja nalaže da se ovaj prilog piše odvojeno kao tri riječi, a to je u odričnim rečenicama. </p><p>Pogledajmo primjere koji će nam najbolje pojasniti njihovu primjenu u tekstu.</p><p>Pravilno je odvojeno ga napisati u rečenici: Elvedina tu knjigu ne bi dala ni za šta na svijetu, a pogrešno bi u ovom kontekstu bilo napisati ovaj prilog spojeno, odnosno: Elvedina tu knjigu ne bi dala nizašta na svijetu. Također je pravilna rečenica: Ne bih te dao ni za šta na svijetu – gdje je ni za šta napisano odvojeno, a pogrešno: Ne bih te dao nizašta na svijetu – gdje je nizašta napisano spojeno. Ni za šta na svijetu ne bih živio van Bosne i Hercegovine – je ispravna rečenica, jer je ni za šta napisano rastavljeno, a: Nizašta na svijetu ne bih živio van Bosne i Hercegovine – pogrešna, jer je nizašta napisano sastavljeno.</p>

Prilozi nam skoro svakodnevno zadaju glavobolju i dilemu

Kako se piše: nizašta ili ni za šta?

Jedna od vodećih bolesti modernog doba - dijabetes zahtijeva posebnu pažnju, jer njegovo neadekvatno liječenje može dovesti do ozbiljnih komplikacija

Dr. Mirsad Đugum: Rizici, prevencija i liječenje dijabetesa

<p>Lijep pozdrav, dragi gledatelji! Evo nas u još jednoj emisiji “Lijepe riječi” u kojoj ćemo i danas, kako već znate, rješavati jezičke nedoumice kojima obiluje naš lijepi bosanski jezik, a koje nas svakodnevno zbunjuju. Više nam stvaraju dilemu određene riječi ili izrazi pri pisanju, odnosno kako ih pravilno napisati nego izgovoriti. Naročito je to izraženo pri pisanju sastavljenih i rastavljenih riječi. </p><p>Prema pravopisu i gramatici bosanskog jezika, rastavljeno se pišu riječi kad imaju doslovno značenje, a kad dobiju drugo, odnosno preneseno značenje, onda se pišu sastavljeno. </p><p>Analogno tome, sigurna sam da ćete brzo shvatati kako ćemo pravilno napisati našu prvu današnju nedoumicu - kako se piše: uz nos ili uznos? – sastavljeno ili rastavljeno?</p><p>Oba oblika su pravilna, odnosno piše se i jedno i drugo, ali u različitim značenjima.</p><p>Naprimjer, kad vam muha ili komarac idu uz nos, pisat ćete rastavljeno – uz nos, jer vam doslovno idu uz nos, ali kad vam neka osoba nešto radi u inat, pisat ćete spojeno uznos, ide vam uznos, što je preneseno značenje. </p><p>Slična dilema je s izrazom u susret, koji se također piše i sastavljeno i rastavljeno, ovisno o značenju. Kad idete nekome doslovno u susret, kao mimohod, pišete rastavljeno, ali kad vam ususret dolazi ramazan, naprimjer, ili neki drugi praznik ili događaj, pisat ćete sastavljeno – ususret ramazanu. <br></p><p>Pogledajte video.<br></p>

Prema pravopisu i gramatici bosanskog jezika, rastavljeno se pišu riječi kad imaju doslovno značenje

Kako se piše: uz nos ili uznos?

<p>Poštovani gledatelji, lijep pozdrav! </p><p>Sigurna sam da svi znate pravilo da se veliko slovo upotrebljava uvijek prilikom pisanja vlastitih imena. Dakle, sva lična imena, prezimena, nadimci i imena odmilja pišu se velikim slovom. Ali dilema nastaje prilikom pisanja prisvojnih pridjeva od vlastitih imena, jer ovdje postoji nekoliko izuzetaka od pravila.</p><p>A pravilo koje se uči još u osnovnoj školi, jeste da se velikim početnim slovom pišu prisvojni pridjevi na -ov, -ev i -in – poput: Sadikov, Ivanov, Saračevićev, Jovanovićev, Svrzin, Amrin.</p><p>Prisvojni pridjevi izvedeni ostalim sufiksima pišu se malim slovom - poput: sarajevski, spilbergovski, novogodišnji, bosanskohercegovački. Ali u ovom pravilu postoji jedan izuzetak. Naime, kada su prva riječ naziva neke institucije, i ovi prisvojni pridjevi se pišu velikim slovom, naprimjer, Sarajevski aerodrom (veliko S, malo a), Bosanskohercegovački sabor (veliko B, malo s) i slično. Dakle, iako je zvanični naziv Međunarodni aerodrom Sarajevo, koji pišemo – Međunarodni velikim slovom, aerodrom malim i Sarajevo velikim, kad ga nazovemo Sarajevski aerodrom, u tom slučaju Sarajevski pišemo velikim slovom, a aerodrome malim.</p><p>Veoma često slušamo ili čitamo pitanja: Da li ga vidiš, Da li mi možeš pomoći, i slično. A ona su pogrešna. Zašto? Umjesto upitne rečenice uvedene grupom riječi DA LI, treba upotrijebiti rečenicu u kojoj se glagolski predikat ili glagolski dio imenskog predikata prebacuje na prvo mjesto, a za njim slijedi riječca, odnosno čestica li. Pa bi ispravno glasila pitanja:  Vidiš li ga, Možeš li mi pomoći… i slično.</p><p>Često griješimo i kada mislimo da svako DA LI treba samo zamijeniti s JE LI, jer, tačno je da je, kad god se može, preporučljiva ta zamjena, ali upamtite - samo kad je ispravna. Pa bi bilo nepravilno reći i: Je li ga vidiš, Je li mi možeš pomoći? </p><p>Ako se u izjavnoj rečenici nalazi enklitika JE, upitna rečenica tvori se prebacivanjem te enklitike na početno mjesto i dodavanjem riječce LI. Ali ako se u izjavnoj rečenici pojavljuju glagolske enklitike sam, si, smo, ste, su, ću, ćeš, će... i tako dalje, u upitnoj se rečenici pojavljuje puni oblik glagola biti ili htjeti i riječca li.</p><p>Pogledajte video.<br></p>

A pravilo koje se uči još u osnovnoj školi, jeste da se velikim početnim slovom pišu prisvojni pridjevi na -ov, -ev i -in 

Kako se piše: Sarajevski aerodrom ili sarajevski aerodrom? 

<p>Lijep pozdrav, dragi gledatelji! I danas ćemo razriješiti nekoliko nedoumica koje pred nas postavlja naš bosanski jezik. </p><p>Često čujemo rečenice poput: Ne može vjerovati s kakvim se spletkama bavi njena majka. Ministar se bavi sa spletkama uposlenika.  Damir se bavio s različitim spletkama. Čuveni detektiv Herkul Poaro bavio se s međunarodnim spletkama - u kojima je glagolu baviti se, kojem je potrebna dopuna u besprijedložnom instrumentalu, uspostavljena dopuna u prijedložnom instrumentalu, a to je pogrešno. Umjesto baviti se sa spletkama, treba reći baviti se spletkama. Pa će pogrešne rečenice koje sam navela, pravilno glasiti:</p><p>Ne može vjerovati kakvim se spletkama bavi njena majka. Ministar se bavi spletkama uposlenika. Damir se bavio različitim spletkama. Čuveni detektiv Herkul Poaro bavio se međunarodnim spletkama. </p><p>Također veoma često čujemo ili pročitamo: Razmislit ću šta treba preduzeti, što je pogrešno, jer treba reći: Razmislit ću o tome šta treba preduzeti.</p><p>A rijetko ćemo čuti toliko grešaka kao pri upotrebi triju upitno-mjesnih priloga: GDJE, KAMO i KUDA. Iako sva tri priloga označavaju prostor, među njima ima razlike u značenju.</p><p>Prilog GDJE upotrijebit ćemo kad želimo saznati mjesto na kojem se neko ili nešto nalazi. To mjesto je statično, jedna tačka na karti, dakle, nema kretanja i tačno znamo gdje je mjesto, pa će odgovor biti: ovdje, tu, ondje…</p><p>Prilog KAMO upotrebljavamo kad želimo saznati cilj, odnosno tačku na koju želimo stići, a odgovor bi glasio – ovamo, tamo, onamo… Iz odgovora vidimo da je riječ o cilju kretanja, odredištu, završnoj tački, a osim toga, uz kamo dolaze glagoli koji označavaju kretanje.</p><p>Uz glagole kretanja dolazi i prilog KUDA, ali kuda uvodi pitanje o smjeru kojim se neko ili nešto kreće, odnosno na karti bi to bila ruta putovanja. Uzmemo li kuda i glagol kretanja koji uz njega dolazi, dobivamo pitanje - kuda ideš? Odgovor je smjer, odnosno putanja kojom idemo, ruta, a ne tačka – ovuda, tuda, onuda…</p><p>Pogledajte video.<br></p>

Reportaža iz Marmarisa: Ovo ljetovalište nikada ne spava

Kako se piše: unapređenje ili unaprjeđenje?

Kako se kaže ili piše: zaslijepljen ili zasljepljen?

Šta je pravilno: četvero ili četvoro?

Kako kaže ili piše: Švicarska ili Švajcarska?

Kako se kaže ili piše: asfalt ili asvalt?

Šta je pravilno: auta ili auti?

Kako se piše: vrlo dobar ili vrlodobar?

Kako se kaže ili piše: iskrslo ili iskrsnulo?

Kako se piše: maloprije ili malo prije?

Zehra Deović: 9. godišnjica smrti najbolje interpretatorice sevdalinke

Kako se piše: nizašta ili ni za šta?

Dr. Mirsad Đugum: Rizici, prevencija i liječenje dijabetesa

Kako se piše: uz nos ili uznos?

Kako se piše: Sarajevski aerodrom ili sarajevski aerodrom?

Baviti se sa spletkama ili baviti se spletkama?

Reportaža iz Marmarisa: Ovo ljetovalište nikada ne spava

Kako se piše: unapređenje ili unaprjeđenje?

Kako se kaže ili piše: zaslijepljen ili zasljepljen?

Šta je pravilno: četvero ili četvoro?

Kako kaže ili piše: Švicarska ili Švajcarska?

Kako se kaže ili piše: asfalt ili asvalt?

Šta je pravilno: auta ili auti?

Kako se piše: vrlo dobar ili vrlodobar?

Kako se kaže ili piše: iskrslo ili iskrsnulo?

Kako se piše: maloprije ili malo prije?

Zehra Deović: 9. godišnjica smrti najbolje interpretatorice sevdalinke

Kako se piše: nizašta ili ni za šta?

Dr. Mirsad Đugum: Rizici, prevencija i liječenje dijabetesa

Kako se piše: uz nos ili uznos?

Kako se piše: Sarajevski aerodrom ili sarajevski aerodrom?

Baviti se sa spletkama ili baviti se spletkama?