Prepoznavanje i rano liječenje atipičnih pigmentiranih madeža ili melanoma u što ranijoj fazi, bolesniku mogu spasiti život. Čak i u odmakloj fazi pacijentu se može produžiti i - ili spasiti život. Općenito, što je stepen niži, tačnije, ranija faza razvoja, šanse za izlječenje su veće.<h2>Prepoznavanje problema</h2>Pregledi i mjere zaštite izuzetno su važne kod osoba svih dobi, a posebno djece i starijih osoba. Prof. dr Reuf Karabeg pozvao je na redovne kontrole, a posebno da se iskoriste besplatni pregledi u BiH.- Iako se samo 4,6 posto svih kancera kože svrstava u melanome, isti su odgovorni za više od 65 posto smrtnih ishoda kada govorimo o raku kože. Učestalost javljanja melanoma stalno raste posljednih godina, ali je istovremeno poraslo preživljavanje, što odražava poboljšanje dijagnostičkih metoda i načina liječenja. Podjednaka je učestalost kod muškaraca i žena, ekstremno je niska kod djece, a raste sa starenjem kod odraslih – objasnio je dr. Karabeg za „Avaz“.Ističe da se učestalost nastanka melanoma, kao i drugih kancera kože, povećava izlaganjem ultravioletnom zračenju. Drugi bitan faktor nastanka je hronična iritacija. - Rizik za razvoj melanoma je veći kod ljudi svjetlije puti, kose i očiju, kao i kod osoba s više od 50 madeža na tijelu, posebno onih neobičnog izgleda. Ne treba zaboraviti ni genetsku predispoziciju te liječnik treba upitati pacijenta za melanome u porodici. Djecu je važno zaštititi od opekotina, jer mogu povećati sklonost melanomu – naveo je dr. Karabeg.Pojava novog pigmentisanog madeža treba uvijek da pobudi sumnju na melanom, a posmatraju se karakteristike poput boje, veličine, oblika, površine, simptoma i lokalizacije.- Svaki novonastali madež treba smatrati sumnjivim dok se ne dokaže suprotno. S obzirom na to da prosječan odrasli bijelac ima 15-20 madeža, od najveće važnosti je da kliničar prepozna one sumnjive te mora jasno poznavati indikacije za biopsiju ili preventivno uklanjanje. Neki melanomi imaju nedostatak pigmentacije i nazivaju se amelanotičnim, a rana dijagnostika je zbog toga otežana – kazao je dr. Karabeg. Najveća zabluda je, napominje, da se madeži ne smiju dirati ili hirurški odstraniti. Upravo suprotno, hirurško odstranjenje je najvažniji korak u otkrivanju i ranom liječenju melanoma.- Kada se dobroćudni, ali sumnjivi madež otkloni i kada patolog potvrdi na PH analizi da je dobroćudan i otklonjen u cijelosti, svaka opasnost po život pacijenta prestaje. Jer iz ničega (dakle, odstranjenog) ne može se desiti maligna transformacija. Suština je da ne smijemo dozvoliti da madež pred očima okoline i pacijenta i lako dostupan pogledu i pregledu ljekara dovede do smrtnog ishoda – poručio je dr. Karabeg.<h2>Mjere zaštite</h2>Preventivne mjere koje svako može poduzeti kako bi se zaštitio od melanoma su izbjegavanje direktnog izlaganja sunčevom zračenju, osobito u doba najjače insolacije između 11 i 17 sati, izbjegavanje solarijuma, korištenje sredstava za zaštitu od UVA i UVB zračenja, nošenje odjeće s fotozaštitom, mazanje kože zaštitnim faktorom većim od 30, zaštita očiju naočalama koje štite od UVA i UVB zraka.- Ovakvo ponašanje mora biti modus življenja svih ljudi. Preventivni samopregledi i pregledi specijalista su neophodni barem jednom godišnje, a osobito kod rizične populacije – zaključio je dr. Karabeg.

<h2>Euromelanoma kampanja</h2>U maju - mjesecu borbe protiv melanoma i drugih karcinoma kože - vodeća grupa dermatologa za podizanje svijesti o raku kože ,,Euromelanoma“, u saradnji s vodećim plastičnim hirurzima imat će 14. evropsku kampanju i pružanje usluga besplatnih pregleda madeža kao i promjena sumnjivih na karcinom te indiciranje za uklanjanje istih. U BiH besplatne preglede radit će 103 doktora u 24 grada iz 49 zdravstvenih ustanova diljem BiH.&nbsp;U ovaj projekt je uključena i poliklinika „Karabeg“ iz Sarajeva za pružanje besplatnih pregleda dva dana, od utorka, 13. maja.

Danas i sutra besplatni preventivni pregledi, poručio je

Prof. dr. Reuf Karabeg za „Avaz“ o karcinomima kože: Rizik za razvoj melanoma je veći kod svjetlijih ljudi

Ime i prezime: Armin Alagić.Datum i mjesto rođenja: 4. juli 1994., Bihać.Šta prvo uradite kad se probudite: Ugasim alarm.Da niste to što jeste, čime biste se bavili: Informatikom.Šta Vam je bio prvi posao u životu: Programiranje web-stranica.Kada biste samo jednu stvar mogli ponijeti na pusti otok, šta bi to bilo: Gitara.Najdraža pjesma: Moja pjesma, “Ne krivi me”, “Retro”.Šta gledate na televiziji: Utakmice.Šta Vas nervira: Gužva i žurba.Najdraži grad: Bihać i Sanski Most.Najbolji poklon koji ste dobili: Prva gitara.Čega se plašite: Neuspjeha.S kim najradije pijete kafu: S bliskim prijateljima.Omiljena društvena mreža: Instagram.Najdraža boja: Plava.Ko Vam je uzor: Domaći i strani autori i gitaristi rock muzike.Najdraži pisac: Ivo Andrić.Da imate mogućnost, šta biste uradili da poboljšate stanje u svijetu: Zaustavio ratove.Omiljeni muzičar ili bend: Gitarista Phil X, a bend Whitesnake.Posljednja knjiga koju ste pročitali: Akordi za Ex-Yu rock pjesme.Tim za koji navijate: Barselona.Koje pitanje najviše mrzite: Teška.Omiljeni lik iz knjige, filma ili serije: Džim Keri (Jim Carrey).Koju zemlju biste voljeli posjetiti: Engleska.

Plašim se neuspjeha

Frontmen grupe "Retro" Armin Alagić: Prvi posao mi je bio programiranje

Dolaskom toplog i stabilnog vremena, izmigoljile su i zmije, što za one koji ih se plaše i nisu lijepe vijesti. Šetači i turisti koji žele uživati u prirodi naše zemlje moraju biti svjesni i da svaki izlet mora uključivati pripremu, kao i visoko razvijenu svijest o okolišu.<h2>Opasnost za zdravlje</h2>Emra Hamidović, doktorica veterinarske medicine, istaknula je preporuke za „Avaz“, a najvažnije je ostati smiren i ne približavati im se, kao i nositi adekvatnu odjeću i obuću.- U Bosni i Hercegovini stanuje ukupno 14 vrsta zmija, s tim da su samo tri otrovnice: poskok, šarka i šargan. Poskok je, recimo, najotrovniji, jer ima najveći intenzitet otrova i jedino on može predstaviti opasnost za zdravlje ako dođe do ujeda – objasnila je Hamidović.Navodi da u slučaju ujeda šarke i šargana, do neke prijetnje za zdravlje može doći ako je osoba baš slabog imuniteta ili ako se radi o vrlo malom djetetu ili starijoj osobi.- Ako dođe do ujeda bilo koje otrovnice, uvijek se pristupa kao da je u pitanju poskok i pruža se puna medicinska pomoć. Otrov se širi krvlju, tako da je, ako dođe do ujeda, najvažnije ostati smiren jer se tako otrov sporije širi i imamo dovoljno vremena, nekih dva do tri sata, da se transportujemo do najbliže ambulante, kako bismo primili prouotrov – kazala je Hamidović.Smirenost je, kako kaže, jako teško u ovakvom trenutku održati, često nastupi panika. Također, ističe, ne treba zaboraviti da se u slučaju ujeda skine sve što je usko zbog otoka koji nastupi.- Ako se ujed desi na području stopala, trebaju se maknuti uske nogavice. Ako je na rukama, što se često dešava prilikom branja nečega, važno je ukloniti prstenje i nakit koji mogu prouzrokovati više štete nego sam ujed – navela je Hamidović.<h2>Poskokov rog</h2>Spomenute otrovnice imaju karakteristične cik-cak šare na svom tijelu, glava im je trouglasta i većinom su sporije zmije. One, ustvari, love iz zasjede, tako da se rijetko mogu vidjeti kako se šeću, osim ako nisu u potrazi za partnerom ili nekim toplim mjestom.

- One vrlo često leže u nekom grmu, skrivene. Međutim, mnogo i neotrovnih zmija, pogotovo dok su mlade, imaju neke šare na sebi, recimo ribarica koja živi u vodi i nije otrovna. Ljudi često, ako vide zmiju da nije jednobojna, zamijene je s otrovnicom. Poskok je, recimo, karakterističan po rogu na vrhu nosa, čime se razlikuje od drugih otrovnica – objašnjava Hamidović.<h2>Osjete vibracije</h2>- Na otrovnice ćemo rijetko naići, ali nije nemoguće, međutim, one često biraju da se kriju. Svaka zmija osjeti vibraciju kada hodamo tako da se većinom desi da se same sklone. Ne mogu čuti i slušati kao sisari, tako da su naši koraci dovoljni da nas izbjegnu – kazala je Hamidović.

Ako dođe do ujeda, najvažnije je biti smiren kako bi se otrov sporije širio, objasnila je

Veterinarka Emra Hamidović za "Avaz" o zaštiti od zmija: Poskok je najopasnija otrovnica na našem području

Iz jezera Hazna u Gradačcu izvučeno je tijelo ženske osobe, a na lice mjesta pozvana je policija kao i Spasilačka služba grada Gradačac.- Danas oko 12:00 sati PS Gradačac je zaprimila prijavu da je od strane građanina uočeno žensko tijelo koje pluta u jezeru Hazna. Policijski službenici Policijske uprave Gradačac su postupajući po navedenoj prijavi izašli na lice mjesta i obavili uviđaj. Angažovani su pripadnici Ronilačkog kluba Vidara koji su izvukli tijelo iz vode, dok je ljekar mrtvozornik Doma zdravlja Gradačac konstatovao smrt. O događaju je obaviješten kantonalni tužilac koji je naložio da se tijelo preveze u Komemorativni centar Tuzla radi obdukcije i identifikacije. Po uputama tužioca nastavlja se daljini rad na dokumentovanju događaja - kazala je portparolka MUP-a TK za portal "Avaza".Enes Omerović, član Ronilačkog kluba i Spasilačke službe za rad i spašavanje na vodi Gradačac, za "Avaz" je kazao kako se spašavanje odvijalo.- Dana 09.05.2025., uočeno je tijelo kako pluta na jezeru Hazna. Na lice mjesta je došla policija. Spasilačka služba za rad i spašavanje na vodi Gradačac pristupila je izvlačenju tijela. Plan je bio da izvučemo tijelo sa čamcem, međutim jak vjetar donio je tijelo prema obali. U akciji su učestvovala dva člana Ronilačkog kluba, to jeste Spasilačke službe grada Gradačca - kazao je Omerović.&nbsp;Kako saznajemo, urađena je identifikacija tijela, a radi se o ženskoj osobi inicijala Č.N. Više detalja bit će poznato nakon obdukcije preminule.&nbsp;

Angažovani su pripadnici Ronilačkog kluba Vidara koji su izvukli tijelo iz vode

Tragedija u Gradačcu: Iz jezera Hazna izvučeno tijelo ženske osobe

Danas je na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu održana komemoracija uglednoj doktorici Zehri Dizdarević koja je preminula 5. maja, u 82. godini.Članovi porodice, brojne kolege i prijatelji došli su kako bi se oprostili te kroz govore istaknuli koliko je dr. Dizdarević utjecala na živote mnogih.

<h2>Bogata biografija</h2>Profesorica dr. Belma Paralija prva se obratila na komemoraciji kako bi odala počast preminuloj doktorici Zehri Dizdarević. Dio govora posvetila je bogatoj biografiji doktorice koja je zaista ostavila veliki trag u društvu.- Draga naša profesorice, iako se s tugom opraštamo, sretni smo što si nam prenosila svoje bogato iskustvo. Neizmjerno ti hvala za sve što si nam svojom ličnošću podarila - kazala je dr. Paralija.Zatim je pročitala emotivno pismo koje je porodici uputila dr. Nevena Sečen iz Novog Sada.

Prof. dr. Aida Kulo Češić obratila se prisutnima ispred Medicinskog fakulteta u Sarajevu.- Šta god da kažemo neće biti dovoljan pokazatelj zasluge dr. Dizdarević. Kao profesorica bila je stroga, ali pravedna. Sjećat ćemo se svih njenih neizbrisivih i plemenitih djela - poručila je.

Na samom kraju komemoracije, emotivni govor je održala kćerka dr. Dizdarević, doktorica Sabina Dizdarević, u ime cijele porodice.- Njena majčinska ljubav bila je neizmjerna. Iskrena i vječna. Utkana u svaki dio našeg života. Vodila nas je kroz nesigurnosti, podizala nas u trenucima radosti i tuge. Imala je srce i snagu lavice. Snagu za hiljadu ljudi i nepresušnu energiju. Nedostajat će mi njen zvonki glas - započela je govor.

<div>- Moja majka je bila stub naše porodice, naš oslonac, svjetionik. Kad smo bili djeca nikada nije otišla na posao da nam ne ostavi doručak. Bila je lijepa iznutra i izvana. Toliko lijepa da je moj brat jednom nije uspio nacrtati kada je trebao nacrtati našu porodicu. Na mjestu gdje je trebala biti ona, papir je bio skoro poderan. Kada ga je upitala gdje sam ja, rekao je: „Toliko si lijepa da sam te stalno brisao, nisam te mogao nacrtati.“ - opisala je.</div>

<div>- Iako više nije s nama, njeno znanje koje je prenijela na nas, osmijeh i ljubav ostaju. Zauvijek će živjeti u našim srcima. Nije odsutna, živi u nama, svojoj djeci koju je prenijela bezgraničnu ljubav prema medicini i nauci. Bila je ponosna na nas, ne samo zbog uspjeha u nauci i medicini, nego što smo postali kao ljudi dobri – zaključila je.</div>

Bila je lijepa iznutra i izvana. Toliko da je moj brat jednom nije uspio nacrtati kada je trebao nacrtati našu porodicu, poručila je njena kćerka

Održana komemoracija doktorici Zehri Dizdarević: Brojni gosti se oprostili emotivnim govorima

S dolaskom proljeća javlja se i fenomen poznat kao „proljetni umor“. Iako se mnogi raduju dužim danima i ljepšem vremenu, uz ovo godišnje doba veže se osjećaj iscrpljenosti i pad motivacije. Proljetni umor ne predstavlja bolest, ali može utjecati na kvalitet života, jer se zbog njega mnoge osobe osjećaju umorno čak i kada dovoljno spavaju, teško se fokusiraju i imaju manjak volje za svakodnevne obaveze.<h2>Detoks organizma</h2>Doktorica Sabina Sarić za „Avaz“ je pričala s čim se nose osobe koje pate od tog problema.- U vrlo kratkim periodima vrijeme se mijenja, tako da se u jednom danu smijene oblačno i kišovito vrijeme sa sunčanim intervalima. Velike su fluktuacije vazduha, vjetrovito je, a hroničnim bolesnicima se najteže prilagoditi ovom stanju – kazala je Sarić.Napominje da oni koji se susreću s tim problemom trebaju što više mirovati, ne izlagati se velikim fizičkim naporima i pripaziti na prehranu.- Ne smije se opterećavati digestivni trakt, kako bi se sačuvala mogućnost prilagodbe na maksimalnom nivou. Moja preporuka je da se suplementi ne uzimaju na svoju ruku, da se mora provjeriti nivo vitamina, minerala, oligoelemenata, pa tek na osnovu tih rezultata uzeti suplementaciju koja odgovara tim rezultatima – objasnila je Sarić.Priroda se budi, dodaje, pa bi bilo vrlo poželjno napraviti jedan detoks za organizam nakon jesenjeg i zimskog perioda. - U ovom slučaju, preporuka je bazirati prehranu na unos lisnatog, zelenog povrća, čvrstih i debelih listova, a svakako i na unosu divljeg povrća koje sada možemo naći u prirodi kao što su žara, masnik, maslačak, štir... To je divlje, zeleno bilje koje će vrlo koristiti našem organizmu u ovom periodu – poručila je Sarić.Međutim, „proljetni umor“ ne odražava se samo na fizičko stanje. Ono utječe i na mentalno zdravlje, pa se može javiti depresija.- Proljetni umor predstavlja prirodnu fiziološku reakciju koja utječe na naš bioritam. Iznenadne i česte promjene vremena prvenstveno utječu na naše raspoloženje. Primjetne tegobe u ovom periodu su osjećaj iscrpljenosti, smanjena koncentracija i motivacija, povlačenje iz socijalnog okruženja i često pacijenti dolaze s rečenicom: „Odgovara mi samo da sam neko vrijeme sam/sama u sobi i da spavam“. Zbog hormonskih promjena (melatonina i serotonina) dolazi baš do ovog stanja smanjenog raspoloženja, anksioznosti i blage depresivnosti – kazala je psihologinja Dajana Rikanović za „Avaz“. <h2>Povećana razdražljivost</h2>Dodaje da se kod pacijenta koji se već liječe psihijatrijski, u ovom periodu simptomi mogu pogoršati.- Proljetni umor lančano obuhvata poremećaj spavanja, pa tako teško zaspimo ili se često budimo u toku noći. Zbog toga, spavanje utječe na emocionalnu regulaciju i povećanu razdražljivost. Često nas sve nervira ili su nam emocije jako izražene. Kod perfekcionista ovakav period im izaziva frustraciju jer ne mogu da postignu sve na vrijeme, ali ne zaboravite da je proljetni umor prolazan – zaključila je Rikanović.<h2>Dodatna energija</h2>Sezonske alergije u ovom periodu mogu dovesti do upala i začepljenja nosa. Proljetni umor nastaje i uslijed adaptacija na temperature, jer organizam troši dodatnu energiju kako bi se prilagodio, a tome doprinose i nepravilna ishrana i dehidracija, jer toplije vrijeme često remeti unos hranjivih tvari i tečnosti.

Preporuka je da se suplementi ne uzimaju na svoju ruku, kazala je Sarić

Doktorica Sabina Sarić i psihologinja Dajana Rikanović za "Avaz": Borba s "proljetnim umorom" i nedostatkom energije

Ime i prezime: Adi Bebanić.Datum i mjesto rođenja: 25. oktobar 1994., Mostar.Šta prvo uradite kad se probudite: Podignem roletne i otvorim prozor.Da niste to što jeste, čime biste se bavili: Profesor jezika.Šta Vam je bio prvi posao u životu: Magacioner.Kada biste samo jednu stvar mogli ponijeti na pusti otok, šta bi to bilo: Slika mog nećaka Mahira.Najdraža pjesma: "Mostarska“, Dino Merlin.Šta gledate na televiziji: Sve, i dalje sam strastveni tv gledalac.Šta Vas nervira: Nekultura i zabadanje nosa u tuđi život.Najdraži grad: Mostar.Najbolji poklon koji ste dobili: Moj Mahir.Čega se plašite: Dosade i samoće.S kim najradije pijete kafu: S mamom i nenom.Omiljena društvena mreža: Instagram.Najdraža boja: Crvena.Ko Vam je uzor: Moj rahmetli otac.Najdraži pisac: Franc Kafka (Franz).Da imate mogućnost, šta biste uradili da poboljšate stanje u svijetu: Omogućio svima hranu i vodu bez ograničenja.Omiljeni muzičar ili bend: Nemam.Posljednja knjiga koju ste pročitali: Prokleta avlija, iznova.Tim za koji navijate: FK Velež.Omiljena narodna izreka: "Festina Lente“.Koje pitanje najviše mrzite: Koliko zarađuješ i kad ćeš se smiriti?Omiljeni lik iz knjige, filma ili serije: Josef K., "Proces“.Koju zemlju biste voljeli posjetiti: Kolumbiju.

Na pusti otok bih ponio sliku svog nećaka

Voditelj Adi Bebanić: Uzor mi je moj rahmetli otac

Četvero mladih studenata softverskog inžinjeringa s Fakulteta informacijskih tehnologija (FIT) u Mostaru razvili su inovativnu platformu. Zanimljivo je da ona uskoro postaje prva aukcijska platforma u Bosni i Hercegovini, potpuno besplatna za korištenje. Sanjin Brajević, Sajra Mušanović, Tarik Čolić i Sajra Fajić udružili su snage te svojim znanjem, entuzijazmom i vizijom odlučili domaćem tržištu ponuditi nešto sasvim novo.<h2>Način kupovine</h2>Već od 25. aprila 2025. korisnici će imati priliku da licitiraju proizvode online, a proces nastanka i kako funkcionira opisao je za „Avaz“ Sanjin Brajević.- Kolega Čolić i ja poznajemo se od srednje škole, obojica smo iz Mostara. Sajra Mušanović je iz Sarajeva, nju smo upoznali na studiju kao i kolegicu Sajru Fajić koja je iz Bosanske Krupe. Sve nas je spojila ljubav prema ovom poslu. Osnovali smo tim i podijelili dužnosti pa tako ja radim programiranje, Fajić je projekt-menadžer i koordinira sve, Čolić se bavi biznis stranom projekta, dok se Mušanović bavi dizajnom i marketingom – opisao je Brajević.Istaknuo je da projekt rade već dvije godine, ali prije otprilike šest mjeseci odlučili su da probaju smisliti nešto što bi bilo pomak na našem tržištu.- Vidjeli smo da na našem tržištu postoji samo kupoprodaja, ali nema ništa moderno. Odlučili smo isprobati sistem aukcija. Testirali smo s bliskim osobama i prijateljima i svima se svidjela ideja i koncept. Sad je došlo vrijeme da je pustimo u javnost i vidimo šta će stvarni korisnici misliti – objasnio je Brajević.Kada je riječ o samom izgledu platforme i načinu funkcioniranja, neke stavke su slične kao i na drugim stranicama.- Naravno, postojat će pretraga i filtriranje po kategorijama i cijenama, ali ono što je drugačije, jeste prikaz cijena uživo i vrijeme koje je preostalo za aukciju, pa tako, ukoliko se licitira za neki proizvod, odmah dolaze nove ponude. Koncept je mnogo interesantniji nego standardna kupovina – naveo je Brajević. Ono što vrijedi spomenuti, jeste da je ovaj projekt finansiran isključivo iz njihovih džepova, bez drugih ulaganja.<h2>Kontrola proizvoda</h2>- Tako smo radili jer smo željeli da ostvarimo svoju viziju i imamo potpunu kontrolu nad proizvodom. Izaći će baš onako kako smo je sami osmislili. S obzirom na to da je ovo još studentski projekt, nemamo firmu, ne možemo ni uzimati pretplate niti naplaćivati korištenje, pa će iz tog razloga platforma biti besplatna za korištenje. Dovoljno je da se registrirate i kupovina može početi – kazao je Brajević.Ova platforma je dokaz da mladi, sa znanjem i srcem, mogu graditi budućnost koju svi zaslužuju. U znak otvaranja, istog dana bit će organizirana i prva svečana aukcija, kao simbolično pokretanje platforme i poziv svim građanima da podrže domaću ideju koja mijenja pravila igre.Platformu NIX moguće je zapratiti na društvenim mrežama, a registracijom na web-stranicu, postajete dijelom prve bh. online aukcijske priče.

Koncept je mnogo interesantniji nego standardna kupovina, naveo je Brajević

Sanjin Brajević, Sajra Mušanović, Tarik Čolić i Sajra Fajić 

Udružene snage: Studenti osmislili prvu platformu za online aukcije u BiH

Sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH na kojoj se trebalo raspravljati o izmjenama Izbornog zakona BiH je otkazana nakon što je napustilo osam delegata.Na dnevnom redu je bila i smjena SNSD-ovih kadrova, no to su posljednje tačke dnevnog reda, a Špirić nije dopustio da se mijenja redoslijed iako je to osam delegata tražilo.Ovaj zahtjev su uputili svi delegati Kluba Bošnjaka, Zlatko Miletić i dva delegata opozicije iz RS.

15:25 Nakon pauze je osam delegata napustilo sjednicu, jer nisu bili zadovoljni zbog, kako kažu, kršenja Poslovnika.14:24 Nakon višesatne rasprave, predsjedavajući Doma naroda Nikola Špirić nije dopustio promjenu redoslijeda dnevnog reda.12:45 Delegat Dženan Đonlagić je kazao da Nikolu Špirića opisuje pjesma "Okuj me care, znaj da je volim-fotelju".12:30 Vodi se polemika o redoslijedu tačaka dnevnog reda.12:18 Čović je kazao da prijedlog izmjena Izbornog zakona ne zadire u bilo čiji vitalni nacionalni interes.12:05 Čović je kazao da su saglasni oko dnevnog reda. Poručio je da su na sjednici samo ministri iz reda hrvatskog naroda. On je naveo da se nada da će sve tačke završiti, pa i one zadnje.12:04 Džaferović je kazao da je osam delegata ponovo skupilo zahtjeve za smjenu i zatražili da to budu prve tačke dnevnog reda.12:02 Vuković je kazao da je posljedica gomilanja dnevnog reda to što nema redovnih sjednica, a da je to zato što SNSD nema većinu.11:25 Odgovor Bunoze pogledajte u videu.

11:19 Zlatko Miletić je postavio delegatsko pitanje vezano za "Viaduct", a Marina Pendeš je pitala ministra Bunozu koliko u pravosudnim organima ima Hrvata, s obzirom da se često izjavljuje da HDZ kontrolira pravosuđe.11:02 Na dnevnom redu je više od 50 tačaka.11:01 Osam delegata je skupilo potpisme za smjenu predsjedavajućeg te će to ponovo uputiti ako prijedlog tačke i zahtijevaju poštivanje Poslovnika o radu, kako bi to bile prve tačke dnevnog reda.11:00 Delegatkinja Marina Pendeš (HDZ BiH), koja je predložila ove izmjene, je izjavila kako očekuje da će kolege u Domu naroda prepoznati potrebu za izmjenom Izbornog zakona BiH kako bi se izmijenila dosadašnja praksa kroz koju se, na neki način, zloupotrebljavala izborna volja Hrvata kad je u pitanju izbor člana Predsjedništva BiH iz hrvatskog naroda.

Na dnevnom redu je bila i smjena SNSD-ovih kadrova, no to su posljednje tačke dnevnog reda, a Špirić nije dopustio da se mijenja redoslijed

Prekinuta sjednica Doma naroda PSBiH: Osam delegata je napustilo nakon što Špirić nije dopustio da se mijenja dnevni red

Akvaponija, jedna od prvih u BiH, na kojoj ribe žive u plasteniku i hrane biljke s kojima dijele krov nad glavom, narednih dana počinje s radom u Zadruzi “Domaćin” u Ribniku. Inače, ovaj plastenički sistem akvaponije prvi put je prilikom posjete Izraelu vidio Luka Vračar, direktor Zadruge, koji je odlučio da istu takvu osnuje i u ovoj maloj općini.<h2>Pokretači sistema</h2>Sa svoje 23 godine Vračar je odlučio unijeti svježinu na naše tržište, pokrenuvši ovaj projekt prije dva mjeseca. Za „Avaz“ je objasnio kako funkcionira akvaponija i koje su njene prednosti.- Ovo je prvi sistem akvaponija u Bosni i Hercegovini, a ideja je nastala prije 3-4 godine, kada sam bio u Izraelu i vidio kako to oni rade. U pitanju je zatvoreni sistem koji cirkuliše u krug. To je simbioza biljaka, ribe i mikroorganizama. Postoji čitav jedan sistem, gdje imaju bazeni sa ribom, a s druge strane su kade sa supstratom obično s riječnim kamenčićima. U bazenima gdje bude riba, mi je hranimo, a riba svojim izmetom hrani biljke. U suštini, to je intenzivna proizvodnja organskog povrća na vodi, bez zemlje – objasnio je Vračar.U tom procesu, dakle, ne koristi se uopće zemlja, a posebno ne hemija.- Aspolutno ništa jer čega god da bismo dodali, ribe ne bi mogle da prežive, a one su pokretači čitavog sistema. Riba hrani i pokreće svojim izmetom biljke. Proizvodnja je tri puta brža, a prinos šest puta veći nego u klasičnoj proizvodnji – kazao je Vračar.Naveo je primjer zelene salate. Dok klasičnoj proizvodnji treba tri mjeseca da se uzgoji salata, u akvaponiji ona se siječe za 28 dana.- Na kraju sezone imamo utovljenu ribu koju prodajemo, kao i biljke. Dakle, kad završi vegetacioni period, dotad je i riba utovljena. Sad smo ubacili ribe kao mlađ, koje po komadu imaju od 250 do 350 grama, do kraja godine bi trebalo da imaju dva i po kilograma u prosjeku – dodao je Vračar.Trenutno uzgajaju paradajz, cherry paradajz, paprike, krastavac, jagodu, zelenu salatu i drugo, a cilj im je da u budućnosti ubace začinsko bilje poput bosiljka, nane, rukole, celera, peršuna i origana.- Najviše pažnje ćemo posvetiti ispitivanju uzgoja začinskog bilja, koje bi na našem tržištu bilo jedinstveno, organsko, s nevjerovatnim okusom i mirisom. Ko nije imao priliku da to vidi, ne može mu se dočarati kakvu aromu ima povrće i bilje uzgojeno u ovom sistemu – opisao je Vračar.<h2>Jednostavno održavanje</h2>Za ovu godinu očekuju mnogo prinosa. Prema procjenama, paprika bi trebalo da bude više od dvije tone, gotovo četiri tone paradajza, krastavaca i jagoda približno tonu, i sve to na površini od 200 kvarata, koliko akvaponija zauzima, zajedno sa svom opremom.- Za akvaponiju zadužena će biti jedna osoba koja će dnevno imati tri sata posla u prosjeku, od početka pa do kraja sezone. Uopšte nije zahtjevno za održavanje pa je to velika prednost akvaponije – zaključio je Vračar.<h2>Novi projekt</h2>Zadruga koja je pokretač projekta, na čelu s Lukom Vračarom, na tržište će uskoro izbaciti i web-trgovinu „Bašta na pragu“. Hrana će moći biti dostavljena kupcima iz sistema akvaponije, gdje će potrošači biti u prednosti jer će znati od koga uzimaju.- Ujutro bismo primali narudžbe, popodne brali i navečer dostavljali svježe proizvode – kazao je Vračar.

Tokom ovog procesa ne koristi se zemlja, a posebno ne hemija, objasnio je

Prva akvaponija u BiH: Luka Vračar u plasteniku uzgaja ribe i povrće

Ime i prezime: Srđan Stanić.Datum i mjesto rođenja: 6. juli 1989., Sarajevo.Šta prvo uradite kad se probudite: Pojedem žitarice.Da niste to što jeste, čime biste se bavili: Turizmom.Šta Vam je bio prvi posao u životu: Pranje autostakala na pumpi.Kada biste samo jednu stvar mogli ponijeti na pusti otok, šta bi to bilo: Nož.Najdraža pjesma: "Ole Lole“, Balašević.Šta gledate na televiziji: Nogomet, dokumetarce.Šta Vas nervira: Ništa, uvijek izvlačim pozitivno.Najdraži grad: Sarajevo.Najbolji poklon koji ste dobili: Tanjir čokoladnih bombonica.Čega se plašite: Bolesti djece.S kim najradije pijete kafu: Sam.Omiljena društvena mreža: Instagram.Najdraža boja: Crna.Ko Vam je uzor: Alen Škoro.Najdraži pisac: Više njih, uglavnom krimi žanr.Da imate mogućnost, šta biste uradili da poboljšate stanje u svijetu: Dao svoj djeci istu početnu tačku.Omiljeni muzičar ili bend: Đorđe Balašević.Posljednja knjiga koju ste pročitali: "Shoe dog“, Pol Najt (Paul Knight).Tim za koji navijate: Željezničar.Omiljena narodna izreka: "Ne radi drugome što ne želiš sebi“.Koje pitanje najviše mrzite: Voliš li FK Sarajevo?Omiljeni lik iz knjige, filma ili serije: Tyrion Lannister.Koju zemlju biste voljeli posjetiti: Argentinu.

Navijam za Željezničar

Fudbaler Srđan Stanić: Plašim se bolesti djece

Sportista i humanista Faruk Suljović svoju bol pretvorio je u snagu i borbu za život drugih. Kao devetogodišnji dječak je izgubio oca zbog karcinoma i odlučio je da svima obznani koliko je teško izboriti se s ovom bolesti.Njegova misija počela je s kraćim maratonima, a onda su svi čuli za Suljovića kada se od Sarajeva zaputio do grčkog Olimpa za onkološke pacijente. Tokom tog triatlona prikupio je 22.571 konvertibilnu marku (KM), kako bi im se pomoglo u liječenju.Ovaj put, Udruženje „Pomozi.ba“ kontaktiralo ga je jer su majci troje djece, Aneliji Suljić, na mjesečnom nivou potrebne velike svote novca za terapije koje ona jednostavno ne može priuštiti te ga upitali želi li trčati za nju. Suljović je pristao, bez pitanja, i već 25. aprila 2025. godine krenut će na ultramaraton dug više od 1.200 kilometara, a za krajnji cilj izabrao je Istanbul.Turska nije slučajno izabrana, Suljović i na taj način želi pokazati svu borbu i težak put oboljelih od raka jer se većina naših građana za koje se pokreću apeli, liječi upravo tamo.Faruk Suljović ističe kako ljudi trebaju biti humani, pomagati jedni drugima, ne mogu živjeti sami. Svojim primjerom on pokazuje kako se to radi i kako izgleda ruka podrške.

Kreće na humanitarni ultramaraton do Istanbula

Faruk Suljović: Nesebično srce

Sportist i humanist Faruk Suljović (22) poznat je po svojim poduhvatima, a sada se sprema za novi. Naime, on će 25. aprila 2025. godine krenuti na ultramaraton dug više od 1.200 kilometara, kojim će trčeći i vozeći bicikl krenuti putem Istanbula s ciljem prikupljanja novčanih sredstava za liječenje onkološke pacijentice Anelije Smajić.<h2>Godišnji projekt</h2>Suljović se ovih dana priprema za ovaj ekstremni poduhvat, a kako njegove pripreme izgledaju i šta ga je potaknulo da na ovaj način podiže svijest o oboljelima od karcinoma, ispričao je za „Avaz“.- Moje pripreme nisu specifične na neki poseban način, nemam poseban plan treninga. Atletikom se bavim nekih godinu i po dana, sedmično 6-7 puta trčim na stazi, a kao pripremu ubacim i vožnju biciklom kako bih se adaptirao prije maratona – objasnio je Suljović.On je dosad istrčao tri maratona, dva su bila manja, također humanitarnog karaktera, dok je prošli triatlon bio od Sarajeva do grčkog Olimpa.- Kada sam imao devet godina, moj otac je preminuo od karcinoma. To me je najviše potaknulo da se bavim humanitarnim radom. Nakon što sam uradio prvi projekat i vidio da je dobro prošao i da su ljudi podržali ovo što radim, odlučio sam nastaviti s tim. Cilj je da mi ovo postane tradicija i barem jednom godišnje uradim ovakav projekat – kazao je Suljović.Ističe da je jako važno skrenuti pažnju na ljude koji boluju od karcinoma i da se mora širiti svijest.- Trebamo biti humani, pomagati jedni drugima. Ljudi tako funkcionišu, ne možemo sami živjeti, jer jednostavno trebamo jedni drugima – naglasio je Suljović.Ovaj put trči za Aneliju Smajić, majku troje djece iz Viteza koja se bori s rakom već duže vrijeme.- Udruženje „Pomozi.ba“ javilo mi se prije par dana i pitalo želim li da trčim za nju. Ja sam pristao, razgovarao sam s njom i stvarno mi je drago što ću ovo uraditi baš za nju. Nalazi se u teškoj situaciji, mjesečno mora izdvojiti 8. 000 maraka za liječenje. Znamo da u BiH nisu baš toliko visoke plate da bi se to moglo izdržati od vlastitih primanja. Tako da mi je drago što mogu pomoći i barem malo olakšati njen put do izlječenja – ispričao je Suljović.<h2>Put izlječenja</h2>Suljović je objasnio i zašto je baš izabrao Istanbul za konačni cilj.- Sjetio sam se da pacijenti za koje se pokreće apel za liječenje uglavnom liječe u Istanbulu. Predložio sam da upravo to bude moja iduća destinacija, da povežemo Sarajevo sa ovim turskim gradom, jer su mnogi pronašli izlječenje baš tamo, zahvaljujući dobrim bolnicama i njegom – kazao je Suljović.Ovim ultramaratonom Suljović želi pokazati koliko je težak put do izlječenja onkoloških pacijenata, tako što će trčati i voziti bicikl do Turske.<h2>Važnost misije</h2>Njegova ruta prolazi kroz četiri države: Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Bugarsku i Tursku. Tokom cijelog putovanja, Suljovića će pratiti tim od tri osobe zadužen za logističku podršku, dok će ambasadori projekta koristiti društvene mreže i medije kako bi širili svijest o važnosti ove humanitarne misije.Svi koji žele pomoći mogu to učiniti pozivom na broj 17041, uplatom na žiroračun, kao i putem web-kampanje humanitarne organizacije „Pomozi.ba“, koja je i ove godine glavni partner projekta

Kada sam imao devet godina, moj otac je preminuo od karcinoma, to me je najviše potaknulo da se bavim ovim, kazao je

Faruk Suljović kreće na ultramaraton od Sarajeva do Istanbula za Aneliju Smajić

Ugodne temperature i tople zrake sunca izmamile su građane Sarajeva, ali i brojne turiste u šetnju.Bašte kafića su ispunjene pa se na mjesto mora i sačekati, ali neki su potražili alternativu pa su mjesto za uživanje našli na klupama u parkovima.&nbsp;

Šetajući Ferhadijom mogu se čuti brojni strani jezici, obzirom da su pred blagdane Uskrs i Vaskrs, mnogi turisti i dijaspora odlučili da posjete našu zemlju.Dok neki uživaju u partiji šaha, druge zabavljaju ulični izvođači pjesmom i uvježbanim trikovima.Tako su gosti iz Meksika pripremili fantastičnu izvedbu koja je oduševila sve prisutne.

Za portal "Avaza" govorio je jedan od izvođača, Diego, koji je kazao da im je ovo druga posjeta Bosni i Hercegovini i da su se jednostavno zaljubili u našu zemlju.- Ovaj put ćemo biti ovdje dvije sedmice. Morali smo se vratiti jer stvarno smo zavoljeli BiH. Osim Sarajeva bili smo i u Mostaru - kazao je Diego.

Gosti iz Meksika pripremili fantastičnu izvedbu koja je oduševila sve prisutne

Sunce izmamilo turiste i građane u šetnju: Zabavljaju ih ulični izvođači

Vrijeme ispred ekrana svakodnevna je pojava danas u životu svih, pa i djece. Izlaganje dojenčadi i male, predškolske djece ekranskim sadržajima obično počinje kada roditelji razmišljaju da je sasvim uredu da im puštaju, jer biraju edukativni sadržaj koji im može pomoći u razvoju.&nbsp;Međutim, postoje naučna istraživanja koja potvrđuju štetan utjecaj ekrana na razvoj govornog, jezičkog i komunikacijskog razvoja.<h2>Medijski sadržaj</h2>Predsjednik Udruženja logopeda "Dobar glas“ Sanjin Husić, potvrdio je da se i u praksi to pokazalo istinitim jer, kako kaže, iako ne postoji zvanična statistika, ipak je povećan broj školske djece gdje je potrebno raditi s logopedom.- Ekranizam je danas sve više zastupljen, to je jedna jako aktuelna tema i ekranizam definitivno utječe na razvoj govora djeteta. Odnosno da kažemo ovako, ekranizam ne utječe samo na razvoj govora djeteta, nego utječe i na razvoj koncentracije i pažnje, koja je jako bitna u kompletnom razvoju djeteta. Govor je tu na sekundarnom planu oštećen, a razlog tome je zato što kod ekranizma djeca imaju jednostavniju komunikaciju - pojašnjava Husić.Do toga dolazi, navodi, zato što djeca samo gledaju medijski sadržaj, bez potrebe da učestvuju u razgovoru. - Ukoliko roditelj prilikom davanja medijskog sredstva djetetu ne sudjeluje u gledanju sadržaja na način da pita "Šta to sada gledamo“, "Šta radi taj crtani lik, gdje se nalazi“, to je onda drugačije. Znači, ako dijete samo prati medijski sadržaj, to može da bude jako opasno, jer nema potrebu da stvara komunikaciju koja je osnova u suštini ljudske prirode, vršenje dvosmjerne komunikacije. Upravo zbog toga nastaju poteškoće i problemi te dijete gubi fokus i koncentraciju – kazao je Husić.U toj situaciji, dijete automatski ne razvija potrebu da komunicira s vanjskim svijetom. Kao jedan od najopasnijih sadržaja navodi popularne kratke snimke, takozvani „shorts“, gdje dijete stalno može da mijenja te sadržaje, što se u suštini i dešava te zbog toga ne može obraditi tako veliki broj informacija koje dobiju u kratko vrijeme.<h2>Začarani krug</h2>- To se onda prenosi na realan svijet i dijete ne može zadržati koncentraciju dok se igra, a kada nemamo igru u realnom svijetu, onda ne možemo ni da imamo fokus i s tim automatski imamo jedan začarani krug koji nas dovodi do kompleksnog problema - istaknuo je Husić.Na koncu, zaključuje, podrazumijeva se da dijete do osnovne škole usvoji sve glasove, uz iznimku glasa „lj“ koji se može usvojiti i u prvom razredu osnovne škole.Za pravilan razvoj mozga djeteta, najvažnije je upoznavanje svijeta oko sebe kroz istraživanje svega što nas okružuje. Mozak beba i male djece nije zreo za ekrane. Digitalni svijet ne stimulira područje mozga za razumijevanje sebe i drugih, i to je ono čega svaki roditelj treba biti svjestan.<h2>Posjeta ljekaru</h2>- Postoje ekspresivni govor, kojim se izražava dijete, i receptivni, koji podrazumijeva da razumije šta mu se govori. Ukoliko roditelji primijete da dijete od dvije godine ne razumije upute, uzmi, daj, trči, lezi i druge osnovne naloge, potrebno je posjetiti logopeda.&nbsp;Također, ako trogodišnje dijete nema vokabular od otprilike nekih 50 riječi koje su konkretne i da povezuje minimalno po dvije riječi u rečenici, tada savjetujemo da se obavezno posjeti logoped – istaknuo je Husić.

Ne utječe samo na razvoj govora djeteta, nego utječe na razvoj koncentracije i pažnje

Husić: Potrebna je dvosmjerna komunikacija

Logoped Sanjin Husić za "Avaz" o izazovima modernog doba: Ekranizam izaziva brojne probleme u razvoju djeteta

Sarajka Asja Čampara (23) primjer je mlade, inteligentne i uporne djevojke koja je svoj životni poziv pronašla u nauci i čvrsto odlučila dati svoj maksimum kako bi postigla napredak kojem teži.Zahvaljujući tim vrlinama i znanju koje posjeduje, njene prijave na prestižne univerzitete Cambridge i Oxford nisu prošle nezapaženo pa je, iako se iz znatiželje prijavila, primljena na obje institucije.Međutim, otišla je i korak dalje. Prijavila se za stipendiju „Gates Cambridge“, kako bi pokušala ostvariti sredstva potrebna da se školuje na tim univerzitetima, i tu je briljirala. Čampara je bila jedna od samo stotinu studenata koji su dobili stipendiju.Njen cilj i najveća želja jeste da istraži šta je to što uzrokuje vraćanje raka čak i nakon potpunog izlječenja, čime bi mnoge ljude na svijetu spasila mukotrpne borbe koju neki moraju izdržati i više puta.Ali ne samo to, kako kaže, planira ponijeti svoj patriotizam i internacionalnoj zajednici pokazati da u BiH žive uspješni naučnici koji mogu svašta postići i uraditi u poljima nauke, a kada stekne potrebna znanja, u konačnici se želi vratiti u Bosnu i Hercegovinu za šta je istaknula da joj je jako bitno.Dakle, Asja Čampara ide putem na kojem planira prevazići sebe i iskoristiti znanje kako bi pomogla svijetu.

Prof. dr. Reuf Karabeg za „Avaz“ o karcinomima kože: Rizik za razvoj melanoma je veći kod svjetlijih ljudi

Frontmen grupe "Retro" Armin Alagić: Prvi posao mi je bio programiranje

Veterinarka Emra Hamidović za "Avaz" o zaštiti od zmija: Poskok je najopasnija otrovnica na našem području

Tragedija u Gradačcu: Iz jezera Hazna izvučeno tijelo ženske osobe

Održana komemoracija doktorici Zehri Dizdarević: Brojni gosti se oprostili emotivnim govorima

Doktorica Sabina Sarić i psihologinja Dajana Rikanović za "Avaz": Borba s "proljetnim umorom" i nedostatkom energije

Voditelj Adi Bebanić: Uzor mi je moj rahmetli otac

Udružene snage: Studenti osmislili prvu platformu za online aukcije u BiH

Prekinuta sjednica Doma naroda PSBiH: Osam delegata je napustilo nakon što Špirić nije dopustio da se mijenja dnevni red

Prva akvaponija u BiH: Luka Vračar u plasteniku uzgaja ribe i povrće

Fudbaler Srđan Stanić: Plašim se bolesti djece

Faruk Suljović: Nesebično srce

Faruk Suljović kreće na ultramaraton od Sarajeva do Istanbula za Aneliju Smajić

Sunce izmamilo turiste i građane u šetnju: Zabavljaju ih ulični izvođači

Logoped Sanjin Husić za "Avaz" o izazovima modernog doba: Ekranizam izaziva brojne probleme u razvoju djeteta

Asja Čampara: Na putu ka vrhu

Prof. dr. Reuf Karabeg za „Avaz“ o karcinomima kože: Rizik za razvoj melanoma je veći kod svjetlijih ljudi

Frontmen grupe "Retro" Armin Alagić: Prvi posao mi je bio programiranje

Veterinarka Emra Hamidović za "Avaz" o zaštiti od zmija: Poskok je najopasnija otrovnica na našem području

Tragedija u Gradačcu: Iz jezera Hazna izvučeno tijelo ženske osobe

Održana komemoracija doktorici Zehri Dizdarević: Brojni gosti se oprostili emotivnim govorima

Doktorica Sabina Sarić i psihologinja Dajana Rikanović za "Avaz": Borba s "proljetnim umorom" i nedostatkom energije

Voditelj Adi Bebanić: Uzor mi je moj rahmetli otac

Udružene snage: Studenti osmislili prvu platformu za online aukcije u BiH

Prekinuta sjednica Doma naroda PSBiH: Osam delegata je napustilo nakon što Špirić nije dopustio da se mijenja dnevni red

Prva akvaponija u BiH: Luka Vračar u plasteniku uzgaja ribe i povrće

Fudbaler Srđan Stanić: Plašim se bolesti djece

Faruk Suljović: Nesebično srce

Faruk Suljović kreće na ultramaraton od Sarajeva do Istanbula za Aneliju Smajić

Sunce izmamilo turiste i građane u šetnju: Zabavljaju ih ulični izvođači

Logoped Sanjin Husić za "Avaz" o izazovima modernog doba: Ekranizam izaziva brojne probleme u razvoju djeteta

Asja Čampara: Na putu ka vrhu