<p class="">Sarajka Asja Čampara (23) jedna je od rijetkih dobitnica stipendije za studij na Cambridgeu, a njeni planovi za budućnost i budućnost nauke u Bosni i Hercegovini su izuzetno ambiciozni.&nbsp;</p><p class="">Završila je Prvu bošnjačku gimnaziju - Cambridge smjer i potom upisala Burch univerzitet, smjer genetika i bioinžinjering, gdje je sada četvrta godina.</p><h2>Veliki troškovi</h2><p>Ona je iz znatiželje odlučila aplicirati na Univerzitete Cambridge i Oxford, a na oba je primljena.</p><p>- Prijavila sam se da vidim hoće li me uopće primiti jer je jako mali postotak studenata koji odu gore. Ne zato što mi nismo dovoljno pametni ili nemamo dovoljno dobro obrazovanje, nego zato što je abnormalno skupo. Ja sam imala odličan prosjek i odlučila sam pokušati. Primili su me u januaru, nakon čega sam se ja prijavila na stipendiju „Gates Cambridge“. U februaru sam pozvana na intervju i evo, prije nekoliko dana su mi javili da sam je dobila. Ne mogu opisati kakav je osjećaj – ispričala je Čampara za "Avaz“.</p><p>Ova stipendija pokriva školarinu, smještaj, mjesečni džeparac, vizu, let i zdravstveno.</p><p>- Ovu stipendija jako malo ljudi dobije, ukupno 100, od kojih je 40 Amerikanaca jer je dijelom američka stipendija. Nije to da oni meni samo daju pare i ja odem da studiram. Koncipirana je na način da je potrebno da dijelim vrijednosti stipendije koje su u suštini i moje vrijednosti, tačnije, da nije obrazovanje jedina stvar koja čini individuu, nego oni koji su nadareni, inteligentni i vrijedni moraju da prevaziđu sebe i da svoje znanje iskoriste kako bi pomogli drugim ljudima – objasnila je Čampara.</p>

<p class="">U njenom slučaju je to bolest koja u cijelom svijetu odnosi živote, nebitno je li u pitanju mlada osoba ili stara, a to je rak.</p><p class="">- Upisala sam smjer o matičnim ćelijama i idem da učim sve o njima. Moja hipoteza je da su matične ćelije jedne od zaslužnih zašto se rak vrati, bez obzira na terapije i da su te, specifično, tumor matične ćelije uzrok tome – navela je Čampara.</p><p>Master studij trajat će godinu, nakon čega je u planu da upiše doktorat i da u te tri godine napravi projekt u kojem će svoju teoriju dokazati.</p><h2>Prvi susret</h2><p>Ljubav prema nauci kod Asje se rodila još u prvom razredu srednje škole kada se prvi put susrela s genetikom.</p><p>- To je bilo na jako jednostavnom nivou, pričalo se o genima u osnovnom obliku. Sama definicija gena mene je zainteresirala, a na kraju srednje škole to mi je bio i maturski rad, genetičke modifikacije ljudi. Onda sam na fakultetu upisala genetiku i kako sam dobijala stručnije predmete, sve više sam išla ka tom polju matičnih ćelija i raka i njihove veze. Na trećoj godini studija sam se zaposlila i počela raditi u grupi koja izučava rak i to me nekako "zapečatilo“ – zaključila je Čampara.</p><h2>Ponijet ću svoj patriotizam</h2><p>- Planiram se vratiti u BiH, kad završim master i doktorat, i to mi je jako bitno. Kroz cijelu stipendiju i sve što nude, plan mi je da promoviram i dokažem da je nauka u BiH itekako relevantna. Smatram da u internacionalnoj naučnoj zajednici nije dovoljno cijenjena. Želim da iskoristim šansu da nas proguram, ponesem svoj patriotizam i pokažem da se ovdje kod nas zaista svašta može postići i uraditi – poručila je Čampara.</p>

Oni koji su nadareni, inteligentni i vrijedni moraju da prevaziđu sebe i svoje znanje iskoriste kako bi pomogli drugim ljudima

Studentica genetike i bioinžinjeringa o svom uspjehu za "Avaz": Asja Čampara dobila stipendiju za prestižni Univerzitet Cambridge

<p>Erupcija u centralnim FIlipinima vulkana Kanlaon se nastavlja, a oblak dima se diže i do 4.000 metara. Filipinski institut za vulkanologiju i seizmologiju, saopćio je da je na snazi treći nivo upozorenja koji se odnosi na oblast oko planine Kanlaon.&nbsp;</p><h2>Geografski položaj</h2><p>Profesor Vedran Zubić za "Avaz" je pričao o razlozima zašto dolazi do čestih erupcija na tom području i šta one mogu donijeti sa sobom.</p><p>- S obzirom na geografski položaj Filipina u Aziji jasno je zbog čega se tako često dešavaju vulkanske erupcije i seizmička aktivnost. Filipini se nalaze južno od Japana u nečemu što se zove vatreni pojas Pacifika. Čak postoji posebna tektonska ploča koja se zove „Filipinska“ smještena između Pacifičke, Indo-australske i Evroazijske ploče - objasnio je Zubić.</p><p>Tamo se dešavaju, kazao je, brojni procesi subdukcije i spredinga, odnosno podvlačenja i razmicanja brojnih tektonskih ploča koje često izazivaju i zemljotrese i aktivne vulkanske erupcije.</p><p>- Filipini imaju preko 20 aktivnih vulkana. Ono što je sada interesantno jeste da se aktivirao vulkan Kanlaon u centralnom dijelu Filipina. Tom prostoru su Španci dali naziv „Negros“ zbog tamošnjeg stanovništva koje je bilo crne puti, a vulkan se nalazi između regija Negros Oksidental i Negros Oriental , koje znači zapadni i istočni Negros - kazao je Zubić.</p><p>Dodao je da je ovaj vulkan u zadnjih 200 godina, od početka 19. stoljeća više od 20 puta eruptirao.&nbsp;</p><p>- Trenutno pratimo nastavak erupcije koji je počeo u rano ljeto prošle godine. Pepeo se digao skoro 4.000 metara. Ovaj vulkan je klasični stratovulkan, kao što je Vezuv i izbacuje taj dim gotovo do pola troposfere - objašnjava Zubić.</p><h2>Vulkanske zime</h2><p>Zahvaljujući dimu koji izbacuje, nekada nastaju vulkanske zime, navodi te stoga postoji strah od supervulkana Yellowstone, koji bi potencijalno mogao napraviti vulkansku zimu zbog koje dolazi do nemogućnosti fotosinteze, što je razlog izumiranja&nbsp; dinosaurusa, na kraju mezozoika.</p><p>- U Indoneziji je jedan vulkan krajem 19. stoljeća izazvao značajnu vulkansku zimu, odnosno pepeo se raširio svuda po planeti. Jednu od njih izazvao je vukan Hekla 2010. godine koji je onemogućio zračni saobraćaj u Evropi - pojašnjava Zubić.</p><p>Inače, ovaj otok je otprilike veličine Crne Gore, a ima gotovo 4,5 miliona stanovnika.&nbsp;</p><p>- To vulkansko zemljište je plodno, ali naravno erupcije izazivaju strah tamošnjeg stanovništva. Erupcija donosi štetu i ljudskim životima i materijalnim dobrima - zaključio je Zubić.</p>

Erupcija donosi štetu i ljudskim životima i materijalnim dobrima, zaključio je 

Profesor Zubić za "Avaz": Dim koji izbacuje vulkan na Filipinima može izazvati vulkansku zimu

<p>Danas, 8. aprila, obilježavamo Međunarodni dan Roma. Ovaj dan je posvećen jednoj od najvećih, ali i najmarginalizovanijih etničkih zajednica u Evropi.&nbsp;</p><p>Važno je znati da je ovaj dan  ustanovljen davne 1971. godine u Londonu na Prvom svjetskom kongresu Roma.  Na ovom kongresu učestvovalo je 14 zemalja (Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Italija, Španija, Jugoslavija, Mađarska, Čehoslovačka, Irska, Finska, Norveška, Belgija, Indija i Sjedinjene Američke Države) koje su usvojile romski jezik (romani chib) kao službeni jezik Roma, romsku zastavu (plavo-zelena sa crvenim točkom u sredini) i romsku himnu – pjesma "Gelem, gelem".</p><h2>Često nevidljiva tema</h2><p>- Kao psiholog, ne mogu da ne istaknem koliko je važno da, pored kulturnog priznanja i borbe za prava, govorimo i o mentalnom zdravlju Roma – često nevidljivoj, a izuzetno važnoj temi. U svojoj praksi svakodnevno svjedočim koliko su Romi u Bosni i Hercegovini izloženi višestrukim oblicima isključenosti i psihosocijalnog stresa. Najteže posljedice toga trpe romska djeca i žene, koje su posebno ranjive na siromaštvo, nasilje i zanemarivanje. Dugotrajna marginalizacija ostavlja duboke tragove na mentalno zdravlje – osjećaj nepripadnosti, nisko samopouzdanje i rana trauma postaju svakodnevica - objasnila je psihologinja Dajana Rikanović za "Avaz".</p><p>Tome u prilogu, dodaje, ide i istraživanje koje je objavljeno 2020. godine u časopisu Frontiers in Public Health, a koje se fokusiralo na zdravstvene potrebe Romkinja u dvije najveće romske zajednice u Republici Srpskoj.&nbsp;</p><p>- Rezultati su pokazali da 94 posto ispitanica ima zdravstveno osiguranje i registrovane su kod porodičnog ljekara, 60 posto je prijavilo hronične bolesti, od kojih 68,2 posto nije bilo pod medicinskim nadzorom. Usluge psihološke podrške često su im nedostupne zbog institucionalnih barijera i nepovjerenja. Vrijeme je da otvorimo vrata sistemske podrške i gradimo društvo u kojem će svaka osoba, bez obzira na etničku pripadnost, imati pravo na zdravu psihu i dostojanstven život - poručila je Rikanović.</p>

<h2>Osnovno pravo</h2><p>Mentalno zdravlje, naglašava, nije privilegija nego je osnovno ljudsko pravo i ono počinje slušanjem.</p><p>- Slušajmo jedni druge bez predrasuda. Dajmo prostor glasu koji je često zanemaren. Podržimo inicijative koje uključuju Rome u procese odlučivanja, obrazovanja i profesionalnog razvoja. Kao stručnjaci za mentalno zdravlje, trudimo se da naše usluge budu dostupne, razumljive i kulturno osetljive. Posebnu zahvalnost upućujem Udruženju građana Otaharin iz Bijeljine, koje već godinama predano radi na poboljšanju uslova života Roma na području Republike Srpske. Kroz svoj Dnevni centar za djecu i odrasle, Otaharin svakodnevno pruža podršku, obrazovne i psihosocijalne aktivnosti koje imaju ogroman značaj za mentalno zdravlje i socijalnu inkluziju romske zajednice - navodi Rikanović.</p><p>Napomenula je da je rad ovog centra primjer kako lokalna inicijativa i posvećenost mogu donijeti stvarne promjene u životima ljudi. </p><p>- Takvi centri ne samo da pružaju konkretne usluge, već obnavljaju i osjećaj dostojanstva, sigurnosti i pripadnosti onima kojima je to najpotrebnije - zaključila je Rikanović.</p>

U svojoj praksi svakodnevno svjedočim koliko su izloženi višestrukim oblicima isključenosti i psihosocijalnog stresa, poručila je

Psihologinja Dajana Rikanović za "Avaz": Mentalno zdravlje Roma je često nevidljiva, a izuzetno važna tema

<p>Porodice Almira Agića i Ibrahima Agića u petak su doživjeli traumu i šok kada im je buknula vatra na spratu kuće.&nbsp;</p><p>Pod istim krovom, u selu Bukva, Općina Kreševo, živjelo je devet članova porodice, uključujući troje maloljetne djece i svi su bili unutra kada je požar izbio.</p><h2>Urađen uviđaj</h2><p>- Ne znam šta se desilo i zbog čega je izbio požar. Rađen je uviđaj, ali još ne znamo. Vatra je zahvatila prednji dio kuće, gdje ulazimo, a buknula je u 20 minuta. To je bilo oko 20:30 u petak navečer, 4. aprila - ispričao je Almir Agić za "Avaz".</p><p>Hvala Bogu, ističe, niko nije stradao, uspjeli su se spasiti.</p><p>- Tu su bila naša djeca, stari roditelji, bolesni. Uglavnom, uspjeli smo na vrijeme pobjeći, izvući se. Izgorilo je sve. Nešto smo uspjeli izbaciti s prvog sprata, ovo gore je sve otišlo - opisao je Agić.</p><p>Komšije su se udružili i odmah pritrčali u pomoć.</p><p>- Komšije, policija, vatrogasaci, iz Kreševa i Kiseljaka, ne znam više koga bi nabrojao, preko sto ljudi je tu noć bilo. Ko god je čuo, došao je - prisjetio se Agić.</p><h2>Velika šteta</h2><p>Stradao je cijeli prvi sprat, od poda do krova, što se može vidjeti i na fotografijama.</p><p>- Kompletan sprat je otišao, krovna konstrukcija, sve. Kuća je malo veća i kolika je tačno šteta ne znam procijeniti - kazao je Agić.</p><p>Do te noći ova porodica je uživala u svom domu, a sada gledaju zgarište. Medžlis IZ Kiseljak je pokrenuo akciju da se pomogne ovim porodicama da se vrate.</p><p>Ukoliko neko želi da učestvuje u ovoj akciji može uplatiti na račun Medžlisa Kiseljak.</p><p>Podaci za uplatu:</p><p><u>Primalac</u>: Medžlis IZ Kiseljak</p><p><u>Svrha</u>: Za porodicu Agić</p><p><u>Račun, Unicredit banka</u>: 3389002211291065</p><p><u>Kontakt osoba</u>: Nermin Merhemić, predsjednik Medžlisa IZ Kiseljak, +38761610159.</p>

U kući se nalazilo i troje maloljetne djece, kao i dvije starije osobe

Vatra progutala sprat kuće porodice Agić: Pod istim krovom živjelo devet članova, pokrenuta akcija prikupljanja pomoći

<p>U sarajevskom naselju Dobrinja desila se teška saobraćajna nesreća u kojoj su učestvovala dva motorna vozila, potvrdio je Operativni centar MUP-a Kantona Sarajevo za "Avaz".</p><p>Nesreća se desila u ulici Bulevar Mimara Sinana.</p><p>"Dvije osobe su zadobile tjelesne povrede, a stepen još uvijek nije utvrđen. Oni su vozilom hitne pomoći prebačeni na KCUS - kazali su nam iz Operativnog centra MUP-a KS.</p><p>Trolejbuski saobraćaj je blokiran, a pripadnici MUP-a Kantona Sarajevo vrše uviđaj te će više informacija biti poznato po završetku.</p><p>Prema nezvaničnim informacijama, povrijeđena je jedna žena.</p><p><a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos" style="background-color: rgb(249, 249, 249);"><u>Besplatno se pretplatite na YouTube kanal Avaz TV</u></a></p>

Vrši se uviđaj te će više informacija biti poznato po okončanju

Teška saobraćajna nesreća na Dobrinji: Dvije osobe upućene na KCUS

<p>Inzira Ćorić već deset godina se uspješno kao kozmetičarka brine o lijepoj koži drugih i za to vrijeme susrela se s brojnim stanjima zbog kojih su joj se klijenti obratili. Kada je riječ o njezi, posebno je istaknula da ne treba uvijek potezati za trendovima koji se serviraju na društvenim mrežama te da je jako važno da žene razviju svijest o tome šta koriste i kako se odnose prema najvećem organu našeg tijela.</p><h2>Pitati stručnjake</h2><p>- Jedan od trendova koji se sada plasira jeste korejska kozmetika. Svakako, Koreja je u odnosu na mnoge zemlje nekoliko koraka ispred u mnogočemu, pa i kozmetici. Međutim, važno je naglasiti da i njihova kozmetika prolazi rigorozna testiranja, gdje na koncu, da bi je pustili u prodaju, mora dobiti dozvolu za kvalitet i zaštitu zdravlja, tačnije certifikat KFDA – pojasnila je Ćorić za „Avaz“.</p><p>Dakle, kozmetika koja nema taj certifikat nije sigurna za korištenje, navodi, samim tim, nepoznato je koliko može naštetiti zdravlju osobe koja je koristi.</p><p>- Generalno je opasno koristiti neprovjerenu kozmetiku, a sama sam vidjela da se kod nas na tržištu pojavilo mnogo korejskih brendova bez certifikata, pa čak i neki profesionalni brendovi. Tako da s korejskom kozmetikom trebamo biti oprezni jer, nanoseći razne kreme na kožu, sve nam ulazi u organizam – istaknula je Ćorić.</p><p>Dodala je da joj zaista nije jasno, s obzirom na to da su u Koreji pravila stroga, kako je uopće takva kozmetika došla na naše police.</p><p>- Svakome bih savjetovala strogi oprez kad je riječ o kozmetici, da čitaju, da pitaju stručnjake, bilo da su to kozmetičari, farmaceuti ili jednostavno sami istraže proizvod. S druge strane, važno je znati šta čijoj koži odgovara. Nedavno mi je klijentica došla s opekotinom od korištenja proizvoda s kiselinom koja je vjerovatno bila dozvoljena, ali za njenu kožu, bilo je previše. Znači, moramo voditi računa šta stavljamo na lice – naglasila je Ćorić.</p>

<h2>Uspostaviti rutinu</h2><p>Isto tako, kaže da je dosljednost od ključne važnosti. To znači da se ne smiju stalno mijenjati kozmetičari, miješati brojni proizvodi te da treba uspostaviti rutinu koju kozmetičar predloži, kako bi se koža dovela u dobro stanje.</p><p>- Tretman ne može riješiti sve za dan, pa možda ni duže, jer ako ja napravim neki rezultat i to se pokvari kod kuće, ponovo se vraćamo na staro. Prvo, da bi se proizvod nekome preporučio, mora se pogledati koža pod lupom. Tu se vide i pore i oštećenja i sve što je potrebno za procjenu stanja. Zaista se mora posvetiti posebna pažnja edukaciji jer evo, nikada više kozmetike, nikada više kozmetičara, nikada više inovativnih stvari u kozmetologiji i nikada više nezadovoljnih žena – zaključila je Ćorić.</p><h2>Problem današnjice</h2><p>- Mislim da mi kozmetičari sada imamo problem. Moramo više nego ikada raditi na svijesti naših klijentica da vode računa i kada biraju kozmetičara i kada biraju kozmetiku, zatim koga slušaju i šta čitaju. Moramo se vratiti edukaciji, jer su nam klijenti nezadovoljni uslugama zato što su često podložni marketingu i društvenim mrežama, ne poznajući proizvod i kako će njihova koža reagirati na njih – skrenula je pažnju Ćorić koja nudi kozmetičke usluge već godinama u svojima salonima u Gradačcu i Sarajevu. Također, već dugi niz godina nudi obuke mladih djevojaka i prenosi im svoje iskustvo.</p>

Primijetila sam da se kod nas na tržištu pojavilo mnogo korejskih brendova bez certifikata, kazala je

Kozmetičarka Inzira Ćorić za „Avaz“ o njezi kože: Svakome bih savjetovala strogi oprez kad je riječ o kozmetici

<p>Na dionici autoceste A1 desila se saobraćajna nesreća zbog čega je bio obustavljen saobraćaj u preticajnoj traci.</p><p>- Manja nesreća desila se na relaciji Kakanj - Visoko u kojoj je učestvovalo jedno vozilo. Nije bilo povrijeđenih u nesreći - potvrdili su iz operativnog centra MUP-a Zeničko dobojskog kantona za "Avaz".</p><p>Vozilo je uklonjeno iz preticajne trake, te je saobraćaj normaliziran, saopćili su iz BIHAMK-a.</p>

Vozilo je uklonjeno iz preticajne trake, kazali su iz BIHAMK-a

Saobraćajna nesreća na dionici Kakanj - Visoko: Učestvovalo jedno vozilo

<p>Nermin Đuzić iz Lukavca (29) tokom ramazana bio je jedan od šest hafiza koji su učili tradicionalnu mukabelu u srcu Tuzle.&nbsp;</p><p>S druge strane, Đuzić je magistar genetike i bioinžinjeringa, a trenutno je i na doktorskom studiju iz oblasti farmakogenetike. On je jedan od onih jedinstvenih ljudi koji uvijek gledaju ka naprijed, ne dozvoljava da ga sputaju poteškoće koje iskrsnu na putu i svojom upornošću dolazi do svakog cilja koji zacrta.</p><h2>Postizanje balansa</h2><p>Đuzić je spojio nauku i vjeru, a kako je postigao balans između njih, govorio je za "Dnevni avaz".</p><p>- Ja ne bih rekao da vjera i nauka isključuju jedna drugu, jer i u samom Kur'anu ima mnogo ajeta koji potvrđuju nauku. Naprimjer, činjenice koje je nauka otkrila u moderno doba Kur'an je već ranije naveo, samo što se to odmah nije razumjelo. Recimo, u 19. stoljeću moderna embriologija potvrdila je razvoj ploda u maternici, a to je sve opisano u Kuranu 1.400 godina i ranije – objasnio je Đuzić.</p><p>Istaknuo je da njemu vjera služi kao odmor. Kada se umori od naučnih putovanja i poduhvata, odmori dušu uz vjerske aktivnosti i popravi raspoloženje.</p><p>- Nauku sam zavolio još u srednjoj školi, a posebno genetiku. Farmakogenetika je došla kroz posao. Radim za jednu stranu firmu na razvijanju određenog testa, pa sam mnogo naučio u laboratoriji i kroz praksu. Kod nas je ta oblast jako slabo zastupljena pa je cilj mog doktorskog studija istražiti potencijal uvođenja farmakogenetike u naš zdrvastveni sistem – ispričao je Đuzić.</p>

<p>On je od malena odgajan u vjeri, a u osnove ga je uveo njegov otac, stoga nije iznenađujuće što je i nastavio učiti o njoj. Međutim, i na tom polju ambicioznost ga je vodila još dalje.</p><p>- Generalno sam u svemu ambiciozan, u obrazovanju sam maltene došao do kraja, eto na doktoratu sam, a tako je bilo i s vjerom. Tu je sve išlo svojim prirodnim tokom. Kad sam savladao prve korake, učenje sufare, pomislio sam šta je iduće i onda sam i tu poželio da idem do kraja – kazao je Đuzić.</p><p>Potrebno je, dodaje, mnogo truda, odricanja, živaca i svega, ali najviše treba strpljenja i konzistentnosti, što je u njegovom slučaju bio ključ uspjeha.</p><h2>Više truda</h2><p>Međutim, on se odmalena nosio i sa životnim iskušenjem u vidu blagih poteškoća u finoj motorici, ali posebno naglašava da ga to nikad nije omelo, niti je dozvolio da ga definira.</p><p>- Ne bih puno u detalje, ali ja smatram da to nije vrijedno mnogo pažnje i nikad nisam htio da se po tome etiketiram, više sam želio da ljudi vide moj trud. Možda sam zbog ovog u nekim stvarima morao uložiti duplo više truda, ali meni to ne smeta, vodim se Kur'anom - da Allah, dž. š., vidi svaki trud i nagrađuje. Jedino je bio problem u osnovnoj školi, kada bi djeca reagovala na različitost i nekad su znali biti surovi, izrugivali me i podsmijevali, to je bio izazov za premostiti, ali hvala Bogu, od srednje škole pa nadalje nisam imao nikavih problema. Ljudi imaju i teža iskušenja, dožive teške gubitke, obole i mislim da su oni inspirativniji. Nikad nisam htio da moje manje fizičke poteškoće budu u prvom planu – zaključio je Đuzić.</p><h2>Upornost je ključna</h2><p>- Ja sam hifz učio s dosta prekida u rasponu od 10 godina. Prve stranice sam napamet naučio u trećem razredu gimnazije i učio nepunu godinu, pa prestao i sve tako. Bilo je uspona i padova, prekida i nastavaka i zato je valjda ta upornost bila ključna. Balans sam postizao tako što kad doživim prezasićenje u jednom, okrenem se drugom – kazao je Đuzić.</p>

Vjera i nauka ne isključuju jedna drugu, jer i u samom Kur'anu ima mnogo ajeta koji to potvrđuju

Hafiz i genetičar za "Avaz" o svojim ciljevima i životnim izazovima: Nermin Đuzić niže uspjehe na vjerskom i naučnom putu

<p>Svjetski dan svjesnosti o autizmu obilježava se svake godine 2. aprila, a statistike pokazuju da je stopa autizma u svim regijama svijeta visoka pa gotovo jedan posto svjetske populacije ima poremećaj iz autističnog spektra.</p><p>Aida Ajanović majka je djeteta iz autističnog spektra. Vedad sada ima 11 godina, a prve znakove koji su u njoj probudili sumnje primijetila je kada je imao samo godinu. Međutim, nije naišla na razumijevanje pedijatrice koja je smatrala da pretjeruje.</p><h2>Put do dijagnoze</h2><p>- Vidjela sam da se ne odaziva na ime, ne ostvaruje kontakt očima, ne pokazuje prstom, a ono što mi je pomoglo u trenutku jeste činjenica da su moje dvije prijateljice u istom periodu rodile pa sam shvatila da moje dijete ne prati njihovu u razvoju. Kada sam se obratila pedijatrici, rekla mi je: „Pa šta hoćete, da vam dijete već ide na fakultet?“ - započinje svoju priču Ajanović.</p><p>Onda je sasvim slučajno čula za EDUS u jednoj emisiji i odlučila, zajedno sa suprugom, da Vedada odvede na opservaciju, a oni su počeli raditi na stvarima u kojima kasni i bez dijagnoze.</p><p>- Dijagnozu smo dobili krajem njegove druge godine, jer taj proces dugo traje. Nije mi sama dijagnoza bila bitna, bila sam svjesna problema, ali mi je bilo važno da se s njim počne raditi na vrijeme – kazala je Ajanović.</p>

<p>Vedad uz autizam ima još kombinovanih smetnji, a period koji je uslijedio za ovu porodicu nije bio nimalo jednostavan. Sa samo pet godina, postao je autoagresivan, što se kasnije razvilo u agresivnost.</p><p>- Udarao je sebe po glavi, po tijelu do te mjere, toliko krvnički, da bi napravio podlive, i to je trajalo 5-6 godina. Mi smo pokušavali da ga spriječimo zbog čega se razvila i agresija. Dok je bio manji nekako smo mogli da iskontrolišemo sve, ali kako je postajao veći bilo je teže. Tek kad smo otišli van države saznali smo s čim se naš sin još bori i zašto se to sve dešava – navela je Ajanović.</p><p>Podrška roditeljima i djeci s autizmom na našim prostorima nije zadovoljajuća, a poseban problem predstavlja zdravstveni sistem.</p><p>- Najviše što smo dobili jesu tablete za smirenje i antipsihotici jer kao on ima autizam, i to je to. Niko nas nikad nije poslao na neke pretrage, krvne, magnet glave i slično. Neuropedijatri, neurolozi i svi ostali ljekari drugih praksi su neuvezani pa se iz tog razloga Vedad liječi u drugoj zemlji, gdje mu je dijagnosticirana epilepsija i Pandas sindrom koji uzrokuje streptokok u njegovoj krvi i koji je, zapravo, bio uzrok što se dijete udaralo toliko godina. U njegovoj krvi je tolika količina streptokoka da mu može stati bilo koji organ u bilo kojem trenutku. Niko nam nikad nije spomenuo takvo nešto, a da jeste, možda bismo mogli dijelom spriječiti šest godina pakla i možda bi se nastavio školovati u redovnoj školi – požalila se Ajanović.</p><h2>Snaga za dalje</h2><p>Koliko god da je bilo teško izboriti se, Ajanović ipak ističe da ih je kroz sve besane noći i iskušenja kroz koja su prošli vodila misao da je sve za njegovo dobro.</p><p>- On nema nikoga drugog osim nas roditelja i mi smo ti koji mu moraju pomoći. Bilo je jako teških dana i noći u smislu da ne možemo ustati iz kreveta, ali evo, sada, naprimjer, to koliko je njegov oporavak bolji u odnosu na prije samo godinu, bolje spava, slaže rečenice, razgovara s nama, jeste dovoljna snaga da čovjek nastavi da se bori i istražuje i dalje – zaključila je Ajanović.</p><h2>Prva riječ</h2><p>- Vedad je verbalan i u stanju je da iskomunicira svoje potrebe. Mislim da je ključ u tome bila rana intervencija. Prvu riječ smo čuli od njega oko druge godine i bila je „daj“, a na toj riječi smo dugo radili. Poslije toga se nekako otvorio i riječi su počele da izlaze. Mimo radosti kad čujete da dijete govori smisleno i razumije, jasno je koliko je, zapravo, za takvu djecu potreban rad i usmjerenje, zapravo, ne samo djece nego i roditelja. Autizam je spektar, nije kod svakog djeteta isto, a mi smo imali sreću da je naše dijete verbalno i da možemo komunicirati – kazala je Ajanović.</p><p>Osim autoagresivnosti, Vedad nije spavao, ustajao bi u dva ujutro pa su tako, pored svega, svi bili hronično nenaspavani godinama</p>

Tek kad smo otišli van države, saznali smo s čim se naš sin još suočava i zašto se to sve dešava

Ajanović: Važno je na vrijeme početi raditi

Majka dječaka s autizmom iskreno o sistemu koji je zakazao: Aida Ajanović godinama gledala sina kako se povređuje

<p>Stanje prirodne nesreće proglašeno je na području općine Sanski Most gdje je jutros vodostaj Sane iznosio 435 cm, dok je jučer u isto vrijeme iznosio 198 cm.</p>

<p>Kiša i dalje pada zbog čega je situacija na terenu sve teža i voda prijeti stambenim objektima.</p><p>Civilna zaštita poziva građane na oprez i preporučuje praćenje zvaničnih informacija, dok nadležne službe aktivno prate situaciju i preduzimaju sve potrebne mjere kako bi se prevenirale potencijalne posljedice.</p><p>Najveći problemi su zabilježeni u naseljima Hrustovo, Trnova, Skucani Vakuf, Husimovci i Poljak. Putne komunikacije na nekoliko mjesta su poplavljene i ne može se saobraćati vozilima.</p><p><a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na YouTube kanal Avaz TV.</a></p>

Civilna zaštita poziva građane na oprez i preporučuje praćenje zvaničnih informacija

Kiša u Sanskom Mostu ne prestaje padati: Voda prijeti stambenim objektima

<p>Na području Grada Gradačac 25. Marta u večernjim satima započele su intenzivne kišne padavine što je danas rezultiralo porastom vodostaja na svim vodotocima.</p><p>U večernjim satima 27. marta došlo je do plavljenja na području mjesne zajednice Kerep. U toku noći moguće da će dio objekata prema Međiđi Donjoj biti ugrožen.</p><p>Vrši se upozoravanje stanovništva da pređu ili u više spratove ili se evakuišu u susjedne objekte kako ne bi ugrozili svoje živote.</p>

<p>- Što se tiče Civilne zaštite mi upravo rješavamo problem na putnoj komunikaciji Kerep-Zelinja gdje je došlo do prekida saobraćaja. Pokušavamo da otklonimo barijere kako bi voda otekla sa kolovoza i kako bi se koliko toliko normalizovao saobraćaj.</p><p>Pratimo vodostaj do rijeke Tinje gdje je primjetno plavljenje poljoprivrednih površina. Kiša još uvijek pada i u toku noći bi moglo doći do ugrožavanja objekata u Srnicama Donjim.</p><p>Registrovano je i aktivirano klizište, jedna porodica je izmještena, dok ne vidimo koje mjere možemo poduzeti kako bi spasili taj objekat - kazao je za “Avaz” načelnik štaba civilne zaštite Gradačac, Isam Sendić.</p>

Rješavamo problem na putnoj komunikaciji Kerep-Zelinja gdje je došlo do prekida saobraćaja, kazao je načelnik Gradačca

Video / Obilne padavine aktivirale klizište u Gradačcu, jedna porodica evakuirana 

<p>Uslijed obilnih padavina koje su zadesile Bosnu i Hercegovinu posljednjih dana, došlo je do porasta vodostaja rijeka i poplava u mnogim mjestima.</p><p>Redakciji "Avaza" javili su se mještani iz sela Ljubetovo kod Zenice koje je zbog poplava i odrona odsječeno od ostalih mjesta.</p><p>Iz BIHAMKA su upozorili da je zbog jakih pljuskova i veće količine vode koja se zadržava na kolovozu, otežno je saobraćanje na većini putnih pravaca u BiH i povećana je opasnost od odrona na dionicama koje vode kroz usjeke.&nbsp;</p><p>Izdvajaju se putni pravci: Sarajevo-Foča, Konjic-Mostar, Jajce-Banja Luka, Bugojno-Novi Travnik, Rogatica-Višegrad i Turbe-Karanovac.</p>

Zbog obilnih padavina došlo do porasta vodostaja

Mještani sela Ljubetovo odsječeni zbog odrona i poplava

<p>Ove godine, kao i prethodnih, proljetne alergije počele su se javljati ranije, što je očit dokaz klimatskih promjena. Alergolog i imunolog Jasmina Nurkić za „Avaz“ je kazala da pacijenti koji pate od ovih alergija već od januara osjete prve tegobe, koje se uglavnom javljaju kao curenje iz nosa, svrab, curenje ili svrab očiju, ušiju, kihanje u salvama, nadražajni suhi kašalj pa do produktivnog kašlja.</p><h2>Nove preporuke</h2><p>- Javljaju se i glavobolje, iscrpljenost, nesanice, što povezujemo i s promjenom sezone, a pacijenti s alergijama imaju značajno pojačane tegobe udruženo s podražajem alergena. Međutim, alergije mogu biti i u znatno jačem obliku pa pacijenti koji boluju od hroničnog alergijskog sinusitisa ili pacijenti koji imaju brohnitis i astmu, nažalost, imaju mnogo teže tegobe pa je to period i izraženih opstrukcija i otežanog disanja, napada kašlja i jačih tegoba koje zahtijevaju jaču terapiju – objasnila je dr. Nurkić.</p><p>Zbog ranog početka sezone, napominje, nisu više primjenjive preporuke da se dvije-tri sedmice prije sezone počne s terapijom, nego doktori savjetuju da se prilikom ispoljavanja prvih, najranijih simptoma, bez obzira koliko su blagi, počne koristiti preporučena terapija, kako bi se spriječila pojava težih simptoma ili komplikacija.</p><p>- Ovo je, također, još period jako izraženih viroza, virusnih infekcija kojima su pogotovo izloženi pacijenti koji imaju hroničnu alergijsku upalu, gdje se posebna pažnja pridaje ugroženijim skupinama, znači djeci i starijim pacijentima koji imaju dodatne hronične bolesti ili komorbiditete – dodala je dr. Nurkić.</p><p>Preporučila je da se prvenstveno, onoliko koliko je moguće, izbjegava kretanje u sunčanom ili vjetrovitom danu te provjetravanje doma ujutro kad su koncentracije polena najviše izražene.</p><h2>Koristiti pročišćivače  </h2><p>- Izbjegavanje polena je teško izvodljivo jer su nam potrebne šetnje u prirodi i fizičke aktivnosti. U zatvorenom prostoru potrebno je koristiti pročišćivače zraka s HEPA filterom, kao i redovno čistiti prostor. Kao terapija koristi se ona koja će smanjiti koncentraciju histamina u tijelu koji se pretjerano stvara i koji je glavni uzrok pojave tegoba koje ovi pacijenti imaju – istaknula je dr. Nurkić.</p><p>Poručuje da je jako važno koristiti antihistaminik onoliko dugo koliko traju tegobe jer je to lijek koji nema značajnijih dugotrajnih nus efekata, a itekako odgovara smanjenju tegoba i pojavi komplikacija koje mogu nastati kod netretiranih alergijskih bolesti.</p><h2>Cilj imunoterapije</h2><p>- Važno je naglasiti da postoji terapija koja se bazira na tome da se alergija pokuša u potpunosti izliječiti ili kojom se ublaže simptomi mnogo prije sezone polena. Ona se naziva imunoterapija, a desenzibilizacija na alergije počinje najmanje četiri-pet mjeseci prije sezone. To je prirodna terapija koja tijelo izlaže većim koncentracijama alergena. Znači, u mjesecima prije sezone time se ide na iscrpljenje imunološkog odgovora i cilj je da se smanji alergijska tegoba u sezoni, odnosno da  s vremenom u potpunosti prestanu te alergijske tegobe – objasnila je dr. Nurkić.</p>

Potrebno je koristiti antihistaminik sve dok traju tegobe, kako bi se spriječile komplikacije, objasnila je

Nurkić: Simptomi počeli da se javljaju u januaru

Alergolog i imunolog Jasmina Nurkić za "Avaz": Sezona proljetnih alergija i ove godine ranije počela

<p>Alergijom nazivamo neprimjereni odgovor imunološkog sistema na tvar iz okoliša koju nazivamo alergen. Alergije i alergijske bolesti danas možemo nazvati bolestima modernog doba jer njihova učestalost unazad više od 50 godina značajno raste na globalnoj razini, pogotovo u razvijenim zemljama gdje danas pogađaju jednog od četiri stanovnika.</p><p>Upravo zbog ove sveprisutnosti, kao i zdravstvene i ekonomske važnosti, potrebno je na vrijeme prepoznati alergijske simptome i pravilno pristupati zbrinjavanju ovih stanja.</p><h2>Razlikovanje simptoma</h2><p>Alergolog Vladimir Turuntaš za portal „Avaza“ opisao je simptome koji se javljaju u ovom periodu i kako se nositi s njima.</p><p>Sezonski alergeni, prvenstveno misleći na one koje udišemo (pelud), počinju s prvim danima proljeća te nastavljaju svoj utjecaj tokom ljeta i jeseni, zbog čega je bitno poznavati njihovu raspodjelu tokom sezone kako bismo spriječili neželjeni utjecaj. Jedna od mogućnosti u praćenju sezonskih alergena je i peludni kalendar koji daje na uvid mjesece u kojima se očekuje cvjetanje određenih biljaka.</p><p>- Najčešće se javljaju problemi s nosom i očima, u vidu kihanja i svraba nosa, sekrecije ili svraba očiju. Nekada se tegobe manifestiraju u vidu kašlja koji se može spustiti i na pluća – naveo je dr. Turuntaš.</p><p>Obzirom da još uvijek vlada sezona virusa i prehlada, dr. Turuntaš objasnio je kako razlikovati te simptome od alergijskih.</p><p>- Bitno je koliko traju simptomi. Pacijenti često navode ekspoziciju alergenima, naprimjer, čim izađu vani, stanu ispod nekog drveta tegobe se povećaju, a manje su kada su u kući ili prestaju – objasnio je dr. Turuntaš.</p><h2>Terapija i prevencija</h2><p>Kao osnovnu terapiju naveo je antihistaminik koji može biti u vidu tableta ili sirupa za malu djecu, kao i u spreju.</p><p>- Jako je bitna toaleta nosa sa rastvorima morske soli. Ljudi često kupuju sprejeve s malom količinom morske soli stoga je jako važno pronaći proizvod s većom količinom i tek onda uključiti antihistaminik.</p><p>Ukoliko tegobe s tom terapijom ne prođu, potrebno je uključiti i kortikosteroidne preparate koji mogu biti u kombinaciji s antihistaminicima. U težim slučajevima osoba s tegobama treba se obratiti alergologu ili otorinolaringologu – istaknuo je dr. Turuntaš.</p><p>Napominje da nakon šetnje, osoba sa alergijama prilikom ulaska u kuću odmah skine odjeću, istušira se i opere kosu, kako bi se sprale čestice polena koje mogu i dalje izazivati tegobe.</p><p>- Još jedna metoda pripreme za sezonu alergija je imunoterapija, tačnije desenbilizacija. Na par mjeseci prije početka sezone daju se preparati sastavljeni od tih alergena. Ispod jezika se stavljaju kapi preparata, zavisno od uputa alergologa i imunologa te se na taj način organizam privikava na to što mu smeta. To je najbolji vid terapije za takve probleme s polenom, a na prirodnoj je bazi i naziva se homeoterapija. Dakle, prvi korak je toaleta nosa, zatim antihistaminici, intranazalni kortikosterodi i kao četvrti imunoterapija – zaključio je dr. Turuntaš.</p>

<h2>Veliki problem</h2><p>- Alergije se uglavnom povezuju s polenskom ili proljetnom alergijom, međutim to je samo dio te palete. Sezonske traju dva tri mjeseca, ali mnogo veći problem su cjelogodišnje alergije, naprimjer, na grinje, koje jako imitiraju problematiku vezanu za orl specijaliste. Djeca s tim problemom mnogo kašlju, hrču, kišu, imaju probleme s ušima i sve to doktore navodi na često propisivanje antibiotika, zatim operacije krajnika, međutim sve to ne rješava problem koji kasnije u životu može biti još veći ukoliko ostane neprepoznat - objasnio je dr. Turuntaš.</p>

Kao osnovnu terapiju naveo je antihistaminik i toaletu nosa

Alergolog Vladimir Turuntaš za "Avaz": Proljetne alergije i kako se izboriti s njima

<p>U naselju Gušteri kod Zvornika došlo je do saobraćajne nesreće.&nbsp;</p><p>Prema fotografijama s lica mjesta, jedno motorno vozilo prevrnulo se na krov.</p><p>Uzrok nesreće, kao i stepen povreda vozača još uvijek nisu poznati, a saobraćaj se odvija usporeno.</p>

Stepen povreda vozača nije poznat

Saobraćajna nesreća kod Zvornika: Automobil završio na krovu

<p>Hrabra, sposobna i samouvjerena – samo su neki od epiteta koji opisuju Adelisu Keljić iz Travnika koja je prateći svoje snove, spakovala torbe i preselila se u Pulu.</p><p>Od djetinjstva je maštala da bude vozačica dok je gledala svog oca za velikim volanom i nije dozvolila da joj išta stane na put do cilja.</p><p>Keljić je aplicirala u „Pulapromet“ da vozi gradski autobus, skromno i iskreno kazala da ne poznaje grad i ulice, ali je dobila podršku i vjetar u leđa od kompanije, koji su joj odlučili dati šansu i naučiti je sve što je potrebno.</p><p>Djevojka, koja razbija stereotipe, kaže da uživa idući na posao svakodnevno i poručuje svima da slijede snove. Možda će neko pomisliti da se ti snovi ne uklapaju u standarde, ali treba biti hrabar i razbiti predrasude.</p><p>Jedan od najvažnijih savjeta koje je podijelila jeste da se ne treba osvrtati na kritike i negativnosti s kojima se možete susresti, jer su one najmanje važne. Važno je, ističe, samo kako se osjećate, uživate li u tome što radite i ispunjava li vas.</p>

Studentica genetike i bioinžinjeringa o svom uspjehu za "Avaz": Asja Čampara dobila stipendiju za prestižni Univerzitet Cambridge

Profesor Zubić za "Avaz": Dim koji izbacuje vulkan na Filipinima može izazvati vulkansku zimu

Psihologinja Dajana Rikanović za "Avaz": Mentalno zdravlje Roma je često nevidljiva, a izuzetno važna tema

Vatra progutala sprat kuće porodice Agić: Pod istim krovom živjelo devet članova, pokrenuta akcija prikupljanja pomoći

Teška saobraćajna nesreća na Dobrinji: Dvije osobe upućene na KCUS

Kozmetičarka Inzira Ćorić za „Avaz“ o njezi kože: Svakome bih savjetovala strogi oprez kad je riječ o kozmetici

Saobraćajna nesreća na dionici Kakanj - Visoko: Učestvovalo jedno vozilo

Hafiz i genetičar za "Avaz" o svojim ciljevima i životnim izazovima: Nermin Đuzić niže uspjehe na vjerskom i naučnom putu

Majka dječaka s autizmom iskreno o sistemu koji je zakazao: Aida Ajanović godinama gledala sina kako se povređuje

Kiša u Sanskom Mostu ne prestaje padati: Voda prijeti stambenim objektima

Video / Obilne padavine aktivirale klizište u Gradačcu, jedna porodica evakuirana

Mještani sela Ljubetovo odsječeni zbog odrona i poplava

Alergolog i imunolog Jasmina Nurkić za "Avaz": Sezona proljetnih alergija i ove godine ranije počela

Alergolog Vladimir Turuntaš za "Avaz": Proljetne alergije i kako se izboriti s njima

Saobraćajna nesreća kod Zvornika: Automobil završio na krovu

Adelisa Keljić: Razbijačica stereotipa

Studentica genetike i bioinžinjeringa o svom uspjehu za "Avaz": Asja Čampara dobila stipendiju za prestižni Univerzitet Cambridge

Profesor Zubić za "Avaz": Dim koji izbacuje vulkan na Filipinima može izazvati vulkansku zimu

Psihologinja Dajana Rikanović za "Avaz": Mentalno zdravlje Roma je često nevidljiva, a izuzetno važna tema

Vatra progutala sprat kuće porodice Agić: Pod istim krovom živjelo devet članova, pokrenuta akcija prikupljanja pomoći

Teška saobraćajna nesreća na Dobrinji: Dvije osobe upućene na KCUS

Kozmetičarka Inzira Ćorić za „Avaz“ o njezi kože: Svakome bih savjetovala strogi oprez kad je riječ o kozmetici

Saobraćajna nesreća na dionici Kakanj - Visoko: Učestvovalo jedno vozilo

Hafiz i genetičar za "Avaz" o svojim ciljevima i životnim izazovima: Nermin Đuzić niže uspjehe na vjerskom i naučnom putu

Majka dječaka s autizmom iskreno o sistemu koji je zakazao: Aida Ajanović godinama gledala sina kako se povređuje

Kiša u Sanskom Mostu ne prestaje padati: Voda prijeti stambenim objektima

Video / Obilne padavine aktivirale klizište u Gradačcu, jedna porodica evakuirana

Mještani sela Ljubetovo odsječeni zbog odrona i poplava

Alergolog i imunolog Jasmina Nurkić za "Avaz": Sezona proljetnih alergija i ove godine ranije počela

Alergolog Vladimir Turuntaš za "Avaz": Proljetne alergije i kako se izboriti s njima

Saobraćajna nesreća kod Zvornika: Automobil završio na krovu

Adelisa Keljić: Razbijačica stereotipa