Svojevrsni "dan D", 4. maj 1992., kada je odbranjeno Sarajevo, a s njim i Bosna i Hercegovina, te spriječen projekt tzv. "velike Srbije", pokušava se od tada do danas kroz velikosrpsku ideologiju i patvorenje činjenica pretvoriti u potpuno suprotnu priču. Pripadnici Zelenih beretki i ove su godine, kao i u vrijeme odbrane Sarajeva od velikosrpske agresije, stali u odbranu. Odali su počast poginulim braniocima, poručivši: "Heroji su ugradili svoje živote u temelje domovine".Posebno se ovog 4. maja 2026. u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu porukama izdvojio bivši pripadnik Zelenih beretki Ismir Nokto, ukazavši do koje mjere ide fabrikovanje srpske medijske i propagandne mašinerije. Odbacivši tvrdnje da se u Dobrovoljačkoj dogodio masakr i ukazao da se sada došlo do broja od 28 ubijenih pripadnika JNA na taj dan u Sarajevu, iako se ranije baratalo ciframa od stotinu ljudi.- Želim reći da su ljudi optuženi za Dobrovoljačku koji veze nemaju s tim. Čula su se dva-tri pucnja i onda Divjak govori: "Stanite, ne pucajte". Više se nisu čuli pucnjevi. Nisu oni bili postrojeni u redu da jedan metak deset ljudi ubije. Vidi se kako prolazi neoštećeno medicinsko vozilo, zapucalo se kod Alipašine džamije zato što nisu stali na znak "stop". To isto vozilo vidimo kasnije u Vojnoj bolnici. Masakr se ovdje nije desio, ne znam šta rade advokati optuženih. Imaju crno na bijelo, samo neka pokažu snimak – poručio je Nokto.

Bivši pripadnik Zelenih beretki Ismir Nokto iznio činjenice

Ismir Nokto: Nepatvorena istina

S padom Viktora Orbana u Mađarskoj njemu bliski biznismeni i tajkuni nisu više dobrodošli u Mađarskoj, kako je najavio apsolutni pobjednik izbora u toj državi Peter Mađar (Magyar) koji je nakon 16 godina skinuo Orbana s trona. Bogataši koji su bliski bivšem premijeru na meti su novog mađarskog lidera, koji je najavio obračun sa svima koji su preko korupcije i uz Orbanovu saglasnost spremali novac u vlastite džepove na štetu države i građana koji pune budžet. - Oligarsi povezani s Orbanom prebacuju desetke milijardi forinti u Ujedinjene Arapske Emirate, Sjedinjene Američke Države, Urugvaj i druge daleke zemlje - objavio je Mađar.<h2>Lukavački biznis</h2>On je naveo da su neke od najmoćnijih tajkunskih porodica već otišle iz Mađarske ili to namjeravaju, a među njima je i onaj najbogatiji Lornic Mesaroš (Meszaros), jedan od najbližih prijatelja bivšeg premijera. Prema pisanju medija, Mesaroš je, navodno, već u Dubaiju i rasprodaje imovinu, što je informacija koja se nije mogla potvrditi. Firma ovog mađarskog tajkuna Talentis International Construction Investments Kft. iz Mađarske od kraja 2023. godine je stopostotni vlasnik Lukavac Cementa, koji je preuzeo od austrijskog Asamer Baustoffe AG. U junu 2024. godine i sam Mesaroš je bio u Lukavcu, povodom obilježavanja 50. godišnjice Lukavac Cementa.

- Izuzetno sam zadovoljan da smo sada prisutni i u Bosni i Hercegovini i da nastavljamo s daljim ulaganjima i unapređenjem poslovanja Lukavac Cementa u skladu s modernim praksama i aktuelnim dostignućima industrije cementa - izjavio je tada Mesaroš.Najavljivano je da njegova grupacija aktivno traži nove mogućnosti za ulaganja, izvan građevinarstva, u poljoprivredi, ugostiteljstvu i potencijalno bankarskom sektoru, ali osim kupovine lukavačke fabrike daljih investiranja do danas nije bilo.<h2>Gomilanje bogatstva</h2>Mesaroš je od 2023. godine, kada je kupio lukavačku fabriku Cementa, do danas nagomilao veliko bogatstvo. Magazin „Forbes“ trenutno ga rangira kao najbogatijeg Mađara i 823. najbogatijeg na popisu milijardera svijeta. Njegovo bogatstvo procijenjeno je na 5,2 milijarde dolara, a samo dvije godine prije toga, 2023., imao je „tek“ 1,2 milijarde dolara.

Zahvaljujući bliskom prijateljstvu s bivšim mađarskim apsolutističkim premijerom izgradio je poslovno carstvo koje obuhvata više sektora. Važi kao glavni posrednik između Orbana i vrha stranke Fides (Fidesz).Nakon što je pomeo Orbana na izborima, Mađar je pozvao šefove pravosuđa i policije da po hitnom postupku zamrznu nezakonito stečenu imovinu, među kojima je i ona Lorinca Mesaroša. Tvrdi da su tajkuni bliski Orbanu “krali i državu koristili kao bankomat” i da će oni koji su preko tih veza nagomilali bogatstvo odgovarati. Za sada još nema potvrde, niti se Mesaroš oglašavao o daljim poslovnim planovima.<h2>Put od lokalnog instalatera</h2>Mesaroš je uz pomoć Orbana katapultiran od lokalnog instalatera do najbogatijeg Mađara. U Felčutu, Orbanovom rodnom gradu, 1990. godine osnovao je malu kompaniju za plinske instalacije. Njegova kompanija za plinske instalacije Mesaroš &amp; Mesaroš postala je veliki igrač na građevinskom tržištu zahvaljujući ugovorima s vladom.Orban, koji je osnovao Fudbalsku akademiju Ferenc Puškaš (Puskas), izabrao je Mesaroša za njenog predsjednika. U Hrvatskoj je Mesaroš vlasnik Nogometnog kluba Osijek.

Lorinc Mesaroš je uz pomoć Orbana katapultiran od lokalnog instalatera do najbogatijeg Mađara

Peter Mađar krenuo u obračun s Orbanovim tajkunima: Vlasnik Cementa Lukavac na meti novih vlasti Mađarske 

Na 7. sjednici Konferencije za područje zdravstva u BiH, kojom je predsjedavala ministrica civilnih poslova BiH Dubravka Bošnjak, uz učešće entitetskih ministara zdravstva i šefa Odjela za zdravstvo Brčko distrikta BiH razmatran je niz otvorenih pitanja iz oblasti zdravstvene politike koja bi olakšala život građana, ali nije postignuta saglasnost o više ključnih inicijativa.<h2>Neopravdan zastoj</h2>Zašto entitetski ministri nisu podržali inicijativu za izradu strateških dokumenata u zdravstvu?- Mislim da bi bilo dobro da vam na ovo pitanje odgovore ministri koji nisu prihvatili inicijativu. Ali, evo, ukratko ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske istakao je da ne postoji suglasnost za izradu takvog strateškog dokumenta, dok su mi razlozi Federalnog ministra zdravstva, iskreno govoreći, ostali sasvim nejasni. Jednostavno mislim da nije bilo volje i spremnosti. Uvjerena sam, da bi izrada ovakvog dokumenta mogla doprinijeti kvalitetnijem planiranju i efikasnijem korištenju međunarodnih sredstava i fondova. S obzirom da takav okvirni dokument ne bi zadirao u ustavne nadležnosti u Bosni i Hercegovine, odnosno sadržavao bi konsolidirane i usuglašene strateške pravce nadležnih entiteta, ostaje nejasno zašto su entiteti glasali protiv.Zakonska prepreka za medicinsku primjenu kanabisa je uklonjena, zašto pacijenti i dalje nemaju pristup lijekovima na bazi kanabisa?- Neophodno je da entitetska ministarstva zdravstva dopune, tj. prilagode svoje pravilnike, dakle, dokumente koje donose resorni ministri. U kliničkoj praksi u Bosni i Hercegovini opioidi poput morfija, fentanila, metadona, kentamina i sl. se već primjenjuju. To jasno pokazuje da zdravstveni sustav već ima institucionalne, stručne i nadzorne kapacitete za sigurno i odgovorno upravljanje terapijama koje nose povećani regulatorni rizik. Slijedom toga, uz jasno definirane medicinske indikacije, standardizirane kliničke protokole te sustav nadzora i kontrole, ne postoji suštinska prepreka da se i kanabis uvede u medicinsku primjenu u okviru kontroliranog i strogo reguliranog sustava. Ministarstvo civilnih poslova BiH je završilo svoj dio posla, odnosno nema dalje nadležnosti u ovom procesu. Očekujemo od nadležnih da u narednom periodu djeluju efikasno i odgovorno, dakle, bez daljeg odgađanja, kako bi terapija postala dostupna onima kojima je potrebna. Dalje zastoje u ovom procesu, nije moguće opravdati ni pravno, ni stručno, a najmanje ljudski.<h2>Očekivanja od BiH</h2>Kako se čini, i napredak oko šansi za transplantacije organa zavisi od entiteta?- Sporazum o edukaciji i treningu tzv. TTA koji je BiH dobila od „Eurotransplanta“ krajem 2025. godine je bez odgađanja proslijeđen entitetskim ministarstvima radi daljeg postupanja. Time je Ministarstvo civilnih poslova završilo svoj dio posla, odnosno dalje aktivnosti su sada na nadležnim entitetskim razinama vlasti. Potpisivanje ovakvih sporazuma omogućilo bi izravnu suradnju transplantacijskih centara i zdravstvenih ustanovama u Bosni i Hercegovini s centrima iz država članica „Eurotransplanta“, uključujući razmjenu znanja i dobre prakse, ali u ograničenom kapacitetu i organa. Dakle, TTA otvara mogućnost da Bosna i Hercegovina, u ograničenom opsegu, bude uključena u „Eurotransplant“ sustav, uz predviđeno ograničeno uključivanje pacijenata iz Bosne i Hercegovine u europski sustav razmjene organa, te uz paralelno ispunjavanje svih preduvjeta za punopravno članstvo.„Eurotransplant“ u ovoj fazi očekuje i to da ih izvijestimo o korištenju ponuđenog mehanizma TTA sporazuma, tj. o transplantacijskim centrima BiH koji žele uspostaviti suradnju s transplantacijskim centrima zemalja „Eurotansplanta“, na koji u konačnici i sam „Eurotransplant“ mora dati sugasnost. Žele vidjeti kakvi su naši planovi o tom pitanju, ali ovaj dio posla je sada na entitetima.&nbsp;

Ne postoji suštinska prepreka da se i kanabis uvede u medicinsku primjenu u okviru kontroliranog i strogo reguliranog sistema, kaže ministrica Bošnjak

Bošnjak: „Eurotransplant“ čeka na odgovor

Ministrica civilnih poslova BiH Dubravka Bošnjak: Otvorili smo put za "Eurotransplant", sve je do entiteta

Djevojčica iz BiH s bolesnim srcem je čekala presađivanje organa. U Hrvatskoj je pronađen donor, čije srce savršeno odgovara. Ipak, transplantacija spašavanja mladog, nedužnog života nije bila moguća. Djevojčica nije državljanka EU pa nije mogla obaviti operaciju u Hrvatskoj, uz pomoć međunarodne organizacije „Europtransplant“. Srce nije mogla dobiti ni u svojoj državi, jer se bez pomoći „Eurotransplanta“ nije moglo dostaviti klinici u BiH. Da bi joj spasili život, Hrvatska joj je dala državljanstvo.A domaće vlasti? Oni se nisu ni počešali. Svađe, sujete, nadležnosti, izbori, blokade evropskog puta, sada uzimaju i ljudske živote. U mreži nadležnosti, svaljivanja odgovornosti i traženja krivca, ušli smo u novu, opasnu fazu beskrupuloznog gaženja preko ljudskih sudbina. To više nije pitanje neodgovornosti. To je osnov za podnošenje krivične prijave i traženja krivične odgovornosti ministara, koji se vozikaju u limuzinama, sastanče i sklapaju izborne slagalice - dok ljudi umiru.Oni naklapaju o tome ko će s kim i ko je čiji kandidat za Predsjedništvo, bez ikakve reakcije na debalk važne konferencije koja je mogla unaprijediti zdravstvo i spasiti živote. Sramotan je to dokaz da je domaća vlast pomnožila s nulom živote i sudbine ljudi. Konferencija o zdravstvu u Bosni i Hercegovini doživjela je debakl, ne samo zbog blokada iz RS, već ovaj put, sramotno i neočekivano, i iz Federacije BiH.Donošenje strateškog dokumenta, pokrenuto s državnog vrha, nisu podržali entitetski ministri. Građani BiH zato neće moći koristiti međunarodne fondove za presađivanje organa i druge zdravstvene potrebe. Reforma zdravstva u BiH ostaje na margini. Saglasnosti nema ni za uspostavljanje registra malignih bolesti u BiH.Entitetska ministarstva koče i primjenu lijekova na bazi kanabisa. Vijeće ministara BiH je u decembru 2025. godine uklonilo glavnu zakonsku prepreku za primjenu kanabisa u medicinske svrhe, ali je sad zapelo na entitetskom nivou. Ministarstva su, kažu, potkapacitirana, pa nema ko da napravi pravilnike. To je paralelni svijet institucija. U svijetu izvan tog matriksa žive građani koji dane mjere skalom bola.Transplantacije organa nisu bitne entitetskim ministrima. Pacijente iz RS šalju na transplantacije u Bugarsku. Pacijenti u Federaciji BiH umiru čekajući na organe i nadu za život. „Eurotransplant“ se ponudio pomoći građanima, iako BiH nije članica EU. Entitetski ministri su to potpuno izignorisali. Nemaju vremena za sastanke, dogovore. „Eurotransplant“ još čeka od njih da dostave liste klinika, koje bi bile uvezane s evropskim. Previše su potkapacitirani da bi dali nadu pacijentima koji umiru, čekajući presađivanje organa.&nbsp;

Nerad zvaničnika je ušao u fazu kada ubija građane i zaslužuje traženje krivične odgovornosti

Vlasti nas ubija blokadama – doslovno

Intenzivirane su aktivnosti na pripremama za potpisivanje Sporazuma o Južnoj interkonekciji naredne sedmice u Dubrovniku.Kako saznaje "Avaz", u toku je davanje mišljenja na ovaj sporazum u nadležnim državnim institucijama od kojih se očekuje da se izjasne o Sporazumu prije sjednice Vijeća ministara BiH koja je zakazana u srijedu.Kad se dobiju pozitivna mišljenja o Sporazumu, očekuje se hitna parlamentarna sjednica na kojoj bi sporazum trebalo da ratifikuju oba doma državnog parlamenta.&nbsp;

Intenzivirane su aktivnosti na pripremama za potpisivanje Sporazuma o Južnoj interkonekciji naredne sedmice u Dubrovniku

Nadležne BH institucije dovršavaju posao oko Sporazuma o Južnoj interkonekciji

Otpravnik poslova Ambasade SAD u BiH Džon Ginkel (John) svakako je nakon mnogo godina diplomatska figura u Bosni i Hercegovini koja se posebno istakla. Kako god gledali na angažman stranaca, zasigurno je da odavno nismo vidjeli nekog toliko upornog, komunikativno otvorenog i sposobnog da poveže različite političke opcije i oponente u onom što jest u interesu i građana Bosne i Hercegovine, energetske i sigurnosne stabilnosti.Pokazalo se kao dobra odluka Vašingtona da u Sarajevo pošalje baš Ginkela, iskusnog diplomatu koji dobro poznaje i Balkan i ovdašnje odnose, prilike i političare. Balkanski politički i poslovni mentalitet apsolvirao je dok je bio zamjenik šefa misije u Američkoj ambasadi u Beogradu, politički savjetnik u Prištini i vicekonzul u Sarajevu od 2005. do 2006. godine.Razgovorima, obilascima institucija, kompanija, privrednika, postepeno i dosljedno je otvorio strateški dijalog SAD i Bosne i Hercegovine. Ne radi se samo o Južnoj plinskoj interkonekciji, koja je velikim dijelom i zbog njegove upornosti pokrenuta s mrtve tačke. Kako je i sam kazao, iz perspektive Sjedinjenih Američkih Država, Južna interkonekcija nadilazi pitanje samog energenta. Naglasio je da projekt otvara prostor za snažnije ekonomsko povezivanje, veću energetsku sigurnost i dugoročnije vezivanje Bosne i Hercegovine uz zapadne tokove.Od Ginkela ne dolaze samo poruke političarima, nego i građanima.- Što je naša budućnost više povezana, to je veća sigurnost za obje naše zemlje, a to je u našem strateškom interesu - poručio je Ginkel, koji se raduje i drugim uspjesima BiH, poput svima nama važnog plasmana Zmajeva na SP.

Pokazala se dobrom odluka Vašingtona da u Sarajevo pošalje Ginkela

Američki otpravnik poslova u BiH Džon Ginkel: Lekcije iz diplomatije

Papa Lav XIV ovog je vikenda predvodio molitveno bdijenje za mir u Bazilici Svetog Petra u Vatikanu i uputio apel svjetskim liderima pred gotovo 10.000 vjernika, pozivajući ih na odgovornost, da zaustave rat i uspostave mir.Otkako traju ratovi koji su odnijeli desetine hiljada života, primarno u Gazi i Libanu, ali i drugim državama Zaliva, papa Lav ne propušta nijednu priliku da pozove na mir. U govoru prošlog mjeseca, poglavar Katoličke crkve rekao je da Bog odbacuje molitve vođa koji započinju ratove i imaju "ruke pune krvi". Također je sukob u Iranu nazvao "strašnim" i pozvao američkog predsjednika Donalda Trampa da pronađe "izlaz". Predsjednikovu je nedavnu prijetnju uništenjem iranske civilizacije opisao kao "zaista neprihvatljivu" i pozvao na dijalog.Zbog svog je kriticizma izložen oštrom Trampovom verbalnom napadu i mada nije želio ulaziti u rasprave s njim, odgovorio je kako će uprkos tome nastaviti govoriti protiv rata.- Nastavit ću glasno govoriti protiv rata, nastojeći promicati mir, promicati dijalog i multilateralne odnose među državama kako bi se tražila pravedna rješenja za probleme - rekao je.Kako je generalno rijedak slučaj da se poglavar Katoličke crkve obraća u svojim izjavama direktno svjetskim liderima, tim je još izraženija i jasnija njegova namjera i odlučnost da se zalaže za mir i prestanak ratova te primjenu sile u bilo kom dijelu svijeta, radilo se o bilo kojoj naciji ili lideru. Ovakve jasne poruke i pozive na mir nismo čuli od apela svetog pape Ivana Pavla II u kontekstu iračke krize 2003. godine.

Ovakve jasne poruke i pozive na mir nismo čuli od apela svetog pape Ivana Pavla II u kontekstu iračke krize 2003. godine

Papa Lav XIV: Neumorno i kategorično zalaganje za mir

Najstariji sin američkog predsjednka Donalda Trumpa upravo je sletio na aerodrom Mahovljani. Odatle će rutom od 20-ak kilometara, potpuno blokiranom policijom i zabranom prilaska mještanima biti sproveden do Banskog dvora u Banjoj Luci.Tu ga čeka prethodno najavljeni sastanak sa domaćim privrednicima, a tema su moguće investicije."Avaz" nezvanično saznaje da je dolazak tempiran i sa početkom rada Kancelarije za međunarodnu saradnju RS, na čije čelo je prije nekoliko dana kao v.d. imenovana Ana Trišić-Babić.

Sve spremno za dolazak Trampa: Jake policijske snage osiguravaju područje, prilaz sastanku ograničen na 200 metara

Najavljeni rad te kancelarije u BiH se ocjenjuje kao pokušaj stvaranja pandana Ministarstvu vanjskih poslova BiH. Tako će Trumpa Juniora u Banskom dvoru dočekati uz Trišić-Babić i Dodik stariji uz članicu Predsjedništva BiH Željku Cvijanović, te predsjednik RS Siniša Karan.Ipak, iza zvučnog imena i pojačanih mjera bezbjednosti ostaje pitanje, šta ova posjeta zaista znači i šta konkretno donosi.Iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH kratko je za medije saopšteno da Trump Jr. dolazi u privatnom svojstvu, dakle bez formalne veze s američkom administracijom ili državnom politikom SAD.Organizacioni sekretar SNSD-a Igor Dodik pred dolazak je rekao da je riječ o “prijateljskoj posjeti, realizovanoj na njegov lični poziv”, te da se pokušava stvoriti afera tamo gdje je, kako tvrdi, riječ o normalnim međunarodnim kontaktima RS.

Organizacioni sekretar SNSD-a Igor Dodik pred dolazak je rekao da je riječ o “prijateljskoj posjeti, realizovanoj na njegov lični poziv”

Donald Tramp mlađi sletio u Banju Luku: Održat će brojne sastanke

Pragmatična američka politika u Bosni i Hercegovini je još jednom donijela rezultate, potvrdivši da konkretna rješenja, upornost i nedovođenje u pitanje države BiH ostaju kontinuitet administracije u Vašingtonu.Palica političkih deblokada u američkoj ruci mnogo je efikasnija nego kada OHR i Brisel pokušavaju pomaći stvari s mrtve tačke kod ovdašnjih političara, evidentno je iz cijele priče o Južnoj interkonekciji. Progres je na ovom projektu zbog političkih ometanja, sve do dolaska otpravnika poslova Ambasade SAD u BiH Džona Ginkela (John), bio ravan nuli. Vašington je presjekao politička natezanja o tome ko će kontrolisati Južnu interkonekciju i ko će od nje imati koristi, te priču iz političke okrenuo ka tome da se cijeli projekt pretvori u komercijalni. Američka firma priprema i ulaže u dizajn, izgradnju, finansiranje i upravljat će Južnim tokom na 30 godina, ali projekt jest i u najvišem interesu građana i države BiH. S njim dolaze energetska sigurnost i diverzifikacija u kojoj ne ovisimo samo o ruskom dobavljaču. Uz to, gas će stići u dijelove BiH gdje ga nikad prije nije bilo. Radi se o milijardi eura investicija koje za sobom povlače i industriju, nova radna mjesta i razvoj. A gdje su komercijalni interesi, dolazi i sigurnosna stabilnost. Za Bosnu i Hercegovinu to je svakako od najvišeg interesa.Umjesto tvrdnji da Balkan nije više u fokusu, da je administracija digla ruke od Bosne i Hercegovine, te prepustila nacionalistima da dalje parčaju državu, priča oko Južne interkonekcije pokazala je sasvim nešto drugo.Koliko god Milorad Dodik pokušavao podmetati klipove državi Bosni i Hercegovini i bošnjačkim političarima posebice, izvjesno je da američka administracija, sada više nema dileme, želi da BiH uspije kao država. Bez obzira ko sjedio u Bijeloj kući. Ono što je postignuto u Dejtonu, američka je intencija, konačno treba da krene s mrtve tačke u novu fazu. I to je ono što je odavno trebalo građanima ove države, kraj politiziranja i početak biznisa i svega što on sa sobom donosi.Administracija Donalda Trampa (Trump) vrlo pažljivo prati poruke koje dolaze od političara iz BiH, kazali su nam iz dobro upućenih vladinih izvora. Podržavamo Dejton, suverenitet BiH i zajedničke ovlasti entiteta i tri naroda i kad čujemo da neko govori o otcjepljenju, s njim ne razgovaramo, jasna je poruka koju smo dobili.&nbsp;&nbsp;

Trampova administracija vrlo pažljivo prati poruke političara iz BiH

Dosta je politike, vrijeme za biznis

Prvi put od uspostave diplomatskih odnosa Egipat je imenovao vojnog atašea u Bosni i Hercegovini. Saradnja u oblasti odbrane je intenzivirana, a zvanični Kairo spreman je dovesti desetine hiljada turista u Bosnu i Hercegovinu, kaže u intervjuu za „Dnevni avaz“ ambasador Arapske Republike Egipat u Bosni i Hercegovini Valid Hagag (Walid Haggag).Egipat je prvi put od uspostave diplomatskih odnosa s BiH imenovao vojnog atašea. Šta je Vladu Egipta opredijelilo za ovaj potez?- Sve intenzivnija saradnja u oblasti odbrane između Egipta i Bosne i Hercegovine predstavlja jedan od ključnih stubova bilateralnog partnerstva naše dvije države. U tom kontekstu, Vlada Egipta donijela je odluku —prvi put, kako ste s pravom istakli — da imenuje akreditovanog vojnog atašea za Bosnu i Hercegovinu. Riječ je o značajnom iskoraku koji će u velikoj mjeri doprinijeti daljem produbljivanju saradnje, naročito kroz uspostavljanje institucionalizovanih kontakata i koordinacije između naših ministarstava odbrane. Sa zadovoljstvom ističemo da je naš akreditovani vojni ataše nedavno realizovao svoju prvu zvaničnu posjetu Sarajevu. <h2>Šanse na egipatskom tržištu </h2>Ministarstvo&nbsp;odbrane&nbsp;Egipta navelo da je želi potpomoći razvoj i opremanje Oružanih snaga&nbsp;BiH. Kada će biti potpisan sporazum s BiH o saradnji u oblasti odbrane?&nbsp; - Nesumnjivo postoji snažna i obostrana posvećenost Egipta i Bosne i Hercegovine daljem unapređenju saradnje u oblasti odbrane. Ovaj odnos bit će dodatno osnažen zaključivanjem zvaničnog sporazuma o saradnji u oblasti odbrane između Vlade Arapske Republike Egipat i Savjeta ministara Bosne i Hercegovine.

Nadamo se da će sporazum biti formalno potpisan u narednih nekoliko mjeseci, bilo u Kairu ili ovdje u Sarajevu. Sam sporazum otvorit će prostor za dalje razrađivanje niza dodatnih mehanizama za unapređenje bilateralne saradnje u oblasti odbrane, uključujući razmjenu posjeta na visokom nivou, obuku i jačanje kapaciteta, realizaciju zajedničkih aktivnosti, kao i druge moguće oblike saradnje koji će Egiptu omogućiti da pruži dodatnu podršku i pomoć u daljem razvoju Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.Kada se očekuje da će biti formiran Poslovni savjet Egipta i BiH, koji je najavljen?- Trenutno radimo na postavljanju temelja za osnivanje Poslovnog savjeta između naše dvije zemlje, koji će koji će služiti kao važna platforma za povezivanje naših poslovnih zajednica i pružiti im niz mogućnosti koje se mogu iskoristiti za unapređenje ekonomske i trgovinske razmjene. Također, nekoliko velikih egipatskih korporacija aktivno istražuje potencijalne investicione mogućnosti u Bosni i Hercegovini. Istovremeno radimo na zaključivanju sporazuma o saradnji između Federacije egipatskih privrednih komora i Vanjskotrgovinske komore Bosne i HercegovineOve, kao i nekoliko drugih inicijativa ostaju u samom vrhu naših prioriteta - ne samo radi proširenja sadašnjeg, skromnog obima trgovinske razmjene između naše dvije zemlje, već i radi pružanja prilike egipatskim investitorima da uđu na tržište Bosne i Hercegovine, kao i kompanijama i investitorima iz Bosne i Hercegovine da iskoriste ogroman potencijal egipatske privrede, sa njenim značajnim geografskim položajem i velikim tržištem od preko 110 miliona potrošača.<h2>Vize blokiraju turizam</h2>Turizam kao drugi najjači potencijal saradnje stalno koče komplikovane vizne procedure, ima li pomaka na tom planu?- Turizam zaista predstavlja važan stub našeg bilateralnog odnosa. Egipat postaje sve značajnija i brzo rastuća destinacija za turiste iz Bosne i Hercegovine. Čarter letovi postoje već nekoliko godina i prvenstveno saobraćaju iz Sarajeva, ali ovog ljeta će letjeti i iz Tuzle, dok u drugim periodima također saobraćaju iz Banja Luke. Pojednostavili smo vizne procedure za sve turiste iz BiH koji putuju u Egipat, tako da turističke vize mogu dobiti u našoj Ambasadi za svega dva radna dana, a oni koji stižu organizovanim turama, direktnim čarter letovima, mogu dobiti vizu i po dolasku.Istovremeno, želimo i da olakšamo i unaprijedimo dolazak egipatskih turista u Bosnu i Hercegovinu, koja se smatra atraktivnom, raznovrsnom i pristupačnom, ali još nedovoljno otkrivenom destinacijom za milione egipatskih turista koji svake godine putuju u inostranstvo. Tokom proteklih nekoliko godina uložili smo velike napore da podstaknemo veći priliv egipatskih turista u BiH. Nekoliko naših vodećih turističkih agencija izrazilo je interes za promociju posebno pripremljenih turističkih paketa, kao i za uspostavljanje direktnih čarter letova iz Kaira za Sarajevo u tu svrhu.Nažalost, željeni rezultati ovih napora još nisu u potpunosti postignuti iz više razloga. Uvjeren sam da bi oni mogli biti lako ostvareni uz olakšavanje i pojednostavljenje viznog režima za egipatske turiste koji žele putovati u Bosnu i Hercegovinu, što bi, prema mojoj procjeni, dovelo do dolaska desetina hiljada egipatskih posjetilaca svake godine.Ovaj značajan potencijalni priliv nesumnjivo bi unaprijedio razvoj turističke industrije i ukupnu ekonomiju Bosne i Hercegovine, ali bi također jačao kulturne i ljudske kontakte između naše dvije zemlje, te stvorio čvrst osnov za uspostavljanje redovnih direktnih komercijalnih letova između naših država.Može li BiH više vojno izvoziti u Egipat?- Tekuća saradnja s namjenskom industrijom u BiH predstavlja važnu komponentu našeg bilateralnog partnerstva. Imamo uspostavljene odnose s više kompanija iz sektora namjenske industrije u BiH i aktivno radimo na daljem proširenju i unapređenju ove saradnje. Zadovoljstvo nam je što je BiH bila snažno zastupljena na posljednjem izdanju naše vodeće međunarodne izložbe naoružanja i vojne opreme EDEX, koja je održana u Kairu prošlog decembra, uz učešće načelnika Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH, federalnog ministra energije, rudarstva i industrije, kao i gotovo svih vodećih kompanija koje posluju u namjenskoj industriji Bosne i Hercegovine.Nadamo se da će predstojeći period donijeti realizaciju više značajnih inicijativa između naših vojnih vlasti i namjenske industrije u BiH. Neke od njih su već razmatrane i otvorit će prostor za proširenje postojećeg obima izvoza i razmjene između obje strane, kao i za moguće uspostavljanje zajedničke proizvodnje, investicija i transfera tehnologije u ovoj oblasti.

Pojednostavljenje viznog režima dovelo bi svake godine desetine hiljada egipatskih turista u BiH, čeka se samo na bh. vlasti

Ambasador Hagag: Radi se na uspostavi Poslovnog vijeća

Ambasador Egipta u BiH Valid Hagag: Prvi put u historiji imamo vojnog atašea u BiH

Za ovu godinu planiran je dolazak u Bosnu i Hercegovinu velikog imama Al Azhara Ahmeda Al-Tajeba (Al-Tayeb), koji će doći i kao državnik a ne samo kao vjerski lider, potvrđeno je za „Dnevni avaz“ u Ambasadi Egipta u BiH. Posjeta je za BiH od velikog značaja, imajući u vidu da je veliki imam jedna od najvažnijih ličnosti u strukturi vlasti Egipta te je istovremeno najveći vjerski autoritet u sunitskom islamu.- Iskreno se nadamo da će veliki imam Al-Azhara ove godine boraviti u zvaničnoj posjeti Sarajevu. Kao što vam je poznato, njegova posjeta Bosni i Hercegovini bila je planirana za novembar 2024. godine, ali je, nažalost, u posljednjem trenutku odgođena zbog hitne porodične situacije. Njegova planirana posjeta ove godine predstavljat će vjerovatno najviši nivo zvanične posjete egipatskog dostojanstvenika Bosni i Hercegovini od sticanja njene nezavisnosti, te će nesumnjivo doprinijeti jačanju našeg bilateralnog partnerstva i kulturnih odnosa - kazao je za „Dnevni avaz“ ambasador Egipta u BiH Valid Hagag (Walid Haggag).Prema njegovim riječima, posjeta velikog imama Bosni i Hercegovini u ovom trenutku imat će poseban značaj, imajući u vidu njegov ugled i istaknutu ulogu kao najvišeg vjerskog autoriteta u muslimanskom svijetu; centralnu ulogu institucije Al-Azhar u islamskom pravu i obrazovanju, kao i važnost njegove poruke mira, tolerancije i razumijevanja, dijaloga, međureligijskog sklada i suživota među svim vjerama.

Posjeta je za BiH od velikog značaja

Imam Al-Tajeb: Veliki vjerski autoritet u islamu

Ove godine planirana posjeta: Veliki imam Al Azhar Ahmed Al-Tajeb stiže u BiH

Rektorka Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru uspjela je unaprijediti i akademski ugled Univerziteta i kvalitet studentskog života, upravo ono što nedostaje mnogim akademskim institucijama u BiH. Prof. dr. Alena Huseinbegović, rektorica Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru, u godini obilježavanja 49 godina rada ove institucije ostvarila je niz značajnih rezultata. Posebno se ističe uvođenje čak devet novih studijskih programa na sva tri ciklusa studija, među kojima i savremeni studij Umjetne inteligencije u poslovanju, kao odgovor na potrebe modernog tržišta rada.Univerzitet je dodatno ojačao međunarodnu prepoznatljivost kroz učešće u evropskim projektima i alijansama, koje studentima omogućavaju mobilnost, zajedničke diplome i studiranje na partnerskim univerzitetima u Evropskoj uniji. Paralelno s akademskim razvojem, unaprijeđen je i studentski standard kroz otvaranje Studentskog doma „Antalija“, modernizaciju kampusa, izgradnju sportskih terena te uređenje prostora za učenje i odmor.Prof. dr. Alena Huseinbegović, inače redovna profesorica Pravnog fakulteta, izabrana je za rektorku Univerziteta 2022. godine i zahvaljujući viziji i predanom radu Univerzitet „Džemal Bijedić“ danas se pozicionira kao moderna, otvorena i perspektivna visokoškolska ustanova.

Rektorka Univerziteta „Džemal Bijedić“ uspjela podići ljestvicu obrazovanja

Alena Huseinbegović: Akademski uspjesi

Bosna i Hercegovina u fokusu je sigurnosnih pitanja i posebna pažnja Sjevernoatlantske alijanse u narednom periodu bit će posvećena prilikama u Bosni i Hercegovini.&nbsp;Kako saznaje „Dnevni avaz“, u posjetu Bosni i Hercegovini stiže pomoćnik generalnog sekretara NATO-a za politička pitanja i sigurnosnu politiku Boris Ruge.<h2>Zajednički angažman</h2>Drugi čovjek Alijanse već naredne sedmice bit će u Sarajevu, kako bi se sastao s najvišim državnim zvaničnicima, a očekuju se susreti u Predsjednštvu BiH, te Vijeću ministara 5. februara.Alijansa pomno prati događaje u Bosni i Hercegovini, što potvrđuje posjeta ovog njemačkog diplomate, koji je bio i šef Političkog odjela Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini od 2006. do pred kraj 2008. godine.Dolazak u Sarajevo ovog utjecajnog njemačkog diplomate koji dobro poznaje Balkan, pokazuje da su uz američku administraciju, EU i NATO i dalje u potpunosti usklađeni u svojoj podršci stabilnosti u BiH, te da ne žele bilo kakve sigurnosne izazove u ovom dijelu Zapadnog Balkana.<h2>Podrška OHR-u</h2>Ambasador Ruge je već nekoliko puta jasno poručio da nema mjesta secesionističkim potezima u Bosni i Hercegovini, te da NATO potpuno podržava suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, kao i autoritet visokog predstavnika u skladu s Dejtonskim mirovnim sporazumom.Samo prije nekoliko mjeseci usvojen je Strateški okvir saradnje NATO-a sa BiH za četvorogodišnji period i uređuje sve aspekte saradnje. Na njemu su zajednički radile institucije BiH i Alijanse.Ciljevi saradnje zasnovani su na prioritetima navedenim u Programima reformi BiH, kao glavnom okviru odnosa BiH i NATO-a i na analizi povezanosti s prioritetima Sjevernoatlantskog saveza.Iz NATO-a poručuju da je jačanje partnerstva s BiH bitno za stabilnost jugoistočne Evrope, a to je, pak zajednički strateški interes.<h2>Poznavalac Balkana</h2>Ambasador Boris Ruge je iskusan njemački diplomata s bogatom karijerom koji je do preuzimanja pozicije drugog čovjeka Alijanse bio potpredsjednik Minhenske sigurnosne konferencije, skupa na kojem se svake godine okupljaju najviši svjetski zvaničnici. Imenovan je na poziciju pomoćnika generalnog sekretara NATO-a za politička pitanja i sigurnosnu politiku 2023. godine. Devedesetih godina u UN-u se bavio ratom na prostoru bivše Jugoslavije, s posebnim fokusom na Hrvatsku i BiH, a nakon toga bio i politički savjetnik komandanta KFOR-a na Kosovu. <h2>Suočavanje s ratom</h2>U Zenici će ambasador Ruge prisustvovati projekciji filma “Facing War” (Suočavanje s ratom), u organizaciji NATO Odjela za političke aktivnosti i podršku u Sarajevu (Political Engagement Support Cell, PESC) i Ambasade Kraljevine Norveške u Bosni i Hercegovini.Ruge će razgovarati i s građanima nakon projekcije ovog dokumentarnog filma koji na snažan način prikazuje unutrašnje procese donošenja odluka unutar NATO-a tokom jednog od najozbiljnijih sigurnosnih izazova u savremenoj historiji – ruske agresije na Ukrajinu.&nbsp;

Očekuju se susreti u Predsjedništvu BiH, te Vijeću ministara 5. februara. Alijansa pomno prati događaje u Bosni 

Ambasador Ruge: Dokazani prijatelj Bosne i Hercegovine

Šta znači posjeta ambasadora Borisa Rugea: Drugi čovjek NATO-a dolazi u Sarajevo

Masovna tuča navijača Hajduka i Crvene zvezde kod Tuzle, osim što je pojačala osjećaj nesigurnosti kod građana, ogolila je duboke slabosti sigurnosnog sistema Bosne i Hercegovine. Više od 90 privedenih, 23 povrijeđene osobe i ranjeni policajac nisu samo bilans obračuna huligana, nego su nam pokazale svu ozbiljnost nerada.Sukob “Torcide” i “Delija” nije se dogodio negdje na periferiji ni iznenada, već nekoliko stotina metara od Međunarodnog aerodroma. Desetine navijača ušle su u BiH, dio njih uz lažno prijavljenu svrhu putovanja, okupile se i organizirale sačekušu bez ijedne preventivne reakcije sigurnosnih službi u BiH. Zašto nikome nije bio alarm masovno okupljanje poznatih navijačkih grupa, posebno ako se zna da je tek prije dvije sedmice kod Slavonskog Broda, tik uz granicu BiH, došlo do nasilnog sukoba navijača Dinama “Bad Blue Boysa” i Crvene zvezde?Sigurnosne prijetnje provukle su se ispod radara, što je posljedica lošeg upravljanja i potpunog izostanka strateške koordinacije na državnom nivou u vrijeme dok Bosna i Hercegovina nema ministra sigurnosti. Ovo Ministarstvo nema operativne ovlasti, ali ima presudnu ulogu u koordinaciji i nadzoru rada sigurnosnih agencija.Nakon hapšenja Nenada Nešića u decembru 2024. godine, ova ključna pozicija ostala je prazna, a imenovanje novog ministra pretvoreno je u političku blokadu.Ključnu odgovornost za ovakvo stanje snosi SNSD, koji je kroz Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH svjesno blokirao završetak procedure imenovanja novog ministra sigurnosti, kako bi se zadržala kontrola i održao vakuum u jednom od najosjetljivijih resora države.Odgovornost, međutim, ima i Trojka. Snosi političku odgovornost jer je prihvatila ovakvo stanje. Kao dio vladajuće većine, Trojka nije insistirala da se pitanje ministra sigurnosti riješi hitno. Tako je i pokazala svoju razinu nestručnosti i nepoznavanje važnosti državnih struktura.

Od tuče navijača pobjegle sigurnosne službe, Trojka odgovorna jer ne zna važnost ministra sigurnosti

 Masovna tuča navijača Hajduka i Crvene zvezde kod Tuzl

Opasni vakuum

Već dvije godine Centralna banka ulaže u „zelene obveznice“, kojim se prikupljaju sredstava za finansiranje zelenih projekata, odnosno projekata koji podržavaju očuvanje okoliša.Guvernerka Centralne banke BiH Jasmina Selimović za „Dnevni avaz“ je pojasnila da se investiranje dijela portfolija deviznih rezervi u „zelene“ obveznice vrši u skladu sa Zakonom o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine. <h2>Inovativni instrumenti</h2>- Kako su emisije državnih „zelenih“ obveznica prilično ograničene, kao i u većini slučajeva veoma dugih rokova dospijeća, mnogo dužih u odnosu na period na koji Centralna banka Bosne i Hercegovine može investirati svoje devizne rezerve, ovaj iznos je prilično limitiran i trenutno je na nivou od gotovo 400 miliona KM - kaže guvernerka.Primjena zelenih obveznica sve više se prepoznaje kao važan alat za finansiranje održivog razvoja i ubrzanje energetske tranzicije u Bosni i Hercegovini. Ovi inovativni finansijski instrumenti otvaraju mogućnosti za ulaganja u održive infrastrukturne projekte, koji imaju cilj smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima i jačanje energetske sigurnosti zemlje.

Stručnjaci ističu da zelene obveznice mogu igrati ključnu ulogu u transformaciji domaće privrede, jer omogućavaju mobilizaciju kapitala za projekte iz oblasti obnovljivih izvora energije, energetske efikasnosti i održive infrastrukture. Time se, ne samo doprinosi zaštiti okoliša, već se podstiče i dugoročni, održivi privredni rast.Ulaganjem u zelene obveznice, Bosna i Hercegovina ima priliku postati otpornija na buduće ekonomske i energetske izazove, istovremeno jačajući svoju nezavisnost od fosilnih goriva. Ovakav pristup, prema ocjenama analitičara, predstavlja važan korak ka stabilnijem i održivijem ekonomskom razvoju zemlje.<h2>Savjesno upravljanje</h2>Budući da su „zelene“ obveznice, kako je pojasnila guvernerka, samo dio šireg spektra društveno odgovornih investicija, koje uključuju obveznice i druge investicije emitenata i ugovornih strana prepoznatih po standardima zaštite životne sredine, društvene odgovornosti i savjesnog korporativnog upravljanja (ESG), u 2025. godini se sve to počelo posmatrati u širem kontekstu.- U skladu s ovim fokus smo stavili na održivost i ESG principe. S ciljem implementacije i integracije ESG principa radili smo na pripremama izmjene relevantnih internih akata koji regulišu ovu oblast u segmentu upravljanja deviznim rezervama i puna primjena istih je planirana u 2026. godini - kaže Selimović.Uzimajući u obzir činjenicu da Centralna banka Bosne i Hercegovine svoje devizne rezerve primarno investira u vrijednosne papire čiji su emitenti države članice eurozone visokog kreditnog rejtinga, kao i kod centralnih banaka i banaka s visokim kreditnim rejtingom iz istog područja, možemo reći da portfolio deviznih rezervi Centralne banke Bosne i Hercegovine ima natprosječan ESG klimatski skor.<h2>Širi spektar</h2>„Zelene“ obveznice su samo dio šireg spektra društveno odgovornih investicija, koje uključuju obveznice i druge investicije emitenata i ugovornih strana prepoznatih po standardima zaštite životne sredine, društvene odgovornosti i savjesnog korporativnog upravljanja.Centralna banka Bosne i Hercegovine svoje devizne rezerve primarno investira u vrijednosne papire čiji su emitenti države članice eurozone visokog kreditnog rejtinga.

Trenutno je investiranje na nivou od gotovo 400 miliona KM

Obveznice kao finansijski instrument zaštite okoliša

Centralna banka BiH nastavlja investiranje: Zelene obveznice mogu igrati ključnu ulogu u transformaciji domaće privrede

Šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Luiđi Soreka (Luigi Soreca), u autorskom tekstu od prije dva dana naglasio je važnost pravosudne reforme u Bosni i Hercegovini kroz usvajanje dva važna zakona, Zakona o Sudu BiH i Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine.Ističući da reforma vodi jačanju integriteta i nezavisnosti pravosuđa, provedbi načela pravne sigurnosti i evropskih standarda, ambasador Soreka dodao je i da će BiH kroz Plan rasta za Zapadni Balkan biti dostupno 7,26 miliona eura kada uspostavi funkcionalno apelaciono pravosudno tijelo na državnom nivou i 14,52 miliona eura kada usvoji i primjeni sveobuhvatan Zakon o VSTV-u.Međutim, naša aktuelna vlast ponaša se kao da državi Bosni i Hercegovini, njenim građanima i njenim pravosudnim organima ne trebaju sredstva iz evropskog Plana rasta za Zapadni Balkan, ne treba nam pravosudna reforma, odnosno profesionalnije pravosuđe koje bi potpuno bilo usklađeno s evropskim standardima, iako naše društvo razjedaju korupcija, kriminalni i interesni poslovi, neprovođenje sudskih presuda.Deklarativna podrška evropskom putu Bosne i Hercegovine, koja nije suštinska i nije istinska, jer joj je u pozadini stvarna razgradnja državnih institucija od određenih političkih grupacija i pojedinaca, već je dovela do gubitka povjerenja građana u vlast i u pravosuđe, iako u pravosudnim organima u Bosni i Hercegovini radi većina časnih i profesionalnih nosilaca pravosudnih funkcija.Oni koji trenutno upravljaju ovom državom očigledno čekaju da im Evropska unija pokloni sredstva za njihov nerad, nesposobnost i neodgovornost prema građanima ove zemlje. Ali, svijet tako ne funkcionira.Na putu prema Evropskoj uniji Bosna i Hercegovina mora provesti brojne reforme, pa tako i one iz pravosudne oblasti. U tom smislu, Vijeće ministara BiH je nosilac aktivnosti i odgovornosti, a činjenica da ih ambasador Soreka mora javno podsjećati da rade svoj posao, dovoljno govori o stanju upravljanja.

Ismir Nokto: Nepatvorena istina

Peter Mađar krenuo u obračun s Orbanovim tajkunima: Vlasnik Cementa Lukavac na meti novih vlasti Mađarske

Ministrica civilnih poslova BiH Dubravka Bošnjak: Otvorili smo put za "Eurotransplant", sve je do entiteta

Vlasti nas ubija blokadama – doslovno

Nadležne BH institucije dovršavaju posao oko Sporazuma o Južnoj interkonekciji

Američki otpravnik poslova u BiH Džon Ginkel: Lekcije iz diplomatije

Papa Lav XIV: Neumorno i kategorično zalaganje za mir

Donald Tramp mlađi sletio u Banju Luku: Održat će brojne sastanke

Dosta je politike, vrijeme za biznis

Ambasador Egipta u BiH Valid Hagag: Prvi put u historiji imamo vojnog atašea u BiH

Ove godine planirana posjeta: Veliki imam Al Azhar Ahmed Al-Tajeb stiže u BiH

Alena Huseinbegović: Akademski uspjesi

Šta znači posjeta ambasadora Borisa Rugea: Drugi čovjek NATO-a dolazi u Sarajevo

Opasni vakuum

Centralna banka BiH nastavlja investiranje: Zelene obveznice mogu igrati ključnu ulogu u transformaciji domaće privrede

Reforme na čekanju

Ismir Nokto: Nepatvorena istina

Peter Mađar krenuo u obračun s Orbanovim tajkunima: Vlasnik Cementa Lukavac na meti novih vlasti Mađarske

Ministrica civilnih poslova BiH Dubravka Bošnjak: Otvorili smo put za "Eurotransplant", sve je do entiteta

Vlasti nas ubija blokadama – doslovno

Nadležne BH institucije dovršavaju posao oko Sporazuma o Južnoj interkonekciji

Američki otpravnik poslova u BiH Džon Ginkel: Lekcije iz diplomatije

Papa Lav XIV: Neumorno i kategorično zalaganje za mir

Donald Tramp mlađi sletio u Banju Luku: Održat će brojne sastanke

Dosta je politike, vrijeme za biznis

Ambasador Egipta u BiH Valid Hagag: Prvi put u historiji imamo vojnog atašea u BiH

Ove godine planirana posjeta: Veliki imam Al Azhar Ahmed Al-Tajeb stiže u BiH

Alena Huseinbegović: Akademski uspjesi

Šta znači posjeta ambasadora Borisa Rugea: Drugi čovjek NATO-a dolazi u Sarajevo

Opasni vakuum

Centralna banka BiH nastavlja investiranje: Zelene obveznice mogu igrati ključnu ulogu u transformaciji domaće privrede

Reforme na čekanju