Radnicima Tehničko-remontnog zavoda Hadžići koji više od četiri mjeseca nisu primili platu danas je uplaćena decembarska plata, potvrđeno je za "Avaz".- Nadamo se da će u naredne dvije sedmice, kako je i dogovoreno, da će biti isplaćene još dvije i da možemo ući u proces proizvodnje. Da nam daju to nešto para, šta nam treba za proces i da se aktiviramo i da radimo - kazao je uposlenik Fuad Kadrić.On je istakao da je radnicima najbitnije da je uplaćena jedna plata, jer situacija je bila izuzetno teška.Neki od radnika su prethodnih dana upućivali kritike resornom ministru Vedranu Lakiću, a jedan od njih je objavio fotografiju praznog frižidera ironično zahvaljujući Vladi FBiH.

Nakon mjeseci bez primanja stigla prva uplata, dok radnici poručuju da bez preostalih plata nema povratka u proizvodnju

Uplaćena plata za decembar u TRZ Hadžići: Radnici čekaju ostatak

Direktne strane investicije (DSI) u Bosnu i Hercegovinu u prvoj polovini 2025. godine iznosile su približno 780 miliona konvertibilnih maraka, što predstavlja pad od 111 miliona KM u odnosu na isti period prošle godine, pokazuju podaci Centralne banke BiH.Naime, u prvih šest mjeseci 2024. godine priliv investicija iznosio je 891 milion KM, dok je naredne godine zabilježen osjetan pad. Ovaj trend nastavlja se i na godišnjem nivou, s obzirom na to da je tokom cijele 2024. godine u BiH ušlo 1,76 milijardi KM direktnih stranih investicija, što je za 301 milion KM manje nego 2023. godine, kada je taj iznos bio 2,06 milijardi KM.<h2>Usluge i trgovina</h2>Podaci pokazuju da investitori i dalje najveći interes pokazuju za uslužne i trgovinske djelatnosti, što je potvrdio i generalni direktor Vijeća stranih investitora u BiH Nedim Makarević.

- Kada je riječ o pitanju u šta se najviše ulaže u Bosni i Hercegovini, najnoviji zvanični podaci Centralne banke BiH za 2024. godinu pokazuju da je najveći godišnji priliv stranih investicija zabilježen u finansijskim uslugama u iznosu od 503,8 miliona KM, zatim u trgovini na malo sa 219,8 miliona KM, te u trgovini na veliko sa 205,1 milion KM. To znači da najveći tokovi novog kapitala trenutno ulaze prije svega u finansijski sektor i trgovinu – kazao je Makarević.Dalje objašnjava da ako gledamo ukupno stanje stranih investicija, a ne samo godišnji priliv, struktura je slična, ali još jasnije pokazuje gdje je strani kapital dugoročno najviše prisutan.- Centralna banka navodi da je najveći ukupni “stock” stranih investicija koncentrisan u finansijskim uslugama sa 4,27 milijardi KM, zatim u telekomunikacijama sa 2,02 milijarde KM i u trgovini na veliko sa 2,01 milijardu KM – kazao je.<h2>Hrvatska i Njemačka najprisutnije</h2>To potvrđuje da se BiH i dalje dominantno posmatra kao tržište u kojem su strani investitori najjače pozicionirani u finansijama, trgovini i telekomunikacijama, dok bi u narednom periodu bilo važno snažnije privlačiti ulaganja i u proizvodnju, energetiku, logistiku i projekte veće dodatne vrijednosti.Kada je riječ o porijeklu kapitala, dominiraju investitori iz regiona i Evropske unije. Najviše ulaganja u prvoj polovini 2025. godine stiglo je iz Hrvatske, u iznosu od 203 miliona KM. Slijedi Njemačka sa 174 miliona KM, dok je Srbija investirala 108 miliona KM. Značajan priliv zabilježen je i iz Slovenije (85 miliona KM), Austrije (52 miliona KM), Italije (49 miliona KM) i Mađarske (39 miliona KM). Manji, ali ne zanemariv iznos investicija došao je i iz Luksemburga (34 miliona KM) te Turske (27 miliona KM).Sličan obrazac zabilježen je i tokom 2024. godine, kada su najveći investitori bili Hrvatska sa 391 milion KM, Njemačka sa 255 miliona KM i Slovenija sa 247 miliona KM.<h2>Stumulisati dolazak</h2>- U budućnosti je ključno da politika prema direktnim stranim investicijama bude usklađena sa strukturnom transformacijom privrede. Potrebno je stimulisati dolazak investicija s višim stepenom dodatne vrijednosti, koje otvaraju kvalitetna radna mjesta i povećavaju konkurentnost ekonomije. U tom smislu, ulaganje u obrazovanje je presudno, jer kvalifikovana radna snaga privlači investitore iz tehnološki naprednih sektora – objasnio je ekonomista Predrag Mlinarević.

Investitori i dalje najveći interes pokazuju za uslužne i trgovinske djelatnosti

U šta se najviše ulaže u BiH: Hrvatska i Njemačka uvoze najviše kapitala

Poslovno okruženje u Bosni i Hercegovini i dalje je opterećeno brojnim strukturnim izazovima, među kojima se posebno izdvajaju složena administracija, rascjepkan regulatorni okvir i manjak predvidivosti. To se navodi u najnovijem poslovnom barometru za 2025. godinu, koji analizira stanje poslovnog i investicionog ambijenta na osnovu ankete među članicama Vijeća stranih investitora.Prema tim podacima, gotovo 38 posto kompanija nije zadovoljno postojećim uslovima poslovanja. Ipak, uprkos tim poteškoćama, investitori i dalje iskazuju značajno povjerenje u tržište. Čak 90 posto ispitanika preporučuje BiH kao poželjnu destinaciju za ulaganje, dok 65 posto njih planira nova ili dodatna ulaganja u naredne tri godine.Nedim Makarević, izvršni direktor Vijeća stranih investitora u BiH (FIC BiH), za „Avaz“ je prokomentarisao ove podatke kazavši da to što 38 posto kompanija nije zadovoljno uslovima poslovanja u BiH govori da investitori ne osporavaju potencijal zemlje, nego ukazuju na slabosti sistema. <h2>Ključni izazovi</h2>- U izvještajima i medijskim sažecima Poslovnog barometra kao glavni razlozi nezadovoljstva navode se složena administrativna struktura, rascjepkan regulatorni okvir, spore procedure, administrativne barijere i politička nepredvidivost. I sama zvanična objava FIC-a uz Poslovni barometar 2025. naglašava da su upravo regulatorno i administrativno okruženje, kao i potreba za jačanjem institucionalne sigurnosti, efikasnije administracije i regulatorne stabilnosti, među ključnim izazovima za investitore – istakao je Makarević.

Na pitanje šta bi se moglo poboljšati Makarević odgovara da, prije svega, investitorima treba predvidivost.- To znači manje preklapanja nadležnosti, brže izdavanje dozvola, jasnije procedure, digitalizaciju administracije i stabilniji regulatorni okvir. Drugim riječima, BiH ne mora postati savršena da bi bila privlačnija, ali mora postati funkcionalnija. Kada investitor zna koliko traje procedura, ko donosi odluku i kakva su pravila igre za šest ili dvanaest mjeseci unaprijed, tada je spremniji ulagati i širiti poslovanje. Upravo zato FIC u zvaničnim porukama nakon predstavljanja Barometra insistira na institucionalnoj sigurnosti, efikasnijoj administraciji i regulatornoj stabilnosti kao prioritetima – kazao je.<h2>Snažan signal</h2>S druge strane, podatak da više od 90 posto kompanija preporučuje BiH za ulaganja veoma je snažan signal, kaže Makarević. Objašnjava da to znači da investitori koji su već prisutni na našem tržištu, uprkos problemima, i dalje vide realan poslovni potencijal.- Zvanični FIC-ov sažetak navodi da više od 90 posto članica smatra BiH pogodnom za investiranje i ostanak, da 60 posto planira reinvestirati, te da nijedna velika kompanija sa stranim kapitalom ne planira zatvaranje pogona niti povlačenje iz BiH. To je važna poruka jer pokazuje da je povjerenje u tržište i dalje visoko, ali i da investitori očekuju da institucije uklone prepreke koje usporavaju dalji rast – kazao je Makarević.Ukupan doprinos članica Vijeća stranih investitora premašuje devet milijardi maraka, uz više od 20.000 zaposlenih. Iako je porez na dobit od 10 procenata među najnižim u Evropi, administrativne prepreke i utjecaj dnevne politike često stvaraju nesigurnost među investitorima. Sve ovo trebalo bi da služi kao važan osnov za kreiranje politika i mjera koje mogu unaprijediti poslovni ambijent u Bosni i Hercegovini.<h2>Prednosti BiH</h2>Makarević je istakao da BiH ima stvarne komparativne prednosti: geografski položaj, relativno konkurentne troškove, domaću radnu snagu i pristup regionalnim i evropskim tržištima.- Drugo, najveći dio povjerenja danas dolazi od onih koji su već ovdje i koji iz iskustva znaju da se, uprkos teškoćama, u BiH može poslovati i razvijati. Zato je ključno da taj postojeći kapital i postojeće povjerenje pretvorimo i u signal za nove investitore, a to je moguće samo ako se poboljša poslovni ambijent. FIC također navodi da je najveći fokus ulaganja usmjeren na ljudske resurse i razvoj kadrova, što dodatno pokazuje da investitori u BiH ne vide samo kratkoročan profit, nego i prostor za dugoročniji razvoj – objasnio je.

Kada investitor zna koliko traje procedura, ko donosi odluku i kakva su pravila igre za šest ili dvanaest mjeseci unaprijed, tada je spremniji ulagati

Čak 90 posto njih preporučuje BiH za ulaganje

Trećina stranih investitora se žali na BiH: Imamo potencijal, ali moramo postati funkcionalniji

Vjernici pravoslavne vjeroispovjesti u nedelju, 12. aprila, obilježavaju Vaskrs.&nbsp;Prema pravoslavnom kalendaru, ovo je najveći hrišćanski blagdan koji slavi vaskrsenje Isusa Hrista, a tim povodom razgovarali smo s arhijerejskim sarajevskim namjesnikom, protojerejem-stavroforom Vladimirom Stuparom.Koje su temeljne vrijednosti koje simbolizira Vaskrs?- Vaskrsenje Hristovo otvara put ljudima i daje Božiju silu da ljudska priroda može u Hristu kao Novom Adamu prevazići smrt. Čovjekov najveći neprijatelji su grijeh, đavo i smrt, koji bivaju pobijeđeni Hristovim Vaskrsenjem. U Crkvi vjernici koji su sjedinjeni sa Hristom kroz Svete tajne, ujedno bivaju pobjedioci grijeha, smrti i đavola.<h2>Duhovni smisao</h2>Kako danas tumačite suštinsku poruku Vaskrsa u vremenu brzih promjena i nesigurnosti?- Suštinska poruka Vaskrsa danas, kao uostalom i u svim vremenima, je da će konačnu pobjedu dobra nad zlom i života nad smrću donijeti Hristos kada dođe da sudi živima i mrtvima. Na posljednjem sudu jedina mjera će biti ljubav. Sve što je osvijetljeno dobrotom i ljubavlju će naslijediti život vječni. Dakle, u budućem životu neće biti boli, smrti i propadljivosti, već samo radost i punoća života sa Bogom.Da li se, prema Vašem mišljenju, duhovni smisao Vaskrsa gubi u savremenom društvu ili dobija nove oblike?- Duhovni smisao Vaskrsa se ne temelji na prolaznom svijetu niti na društvu koje se stalno mijenja u borbi sa svojom smrtnošću i prolaznošću. Vaskrsenje Hristovo uvodi u život svakog čovjeka svijest da dobro i ljubav prema ljudima treba da bude motiv čovjekovog života i rada. Samo ono dobro koje smo ljudima učinili pokrenuti Hristovom ljubavlju, bit će nam uračunato kao pravednost na Božijem sudu da zadobijemo vječni život budućeg vijeka koji dolazi.Kako gledate na komercijalizaciju blagdana u današnjem vremenu i na to što se pojedini običaji danas više praktikuju iz forme nego iz suštine?- Nisu svi ljudi dostigli savršenstvo vjere kroz ljubav prema Bogu i zbog toga u skladu sa svojim duhovnim uzrastom i proslavljaju praznik na način koji su izabrali.Koliko je Vaskrs danas prilika za jačanje porodičnih i društvenih veza?- Ako Vaskrs postane sadržaj čovjekovog života, onda preobražen čovjek po mjeri ljubavi i približavanja Bogu postaje prisan svima, kako u porodici tako i u široj zajednici kojoj pripada.Kako obnoviti osjećaj solidarnosti i brige za druge u duhu Vaskrsa?- Drugi ljudi nisu slučajni prolaznici u našem životu. Drugi su ogledalo naše duše i zbog toga milost koju pokazujemo kroz solidarnost i brigu otkriva naše srce i istinsku čovječnost. Bogoljublje i čovjekoljublje su sjedinjeni u Hristu i kroz Hrista, preko vjernika sa svim ljudima i cjelokupnom Božijom tvorevinom.<h2>Radost Vaskrsa</h2>Može li ideja vaskrsenja biti metafora za društveni oporavak i novi početak?- Vaskrsenje Hristovo je činjenica koja dva milenijuma živi kao pokretačka snaga čovječanstva i neprestano obnavlja civilizaciju i ljudska društva po mjeri povratka Hristu i Njegovom Jevanđelju.Kako Vi lično doživljavate Vaskrs danas u odnosu na djetinjstvo?- Vaskršnja radost koju djeca osjećaju je iskrena i blagodatna radost života. Istu radost iznova osjećam svakog Vaskrsa, tako da i ove godine doživljavam vaskrsenje kao i u djetinjstvu.Postoji li neka poruka ili običaj koji posebno nastojite prenijeti mlađima?- Svaki čovjek je mlad bez obzira na biološki uzrast, jer duša ljudska teži za vječnim i neprolaznim životom. Punoću vječnog života nam daruje Hristos svojim slavnim vaskrsenjem. Poštovanje roditelja i poslušnost prema roditeljima osigurava blagoslov Božiji, zdravlje, kako duhovno tako i tjelesno, kao i napredak djeci, jer je to volja Božija.<h2>Uzrok konflikata je&nbsp;nedostatak ljubavi</h2>Kakvu poruku Vaskrs može poslati društvu koje je često podijeljeno i opterećeno konfliktima?

Danas se proslavlja najveći hrišćanski praznik

Danas je dan Hristova vaskrsenja - Vaskrs

- Vaskrsenje Hristovo poziva sve ljude da oproste jedni drugima. Uzrok konflikta i podjele je u nedostatku ljubavi. Ako istinski volimo Boga onda ćemo lako oprostiti i prevazići sve nesporazume i na taj način izbjeći konflikte.

<h2>Društvo činimo svi zajedno</h2>Šta biste poželjeli ljudima povodom ovog Vaskrsa, imajući u vidu društveni moment?- Učinimo ljepšim život jedni drugima kroz dobre misli, želje i djela. Društvo činimo svi zajedno. Pronađimo u sebi svjetlost Božije ljubavi da bismo je mogli vidjeti istovremeno i u drugim ljudima. Zanemarimo zlo i vidimo samo ono što je dobro, kako u našim tako i u životima ljudi koji sa nama žive. Na taj način će društvo u kojem živimo postati bolje. Svim pravoslavnim hrišćanima čestitam praznik uz vaskršnji pozdrav, Hristos vaskrse – Vaistinu vaskrse!


Ako istinski volimo Boga onda ćemo lako oprostiti i prevazići sve nesporazume i na taj način izbjeći konflikte, kazao je Stupar

Stupar: Učinimo ljepšim život jedni drugima

Arhijerejski namjesnik sarajevski Vladimir Stupar za "Avaz": Na posljednjem sudu jedina mjera će biti ljubav

Gost novog izdanja „Avazovog intervjua“ bio je vojni stručnjak i analitičar Nedžad Ahatović koji je govorio o trenutnom dvosedmičnom primirju između Irana sa jedne i Amerike i Izraela sa druge strane, kao i pregovorima koji se očekuju.

Na portalu "Avaza" ste mogli pratiti najzanimljivije izjave iz intervjua.2' -&nbsp;Iranu odgovara primirje, jer time smanjuje tenzije kod zemalja u okruženju i onih zemalja koje su u zapadnoj Evropi, a koje su počele da se organizuju kako bi izvršile pritisak na Iran da otvori Hormuški moreuz. Amerika je poslala Iranu zahtjev sa 15 tačaka što oni nisu prihvatili kao ozbiljan povod za primirje, nego je Iran dostavio svojih 10 tačaka od kojih je jedna prihvaćena.3' -&nbsp;Ovog puta rizik pregovora i kompletne situacije ogleda se u nemogućnosti Trampa da kontroliše ono što Izrael radi. Izrael je nastavio bombardovanje Libana, brutalno su bombardovali Bejrut. Oni nastavljaju po starom dobrom receptu da kreiranjem haosa prave političku pozadinu za vladajuću garnituru. Politički alibi naplaćuju tako što kreiraju haos.4' -&nbsp;Tu će Bijela kuća imati velikih problema da ispoštuje ono što je dogovoreno preko Pakistana. Iran prijeti opet zatvaranjem Hormuškog moreuza zbog ponašanja Izraela. Veća eskalacija od ove u Libanu ne može biti. Izrael je ušao u otvoreni duel sa Hezbolahom što nije preporučljivo.5' - Izraelske snage se kreću jako sporo u Libanu i imaju velike gubitke. Hezbolah tačno zna kako da zaustavi izraelku vojsku.6' -&nbsp;Netanjahu je rekao da neće odustati od sukoba sa Hezbolahom, ali da će zaustaviti svoje vojne akcije kada je u pitanju Iran. 7' -&nbsp; Iran izašao kao moralni pobjednik, jer nije pokleknuo pod pritiscima. Na kraju su isposlovali da se njihov zahtjev ispoštuje. Regionalne sile će se sada potpuno drugačije ponašati prema Iranu.8' -&nbsp;Vjerovatno će doći do redefinisanja uloge Sjedinjenih Američkih Država na Bliskom istoku. Saradnja Turske, Pakistana i Saudijske Arabije je proizvela ovo primirje.9' - Mislim da je vrijeme da se zaustavi ovaj konflikt i da su i jedni i drugi toga svjesni. Samo ego predsjednika Trampa može biti prepreka u uspostavljanju primirja, jer on neće nikada priznati da je izgubio, da nije mogao natjerati Iran da promjeni režim.10' - Sve će zavisi od Izraela i toga kako će se oni ponašati.11' - Iran nije pristao ni na jedan od uslova koji su bili postavljeni u 15 tačaka koje je Tramp predložio. Tačno je da je Iran pretrpio ogromne štete, ali njegova mogućnost stvaranja startegijskog balansa nije poremećena. Ne može se govoriti da Iran ima narušenu vojnu infrastrukturu.12' – Iran je pobijedio sa vlastitom tehnologijom. Amerika je previše ozbiljna država za „tviter politiku“.13' – Pentagon godinama upozoravao da se ne treba ulaziti u vojni sukob sa Iranom. Imate podatak da se 14 miliona ljudi u Iranu javilo za vojnu službu.14' – Zapadna hemisfera kompletna ne može da mobiliše toliki broj ljudi. Tačno je da su SAD pokazale da silom mogu da unište dosta toga, ali nisu uspjele da slome Iranu moć.15' – Najveći problem za Ameriku će biti da drži pod kontrolom Izrael. Netanjahu se ne slaže sa američkom administracijom u tome da mu oni određuju kada će vojno djelovati protiv svojih susjeda.16' – Tramp nije uspio da nagovori svoje saveznike u Evropi da mu se priključe u otklanjanju blokade Hormuškog moreuza. Velika Britanija preuzela diplomatsku inicijativu.17' – Britanci će u narednom periodu ispred Evrope vjerovatno biti pregovarači koji će pregovarati sa Iranom i dogovoriti možda potpuno odvojeni aranžman sa naftom u odnosu na SAD što će biti presedan.18' – Stanovište Velike Britanije dijeli 90 posto ključnih evropskih zemalja. Znate kako je kod Evropljana, dovoljno je da jedan iskoči sa nekim stavom i da se svi oni nadovežu. 19' – Između saveznika je došlo do razdora, potpuno su dijametralno suprotni stavovi. Oni žele pregovore sa Iranom, žele uspostavu trgovinskih odnosa, šta više pominje se skidanje sankcija od strane Evropske unije da bi se na neki način Iran odobrovoljio. 20' – Boljka Evropske unije je što ne može da jasno definiše svoj stav. Velika Britanija vidjela priliku da iskoči ispred svih njih. 21' – Po načinu pregovaranja Iranaca vidite da imate posla sa civilizacijom koja je šest hiljada godina stara.22' – Svjesni su da je većina uslova koje su postavili nerealna. Amerika će morati da potpuno redefiniše svoju politiku prema Iranu. Izrael dvadeset godina gradi priču da je Iran najveća prijetnja miru i stabilnosti, a u stvari vidi se da su to oni.23' – Sada će se svi početi distancirati od takve politike Izraela. Pokušat će da naprave svako za sebe ili EU za sebe poseban trgovinski sporazum i dogovor sa Iranom u kojem će vjerovatno sankcije postepeno biti dizane.24' – Kina i Rusija imaju interes da razvale primirje. Posebno Rusiji se ne isplati da padne cijena nafte.25' – Njemačka je platila prolazak ogromnog broda kroz Hormuz tokom blokade. Dali su dva miliona dolara, ali u juanima, kineskoj valuti. 26' – Sa Iranom se mora pregovarati. Obamina doktrina se pokazala kao najbolja. Iranu sada da skinete sankcije imali bi super silu u ekonomiji, zato što oni faktički ništa ne trebaju da uvoze.&nbsp;27' – Evropa kalkulira šta uraditi. Uticaj Evrope na Kinu u ekonomskom smislu je ogroman i zbog toga Amerika treba da bude u dobrim odnosima sa Evropom, a Tramp to ne razumije.28' – Amerika i Kina jesu glavni suparnici, ali ne moraju nužno biti neprijatelji. 29' – Vojne diverzije se mogu očekivati samo od Izraela, ali sve je moguće. Izrael je osumnjičen i da je gađao Tursku.30' - Kada god se bilo blizu pregovora Izrael je pogađao ciljeve unutar Irana. Treba vremena da se sva vojna dejstva zaustave.31' - Tramp je bio pod pritiskom kako iz vana tako i iznutra.32' – Rat je potpuni promašaj za Trampa. Svaki dan mira za Netanjahua je mogućnost da mu se napravi nova krivična prijava za korupciju.33' – Nemojte zaboraviti da je Katar pogođen. Nema gdje Izrael nije rovario ili slao svoje ubice da nekoga likvidiraju. Tramp nasjeo na priče Mosada o Iranu.34' – Zemlje regiona na Bliskom istoku će se okrenuti malo više prema Iranu. 35' – Rodonačelnik saradnje sa Iranom će biti njihov najveći rival Saudijska Arabija. 36' – Slika Bliskog istoka se neće radikalno promijeniti, ali odnosi više neće biti isti.37' – Katar je skoro ostao bez hrane s obzirom da je Hormuški moreuz bio zatvoren. 38' – Preispitat će se da li će se američke baze u regionu obnavljati. Amerika mora biti čizmom na terenu gdje se proizvodi nafta, ali je pitanje koliko će im se gostoprimstvo dati.39' – Kada je u pitanju režim u Iranu nastavit će se tamo gdje se stalo u januaru.&nbsp;40' - Ići će se dalje u reforme i liberalizaciju. Reformisti u Iranu imaju prođu kod mlađih generacija.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal Avaz TV.</a>

Ahatović je govorio o trenutnom dvosedmičnom primirju između Irana sa jedne i Amerike i Izraela sa druge strane, kao i pregovorima koji se očekuju

Video / Nedžad Ahatović: Najveći izazov za SAD je kako da iskontroliše Izrael, Evropa kalkulira šta uraditi

Sistem ulaska i izlaska u Evropsku uniju (ESS) od danas postaje u potpunosti operativan, što znači da je ručno pečatiranje pasoša prošlost, a zamijenit će ga biometrijsko skeniranje za građane zemalja izvan EU, uključujući i Bosnu i Hercegovinu. Putnici koji ulaze u EU tako će morati ostaviti otiske prstiju i fotografiju po dolasku u Šengenski prostor. Sistem se primjenjuje u 29 evropskih zemalja, s ciljem strože sigurnosti i poboljšanog otkrivanja prekoračenja boravka.EES doprinosi sprečavanju ilegalnih migracija i pomaže u zaštiti sigurnosti svih koji žive u Evropi ili putuju u nju, međutim, sama primjena ovog sistema izazvala je haos na granicama, odgromne gužve i duga zadržavanja, što je rezultiralo nezadovoljstvom putnika, ali i brojnim problemima za prevoznike i privrednike.<h2>Problemi za turiste i dijasporu</h2>- Svi granični prelazi blizu Bihaća su svakodnevno zapušeni, ljudi postaju sve nervozniji, što će se sigurno odraziti da ljudi dođu, ali i na motivaciju da ljudi idu van BiH. To je posebno primjetno kada su praznici u zemljama Evropske unije, a znamo da Krajina ima itekako veliku dijasporu koja je svakodnevno izuzetno motivisana da posjeti svoju rodnu grudu – kazao je Mehmed Mahmutović, uposlenik Turističke zajednice Bihać za „Avaz“.

Dolazi sezona godišnjih odmora, a samim tim kreće i turistička sezona, a kako su nam kazali iz turističke zajednice, većina turista nakon Hrvatske često bira i BiH kao svoju destinaciju za odmor. Sve to zajedno s primjenom novog sistema stvara dodatni problem.Oni koji donose odluke moraju konkretnije da se osvijeste ili da dođu na teren da se uvjere u stanje koje postaje haotično. Čekanje na granici sve iznad sat je nepodnošljivo, a posljednjih dana se dešava da ljudi čekaju po pet, osam, deset sati. To je stvarno nemoguće – ističe Mahmutović.<h2>Problemi za prevoznike</h2>Uvođenje ESS sistema donosi potpunu digitalnu evidenciju ulazaka i izlazaka, bez mogućnosti odstupanja, što će značajno utjecati na rad profesionalnih vozača. Bez jasnih pravila i jedinstvene primjene na granicama, postoji rizik od zabrana ulaska, kazni i poremećaja u transportu, poručio je Velibor Peulić iz Konzorcija Logistika BiH.- Informacije o navodnom „nuliranju“ boravka vozača od 10. aprila 2026. godine nisu zvanično potvrđene i stvaraju ozbiljnu zabunu u sektoru. Pravilo 90/180 i dalje važi, a svaka pogrešna interpretacija može značiti zabrane ulaska i direktne gubitke za prevoznike – kazao je Peulić.S druge strane, ministar komunikacija i saobraćaja BiH Edin Forto ponosno poručuje kako prevoznici mogu da odahnu bar neko vrijeme.- Sad u ovom trenutku oni mogu da dišu, svi dani su svedeni na nulu, čak i oni koji su imali određeni broj dana u proteklih šest mjeseci. Vjerujem da je to Evropska komisija uradila kordinirano s Republikom Hrvatskom, tražili smo uporno da to urade, a i zbog nadolazećih odmora, kako bi se smanjile neminovne gužve. Zadovoljan sam što se to desilo, ali to je privremeno rješenje - poručio je Forto.Ipak, Peulić ističe da BiH nije dobila nikakav konkretan mehanizam zaštite, te čak i ako hipotetički pretpostavimo da bi došlo do „nuliranja“ podataka, iako za to nema zvanične potvrde, suštinski problem ostaje isti.<h2>Šta trebamo znati?</h2>Sistem odmah izbacuje upozorenje ako je neko prekoračio dozvoljenih 90 dana u okviru 180 dana. Prekoračenje boravka automatski znači rizik od deportacije i zabrane ulaska u EU. Za nepoštovanje pravila, kazne mogu biti značajne, a u nekim slučajevima se spominju i drastični iznosi. Prilikom prvog ulaska uzimaju se otisci prstiju i fotografija lica, koji važe tri godine. ESS bilježi tačno vrijeme i mjesto ulaska, odnosno izlaska, pa se "nuliranje" boravka kroz susjedne zemlje više ne može sakriti.

Svi granični prelazi blizu Bihaća su svakodnevno zapušeni, ljudi postaju sve nervozniji, što će se sigurno odraziti da ljudi dođu, kazao Mahmutović

Puna primjena ESS sistema: Na granici se čeka i do deset sati, postaje haotično

Dionica Foča – Šćepan Polje godinama važi za jednu od najkritičnijih saobraćajnica u zemlji, uprkos činjenici da predstavlja ključnu vezu na pravcu Sarajevo – Podgorica. Još nema ni naznaka kada bi mogla početi izgradnja najskupljih dvanaest kilometara asfalta na magistralnom putu M-18, koji povezuje glavne gradove Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Iako je Vlada Republike Srpske ovaj projekt najavljivala više od decenije, istovremeno je zapostavljala održavanje postojeće ceste, ostavljajući je u sve lošijem stanju. Prije nekoliko dana ministar saobraćaja i komunikacija BiH Edin Forto najavio je da radovi na mostu Šćepan Polje počinju prije ljeta. Podsjećanja radi, u septembru prošle godine Forto je kazao kako „očekuje da se na proljeće zakopa prva lopata na projektu mosta i pristupne ceste, a nedugo zatim, u proljeće, da se zakopa prva lopata na dodatnih 13 kilometara, za koje je obezbijeđeno finansiranje Svjetske banke“. Proljeće je uveliko tu, kao što znamo prije ljeta je, a ništa se ne dešava. Nijedna lopata još nije zakopana i nema naznaka kada bi radovi mogli početi. <h2>Kočničar razvoja</h2>- Taj put je veliki kočničar razvoja ovog kraja. Kada se pridoda problem s putem Foče i Sarajeva to stvarno otežava život i komunikacije ovdje. Ovaj kraj je dosta orijentisan na turizam, kako o pitanju smještaja, tako i kao tranzitna destinacija. Sve to stvara lošu sliku o ovom dijelu Crne Gore, ali i Foče – kazao je za „Avaz“ Ivan Doderović, direktor Parka prirode “Piva” sa sjedištem u Plužinama, crnogorskoj opštini koja graniči s Fočom.

Od nedavno je zatvoren i put na relaciji Sarajevo – Foča, što dodatno otežava putovanje i komunikaciju prema ovom dijelu BiH, ali i dalje prema Crnoj Gori, međutim, nadležne očigledno nije briga.- Predstavnici vlasti u Foči trebaju da se zapitaju zašto je ovaj kraj ostao zaboravljen od državne vlasti. To je njihov problem koji se reflektuje i na nas – kazao je Doderović.<h2>Decenije nemara</h2>Decenije nemara za putnu infrastrukturu u ovom dijelu naše zemlje došle su na naplatu kroz turizam i privredu, kako u našoj zemlji, tako i u susjednoj Crnoj Gori. Uz samu granicu s Crnom Gorom nalaze se brojni rafting centri koji su ocijenjeni kao jedni od najboljih u Evropi i koji iz sezone u sezonu privlače kako domaće, tako i strane turiste. Međutim, kada jednom dođu putem koji vodi do njih, pitanje je koliko se vraćaju.- Nevjerovatno je da niko ne obraća pažnju na to i ne preduzima nikakve korake. Foča nam je komšija i znamo koliko potencijala imaju što se tiče turizma i koliko je rafting popuran – kazao je direktor Parka „Piva“.

Dok se dionica puta između Nikšića i Plužina na crnogorskoj strani užurbano proširuje, kašnjenje sa radovima postaje očigledno čim se pređe granica. Nakon mosta s drvenim pragovima preko kojeg istovremeno može prelaziti najviše nekoliko vozila u istom pravcu, putnike s bosanskohercegovačke strane dočekuju kontejneri graničnog prelaza Hum i zapuštena dionica postojećeg magistralnog puta. Dobro upućeni kažu da ovu granicu u sezoni pređe više od 300 hiljada vozila, a stanovnicima okolnih sela poseban problem su gužve u toku sezone na graničnom prelazu koji izgleda kao iz ratnih filmova.<h2>Problem finansije?</h2>Da nije sve do finansija, iako se često pokušava predstaviti da je tako, govori i izjava našeg sagovornika Ivana Doderovića.- Taj put bi više napravila neka jedinica lokalne samouprave. Ovdje kod nas u Plužinama nije loša finansijska situacija, mislim da bismo mogli to isfinansirati možda za jedno pet, šest godina – kazao je kroz smijeh.

Decenije nemara za putnu infrastrukturu u ovom dijelu naše zemlje došle su na naplatu kroz turizam i privredu, kako u našoj zemlji, tako i u susjednoj

Da li će Forto održati riječ za Šćepan Polje: Još nema početka radova na najkritičnijoj dionici u BiH 

Posjeta Donalda Trampa (Trump) mlađeg Banjoj Luci je bila školski primjer „plati pa ćeš igrat'“ politike. Milorad Dodik je parama građana kupio vizuelni legitimitet, a možda i krčmio javne resurse, kritikuju mediji i opozicija RS.&nbsp;Ali koja je stvarna korist ove posjete, vrijedne blizu 200 hiljada dolara? Tramp mlađi se na Banskom dvoru dotakao priče o pravosuđu kao „oružju neizabranih birokrata“ protiv izabranih lidera, kao što je njegov otac. Povukao je paralelu između sudskih procesa protiv njegove porodice u SAD i pravosudnih muka Milorada Dodika u BiH.Dao je prividni legitimitet Dodikovom kukanju da su njegove pravosudne muke tek politički „lov na vještice“. Tramp mlađi je ponudio i simetriju u neprijateljima. Za njega je to „duboka država“ u SAD, a Dodiku „strani faktor“ u obliku OHR-a. Dodik je parama građana kupio privid američkog pečata i međunarodne podrške svojim pravosudnim mukama. Kupio je simboličnu direktnu vezu s Vašingtonom, te iluziju da je napokon okončana politička izolacija ovog bh. entiteta. Dodik nemušto pokušava najaviti da će se novi svjetski poredak stvarati na privatnim okupljanjima u Bakincima, bez nepotrebnog miješanja američkih ili bilo čijih državnih institucija. Poručuje da će novoosnovanom Kancelarijom za međunarodnu saradnju uraditi više za RS nego sve nadležne institucije BiH skupa. Da nije riječ o zvaničnoj državnoj posjeti, jasno je poručila Ambasada SAD, navodeći da je posjeta privatna i nema nikakvu vezu sa zvaničnom politikom.Svima je jasno da se američki odnos prema BiH nije mnogo promijenio još od mandata Bila Klintona (Bill Clinton), iako je od tada Bijela kuća pet puta mijenjala domaćina Bijele kuće. Dodik je dobio fotografije s moćnim prezimenom i privid političkih mišića. Građani su dobili tek Dodikovo obećanje da je Tramp mlađi obećao dovesti investitore. A posljedice investitora koje je Dodik dovodio su tragično vidljive, sjetimo li se Vladimira Romanova, Arija Levina, Olega Burlakova, Rašida Sardarova i sličnih. Iza njih su ostali siromašniji građani i bogatiji Dodik.&nbsp;

Dodik je parama građana kupio privid američkog pečata i međunarodne podrške svojim pravosudnim mukama

"Plati pa ćeš igrat" politika

Prihodi od indirektnih poreza u Bosni i Hercegovini u prva tri mjeseca 2026. godine iznosili su dvije milijarde i 920 miliona KM, što je za 169 miliona KM ili 6,14 posto više u odnosu na isti period prošle godine, kada su iznosili dvije milijarde i 751 milion KM. Samo u martu 2026. godine prikupljena je jedna milijarda i 34 miliona KM indirektnih poreza, što je za 85 miliona KM, odnosno 8,96 posto više nego u istom mjesecu prošle godine.Ovo, prema riječima ekonomskog stručnjaka Faruka Hadžića, na prvi pogled djeluje kao snažan fiskalni signal. Međutim, kako kaže, kada se uđe u strukturu podataka, jasno je da ovaj rast rezultat kombinacije cjenovnih efekata i stabilnog nominalnog nivoa potrošnje. <h2>Odgođeni efekt</h2>- Posebno je važno naglasiti da je u istom periodu izvršen povrat PDV-a u iznosu od 516 miliona KM, što znači da su neto prihodi za raspodjelu iznosili 2,403 milijarde KM, uz rast od čak 8,75 posto. Drugim riječima, nakon svih povrata, javni sektor je dobio još snažniji rast nego što sugerišu bruto podaci, što ukazuje na relativno stabilnu fiskalnu bazu – kazao je.

Dalje objašnjava da u uslovima kada je zvanična inflacija pala na gotovo četiri posto, a prihodi rastu iznad šest posto, jasno je da postoji tzv. “odgođeni efekt inflacije”, cijene su ostale na povišenom nivou iz prethodnog perioda, što i dalje generiše visoku osnovicu za PDV.- Drugim riječima, može se reći da građani ne troše nužno više u realnom smislu, ali troše zbog skupljih proizvoda i usluga – objasnio je Hadžić.<h2>Hoće li pomoći?</h2>Prema mišljenju ekonomskog stručnjaka i federalnog zastupnika Admira Čavalića, ovaj podatak je očekivan, ako uzmemo u obzir da svjedočimo izuzetnoj inflaciji.- Indirektni porezi su fokusirani na potrošnju tako da inflacija naglašava prihode od istih. U pozadini, realna kupovna moć građana opada – kazao je Čavalić.

Ekonomistkinja Svetlana Cenić sličnog je mišljenja jer, kako je kazala, kolika je inflacija i kako je porastao uvoz ovo nije veliko povećanje.- Samo je pitanje hoće li to povećanje i ti milioni otići za ublažavanje posljedica inflacije i neracionalnog ponašanja vlasti u ova teška vremena. Ili, hoće li pomoći poljoprivredi da bismo imali šta da jedemo – kazala je Cenić za „Avaz“.

<h2>Kako se prihodi raspoređuju?</h2>Prihodi od PDV-a, akciza, carina i drugih indirektnih poreza uplaćuju se na Jedinstveni račun UIO. Prije raspodjele, iz tih sredstava se izdvaja minimalna rezerva za svakodnevne povrate poreza obveznicima. Nakon izvršenih povrata, dio sredstava se koristi za finansiranje institucija BiH, u skladu s budžetom. Preostali iznos se zatim raspodjeljuje entitetima i Brčko distriktu. Raspodjela se vrši prema koeficijentima koje kvartalno utvrđuje Upravni odbor UIO. Prema posljednjim važećim koeficijentima, Federaciji BiH pripada 62,01 posto, RS-u 34,44 posto, a Brčko distriktu 3,55 posto.

Samo je pitanje hoće li  to povećanje i ti milioni otići za ublažavanje posljedica inflacije i neracionalnog ponašanja vlasti u ova teška vremena, kaz

Samo u martu prikupljeno 2 milijarde i 751 milion KM

169 miliona veći prihodi od indirektnih poreza: Više novca u budžetu, manje u džepovima građana

Novinar i urednik portala Istraga.ba, Avdo Avdić bio je gost novog izdanja „Avazovog intervjua“ gdje je govorio o informaciji da je autobomba koja je pronađena 13. januara u automobilu koje se kretalo od Zvornika prema Sarajevu, a u kojem su se nalazile osobe koje se dovode u vezu sa Dinom Muzaferovićem Cezarom, bila namijenjena za njegovu likvidaciju.

Na portalu "Avaza ste mogli pratiti najzanimljivije izjave iz intervjua.1' – Ne želim da pravim lični marketing, ali ne treba minimizirati objektivne prijetnje koje postoje. Dino Muzaferović je čovjek koji je optužen za ubistvo zaštićenog svjedoka pred slovenačkim pravosuđem.&nbsp;2' – Muzaferović je već godinu, dvije mene označio kao neku svoju potencijalnu metu i to nije ni skrivao na suđenju. Na prvom ročištu je mene prozvao zato što sam objavio da je on ubio Satka Kekića i da se skriva u Ljubljani. 3' – Policija je uradila svoj dio posla, ali je okružna javna tužiteljica iz Istočnog Sarajeva kazala da nema razloga da se traže mjere zabrane niti pritvor za osobe koje su prevozile autobombu, imale drogu, krivotvorene dokumente i od ranije su poznate policijskim i istražnim organima i hapšene su zbog veze sa organiziranim kriminalom. 4' – Tužilaštvo KS je pokušalo da ispravi grešku kolega iz Istočnog Sarajeva, ali ne možete vi ispraviti grešku ako imamo nadležnosti.&nbsp;5' - Može biti da je bomba bila namijenjena meni. Ne isključujem tu mogućnost. Ali isto tako postoji mogućnost da je neko od tih ljudi kazao da je bila namijenjena meni, a ne nekoj drugoj meti koja bi trebala biti.&nbsp;6' -&nbsp; Citirat ću rahmetli Muhameda Filipovića: „Kako će na mene izvršiti atentan, kad ujutru krećem na posao, ne znam ni ja gdje ću?“. Vozim automobil, ali je on u ovom trenutku pod policijskim nadzorom.7' -&nbsp;Ja sam samo pisao o Cezaru prije nego je naredio ubistvo Satka Kekića u Ljubljani. Ima jedno ubistvo u Velikoj Kladuši za koje nije odgovarao nikad. Ubijen je jedan drugi zaštićeni svjedok u predmetu „Eskobar“ koji je tužilac Džermin Pašić potpuno upropastio. 8' -&nbsp;On je neko ko živi u holivudskim filmovima, ko se ponaša kao da je na čelu meksičkog kartela i pokušao je da organizira napad ručnim bacačima na zatvor kako bi kroz te rupe od raketa on pobjegao.9' - Ranije sam imao informacije da Cezar sa Kekićem ima određenih problema zbog biznisa. Ja sam kazao ubio ga je Cezar. Kasnije sam provjerio sa policijskim izvorima van BiH i saznao sam da su slovenčke policijske agencije obavještene da će Dino Muzaferović i njegova kriminalna grupa ubiti Satka Kekića.&nbsp;10' -&nbsp;Te noći Muzaferović je kontaktirao određene kriminalne grupacije na području Sarajeva da me lociraju i da poduzmu određene akcije protiv mene. Tog dana kada sam ja obavješten da se to priprema, popodne Dino Muzaferović je uhapšen.11' - Konaković stavlja svima mete na čelo. Ko god napiše bilo kakav tekst o Elmedinu Konakoviću, ministru vanjskih poslova BiH i predsjedniku vladajuće političke partije, to je vrlo bitno naglasiti, dobije „porciju“ na njegovom Facebook profilu. Ne možete očekivati ništa drugo od čovjeka koji kao ministar vanjskih poslova upotrijebi termin „guzica“ u raspravi sa srbijanskim folk pjevačicama.&nbsp;Ministar vanjskih poslova jedne države u raspravi sa folk pjevačicama ne bi trebao biti nigdje, a kamoli u jednoj državi koja pretendira da bude članica EU.12' -&nbsp; Ima još gore, on se raspravlja sa botovima. Elmedin Konaković je čovjek koji se raspravlja sa anonimnim botovima na Facebooku. Zamislite ministra koji sjedi i troši svoje vrijeme raspravljajući se sa ljudima koje ne zna. Piše poruke botovima. 13' -&nbsp; Zamislite da ministar vanjskih poslova, čovjek koji je na čelu vladajuće političke partije šalje poruke ljudima koji ga kritikuju. Zato ne stiže ništa drugo osim da prezentira svoje protokolarne sastanke kao diplomatski cunami.&nbsp;14' – Prije godinu dana je Dodik bio „bjegunac“ od pravosuđa. Tad sam kazao da se ne iznenadimo ako za par mjeseci Dodik uđe u Bijelu kuću i evo ušao je.&nbsp;15' - Problem je što su ljudi vjerovali da su posjete i sastanci Denisa Bećirovića sa trećom nabitnijom osobom koju niko i nije vidio na fotografiji osim zastave Denisa Bećirovića tako bitni sastanci, da će to promijeniti odnos SAD-a prema BiH i odnos zapadnih sila prema Miloradu Dodiku i da će zbog toga Dodik biti pometen.16' – Problem je što su oni stvarali lažnu sliku da nešto rade, a nisu radili ništa, pri tome istovremeno omalovažavajući ono što je radio Dodik. Sve što su oni govorili da će biti danas Dodik nije, njemu danas dolazi sin Donalda Trampa. Kakav god da je on može prenijeti svome ocu poruke koje Dodik kaže.&nbsp;17' – U ovom mandatu Denis Bećirović šta je radio samo obmanjivao javnost, kao i Elmedin Konaković.&nbsp;18' – Jučer mediji bliski Konakoviću pišu da je to nešto što se može platiti. Zašto onda vi niste platili da dodje ovdje da mu ponudite recimo kasarnu Jajce gradi, pa da onda on štiteći svoju imovinu u Sarajevu štiti interese i BiH?&nbsp;19' – Vi sada u ovoj situaciji kada imate Gazu, Sudan i ratove po Africi, kada imate rat u Iranu i ekonomski raspad u svijetu idete u SAD da ponudite Cvijet Srebrenice. To je sada ovdje nepopularno reći.20' – Otišli su na promociju Hagade, a da nisu konsultovali Muzej u Sarajevu.&nbsp;21' – Posljedica te priče je da je jedan od rabina sa kojim se sreo Konaković optužio reisu-l-ulemu Islamske zajednice u BiH da je širio antisemitizam. I taj čovjek će, nakon što su Konaković i Bećirović održali vrhunske sastanke, pojaviti se u Banjoj Luci, ne u Sarajevu.&nbsp;22' – Bošnjački korpus u vanjskoj poltici je potpuno razjedinjen, lebdi između Istanbula, Brisela, Vašingtona, Teherana.23' – Bošnjački političari ne trebaju da vode vanjsku politiku ni Palestine, ni Irana, ni Saudijske Arabije, ni Emirata, ničiju. Tebamo da vodimo svoju vanjsku poltiku i da gledamo svoje interese.24' – Nisam imao nikakvih problema sa vođom kartela Edinom Gačaninom, osim što su mi njegovi saradnici jedno sedam dana rušili portal. Nije mi nikad prijetio.&nbsp;25' – Gačanin se „zasitio“ ubistava i sada pokušava da opere savjest. NiP je definitivno nastao finansiranjem novca iz kartela.26' – U Sky prepiskama se govori o finansiranju NiP-a.27' - Procesuiranje u okviru „Black Tie“ predmeta traje ovoliko zbog procedura.28' – Imam informaciju da je nedavno saslušan ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac u vezi sa imenovanjem konzula Fatih Kola u Panami koji je bio povezan sa kartelom Titom i Dinom i kumom Elmedina Konakovića.29' – Obijanje nagodbe sa Alemom Hodovićem može uticati na procesuiranje nekih drugih osoba koje se na ovaj način pokušavaju zaštiti.30' – Ministar vanjskih poslova koji me nazivao klevetnikom izgubio je tri tužbe od mene, Gordan Memija koji je govorio da sam klevetnik je uhapšen.&nbsp;31' – Prema mojim informacijama sigurnosne agencije BiH poslale su svojim italijanskim kolegama službenu informaciju da postoji sumnja da će preko kupovine Telemacha biti opran veliki iznos novaca i da se za potrebe toga trebaju koristiti italijanske banke i evo italijanske banke ne žele da učestvuju u tome.32' – Afera Spengavanje ide svojim tokom u POSKOK-u. Ustavni sud BiH odbio zahtjev Vahidina Munjića da se istraži odakle meni poruke. 33' – Ko god me pita odakle mi informacije ja govorim „Osmica mi dao“.34' – Neostvarena želja mi je odlazak u još jedno dvije, tri ratne zone. Još uvijek nisam dobio vizu za Iran. 35' – Jedna od mojih prvih priča bila je u Gornjoj Maoči gdje su me opkolili i udarali motkama. 36' – Tokom boravka na ratištu u Siriji izbjegavao susret sa Nusretom Imamovićem. 37' – Nisam se bojao susreta sa HTS (Al Kaida), ali sam izbjegavao da sretnem Bosance i Hercegovce na ratištu u Siriji.38' – Ako Denis Bećirović ostane u Predsjedništvu BiH, najmanje SDP, a vjerovatno i Trojka će ostati na vlasti. Ako ne ostane Bećirović, to je gotovo, to je kraj Trojke.39' – Prognozirao mandate nakon izbora u oktobru.40' – Koja će politička partija pristati da bude dio vlasti u Vijeću ministara BiH da ga izaberu SNSD i HDZ? To je samoubistvo političko.41' – Teško je očekivati veliku promjenu nakon izbora ukoliko Denis Bećirović ostane.42' – Govorio je o istrazi tramvajske nesreće u Sarajevu.43' – Niko nije saslušan za Jablanicu jer je POSKOK preuzeo taj predmet. Previše se očekivalo od POSKOK-a, a imaju 800 predmeta i osam tužilaca.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal Avaz TV.</a>

Ekskluzivno je otkrio i informaciju da je Staša Košarac saslušan zbog imenovanja Fatiha Kola za počasnog konzula u Panami, s obzirom da je riječ o osobi povezanoj s kartelom "Tito i Dino" i kumom Elmedina Konakovića

Video / Avdo Avdić: Sigurnosne agencije u Italiji obaviještene da se kupovinom Telemacha pere veliki novac

Dvostruki doktor nauka Mile Babić, filozof i teolog svojim uskršnjim porukama potvrdio je još jednom zbog čega su franjevci duša Bosne Srebrene, ono duhovno tijelo kakvo je oduvijek u srži ove zemlje stoljećima, čuvari bosanske državnosti.U vrijeme podjela, mržnje i ratova riječi ovog profesora na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu još su značajnije, kao poruka koja ukazuje na zlo koje nose ratovi, eminentno ljudsko zlo, kako kaže fra Mile Babić.Sveukupno ljudsko znanje, čak cijela kultura služi ratovima, i novac cijeloga čovječanstva također služi ratovanju, što je ovaj franjevac ocijenio kao moralnu i humanističku katastrofu cijelog čovječanstva i sramotu i katastrofu svakog čovjeka koji to odobrava.I danas nas, upozorio je fra Mile Babić, poput onih koji su Isusa osudili zato što je volio i svoje prijatelje, vlast tjera da mrzimo one ljude koje vlasti proglašavaju neprijateljima.Nasuprot tome, franjevci poput profesora i dopisnog člana Akademije nauka i umjetnosti BiH fra Mile Babića, koriste svaku prigodu da budu stalni korektiv i skretničar na kolosijeke mira. Posljednjom porukom uz Uskrs, fra Babić upozorava kako nas mržnja, nasilje i ratovi vode u zajedničku propast i podsjeća nas sve na ono što su istinske temeljne vrijednosti: život, sloboda i ljubav.

Vlast nas tjera da mrzimo, a istinske su vrijednosti život, sloboda i ljubav

Fra Mile Babić: Ohrabrenje u vremenu zla

Uskrs, kao najveći kršćanski blagdan, u našim krajevima obiluje običajima koji, iako simbolični, imaju duboko značenje u vjeri i tradiciji. O tome je govorio Josip Vajdner, župnik župe Briješće i glavni urednik Katoličkog tjednika, naglašavajući da je središte kršćanske godine Vazmeno trodnevlje koje kulminira Uskrsom.- Da bismo mogli na suvremen način izreći bitnu poruku Uskrsa, trebamo poznavati suvremeni svijet – ističe Vajdner, dodajući da su običaji važni, ali pripadaju simboličnom sloju vjere, dok je suština u Kristovoj smrti i uskrsnuću.Među najraširenijim običajima izdvaja se šaranje jaja, koje simbolizira novi život i uskrsnu pobjedu nad smrću, grijehom i zlom. Važno mjesto ima i uskrsni blagoslov jela, kada se pripremljena hrana nosi u crkvu na posvećenje i potom blaguje u porodičnom okruženju.<h2>Mijenjanje kroz vrijeme</h2>Govoreći o tome koliko su se uskrsni običaji promijenili kroz vrijeme i gube li svoje izvorno značenje Vajdner ističe da živimo u vrijeme postmoderne koju, uz ostalo, karakterizira gubitak svake vrste autoriteta, s naglašenom diktaturom relativizma iz koje se događa „poplava“ individualizma. - Tako se svačije subjektivno mišljenje – bez obzira koliko ono imalo veze sa stvarnošću – postavlja na razinu referentnoga sadržaja za raspravu te se 'gura' biti argumentom. U takvom ambijentu najgore prolaze oni običaji koje je moguće 'prodati'. Tako možemo zapaziti da su, recimo, Božić kod kršćana ili iftar kod muslimana doživjeli popriličnu komercijalizaciju, koja nosi realnu opasnost zamagliti njihovu bit te se događa da se do banalnosti inzistira na izvanjskoj formi, dok malo tko gleda na njihov nutarnji sadržaj – kazao je.Uskrs i njegovi običaji, ipak, prema njegovim riječima, naprosto nemaju taj potencijal jer osim simboličnog šarenog jajeta i porodičnog doručka „posvećene hrane“, ne naglašavaju nikakvo drugo darivanje. <h2>„Običaj baraba“</h2>Budući da je odrastao u Briješću, te je poslije imenovan i župnikom u tom naselju, nasmijao se na pitanje o običajima koji su karakteristični za tu župu, prisjetivši se jednoga župljana koji je za jednu lokalnu pojavu vezanu uz Uskrs, kazivao da je to „običaj baraba“. - Naime, u Briješću postoji tzv. 'Uskrsni uranak', kojega nisam vidio igdje drugo da postoji. On je, po svoj prilici, nastao nakon Drugog svjetskog rata kada su ga 'izmislili' muškarci. Oni bi se ranom zorom – već oko 5.00 h okupljali na 'gumnu' tj. nekoj zaravni na ledini te bi palili vatru, čestitali Uskrs, tucali šarena jaja i 'zamezili'. Ovo 'zamezili' znači da su ne samo uzimali hranu, nego i alkoholno piće – u načelu domaću rakiju koju su sami pravili. I tako bi se 'častili' dok bi ženski svijet išao na misu, pa kad bi se 'išćejfili', onda bi zaredali ići po selu od jedne do druge katoličke kuće. Dakle, muški su to okupljanje nazvali 'Uskrsnim urankom' da zapravo ne bi išli na misu nego odmah mogli od ranoga jutra prionuti na 'dernek'. Izrazito su u svemu tomu bila zanimljiva nadmetanja u tucanju jajima pri čemu bi poraženi bio dužan svoje razbijeno jaje dati pobjedniku, tako da je bilo ljudi koji bi pune košare donijeli kući te su žene do onda dijelile po selu i koristile za salatu – detaljno i živopisno objašnjava Vajdner.<h2>Običaj „uranka“</h2>Običaj „uranka“, kaže, još postoji, s time što se ljudi ne okupljaju na „gumnu“ nego kod kuće jednoga od domaćina. I kao župnik insistira da svi koji budu na tom događaju, onda dođu na misu koja je u 11.00 h. Većina posluša, a „barabe“, kaže, nastave po svome.Vajdner smatra da bi među mlađim generacijama posebno trebalo isticati običaj darivanja šarenih jaja, jer on nosi poruku dobra i zajedništva. Naglašava da je Uskrs pravo vrijeme za pomirenje s porodicom i komšijama, posebno tamo gdje postoje nesuglasice.Prema njegovim riječima, ovaj simbolični čin ima dublje značenje jer predstavlja živu vjeru u Krista i njegovu žrtvu i uskrsnuće. Upravo kroz takve geste, ističe, moguće je graditi zajedništvo i otvarati prostor za nove, pozitivne odnose među ljudima.

Vajdner smatra da bi među mlađim generacijama posebno trebalo isticati običaj darivanja šarenih jaja, jer on nosi poruku dobra i zajedništva

Vajdner: Vrijeme postmoderne karakterizira gubitak autoriteta

Župnik župe Briješće Josip Vajdner: "Običaj baraba" i druge uskrsne priče

Katolici danas obilježavaju najveći i najradosniji blagdan – Uskrs. Tim povodom razgovarali smo s profesorom na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu fra Miletom Babićem koji je govorio o suštini Uskrsa, njegovoj poruci i značaju u kontekstu vremena u kojem živimo.Kako danas, u savremenom društvu, objasniti suštinsku poruku Uskrsa? Šta Uskrs znači za vjernike, ali i za one koji nisu duboko religiozni?- Da bismo mogli na suvremen način izreći bitnu poruku Uskrsa, najvećega kršćanskog blagdana, trebamo poznavati suvremeni svijet. U današnjem svijetu vladaju ratovi, a ratovi su najveće zlo na ovome svijetu. Ratove planiraju, započinju i vode ljudi. Prema tome, rat je eminentno ljudsko zlo. Sveukupno ljudsko znanje, čak cijela kultura, služi ratovima, i novac cijeloga čovječanstva također služi ratovanju. To je moralna i humanistička katastrofa cijelog čovječanstva. I sramota i katastrofa svakog čovjeka koji to odobrava.<h2>Isus volio prijatelje, ali i neprijatelje</h2>- Isusa Krista su osudili na smrt, i to na tada najsramotniju smrt – vješanjem na križ, razapinjanjem. Osudili su ga i razapeli predstavnici vjerske vlasti i predstavnici političke vlasti. Predstavnik vjerske vlasti bio je Kajfa, veliki svećenik, a predstavnik rimske političke (okupacijske) vlasti bio je Poncije Pilat, rimski namjesnik. Oni su Isusa osudili zato što je Isus volio svoje prijatelje i svoje neprijatelje. Kad kažem 'neprijatelje', mislim na one koje je tadašnja religiozna i politička vlast proglasila neprijateljima. Tako nas i danas vlast tjera da mrzimo one ljude koje vlasti proglašavaju neprijateljima. Isus je dragovoljno (iz svoje slobode) podnio to nasilje nad sobom. Tvrdio je da je nevin i bio je nevin. Jednako je o njemu tvrdila i Pilatova žena. A Isus je oprostio svojim ubojicama!Koja je najvažnija poruka uskrsnuća koju često zanemarujemo? Kako Uskrs može potaknuti ljude na veće razumijevanje i praštanje?- Poruka Uskrsa glasi da smo mi kršćani pozvani živjeti onako kako je Isus živio. Isusova forma (oblik) života je mjerodavna forma života za sve kršćane. Stoga poruka glasi: Budi spreman umrijeti za svoju slobodu kao što je bio spreman i Isus, a pritom ne mrzi svoje ubojice i ne budi nasilan ni prema kome. Oni koji su radi slobode išli u zatvore i na vješala, koji su radi slobode bili mučeni, bičevani i vješani, učinili su ovaj svijet boljim mjestom za ljudski život.<h2>Krivo poimanje Boga</h2>Kako svako od nas može „živjeti Uskrs“ u svakodnevnom životu?- Mnogi vjernici danas imaju krivo poimanje Boga. Misle da je Bog apsolutist koji jedva čeka da se osveti ljudima za njihove male grijehe. Isusov Bog iz Evanđelja bezuvjetno voli svoje neprijatelje. Mi smo ljudi svi grešnici, što znači Božji neprijatelji, a Bog nas sve voli bezuvjetno, posve nesebično i bezgranično: 'A ja vam kažem: Ljubite neprijatelje, molite za one koji vas progone da budete sinovi svoga Oca koji je na nebesima, jer on daje da sunce njegovo izlazi nad zlima i dobrima, i da kiša pada pravednicima i nepravednicima. Jer ako ljubite one koji vas ljube, kakva li vam plaća? Zar to isto ne čine i carinici? I ako pozdravljate samo braću, što osobito činite? Zar to isto ne čine i pogani? Budite, dakle, savršeni kao što je savršen Otac vaš nebeski' (Evanđelje po Mateju 5,44–48). Dakle, Isus je htio da svi izađemo iz svijeta mržnje i nasilja, a sveti Franjo Asiški, utemeljitelj franjevaca, tu je viziju oživio u svom vremenu i protegnuo je do današnjeg vremena. To je jedini put spasa za cijelo čovječanstvo.<h2>Ratovi nas vode u propast</h2>Koju biste poruku uputili našim čitaocima povodom Uskrsa?

- Mržnja, nasilje i ratovi vode nas sve u zajedničku propast, a to ljudi zaslijepljeni mržnjom ne mogu razumjeti. Oni koji više vole svoju moć nego svoj život i koji više vole moć nego bilo čiji život, nego život cijelog čovječanstva, vode nas sve u zajedničku propast. Da bi uvećali svoju moć, spremni su ubiti milijune ljudi. Tako su radili kroz prošlost, a tako rade i danas. Uskrs nam, nasuprot ovome, pokazuje da baštinimo tri temeljne vrijednosti: život, slobodu i ljubav. Život može uspjeti samo u slobodi, ali treba imati pravo poimanje slobode. Pod pravom slobodom mislimo sljedeće: ne robovati tuđem egoizmu, a još više ne robovati svome egoizmu. Ljudi koji su slobodni od svoga egoizma sposobni su za ljubav, a samo nas ljubav može usrećiti. Dakle, svim kršćanima želim život u slobodi i ljubavi.<h2>Vjera i nada</h2>Šta biste savjetovali ljudima koji su izgubili vjeru ili nadu?- Njima bih savjetovao da se druže s onima koji nisu izgubili ni vjeru ni nadu. Postoje razni oblici vjere i nade: religiozni i nereligiozni. Svaki oblik vjere i nade je dobar, jer pridonosi čovjekovu tjelesnom i duševnom zdravlju. Ljudski život može se razvijati samo u vjeri (povjerenju) i nadi.

Oni su Isusa osudili zato što je Isus volio svoje prijatelje i svoje neprijatelje, kazao je Babić

Fra Mile Babić o blagdanu života, slobode i ljubavi: Mržnja, nasilje i ratovi vode nas u propast, Uskrs je put spasa

Situacije bahate vožnje službenih vozila pod izgovorom pratnje na bh. cestama izazivaju ogorčenje građana, koji upozoravaju na ugrožavanje sigurnosti u saobraćaju i osjećaj nejednakosti pred zakonom. Scene u kojima službena vozila velikom brzinom pretiču kolone, uz upotrebu rotacija i sirena, mnogima djeluju kao iz akcionih filmova. Poseban problem predstavlja to što takve situacije često zbunjuju vozače, naročito one neiskusne, koji ne znaju kako pravilno reagovati. Međutim, to otvara pitanje zakonitosti tih radnji.<h2>Očisti se ulica</h2>Profesor na Saobraćajnom fakultetu u Sarajevu i stručnjak za sigurnost Osman Lindov za „Avaz“ je kazao da oni rade kako hoće jer su oni zakon.

- Vozila pod pratnjom su posebna vozila zbog kojih se očisti ulica kada dolaze. Evo, naprimjer, kada dolazi s aerodroma neki zvaničnik, očisti se ulica i oni se ne smiju zaustavljati. To su prava vozila pod pratnjom, a ovi naši što imaju jedno vozilo, to nisu vozila pod pratnjom. To što oni sebi ugrade rotaciju to je sve nelegalno. Počeli su sebi predsjednici pojedinih partija ugrađivati blinkere pa se vozaju pod rotacijom, idu na crveno i pretiču kolone. To nema veze ni sa istinom ni sa zakonom – kazao je Lindov.Zakon o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH jasno definiše pravila. Vozila pod pratnjom su ona kojima je dodijeljena policijska ili vojna pratnja i koja koriste posebne svjetlosne i zvučne signale. Vozači koji se susretnu s takvim vozilima dužni su da im omoguće nesmetan prolaz, ustupe prvenstvo i, prema potrebi, zaustave svoje vozilo. Također, obavezni su da postupaju po uputama službenih osoba iz pratnje.<h2>Izmišljaju zakone</h2>Lindov, s druge strane, jasno ističe da ovo čemu svjedočimo na ulicama nema veze sa zakonom.- Ovo što rade nema uporišta ni u kakvim zakonima, niko ne poštuje državni zakon o saobraćaju, svi prave sebi pravila i izmišljaju zakone, pa možda ja nisam upućen da imaju pravo po nekim kantonalnim propisima. Što se tiče glavnog državnog zakona oni ne smiju to raditi i treba ih policija hapsiti – istakao je Lindov.

Zanimljivo da do 2017. godine hitna pomoć i vatrogasci nisu imali prednost u odnosu na vozila pod pratnjom, što je izmjenama Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja promijenjeno. Tada je istaknuto da je nedopustiva praksa da vozila koja koriste funkcioneri različitih nivoa vlasti imaju prednost nad onim vozilima koja su u misiji spašavanja života i zdravlja građana, te njihove sigurnosti.<h2>Moramo imati konkretne primjere</h2>- Treba znati da vozila pod pratnjom po zakonu imaju pravo kršiti određene odredbe zakona, kao što je prolazak kroz crveno, preticanje kolona, zaobilaženje pješaka i tako dalje. Čak i mi kao ostali učesnici u saobraćaju smo dužni da, kada vidimo vozila pod pratnjom, zaustavimo se sa strane i propustimo ta vozila – kazao je saobraćajni stručnjak Igor Marković za „Avaz“.

Počeli su sebi predsjednici pojedinih partija ugrađivati blinkere pa se vozaju pod rotacijom, kazao je Lindov

Zvaničnicima pušteno da rade šta hoće: Zloupotreba rotacije i prava na pratnju

Nakon što su mediji objavili da zbog nagomilanih dugovanja, kompaniji Nova Željezara Zenica u ponedjeljak prijeti isključenje električne energije, što bi moglo dovesti do naglog zaustavljanja pogona i ozbiljnih sigurnosnih rizika, pa čak i ekološke katastrofe iz ove kompanije oglasili su se za "Avaz".Oni su potvrdili da su zaprimili najavu o mogućem isključenju električne energije za 6. april 2026. godine.- Želimo istaknuti da očekujemo i nadamo se da do isključenja neće doći, s obzirom na to da je, neovisno o uobičajenoj komunikaciji, upravo za ponedjeljak, 6. april, zakazan sastanak Uprave Nove Željezare Zenica sa Elektroprivredom BiH, na kojem će se razmatrati plan otplate dugovanja i modeli dalje saradnje.&nbsp;Osim toga, Elektroprivredi BiH je dostavljena Informacija internog kriznog štaba Nove Željezare Zenica u vezi sa aktivnostima i posljedicama eventualnog isključenja napajanja električnom energijom društva Nova Željezara Zenica - kazali su iz uprave NŽZ.U interesu radnika, dobavljača i sigurnog odvijanja procesa, vjeruju da će kroz konstruktivan dijalog biti pronađeno rješenje koje zadovoljava obje strane.

Osim toga, Elektroprivredi BiH je dostavljena Informacija internog kriznog štaba NŽZ u vezi sa aktivnostima i posljedicama eventualnog isključenja

Iz Nove Željezare za "Avaz" nakon najava o isključenju struje: Nadamo se da do toga neće doći, u ponedjeljak sastanak sa EP

Prvog aprila bila je godišnjica otvaranja prvog koncentracionog logora za Bošnjake po nalogu tadašnje Jugoslovenske narodne armije 1992. godine na zadružnom dobru Batković kod Bijeljine. Prema podacima Saveza logoraša, kroz ovaj logor prošlo je više od 3.000 Bošnjaka i Hrvata, dok je između 70 i 80 osoba ubijeno.Predsjednik Udruženja logoraša Janja i Bijeljina Mehmed Đezić za „Avaz“ se prisjetio najtežih trenutaka koje je prošao tokom rata, naglašavajući da su to iskustva koja se ne mogu zaboraviti. U logoru je proveo ukupno devet mjeseci, od novembra 1994. do augusta 1995. godine, nakon što je prethodno bio zatočen na više lokacija na području Majevice. Kao i stotine njegovih sugrađana, nasilno je odveden iz svog doma i odvojen od porodice.<h2>Bili živi štit</h2>– To su trenuci koji se ne mogu izbrisati. Odvođeni smo iz kuća, bez ikakvog objašnjenja. Bili smo razdvojeni, premještani s mjesta na mjesto, zatvarani u nehumanim uslovima. U početku danima nismo imali ni hrane – prisjeća se Đezić.Zatočenici su, kako kaže, bili izloženi pljački, fizičkom i psihičkom maltretiranju, te prisilnom radu. Vođeni su na različite lokacije gdje su kopali rovove, čistili kanale i obavljali teške fizičke poslove, često u blizini ratišta, gdje su korišteni i kao živi štit.– Ljude su svakodnevno odvodili. Neki se nikada nisu vratili. Gledati kako odvode prijatelje, rođake i komšije, a znati da ih možda više nikada nećete vidjeti, bilo je nešto najteže – kazao je.

<h2>Pomogao mu Srbin</h2>Kaže da je preživio Božijom voljom, ali i da je imao sreće u svoj toj nesreći što je jedan od stražara u logoru bio njegov školski drug. Zahvaljujući njemu rapoređen je u radionicu unutar logora, što ga je poštedjelo odlaska na prvu liniju. Prema njegovim riječima, kroz logor Batković prošle su hiljade ljudi, a desetine su ubijene. Ističe da su među žrtvama bili i ugledni građani, što dodatno svjedoči o razmjerama zločina.Ništa manje bolna i teška nisu sjećanja Nedima Trebinčevića poznat kao Bego, koji je kao devetnaestogodišnjak prošao kroz Batković, svjedočeći o nehumanim uslovima, gladi, hladnoći i strahu koji su obilježili svakodnevicu zatočenih.

U logor je odveden tokom rata, nakon što je zajedno s porodicom prisilno izmješten na područje Majevice. U Batkoviću je proveo ukupno 11 mjeseci, a dio vremena bio je primoravan na radove na prvim linijama, kopanje rovova i druge teške poslove.<h2>Mladić u logoru</h2>– Bio sam praktično dječak. Nisam imao ni 20 godina. Ono što sam tada prošao, teško je riječima opisati. Vodili su nas da kopamo rovove, na razna mjesta, po kanalima i njivama. Ljudi su ginuli pred našim očima, od granata i metaka. Gledali smo kako umiru naši prijatelji, komšije… To su slike koje ostaju zauvijek – kazao je za „Avaz“.U logoru su, dodaje, bili izloženi konstantnom ponižavanju i strahu, a smrt je bila svakodnevica.– Dođeš u situaciju da ti postane „normalno“ nositi ranjene ili mrtve. To je najstrašnije kada čovjek ogugla na takve prizore jer nema izbora – kazao je.I danas, godinama kasnije, nosi posljedice tog perioda, ali ističe da nikada nije šutio o onome što je prošao. Teško je vraćati se, ali, ističe Trebinčević, istinu treba govoriti zbog onih koji su preživjeli i zbog budućih generacija.<h2>Obilježavanje godišnjice</h2>U nedjelju, 12. aprila, preživjeli logoraši će posjetiti hangare logora Batković, a istog dana u Janji će prisustvovati obilježavanju 33. godišnjice podizanja spomen-obilježja u dvorištu Atik džamije.

Uplaćena plata za decembar u TRZ Hadžići: Radnici čekaju ostatak

U šta se najviše ulaže u BiH: Hrvatska i Njemačka uvoze najviše kapitala

Trećina stranih investitora se žali na BiH: Imamo potencijal, ali moramo postati funkcionalniji

Arhijerejski namjesnik sarajevski Vladimir Stupar za "Avaz": Na posljednjem sudu jedina mjera će biti ljubav

Video / Nedžad Ahatović: Najveći izazov za SAD je kako da iskontroliše Izrael, Evropa kalkulira šta uraditi

Puna primjena ESS sistema: Na granici se čeka i do deset sati, postaje haotično

Da li će Forto održati riječ za Šćepan Polje: Još nema početka radova na najkritičnijoj dionici u BiH

"Plati pa ćeš igrat" politika

169 miliona veći prihodi od indirektnih poreza: Više novca u budžetu, manje u džepovima građana

Video / Avdo Avdić: Sigurnosne agencije u Italiji obaviještene da se kupovinom Telemacha pere veliki novac

Fra Mile Babić: Ohrabrenje u vremenu zla

Župnik župe Briješće Josip Vajdner: "Običaj baraba" i druge uskrsne priče

Fra Mile Babić o blagdanu života, slobode i ljubavi: Mržnja, nasilje i ratovi vode nas u propast, Uskrs je put spasa

Zvaničnicima pušteno da rade šta hoće: Zloupotreba rotacije i prava na pratnju

Iz Nove Željezare za "Avaz" nakon najava o isključenju struje: Nadamo se da do toga neće doći, u ponedjeljak sastanak sa EP

Sjećanja preživjelih logoraša iz Batkovića: Korišteni smo kao živi štit, smrt je bila svakodnevica

Uplaćena plata za decembar u TRZ Hadžići: Radnici čekaju ostatak

U šta se najviše ulaže u BiH: Hrvatska i Njemačka uvoze najviše kapitala

Trećina stranih investitora se žali na BiH: Imamo potencijal, ali moramo postati funkcionalniji

Arhijerejski namjesnik sarajevski Vladimir Stupar za "Avaz": Na posljednjem sudu jedina mjera će biti ljubav

Video / Nedžad Ahatović: Najveći izazov za SAD je kako da iskontroliše Izrael, Evropa kalkulira šta uraditi

Puna primjena ESS sistema: Na granici se čeka i do deset sati, postaje haotično

Da li će Forto održati riječ za Šćepan Polje: Još nema početka radova na najkritičnijoj dionici u BiH

"Plati pa ćeš igrat" politika

169 miliona veći prihodi od indirektnih poreza: Više novca u budžetu, manje u džepovima građana

Video / Avdo Avdić: Sigurnosne agencije u Italiji obaviještene da se kupovinom Telemacha pere veliki novac

Fra Mile Babić: Ohrabrenje u vremenu zla

Župnik župe Briješće Josip Vajdner: "Običaj baraba" i druge uskrsne priče

Fra Mile Babić o blagdanu života, slobode i ljubavi: Mržnja, nasilje i ratovi vode nas u propast, Uskrs je put spasa

Zvaničnicima pušteno da rade šta hoće: Zloupotreba rotacije i prava na pratnju

Iz Nove Željezare za "Avaz" nakon najava o isključenju struje: Nadamo se da do toga neće doći, u ponedjeljak sastanak sa EP

Sjećanja preživjelih logoraša iz Batkovića: Korišteni smo kao živi štit, smrt je bila svakodnevica