Historijska pobjeda Bosne i Hercegovine nad Italijom nije donijela samo plasman dalje i sportski uspjeh. Donijela je nešto mnogo dublje i važnije. Pokazala je kako ova zemlja može izgledati kada diše kao jedno. I često čujemo: „Nama tako malo treba“. Nije ovo malo, ovo je veliko, ogromno, golemo.U trenucima nakon posljednjeg penala nestale su sve podjele. Nije bilo važno ko je ko, odakle dolazi, u šta vjeruje ili koliko ima. Ulice širom Bosne i Hercegovine bile su ispunjene ljudima koji su slavili zajedno, iskreno i bez zadrške. To je slika kakvu rijetko viđamo, ali očigledno i dalje postoji.Ova utakmica bila je svojevrsna lekcija onima koji vode državu. Ako su pažljivo gledali, mogli su vidjeti šta znači boriti se za svoju zemlju. Na terenu nije bilo kalkulacija, nije bilo podjela ni rezervi. Bile su želja, borba i odgovornost prema dresu koji nose. Upravo ono što građani često ne prepoznaju kod onih koji ih predstavljaju i koji su na vlasti.Istovremeno, Zmajevi su podsjetili i na još jednu važnu stvar, a to je da nikada ne treba potcjenjivati protivnika. Italijani su pokušavali usporiti igru, krasti vrijeme i igrati na iskustvo, ali su na kraju kažnjeni.Možda i najvažnija poruka ove utakmice jeste da uspjeh nije slučajnost. On dolazi kao rezultat rada, odgovornosti i međusobnog povjerenja. To su vrijednosti koje su na terenu bile očigledne, ali koje i dalje nedostaju u mnogim drugim segmentima društva.Fudbal, kao i život, često vrati onoliko koliko uložiš. Zato ova pobjeda nadilazi sport. Ona je podsjetnik da ova zemlja ima snagu, energiju i zajedništvo, ali i opomena da se te vrijednosti često vide samo na terenu, a premalo u stvarnom životu. Na nama je hoće li sav potencijal koji imamo ostati vezan za rijetke sportske trenutke ili će postati pravilo i izvan terena.

I često čujemo: „Nama tako malo treba“. Nije ovo malo, ovo je veliko, ogromno, golemo

Čemu su nas Zmajevi naučili

Gost novog izdanja "Avazovog intervjua" bio je Draško Aćimović, ekonomski stručnjak i bivši diplomata. On je analizirao situaciju na Bliskom istoku, te govorio o mogućim scenarijima u narednom periodu kada je u pitanju vojni sukob, ali i ekonomskim posljedicama tih dejstava.

Na portalu "Avaza" ste mogli pratiti najzanimljivije izjave iz intervjua.2' – Blokadu Hormuškog moreuza moramo gledati sa dvije strane. Jedna strana je da je spriječen izlazak nafte i vještačkog đubriva iz zemalja zaliva i to se definiše kao osnovni problem. Međutim, ima druga strana o kojoj se malo govori iz više razloga, a to je ulazak roba u područje zaliva. Negdje oko 150 miliona stanovnika samo u tom dijelu živi, plus su se robe kroz moreuz plasirale dalje u Aziju. Zamislite koliko je to tržište koje u ovom trenutku stoji.3' – Tu su velike njemačke, francuske i druge firme koje su sada u ogromnom problemu i vidite kako je to sada dvosmjerni problem. Vidite kako se i sa druge strane stvara ogromna ekonomska nesigurnost i ogroman problem.4' – Kroz rast cijena nafte sve poskupljuje, to je jedno. Međutim, postoji tu drugi momenat koji je vrlo opasan, a to je vidimo da se u zadnje vrijeme dešava ogromno uništavanje energetskih postojenja. Maksimalno se uništava i to će stvoriti ogroman problem. Kakve će refleksije toga biti vidjet ćemo tek u budućnosti. Trenutna slika je već izuzetno dramatična. Fokus je prebačen na zaliv, a u potpunosti se zaboravlja rat u Ukrajini u kojem svakodnevno gine hiljadu ljudi minimalno prema njihovim izvještajima. Taj rat se vodi nesmanjenom žestinom i ogromna su elektro razaranja.5' – Ukrajina ide i na razaranja unitar Rusije. I sa jedne i sa druge strane dolazi do ogromnih oštećenja. Ukrajina se prespojila na evropsku elektro mrežu. Sad zamislite količina elektroenergije koja se proizvodi sada će morati da se distribuira i na Ukrajinu, a smanjeni su kapaciteti i unutar Evrope zbog njihovih problema. Vidite to je jedan niz koji u ekonomiji kaže da ćemo lančanu reakciju tek osjetiti.6' – Ekonomska kriza neće ubrzati okončanje sukoba. To su veliki sukobi u cilju stvaranja novog svjetskog poretka. Svijet je ušao u operativnu fazu stvaranja novog svjetskog poretka. Ciklično se dešavaju te stvari.7' – Nivo tenzije se podiže svake dvije godine. Ušlo se u završnu fazu, odnosno treću fazu Gutenberga. Prva je bila štamparske mašine, proizvodnja novca i funkcionisanje svijeta na toj bazi. Druga faza bila je pojava interneta i mobilnih telefona. Sada smo u trećoj fazi, a to je ulazak u vještačku inteligenciju i digitalni novac.8' – Ovo je jedno potpuno novo vrijeme. Ovo su sve dijelovi tog mozaika koji se stvara. Koliko ja znam nema nikakvih pregovora i razgovora. Možemo to odbaciti.9' – Pošto američki predsjednik ima 60 plus 30 dana bez odobrenja Kongresa da vodi borbena dejstva. Prošli smo prvih trideset. Pretpostavljam da će drugih trideset donijeti novu eskalaciju na novom nivou. Simptomatično je sakupljanje ogromne količine američke vojske i to specijalnih jedinica.10' – Slanje ogromnog broja specijalnih vojnih jedinica američke vojske označava da će se izvršiti neki ciljani udar, upad unutar Irana, a vidim da pretpostavljaju mnogi da će to biti ostrvo. Nisam baš siguran da će to tako izgledati kao što svi govore u ovom momentu i računaju. Ja mislim da će tu biti nekih iznenađenja i da će taj udar biti na nešto sasvim drugo.11' – Specijalne jedinice SAD i Izraela su opremljene novim metodama naoružanja koje, vjerujte mi, mali dio koji se zna do jučer je bio naučna fatastika. To su nevjerovatne priče od robota do specifičnih novih tehnologija. Oni za cilj imaju nešto sasvim drugo, a vidjet ćemo da li je to možda ulazak unutar sistema, promjena određene strukture... Vidimo da po metodologiji i izjavama, obično se tako gdje očekujete ne desi ništa nego na sasvim drugoj strani.12' – Iran je ogromna zemlja i moramo to uzeti u obzir. To je 35-40 BiH. Zamislite šta to znači u globalnom kompleksu i ne možemo to minimizirati. Imaju ogromne resurse i dugo su se pripremali za ove stvari. Ne bih umanjivao njihovu snagu i uticaj.13' – Ovo su teška i tužna vremena. Sve se te stvari dugo pripremaju. Samo se kod nas misli da se te stvari dogovaraju u nekom kafanskom razgovoru.14' – Ako se sjećate akcije sa pejdžerima koju je Izrael završio ta akcija je pripremana više od deset godina. I ova zadnja kako su otkrili lokacije Iranaca, pa više od godinu dana su kroz sistem pratili gdje se kreću.15' – Nisu to stvari koje se rade za dan-dva, niti je ovo prebacivanje marinaca tek tako. Ako se do trećeg čina pojavi puška ona će na kraju i opaliti. Amerika zna šta radi.16' – Sa američke strane su stvari odavno pripremane, sa izraelske pogotovo, sa iranske također. Svi su se oni pripremali. Iznenađene su možda neke od zaljevskih zemalja koje je Iran napao.17' – Abrahamski dogovor je bio početak stvaranja jednog mirnog Bliskog istoka. Naravno te zemlje nisu između sebe kompaktne u smislu zajedničkih interesa. Mogu reći da najbolje funkcioniše sistem Emirata. To je možda najbolja formula za Bliski istok.18' – I tu se stvara napetost jer je došlo do masovnog preseljavanja poslova u Dubai, u UAE. Postalo je nesigurno i možemo reći da se ide na situaciju da to nije idealni način funkcionisanja jedne države iako se do sada pokazalo da je to najidealniji način.19' – Manje više stvari su koordinirane. Vidite koliko su svi spojedini zajedno u stvaranje novog svjetskog poretka. Ne mislim da bilo koji predsjednik ili premijer ima apsolutnu moć da bude medijator u pregovorima.20' – Na sve ovo gledam kao dovor između velikih sila. Malo se zna jedan detalj koji je jako interesantan, a to je da se jako dugo radi na digitalnom juanu. Digitalni juan u suštini treba da bude preteča digitalnog novca, čak nije ni digitalni euro na kojem se također radi dugo, nego digitalni juan.21' – Kada bi vam samo počeo nabrajati centralne banke kojih država rade zajedno sa Kinom na tom projektu vjerujem da bi mnogi bili iznenađeni. Ako se jedan segmet dao Kini, znači učestvuju svi zajedno u tim svjetskim dogovorima. Sve ovo tragično i užasno što se dešava ima neki cilj.22' – Puno se odvija iza kulisa. Vidimo da je nova diplomatija u potpunosti promijenila staru diplomatiju. Pokazuje lice koje je vrlo agresivno, ima izjave koje je vrlo teško stvatiti. BiH nije ni staru diplomatiju preradila već godinama kako treba. Možda će se lakše uklopiti u ovu novu, vjerovatno u ovaj dio koji je vulagaran i neprijatan u izjavama.23' – Mnoge države se pripremaju za novu diplomatiju. Imate vanjski sloj koji je neprijatan, ružan, vulgaran, drugačiji od onoga što je bio godinama. Ispod toga imate stvaranje jedne nove ekonomske diplomatije koja je postala osnova diplomatije. To znači da države prave specijalne timove. Počinje jedan ekonomsko-diplomatski rat.24' – Iza kulisa se radi puno dilova, razmjenjuju se sirovine, dogovaraju se sfere uticaja nad energentima, nad vodom, to je važno za BiH i Hrvatsku.25' – BiH je sada u poziciji da se ne pita mnogo. Ovo je ponižavanje sa izlascima iz auta i slikanjima na granici. To su sve posljedice diplomatske neučinkovitosti. Država ovakvim upravljanjem je dovedena u tešku situaciju.26' – Novim metodama trebamo se potruditi da budemo za stolom, a ne na stolu. Mi smo u drugoj fazi Gutenberga propustili šansu i nismo učestvovali. Sada imamo solidan broj jako dobrih firmi i programera koji već rade za novi svijet i to nam je ogromna šansa. Imamo ono što nam treba, imamo mlade pametne ljude, imamo vodu, imamo struju i imamo mogućnost da se u ovoj fazi priključimo.27' – To bi nas zaštitilo teritorijalno. Situacija na Bliskom istoku će trajati onoliko koliko je njima potrebno da bi ostvarili krajnje ciljeve. Krajnji ciljevi nisu osvajanje teritorija.28' – Krajnji ciljevi su stvaranje novog svjetskog poretka. Vremenski koliko će sve trajati teško je procijeniti. Da li Iran ima skrivenih aduta? Pa naravno da ima, ne treba to potcijeniti. Vidite kako Mask i cijela ta ekipa imaju moć preko Starlinka. Ne treba gledati samo puške tenkove i vojnu moć, već i digitalnu stranu.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal Avaz TV.</a>

On je analizirao situaciju na Bliskom istoku, te govorio o mogućim scenarijima u narednom periodu kada je u pitanju vojni sukob, ali i ekonomskim posljedicama tih dejstava

Video / Draško Aćimović upozorava: Amerika će izvršiti ciljani upad u Iran, doći će do iznenađenja

Distrikt Brčko uskoro će dobiti svoju berzu, što bi, kako navode pojedini stručnjaci, moglo utjecati na tržište vrijednosnih papira u cijeloj državi. Inicijativa za osnivanje Berze Brčko distrikta BiH (BRX), predstavljena krajem 2025. godine, mogla bi označiti prekretnicu. Američki angažman i široka zapadna međunarodna podrška garantuje da će nova berza privući znatno veći broj kompanija te da će oživjeti tržište kapitala u BiH. Naglašeno je da je cilj uspostaviti modernu berzu koja će biti privlačna investitorima iz BiH i inostranstva, uz visok nivo transparentnosti i zaštite od korupcije. Planirana je i primjena savremenih tehnologija, kao i mogućnost korištenja digitalnih valuta u skladu sa zakonom.- Imamo vrlo malo informacija kako će funkcionisati ova berza. Vidjeli smo, nakon što se pojavio Rafi Gregorian (Raffi Gregorian) u Brčkom, da su oni promijenili svoje zakone, napravili zakonski okvir da bi se berza mogla registrovati i otvoriti – kaže Siniša Vukelić, glavni urednik portala Capital.

<h2>Zaduživanje entiteta</h2>Na pitanje da li je ovo napravljeno za zaduživanje entiteta, Vukelić je istakao da je to u domenu špekulacija jer nemamo pouzdane informacije. S druge strane, ekonomski stručnjak Davud Bećirović ističe da je suštinska stvar što je kod nas na sceni zatvoreni krug zaduživanja, jer se javni sektor zaduži kod komericijalne banke kroz internacionalne institucije i radi emisije obveznica na postojećim berzama. - Velika je razlika između RS i FBiH. Federacija se zadužila, ja mislim, po 3,5 posto nedavno, a RS po 6,15 posto na Londonskoj berzi. E sada moguće da je pozadina ove berze da bi se moglo olakšati neko dodatno zaduživanje – kazao je Bećirović.

Istakao je da prema zakonskim okvirima entitet može emitovati obveznice na organizovanom tržištu kapitala, u ovom slučaju Brčko Distrikta kada se ispune svi tehnički uslovi. S druge strane, istakao je problem nepostojanja zakona o dualnom listingu, jer npr. BH Telecom ne može raditi na federalnoj berzi i na berzi Brčko distrikta.<h2>Američka podrška</h2>Podršku ovom projektu pružila je i Ambasada SAD, dok operativni razvoj predvodi kompanija „Capital Markets Development“ na čijem je čelu Jan Kozubski, koji iza sebe ima višedecenijsko iskustvo u američkim institucijama i međunarodnim projektima, a ističe da BiH vidi kao prostor velikog, ali nedovoljno iskorištenog potencijala. Kozubski je ranije kazao da je tržište kapitala u BiH slabo razvijeno, ali da postoji značajan kapital koji je trenutno vezan za nekretnine i bankovne depozite. Upravo zato nova berza ima potencijal da aktivira ta sredstva i podstakne ekonomski rast.Planirano je povezivanje s regionalnim i evropskim tržištima kapitala, što je ključno za razvoj. Brčko distrikt se pritom izdvaja kao stabilno i poslovno okruženje. Ako se ispune regulatorni uslovi, berza bi mogla početi s radom do kraja 2026. godine, uz dodatne usluge u 2027., čime bi značajno unaprijedila investicijski ambijent u Bosni i Hercegovini.<h2>Prednosti</h2>Kao jedna od ključnih prednosti BRX-a navodi se uvođenje tokenizacije imovine, što omogućava sigurnije i transparentnije transakcije. Uz to, Brčko distrikt već nudi povoljne uslove poslovanja, uključujući niske poreze i potencijalne dodatne olakšice za kompanije koje se registruju i kotiraju na berzi. Za razliku od postojećih berzi u Sarajevu i Banjoj Luci, koje su uglavnom fokusirane na javni sektor, berza u Brčkom trebala bi biti usmjerena na privatne kompanije i prikupljanje kapitala. Poseban fokus bit će na efikasnijem trgovanju, bržem pristupu sredstvima te smanjenju političkog utjecaja, navedeno je ranije.

Entiteti bi mogli emitovati obveznice na organizovanom tržištu kapitala, kada se ispune svi tehnički uslovi

Tržište kapitala i moguća zaduživanja: Šta donosi otvaranje berze u Brčkom?

Sve izraženija ekonomska kriza, stalna poskupljenja osnovnih životnih namirnica i energenata, kao i globalne nestabilnosti i sukobi, dodatno pogoršavaju životni standard građana Bosne i Hercegovine. Mnogi se svakodnevno suočavaju s nemogućnošću da podmire osnovne troškove, dok su plaće i penzije daleko od stvarnih potreba.Zbog takvih okolnosti, sve je više ljudi koji se nalaze na samom rubu egzistencije, primorani da pomoć traže od humanitarnih organizacija. - U posljednjem periodu bilježimo blagi porast broja osoba koje nam se obraćaju za pomoć. Iako taj porast nije drastičan, jasno je da sve više građana osjeća posljedice poskupljenja i ekonomske nesigurnosti, zbog čega im je podrška sve potrebnija – kazali su nam iz Udruženja „Pomozi.ba“.<h2>Opterećen budžet</h2>Muslimansko dobrotvorno društvo „Merhamet“, koje ima 48 javnih kuhinja i u kojem se svakodnevno hrani gotovo 8.000 stalnih korisnika, navodi da se eskalacija krize osjeti i kod njih.- „Merhametu“ se nakon svake krize, pa i ove posljednje koja je eskalirala u svijetu, javljaju brojni građani kojima je dodatno opterećen porodični budžet i ugrožena egzistencija zbog svakodnevnih poskupljenja osnovnih životnih namirnica, kao što su hljeb, mlijeko, meso i povrće. Nerijetko oni traže jednokratnu pomoć, sredstva za kupovinu lijekova i plaćanje režija – kazali su nam iz „Merhameta“.Dodali su da shodno svojim mogućnostima nastoje svima pomoći kako bi im ublažili tešku situaciju u kojoj su se, ne svojom voljom i krivicom, našli. <h2>Broj će rasti</h2>Enaida Višo, sekretarica Crvenog križa KS, kazala je da se broj smanjio prošlog mjeseca, ali da se sada povećava i da se javljaju ljudi koji su stvarno gladni.- Mislim da će taj broj porasti jer sve više ljudi nema sredstva za život i mora se javiti na narodne kuhinje. Bude li povećanje, mi smo tu i imamo kapacitete i uradit ćemo sve što je u našoj moći – kazala je Višo za „Avaz“.Javne kuhinje i udruženja bilježe povećan broj korisnika, među kojima su, osim socijalno ugroženih, i oni koji su do jučer imali stabilna primanja. Ovakvi trendovi jasno ukazuju na produbljivanje socijalne krize i potrebu za hitnim sistemskim rješenjima.<h2>Narodna kuhinja Stari Grad</h2>- Trenutno imamo 550 redovnih korisnika, ljudi koji su ostvarili pravo na topli obrok za čitavu godinu. Ima dosta ljudi, u ramazanu je bilo, pa evo i dan-danas se javljaju ljudi koji su u stanju potrebe, a nisu redovni na kuhinji. Hvala Bogu, imamo eto nekih zaliha hrane, nešto je ostalo od ramazana pa možemo izaći u susret, a kako će biti u budućnosti, to ne zna niko – kazao je Amir Radeljaš iz Narodne kuhinje Stari Grad.

Javljaju se brojni građani kojima je dodatno opterećen porodični budžet i ugrožena egzistencija zbog svakodnevnih poskupljenja

Ekonomska kriza i poskupljenja pogađaju: Gladni i oni koji imaju prihode

Interes medicinskih radnika iz Bosne i Hercegovine za odlazak na rad u zemlje Evropske unije, tokom protekle godine znatno je opao, što potvrđuju i podaci o izdatim radnim dozvolama. Prošle godine u Njemačku su otišla svega 64 medicinska radnika sa srednjom stručnom spremom, a sličan pad zabilježen je i kod odlazaka u Sloveniju. Ovaj podatak nametnuo je pitanje da li je riječ o stvarnoj stabilizaciji domaćeg zdravstvenog sistema ili samo privremenom trendu uzrokovanom globalnim okolnostima. Senad Sadiković, predsjednik Sindikata zdravstvenih radnika u KS, kazao je za „Avaz“ da su poboljšanju stanja umnogome doprinijeli pregovori oko kolektivnih ugovora koji su obezbijedili bolje uslove zdravstvenim radnicima.- S druge strane, otvaranje novih privatnih bolnica i klinika, koje nude bolje uslove, također utječe na kretanje kadra. Na taj način uposlenici imaju mogućnost dodatne zarade radeći u privatnom, ali i u javnom sektoru. Ne mogu reći da smo na taj način značajno unaprijedili kvalitet usluga, ali svakako ni u drugim dijelovima Evrope uslovi nisu mnogo bolji nego kod nas – istakao je Sadiković.<h2>Veliki broj specijalizacija</h2>Sadiković je istakao i da je sigurno da će u narednom periodu doći do potpune stabilizacije, prije svega zato što je u posljednje vrijeme raspisan veliki broj specijalizacija, a značajan broj kadra je primljen u javne zdravstvene ustanove, od primarnog do tercijarnog nivoa.

- Kada govorimo o poboljšanju uslova za medicinske radnike, važno je naglasiti da su poboljšanja obuhvatila sve, i doktore, i medicinske sestre, kao i ostale zaposlene u zdravstvenom sistemu. Primjer toga je povećanje satnice i cijene rada, koje se odnosi na sve, ne samo na medicinske sestre, tehničare i doktore, već i na administrativno osoblje, ekonomske službe, kao i NK radnike uključene u proces rada – objašnjava Sadiković.<h2>Sigurnosna situacija u svijetu</h2>Ističe da je i trenutna sigurnosna situacija u svijetu sigurno jedan od bitnijih razloga zbog čega se dio ljudi vraća ili odustaje od odlaska iz zemlje.- Možemo reći da su u našem regionu trenutno, u određenoj mjeri, čak i sigurniji uslovi nego u nekim zemljama u koje su ranije odlazile naše kolege. Ipak, ključni faktor ostaju bolji uslovi rada. Naš kadar godinama radi prekovremeno, od kliničkih centara do drugih zdravstvenih ustanova, a taj rad često nije bio adekvatno plaćen – istakao je.Uprkos smanjenom odlasku u inostranstvo, zdravstveni sektor u Bosni i Hercegovini i dalje se suočava s brojnim izazovima, uključujući nezadovoljstvo zaposlenih i najave štrajkova zbog niskih primanja u oba entiteta.Udruženja poslodavaca upozoravaju da pad odlazaka radnika u EU ne treba nužno tumačiti kao pozitivan signal, jer može ukazivati na usporavanje ekonomskih aktivnosti na tim tržištima, što bi se posredno moglo negativno odraziti i na domaću privredu i izvoz.<h2>Privatne bolnice</h2>- Kada je riječ o privatnim bolnicama i klinikama, njihov razvoj u ovom trenutku nam u određenoj mjeri odgovara, jer jasno pokazuje razliku između mogućnosti privatnog i javnog sektora. Prihvatamo tu vrstu konkurencije između javnog i privatnog zdravstva, ali uz uslov da se ona odvija u realnim okvirima i u skladu s jasno definisanim pravilima rada – kazao je Sadiković za „Avaz“.

Udruženja poslodavaca upozoravaju da pad odlazaka radnika u EU ne treba nužno tumačiti kao pozitivan signal

Sve manje medicinara iz BiH odlazi u EU: Privatni sektor i bolji uslovi zadržavaju zdravstvene radnike

Amir Hrustanović je aktivni, višegodišnji član Udruženja “Sarajevo Taxi”, a za “Dnevni avaz” je ispričao nevjerovatnu priču o povjerenju, prijateljstvu i poštovanju koje je prevazišlo granice poslovnog i prešlo u nešto porodično. Riječ je o najstarijoj mušteriji “Sarajevo Taxija”, koja, prema riječima Hrustanovića, koristi njihove usluge još od osnivanja kompanije 1946. Godine, i to ne samo ona njego cijela njena porodica.

- Gospođa se zove Šerifa Šarac i rođena je na Vratniku, tačnije u ulici Sumbul-česma. Bila je udata za gospodina Nedima Šarca, profesora i dekana Fakulteta političkih nauka u Sarajevu. Njegov brat bio je general u Generalštabu Titove armije, Džemil Šarac, a njihov otac bio je Zaim Šarac, nekadašnji predsjednik Vlade Bosne i Hercegovine u Jugoslaviji – ispričao je Hrustanović za “Avaz”.<h2>Velika proslava</h2>Gospođa Šerifa bila je domaćica. Kako sama kaže, u takvom okruženju imala je dovoljno obaveza. Samo koliko je košulja trebalo oprati bilo je sasvim dovoljno. Međutim, iako je bila domaćica, izuzetno je svestrana i talentovana za umjetnost, slikanje i pisanje.- Voli da slika, a svoje slike je uglavnom poklanjala. Nisu bile namijenjene prodaji, već darivanju. Također je objavila nekoliko knjiga. Vjerujte, to su priče koje, kada počnete čitati, čitate u jednom dahu i ne možete stati. Toliko je ova gospođa bila svestrana i uspješna – kazao nam je Hrustanović.Sve ovo možda i ne bi bilo toliko neobično i nevjerovatno da gospođa Šarac nije prije nekoliko dana napunila ni manje ni više nego stotinu godina, a proslavi njenog rođendana, osim porodice i bliskih prijatelja prisustvovali su i iz Udruženja “Sarajevo Taxi”.

- Možete misliti kako je to bilo kad su u tom restoranu, gdje je proslava i bila, vidjeli o čemu se radi, svi su zajedno s nama i pjevali i pljeskali. Čak je bio i sazlija, pošto ona voli jako sazliju. Njena kćerka je organizovala sve i Šerifa je s njim zajedno otpjevala nekoliko pjesama – kazao je.Na pitanje kako je došlo do toga da odnos mušterija–vozač preraste u nešto mnogo više, Hrustanović odgovara da se to može razumjeti tek kada upoznate o kakvoj je ženi riječ. Ona je, kako kaže, puna emocija i ljubavi i uvijek ima prave savjete.- Vjerujte, ja sa svojih 57 godina, kada mi zatreba savjet, odem kod nje i pitam: „Šta Vi, teta Šeko, mislite o tome?“ Kada sam u nedoumici, njen savjet poslušam i mogu reći da vrijedi zlata. Što se tiče “Sarajevo Taxija”, ja sam, koliko znam, među starijim vozačima koji aktivno voze gospođu, možda treći ili četvrti po stažu. Međutim, nije riječ samo o meni. Svi mi iz firme, koliko god možemo, učestvujemo u njenom svakodnevnom životu. Na raspolaganju smo joj za sve što joj treba, bilo da je riječ o odlasku u apoteku, kupovini ili bilo kakvoj drugoj potrebi – objašnjava.<h2>Druga majka</h2>Amir ističe da je smatra drugom majkom, a ona njega drugim sinom i da ga tako i zove, dok ga njena kćerka oslovljava kao brata. Važno je istaći da teta Šeka, kako je svi zovu, ima porodicu, ali da svi oni žive vani, dok ona u Sarajevu živi sama.Zbog toga je sve ovo što rade sarajevski taksisti, a posebno Amir, za nju nešto veliko i posebno. Kaže da nema gdje nisu zajedno išli. Vozili su je i na more i na planine, a toliko povjerenje ima u njih da dijeli i najsitnije detalje iz svog života.<h2>Puna života sa sto godina</h2>- Istina, unazad otprilike godinu malo je oslabila, i na nogama i sa sluhom, ali do prije godinu bila je izuzetno aktivna. Čim dođe proljeće, zvala bi: „Amire, idemo da vidimo šume, tada su najljepše u beharima“. Ako je bilo vrijeme za more, išlo se na more. Ako ne, onda smo obilazili Sarajevo i okolinu. Uvijek je koristila naše usluge, i u gradu i van njega – kazao je Hrustanović.

Ja sa svojih 57 godina, kada mi zatreba savjet, odem kod nje, kazao je Hrustanović

Video / Dirljiva priča o teti Šeki i sarajevskim taksistima: Šerifa Šarac ima 100 godina, a Amir je njen četvrti vozač

Kompanija H&amp;P iz Zvornika nakon što je preuzela zeničke pogone „Arcelor Mittala“ u krugu željezare planiraju gradnju spalionice kako bi iz otpada dobijali energiju za potrebe kako željezare, tako i za gradsko grijanje. Takvo postrojenje isti vlasnici namjeravaju izgraditi i u Zvorniku, gdje su proceduru za dobijanje dozvola već pokrenuli. Kada je riječ o Zenici, procedura za spalionicu kapaciteta 400.000 tona godišnje još nije zvanično pokrenuta, ali jeste građanska inicijativa protiv takvog projekta.- Plan upravljanja otpadom jedan je od najvažnijih strateških dokumenata u oblasti zaštite okoliša u Federaciji BiH. Smatrali smo da je važno ukazati na njegove nedostatke i animirati institucije Zeničko-dobojskog kantona, ali i druge subjekte u Federaciji, da se aktivno uključe u javnu raspravu – istakao je za „Avaz“ predsjednik Udruženja „Eko forum“ i dekan Politehničkog fakulteta u Zenici Samir Lemeš.<h2>Novo zlo</h2>Govoreći o eventualnoj izgradnji spalionice otpada u Zenici, Lemeš naglašava da bi takav projekt bio neprihvatljiv iz više razloga.- Prvo, Zenica ne želi da jednu prljavu tehnologiju zamijeni drugom. Nakon najavljenog gašenja metalurške proizvodnje, ne želimo da umjesto toga dobijemo novu zagađujuću industriju – kaže on.Drugi problem je, dodaje, specifičan geografski položaj grada, jer se Zenica nalazi u kotlini koja ima nepovoljne meteorološke uslove za rasipanje zagađenja, te u takvim okolnostima svaki novi izvor zagađenja predstavlja ozbiljan rizik za kvalitet zraka. Treći razlog odnosi se na količine otpada koje se generišu u Zenici i okolnim gradovima.

- Te količine su nedovoljne da bi takvo postrojenje bilo isplativo, što znači da bi se otpad morao uvoziti. Za nas je potpuno neprihvatljivo da Zenica postane odlagalište otpada iz drugih zemalja ili regiona – ističe on.<h2>Tretiranje otpada</h2>Poseban problem, prema njegovim riječima, predstavlja način na koji se u strateškim dokumentima tretira otpad.- U evropskim direktivama jasno je definisana hijerarhija upravljanja otpadom. Prije spaljivanja ili odlaganja na deponije potrebno je povećati reciklažu, ponovnu upotrebu materijala i smanjiti količinu otpada koja se proizvodi – objašnjava Lemeš.On upozorava da u dokumentu nema planova za uvođenje depozitnog sistema za ambalažu niti za zabranu određenih vrsta ambalaže, što su osnovni koraci za smanjenje količine otpada, te da se stiče utisak da se, umjesto smanjenja otpada, ide ka tome da ga ima što više, kako bi se spaljivao.<h2>Ni savremeno filtriranje nije rješenje</h2>– I kada se ugradi najmodernija tehnologija filtriranja, ostaju velike količine pepela i šljake s kojima se mora dalje upravljati. Na taj način jedan problem samo zamjenjujemo drugim, što dugoročno ne donosi rješenje – kazao je Lemeš za „Avaz“.<h2>Spalionice u tri grada</h2>U međuvremenu je Federalno ministarstvo okoliša i turizma uputilo na javnu raspravu Plan upravljanja otpadom Federacije BiH za period od 2026. do 2030. godine. U tom dokumentu, kako ističe Lemeš, planirana je izgradnja triju spalionica otpada – u Sarajevu, Mostaru i Bihaću.

Zenica ne želi da jednu prljavu tehnologiju zamijeni drugom, kazao je Lemeš

Građani se bune protiv spalionice: Ne želimo postati odlagalište otpada

U novom izdanju “Avazovog intervjua” gost je bio Jahja Muhasilović, profesor međunarodnih odnosa, koji je govorio o trenutnoj situaciju na Bliskom istoku.

Na portalu "Avaza" ste mogli pratiti najzanimljivije izjave iz intervjua.1' – Trenutno zvaničnih pregovora nema. Iza kulisa najvjerovatnije postoji određena komunikacija. Ono što su drugi ratovi pokazivali, pa i ovaj, koliko god na terenu situacija bila zaoštrena uvijek postoji neki diplomatski kanal kako stvari ne bi totalno izmakle kontroli. Vjerujem da postoji određena komunikacija između SAD i Irana, sumnjam da ima između Izraela i Irana, ali vjerovatno Amerikanci obavljaju taj dio posla za Izraelce.&nbsp;2' – Izrael vrši ogroman pritisak da se ne prestane sa ovim ratom. Iranci su se već dva puta opekli gdje su bili napadnuti u toku pregovora u trenucima kada su Amerikanci tvrdili da je dogovor blizu. Ne vjerujem da će se Iranci treći put prekalkulisati dok ne dobiju čvrste garancije od SAD da će povući trupe iz regije, podici sankcije i druge ustupke uraditi što se u ovom trenutku ne čini realnim. 3' – Ukoliko bi to uradili Amerikanci, to bi bila kapitulacija i Sjedinjenih Država i Izraela. Njima ne pada na pamet da pristanu na tako nešto. To dovodi Trampa u vrlo nezavidnu poziciju jer se nije desila ta brza pobjeda, a Iran je pružio nevjerovatan otpor. S druge strane Iran je krenuo u strategiju gađanja cijele regije i u stvaranje globalnog haosa i globalne energetske krize kroz zatvaranje Hormuškog tjesnaca. Amerikanci nisu vjerovali da Iran može ovako dugo držati Hormuz pod blokadom.4' – Amerikanci su očekivali da će za nekoliko dana srušiti režim, da će ih tako jako udariti da će to unutrašnje nezadovoljstvo koje postoji unutar Irana natjerati režim da padne. Ohrabrile su ih demonstracije prije rata, međutim nakon napada došlo je do konsolidacije populacije unutar Irana. To je faktor iznenađenja i faktor koji je odužio cijeli ovaj sukob.5' – Treći problem za Trampa je što se približavaju tzv. “midterm izbori”, izbori za američki Kongres. Tramp ne želi da izgubi podršku Kongresa.6 – Amerikanci upravo sada improvizuju. Pokušavaju da se izvuku iz krize i to im niko ne uspjeva. Druga stvar je što pokušavaju da delegiraju odgovornost na način da oforme koaliciju. Međutim u tu koaliciju NATO članice i njihovi strateški partneri ne žele da se odazovu jer ne vide interes zašto bi njihovi vojnici ginuli u ovom ratu.7' – Zadnje rješenje do kojeg je Tramp došao je da se aktivno uključe arapske zaljevske zemlje koje su pod direktnim udarima Irana. Ukoliko i dođe do nekog saveza to bi moglo biti po abrahamskom modelu. Tramp je svjestan toga da bez kopnene ofanzive ovaj rat ne može dobiti.8' – Ja mislim da je kopnena ofanziva suluda ideja, jer je iranska topografija vrlo nezgodna. Iran je zemlja od 93 miliona stanovnika i zemlja koja ima nevjerovatnu nacionalnu mobilizovanost i volju za rat u ovom trenutku tako da bilo bi potrebno nekoliko miliona američkih, izraelskih i aparskih vojnika da bi oni eventualno mogli naštetiti Iranu.&nbsp;9' - Kopnena invazija je neizvodiva. Svako ko potpiše takvu operaciju je potpisao nešto što je desetostruko gore od Vijetnama ili Afganistana. Ne vjerujem da su američki vojnici do te mjere spremni da se žrtvuju za Izrael.10' – Ukoliko bi neko potpisao kopnenu invaziju, potpisao bi ozbiljnu kapitulaciju i bruku za američku vojsku na Bliskom istoku, jer u ovakvim okolnostima Iran je neosvojiv. Ne treba potcijeniti da je Iran pod ozbiljnim udarom i da trpi ozbiljne gubitke i civilne i ifrastrukturne. 11' – Za Iran je mnogo gore da rat naglo stane. Ukoliko rat naglo stane, svo nezadovoljstvo koje se godinama akumulira, koje je intenzivirano nakon Dvanaestodnevnog rata, samo će buknuti onog trenutka kada Iranci shvate da nema vanjskog pritiska.12' – Buknuli bi ozbiljni protesti u Iranu jer Iran mimo ovog rata nije u dobroj situaciji, nije bio godinama zbog zbog američkih sankcija, ali sada su u još težoj situaciji.13' – Rusija je dosta oslabljena u toj regiji. Nisu se pokazali kao dovoljno solidarni sa Iranom jer ipak je Iran njima u Ukrajini dao konkretnu pomoć. Iran je vrlo bitan za Kinu sa više aspekata. 14' – Kina ukoliko adekvatnije i konkretnije ne pomogne Iranu bojim se da će preskočiti ovaj voz jer trenutno je na sceni formiranje novog Bliskog istoka. Ukoliko Kina propusti vagon bojim se da u budućnosti neće biti faktor.15' – Sve zemlje kalkulišu, nijedna zemlja ne želi gubitke, međutim bez žrtve ne može se postati velika sila. Saudijska Arabija se može smatrati regionalnom silom, Emirat već i ne. Sada će spasnuti sve vanjskopolitičke operacije UAE i mislim da to i nije loše, jer mislim da su Emirati vodili jednu poprilično malignu vanjsku politiku.16' – Nestanak Ujedinjenih Arapskih Emirata sa vanjskopolitičke scene je jedan od pozitivnih rezultata ovog rata. Saudijskoj Arabiji nije baš drago što moraju ići u ovaj sukob. Pokušali su da se pomire sa Iranom, ali od tog pomirenja nema ništa.17' – Turska je vrlo oprezna. Turska je svjesna da ukoliko sukob potraje da će dovesti do slabljenja svih regionalnih sila, ponajviše Izraela, Irana i arapskih zemalja, što oni vide kao priliku da isplivaju kao regionalni hegemon. I ukoliko se ne uključe u sukob ja vjerujem da će tako i isplivati. Zato se mnogi svim silama trude da uključe Tursku u ovaj sukob. Imali ste određene raketne napade prema Turskoj i mislim da su oni išli isključivo u svrhu uključivanja Turske u sukob.18' – Situacija je vrlo složena i za samu Tursku, ako i za druge regionalne sile, međutim mislim da je za Tursku situacija trenutno najpovoljnija. Svi se nude da budu medijatori pregovora, ali na kraju će biti ona zemlja koja ostane neutralna. Oman se nudio i to jedna od rijetkih zemalja kojoj Iran vjeruje. Katar se nudio međutim, Iranci ne vjeruju do te mjere Kataru. 19' – Katar i Oman su bili mete napada i oni ne mogu biti medijatori. Pakistan isto tu nije logičan. Ostaje jedino Turska u regiji ukoliko ostanu po strani. Ukoliko ostanu neutralni mislim da bi oni bili najlogičniji medijatori ovog sukoba. 20' – Može biti neka država koja uopšte nam veze sa regijom. Možda se Egipat u nekom trenutku ponudi. Izrael pokušava da se teritorijalno proširi.&nbsp;21' –&nbsp;Oni imaju ambiciju da se teritorijalno prošire, alii h i okolnosti na to tjeraju jer većina Jevreja živi u dijaspori. 22' – Gdje god je Izrael zadnjih godina bio vojno involviran, oni su anektirali taj dio. 23' – Izrael ima ogromnu zaleđinu. Dvije su stvari koje Izraelu daju prednost nad drugima, jedno su Sjedinjene Američke Države, a drugo je dobra obavještajna služba.24' – Bez SAD, Izrael ne bi imao ni petinu ove snage koju ima i definitivno ne bi mogao voditi rat protiv Irana. Izrael je slab bez saveznika.25' – Iran bi porazio Izrael u ovom ratu da nemaju saveznike. Kapaciteti Irana se rapidno smanjuju ali oni konstantno proizvode i dopunjavaju i uvoze sa strane.26' – Iran definitivno ima kapacitete da nastavi sukob, ali očekujem u narednom periodu smanjivanje inteziteta ovog sukoba. Možda će biti 20 posto od onoga sa početka, ali je to sasvim dovoljno da naštete Izraelu.27' – Činjenica da Iran nastavlja blokadu Hormuza će produbiti krizu. Oni su svjesni da mogu nastaviti sa manjim intezitetom, ali da isti efekat izazivaju. Ovo nije ni blizu koliko daleko ovaj sukob može otići. Još uvijek sve strane limitirano djeluju. Mogu Amerikanci još jače udariti, ali mogu i Iranci. Iran ima takve rakete koje mogu gađati Evropu. Iran sad u ovom trenutku da odluči gađati Evropu, kako će im odgovoriti?28' – Iran ima dovoljno karata da dodatno eskalira situaciju, što može izazvati domino efekat u regiji i svijetu. Davno smo ušli u regionalni rat, sad je pitanje hoćemo li ući u globalni rat.29' – Ima jako puno neuralgičnih tačaka koje se mogu dići. To bi uvlačilo jednu za drugom države svijeta u rat.30' – SAD i Izrael shvatili da ubistvom visokih iranskih zvaničnika ne postižu mnogo, ali će nastaviti da ih ubijaju, jer obezglavljivanje lidera izaziva određenu štetu. Iran se ne može sasuti kao kula od karata ubistvom vrhovnog vođe. Amerikanci previđaju da je Iran prije svega složen sistem.31' – Ušli smo u složenu eru i ne vjerujem da će sukob brzo prestati. Može samo doći do smanjivanja inteziteta.32' – Mislim da će se rat proširiti na druge regionalne zemlje i imat ćemo ozbiljnu energetsku krizu. Osjećaj nesigurnosti će se pojačati. U konačnici neke od država neće više postojati.33' – Generalni rat na Bliskom istoku mnoge države u regiji neće preživjeti.34' – Ući ćemo u novi Bliski istok. Mislim da će se saveznici koje Izrael ima u jednom trenutku promijeniti.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal Avaz TV.</a>

Za Iran bi mogao biti problem ako bi rat naglo stao, nezadovoljstvo koje se godinama akumulira, bi eskaliralo

Video / Jahja Muhasilović: Iran ima rakete s kojima može gađati Evropu, pitanje je koliko će Turska biti neutralna

Na evidencijama zavoda za zapošljavanje širom Bosne i Hercegovine krajem 2025. godine nalazilo se gotovo 314.794 nezaposlenih osoba. I dok brojke u 2026. pokazuju blagi pad, podaci s terena otkrivaju isti problem, posla ima, ali radnika nema tamo gdje su najpotrebniji.&nbsp;Nezaposlenost nije ravnomjerno raspoređena širom zemlje. Najveći broj nezaposlenih nalazi se u Federaciji BiH, što je i očekivano s obzirom na broj stanovnika. Republika Srpska ima manji broj nezaposlenih, dok Brčko distrikt predstavlja posebno tržište rada sa specifičnim kretanjima.<h2>Manji bh. entitet</h2>Prema entitetskim podacima, u Republici Srpskoj je zaključno s decembrom 2025. godine evidentirano 49.570 nezaposlenih, što je za gotovo 7,4 posto manje nego godinu ranije. Ipak, poslodavci u ovom entitetu i dalje upozoravaju na nedostatak radne snage, posebno u građevinarstvu, prerađivačkoj industriji, šumarstvu, zdravstvu i obrazovanju.Najtraženija zanimanja su tesari, armirači, zidari, građevinski radnici, ali i pekari, šivači i šumarski radnici. U zdravstvu nedostaju medicinske sestre i ljekari, dok obrazovni sektor traži nastavnike matematike, fizike i informatike, kao i vaspitače. S druge strane, među visokoobrazovanim najviše nezaposlenih i dalje su ekonomisti, pravnici i profesori razredne nastave.<h2>Nezaposlenost po kantonima</h2>Situacija u Federaciji BiH razlikuje se od kantona do kantona, zavisno od broja stanovnika, ali i brojnih drugih faktora. Najveći broj nezaposlenih bilježi Tuzlanski kanton, gdje je krajem januara 2026. godine evidentirano čak 60.425 osoba.&nbsp;Prema podacima Zavoda za statistiku Kantona Sarajevo otprilike 55.000 do 60.000 nezaposlenih osoba broji Sarajevski kanton. Slijedi Zeničko-dobojski kanton sa 46.760 nezaposlenih, u Unsko-sanskom i Srednjobosanskom ta brojka se kreće od 30.000 do 35.000 dok Hercegovačko-neretvanski kanton ima 24.168 osoba na evidenciji.

U manjim kantonima brojke su znatno niže, ali problemi su slični. U Zapadnohercegovačkom kantonu evidentirano je 9.789 nezaposlenih, u Kantonu 10 taj broj je 5.520, u Posavskom kantonu 3.522, dok Bosansko-podrinjski kanton Goražde bilježi 2.508 nezaposlenih osoba.<h2>Ko je najbrojniji na birou?</h2>Analiza strukture nezaposlenih pokazuje slične obrasce u gotovo svim dijelovima zemlje.Na evidencijama dominiraju ekonomski tehničari i maturanti gimnazije, prodavači, frizeri i ugostiteljski radnici, mašinski i elektrotehnički tehničari, pravnici i ekonomisti među visokoobrazovanim. U pojedinim kantonima, poput Zapadnohercegovačkog i Hercegovačko-neretvanskog, posebno su brojni i kvalifikovani radnici poput trgovaca, kuhara, automehaničara i bravara. Stručnjaci ističu da podaci ukazuju i na višak kadra u administrativnim i općim zanimanjima, posebno među osobama sa srednjom i visokom stručnom spremom.<h2>Ko nedostaje tržištu rada?</h2>S druge strane, gotovo svi zavodi za zapošljavanje izdvajaju ista deficitarna zanimanja.Najveći nedostatak bilježi se u građevinskom sektoru fale zidari, tesari, armirači i keramičari, zatim u industriji i zanatstvu gdje fale zavarivači, CNC operateri, bravari i električari. Također fali i vozača u transportu, ali i konobara i kuhara u ugostiteljstvu.Iako broj nezaposlenih formalno opada, stručnjaci upozoravaju da taj pad nije isključivo rezultat ekonomskog rasta, već i masovnog odlaska radnika u zemlje Evropske unije. Bez ozbiljnih reformi obrazovanja i tržišta rada, Bosna i Hercegovina će, zaključuju analitičari, i dalje imati isti problem koji se oslikava u višku radne snage na biroima i istovremenom hroničnom nedostatku radnika u ključnim sektorima.<h2>Paradoks tržišta rada</h2>Podaci jasno pokazuju paradoks bh. tržišta rada. Dok desetine hiljada ljudi traže posao, poslodavci istovremeno ne mogu pronaći radnike. Razlozi su brojni.&nbsp;Tu je neusklađenost obrazovnog sistema s potrebama privrede, nedostatak praktičnih znanja i vještina, odlazak radne snage u inostranstvo, ali i niske plaće i loši uslovi rada u pojedinim sektorima. Zbog toga se sve češće dešava da osobe s diplomama ekonomije ili prava čekaju posao godinama, dok se zanatska zanimanja gotovo odmah zapošljavaju, često i van granica BiH.


Najveći nedostatak bilježi se u građevinskom sektoru, fale zidari, tesari, armirači i keramičari

Zvanični podaci pokazuju blagi pad nezaposlenosti u BiH

Vrijeme je za ozbiljnu reformu u obrazovanju: Stotine hiljada nezaposlenih, a nema radnika

Mogućnost da se zatvorska kazna do jedne godine zamijeni novčanom otvara pitanje jednakosti pred zakonom.&nbsp;Prema važećim propisima, osuđeni može podnijeti zahtjev da kaznu zatvora otkupi po tarifi od 100 KM po danu, što znači da bi za godinu zatvora trebalo izdvojiti i do 36.500 maraka.<h2> Formalna i stvarna jednakost</h2>Upravo zbog toga u javnosti se sve češće postavlja pitanje da li je izbjegavanje zatvora rezervisano samo za osuđenike s dubokim džepom. Stručnjaci ističu da sama ideja alternativnih sankcija nije sporna, ali upozoravaju da se otvara dilema stvarne jednakosti među građanima.Profesor ustavnog prava Davor Trlin smatra da se pitanje otkupa kazne mora posmatrati i iz perspektive ustavnog prava i principa jednakosti.

- Pitanje otkupa kazne zatvora do jedne godine nesumnjivo otvara ozbiljne dileme s aspekta ustavnog prava, principa jednakosti i svrhe kažnjavanja – navodi Trlin.On pojašnjava da norma formalno važi jednako za sve, jer svaki osuđenik ima pravo zatražiti zamjenu kazne zatvora novčanom kaznom. Međutim, u praksi se javlja razlika između formalne i stvarne jednakosti.- Lice koje ima značajna finansijska sredstva realno može izbjeći izvršenje kazne zatvora, dok lice slabijeg imovnog stanja tu mogućnost nema. U tom smislu može se govoriti o posrednoj diskriminaciji zasnovanoj na imovnom statusu – upozorava Trlin.<h2>Pravo, a ne obaveza</h2>On dodaje da kratkotrajne kazne zatvora često imaju ograničen preventivni efekt i mogu proizvesti negativne socijalne posljedice, zbog čega mnogi savremeni pravni sistemi uvode alternativne sankcije poput novčanih kazni ili rada za opće dobro. Ipak, problem nastaje kada visina novčane kazne nije prilagođena imovinskom stanju osuđenika.- Ako svima odredite isti novčani iznos, formalno su svi jednaki, ali u stvarnosti taj iznos nema isti efekt. Za nekoga predstavlja ozbiljnu sankciju, a za nekoga zanemariv trošak – objašnjava Trlin.Zbog toga, kako navodi, brojni evropski pravni sistemi primjenjuju model u kojem se visina novčane kazne prilagođava prihodima osuđenog, čime se postiže stvarna jednakost u kažnjavanju.S druge strane, pravni stručnjak Milan Blagojević smatra da otkup zatvorske kazne do jedne godine, ako je zakonom propisan kao pravo, a ne kao obaveza, daje nadležnom sudu mogućnost da u svakom slučaju cijeni, zavisno od svih pravno relevantnih činjenica i okolnosti, da li treba dozvoliti da se takva zatvorska kazna otkupi ili ne, nezavisno od toga da li se radi o bogatom ili siromašnom osuđeniku.- Ako tako radi svoj posao nadležni sud, onda nema bojazni od diskriminacije, to jest kada sud tako radi svoj posao, onda nema opasnosti da institut otkupa kazne zatvora do jedne godine bude rezervisan samo za osuđenike s dubokim džepom – istakao je.<h2>Društveno koristan rad kao alternativa</h2>

- Društveno koristan rad, kao alternativa i svojevrsna parapenalna mjera za otkup kazne zatvora do jedne godine, po meni ima svoj ratio prvenstveno u slučajevima siromašnih osuđenika, koji zbog te lične i imovinske okolnosti nisu u mogućnosti da otkupe kaznu zatvora do jedne godine, a istovremeno ostale lične okolnosti takvog osuđenika ukazuju da će se svrha kažnjavanja u konkretnom slučaju postići i ako se zatvorska kazna takvom licu zamijeni društveno korisnim radom – kazao je Blagojević za „Avaz“.

Brojni evropski pravni sistemi primjenjuju model u kojem se visina novčane kazne prilagođava prihodima osuđenog

Sloboda u BiH vrijedi 36.500 KM: U zatvor ne mora samo ko ima novca

Bivši diplomata, novinar, reporter i kolumnista Hajrudin Somun bio je gost novog izdanja "Avazovog intervjua".

On je govorio o aktuelnoj situaciji na Bliskom istoku i prognozama koliko će sve potrajati, ali i kako bi se moglo završiti.Na portalu "Avaza" ste mogli pratiti najzanimljivije izjave iz intervjua.2' - I kao iskusni i stari diplomata, ali i stari iskusni reporter, ja znam iz iskustva da se pregovori uvijek vode kad se osjeti da neka od strana gubi ili kada nijedna od zaraćenih strana ne može pobijediti.&nbsp;ja se sjećam, 1973. godine sam išao u Pariz na pregovore između Vijetnama i Amerike. Znate, to su bili završni pregovori nekoliko mjeseci prije konačnog mira. Još uvijek se pucalo, još uvijek je Vijetnam gorio, još uvijek su ginuli ljudi, ali su se vodili pregovori – najprije tajni, pa onda i javni.3' -&nbsp;Što se tiče ovih pregovora u ratu, mislim da se također vode tajno. Ima nekoliko posrednika, svi oni bi željeli sada da budu posrednici jer bi nešto htjeli i politički dobiti – i Turska, i Pakistan, i neke druge zemlje, Katar pogotovo. Međutim, u ovim pregovorima – kome je stalo do pregovora? Ja mislim da je najviše stalo Americi i predsjedniku Trampu do pregovora. A nije ni Izraelu ni Iranu, jer ovo je u suštini izraelsko-iranski rat.Amerika je pritekla u pomoć, i to na nagovor Izraela. Čuli smo da je čak bin Salman, saudijski praktični vladar, također molio Trampa da nastavi rat, jer je njima, Saudijcima, stalo da Iran izgubi. 4' - Iran ne može izgubiti ovaj rat. To je zaključak. A Izrael bi najviše želio da se riješi svog najvećeg rivala na Srednjem istoku i protivnika svoje politike prema Palestincima. Protivnika, jedinog aktuelnog, praktičnog i iskrenog protivnika izraelske politike na Srednjem istoku.5' -&nbsp;Amerika gubi, ne toliko vojno, jer to je najveća vojna sila na svijetu. Oni su prošlog juna u ratu također pokazali da imaju silnu avijaciju i pomorske snage, nosače aviona, i da oni mogu nastaviti rat. 6' - Međutim, šta je problem? Predsjednik Tramp bi, jednostavno, ako tamo pošalje trupe u Iran – prvo, to bi bio rat koji bi trajao kao u Vijetnamu. Jer Iran nije ni Venezuela, Iran nije ni Afganistan, Iran nije ni Ukrajina – Iran je nešto posebno. Sadam Husein (Saddam Hussein) je vodio rat osam godina protiv Irana. Ja sam ga pratio i u Bagdadu i u Teheranu, u Bagdadu dvije godine, a u Teheranu posljednju godinu. I ništa nije postigao. Nijedan pedalj iranske zemlje nije osvojio, a izgubio je vjerovatno 200.000–300.000 ljudi u tom ratu.7' -&nbsp;Iran ima stotinu razloga zbog kojih ga se ne može osvojiti ako se spuste trupe, marinci, ako dođu tamo na obalu na ostvo Harg ili ako idu dalje u Iran. Tramp je obećao i biračima u Americi i sam sebi da neće otvarati nove ratove kao što su bili vijetnamski, irački ili afganistanski. 8' -&nbsp;Najbolje bi bilo kada bi se u pregovore uključile Ujedinjene nacije. 9' -&nbsp;Ujedinjene nacije pomogle najviše predsjedniku Obami 2015. godine da se postigne čuveni historijski sporazum o ograničenju nuklearnog obogaćivanja urana u Iranu. Taj sporazum je ukinuo predsjednik Tramp. Turska je članica NATO pakta, a u isto vrijeme nastoji da bude prijatelj sa Iranom, iako postoje stari animoziteti. Možda bi Turska bila dobra kao posrednik, ali u ovakvim teškim historijskim trenucima do sada su najbolje prolazili Skandinavci kao posrednici.10' - Važno je da se ipak vodi neka vrsta tajnog dijaloga. Sada je riječ o odmjeravanju snaga – uslovi koje je postavio Tramp su preteški za Iran, a uslovi koje je postavio Iran su također teški za Ameriku. Tramp i Izrael nastoje da ovaj rat okončaju kao pobjednici. A oni nisu pobjednici i Iran to neće dozvoliti.11' - U ovakvom ratu avijacije, mornarice i nosača aviona, Iran ne može dugo izdržati. Međutim, Iran ima legitimno pravo da se koristi svim sredstvima protiv onih koji su pokrenuli rat protiv njega. Napravio je štete kakve nijedna arapska zemlja 75 godina nije napravila Izraelu.12' -&nbsp;Raste strah od Irana i strah za egzistenciju Izraela. Ako Netanjahu na plodovima ovog rata pobjedi i nastavi onda je pitanje egzistencije Izraela. Izrael ima pravo da živi, on je nezavisna zemlja, ali ne takav kakav jeste.13' - Ako bi se proširio rat i ako bi se uključile i arapske zemlje, a velika je mogućnost da Saudijska Arabija iskoristi stari animozitet prema Iranu da dobije nešto od ovog rata. Ako Saudijska Arabija krene u rat protiv Irana sa Amerikom i Izraelom može da računa da više neće biti ni dvorac saudijskog ni bin Salmana na vrhu te zemlje.14' - Brat bin Salmana, Halid, princ koji je ministar odbrane je prije nekoliko dana išao u Vašington da ubjeđuje Trampa da ne završava rat i da ne vodi pregovore. Koliko Izraelu nije stalo, nije ni Saudijskoj Arabiji stalo da se rat okonča dok Iran ne padne na koljena, a Iran ne može pasti na koljena.15' -&nbsp;Postoje političke, ali i ideološke razmirice sa Iranom. Sve ove zemlje su se plašile revolucije kakva je bila 1979. u Iranu. Tada sam bio u Teheranu, znam da je zavladao veliki strah.16' -&nbsp;Podjela šiiti i suniti je osnosvni ideološki razlog sukoba. Šita što ima su svi na obali zaliva. U Bahreinu vlada jedna četvrtina stanovništva i dvor koji su suniti, a tri četvrtine stanovništva su šiiti. Isto kao nekada u Iraku.17' -&nbsp;Koliko god Izraelu nije stalo do Palestinaca, nije ni Arapima, većini Arapa, posebno ovim u zalivu.18' -&nbsp;Da bi se spasili režimi arapske zemlje su spremne su da plate ogromnu cijenu kako bi se nastavio rat. 19' - Vjerujem da je Saudijska Arabija spremna do posljednjeg dolara da podrži Trampa samo da se riješi opasnosti koja im prijeti iz Irana. Veoma je dobro što se Turska drži po strani i što pokušava da preuzme ulogu posrednika.20' - Nije stalo ni Turskoj da izgubi svoj prestiž jedne od vodećih zemalja na srednjem istoku. Turska je članica NATO pakta i za sada se dobro ponaša.21' - Pred svjetske ratove su bili slični sukobi koji su bili uvodi u svjetski rat i tu postoji opasnost. Ukrajina i Gaza su bili dovoljni da se rat proširi, a sada se pojavilo i ovo.22' - Sigurno nije stalo ni Kini ni Rusiji. Rusiji je samo stalo da pokori Ukrajinu. Kina ne želi da učestvuje u ratovima. Ako bi buknuo rat onda bi Kina mogla da osvoji Tajvan. Kina ima mudru politiku trgovanja sa cijelim svijetom, ali ako je moguće da nigdje ne ratuje.23' -&nbsp;Vjerujem da će preovladati razum i da će Tramp prisiliti Izrael da se povuče iz rata sa Iranom. Tramp vidi da najviše gubi ako nastavi ovaj rat sa Iranom.24' - Sukob može biti tri dana, tri mjeseca, a ako ulete američke trupe može trajati 20 godina. I kada je Vijetnamski rat počinjao i Afganistanski svi su govorili samo pet, šest dana. I mi u BiH imamo to iskustvo.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal Avaz TV.</a>

On je govorio o aktuelnoj situaciji na Bliskom istoku i prognozama koliko će sve potrajati, ali i kako bi se moglo završiti

Video / Hajrudin Somun: 
Arabiji nije u interesu kraj rata, ako SAD uđe u Iran - slijedi novi Vijetnam

Novi većinski vlasnik “Nove Ljubije” iz Prijedora Gordan Pavlović obustavio je proizvodnju u rudniku Omarska zbog čega su radnici najavili da će danas u 15 časova otpočeti protest glađu, piše <a href="https://capital.ba/pavlovic-ugasio-proizvodnju-radnici-nove-ljubije-pocinju-protest-gladju/">CAPITAL</a>.Kako su istakli radnici i predstavnici sindikata, ovo je kraj rudarenja u Prijedoru jer je obustavljena proizvodnja i povučene su mašine sa terena.Svi zaposleni, kojih je u trenutku preuzimanja firme od “Arcelor Mittala” bilo 600, nalaze se u veoma teškoj egzistencijalnoj krizi.- Postoje ozbiljne indicije da nam zarađene plate neće biti isplaćene. Dovedeni do krajnjih granica, radnici su, na vlastitu inicijativu, odlučili da započnu protest kroz odbijanje obroka – ne kao izbor, već kao posljednji način da skrenu pažnju na stanje u kojem se nalaze. Protest počinje u 15 časova, u drugoj smjeni, a svi ostali radnici će se pridružiti u 20 časova - najavljeno je iz sindikata “Nove Ljubije”.Kažu da je njihov zahtjev jasan i samo jedan. Traže hitno donošenje programa socijalnog zbrinjavanja i isplata otpremnina, kako bi se spriječilo da stotine radnika i njihovih porodica ostanu bez osnovnih sredstava za život.- Procjenjuje se da je za rješavanje ovog pitanja potrebno između šest i sedam miliona KM, što je iznos koji predstavlja minimum socijalne sigurnosti za ljude koji su godinama radili i stvarali vrijednost u ovom preduzeću. Ignorisanje ove situacije znači direktno ugrožavanje egzistencije velikog broja porodica, ali i ozbiljan rizik po zdravlje radnika koji su primorani na ovakav vid protesta - poručeno je iz sindikata.Predsjednik Sindikata radnika "Nove Ljubije" Dario Antonić za "Avaz" je kazao da će u štrajku ostati do daljneg, odnosno sve dok se ne ispuni zahtjev za zbrinjavanjem radnika.

Dario Antonić za "Avaz" je kazao da će u štrajku ostati do daljneg, odnosno sve dok se ne ispuni zahtjev za zbrinjavanjem radnika

Radnici "Nove Ljubije" započeli štrajk glađu: Vlasnik obustavio proizvodnju

Vlada Austrije ima vlastita preduzeća, a nafta u spremnicima zapravo pripada distributerima i uvoznicima. To je način koji Vlada FBiH pokušava postići kroz Terminale, zajedno s distributerima nafte u BiH. Cilj je da se formiraju strateške rezerve koje bi služile građanima, hitnim službama i ključnim institucijama u slučaju potpunog prekida snabdijevanja.Prema planovima, javno-privatno partnerstvo bi omogućilo stvaranje zaliha u trenucima povoljnih cijena na svjetskom tržištu. Time bi se dugoročno osigurala energetska stabilnost Federacije BiH, ali i države. <h2>Uvoznici zainteresovani</h2>- To je dobra opcija jer mi nemamo rafineriju i kada nemate rafineriju onda su naftni terminali jedini garant neke stabilnosti da ćete imati dovoljno energenata ukoliko se desi poremećaj. Mislim da će se to dobro pokazati. U stalnom smo kontaktu sa uvoznicima i oni su zainteresovani. Malo je nezgodna situacija trenutno jer su cijene nafte otišle u nebo, ali sam ubijeđen da će po stabilizaciji cijena biti iskorištena šansa da se stvore rezerve – pojašnjava predsjednik Uprave Terminala FBiH Damir Kreso za „Avaz“.Austrijski model podrazumijeva niz mjera u vezi regulacije cijena goriva, napominje ekonomski stručnjak Admir Čavalić. - Ono što se brzo može primjeniti na nivou entiteta jeste kontrola dinamike promjene cijene. Konkretno, da se promijeni satnica na 12.00, odnosno podne. To jača transparentnost i predvidljivost na tržištu, uz manju volatilnost – kazao je.

Kada je, pak, riječ o strateškim rezervama goriva, to je dugoročni proces i tek se može realizovati kroz par godina. Naglašava i navodi da je u svemu bitno da nema nekih favorizacija, zakulisnih radnji i slično.<h2>Jeftiniji transport</h2>Kreso pojašnjava da bi se prema ovom modelu nafta transportovala putem željeznice što je brže, efikasnije, ekološki prihvatljivije, a cijene bi bile stabilnije.- Eventualni poremećaji uzrokovani promjenama cijena ne bi se odmah reflektovali na način da se jedna pumpa isprazni dok je gorivo 2,5 marke, pa da sljedeći ulaz bude 3 marke. Ovo što mi sada u Bosni i Hercegovini doživljavamo dešava se zato što nemamo rezerve u velikom obimu. Znate, kada nekoj pumpi nestane goriva, ona može ili zatvoriti pumpu ili dovući gorivo po najnovijoj cijeni. Vlasnik pumpe će onda dovući gorivo da pumpa ne bi bila zatvorena, jer bi to izazvalo šok i nestašicu među građanima. Međutim, ta cijena je, u pravilu, mnogo viša – objasnio je Kreso.

Da imamo terminale, kako kaže, gorivo bi se povlačilo iz starih zaliha, po staroj cijeni i ono bi se koristilo sve dok se ne pokaže trenutak da se te zalihe obnove novom, eventualno nižom cijenom.<h2>Male naknade</h2>Na pitanje da li imamo kapacitete da stvorimo naftne rezerve, Kreso je kazao da je to proces koje i daleko bogatije zemlje od BiH grade godinama.- Naš osnovni problem je što imamo male naknade. Imamo jedan fening, i to na pola države. Hrvatska ima 5 feninga, ima svoju rafineriju i ima 10 terminala. Srbija ima svoju rafineriju, ima sigurno 5-6 velikih terminala, ima 4 feninga. Crna Gora, koja nema rafineriju ima 6 feninga – uporedio je Kreso za „Avaz“.

Kada nemate rafineriju onda su naftni terminali jedini garant energenata, kaže Kreso

Naftni terminali jedini garant stabilnosti

Planirane strateške rezerve dok cijene divljaju: Šta bi donio austrijski model za naftu?

Mljekarska industrija već neko vrijeme je u krizi, a mljekari se suočavaju s brojnim problemima. Smanjen otkup, niske otkupne cijene, veliki uvoz, smanjen izvoz glavni su razlozi zbog kojih su farmeri primorani da prosipaju mlijeko. Mljekari u entitetu Republika Srpska su već mjesecima prinuđeni da mlijeko prosipaju ili poklanjaju.- Čitavu ovu godinu je problem, traje neprestano. Viškovi su i dalje prisutni i 'Mlijekoprodukt' i dalje kaže da su u problemu sa viškovima i da ove količine mlijeka koje mi nudimo ne može otkupiti – istakao je za „Avaz“ Milorad Arsenić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača –&nbsp;mljekara RS.

<h2>Manja otkupna cijena</h2>I mljekari u Tuzlanskom kantonu suočavaju se s ozbiljnim problemima u proizvodnji i otkupu mlijeka, upozorio je Eldin Glibanović, predsjednik Udruženja mljekara TK. Kako je naveo, u proteklom periodu pojedinim farmerima u nekoliko općina, među kojima su Kalesija, Živinice i Lukavac, bio je otkazan otkup mlijeka.- Dogovorili smo da se nastavi garantovani otkup mlijeka na području Tuzlanskog kantona, ali, nažalost, uz smanjenu otkupnu cijenu koja je u proteklom periodu pala između sedam i deset feninga po litru – kazao je Glibanović za „Avaz“.

Glibanović ističe da je takav pad cijene neopravdan, posebno u trenutku kada su troškovi proizvodnje značajno porasli. Prema njegovim riječima, rast cijena energenata, posebno dizela, direktno pogađa farmere jer se koristi u gotovo svim segmentima proizvodnje, od transporta i stočne hrane do veterinarskih usluga. Istovremeno, dodatni problem predstavlja i nagli rast cijena mineralnih đubriva.- Mineralna đubriva su poskupjela između 20 i 30 posto, a imamo informacije da ih na tržištu već ponestaje. To dodatno otežava proizvodnju jer su poljoprivrednici već ušli u sezonu – kazao je.<h2>Veliki uvoz</h2>Prema riječima predsjednika Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžada Biće problem s mlijekom je krenuo prošle godine u maju kada je Srbija prekršila CEFTA sporazum zabranivši uvoz iz BiH.- Ni litra više ne ide u Srbiju, a istovremeno iz Srbije ulaze u RS enormne količine mlijeka – kazao je Bićo za „Avaz“.

Da je uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda, naročito sireva, jedan od vodećih problema, saglasni su i ostali sagovornici. Kako navodi Glibanović, samo u januaru ove godine na tržište BiH uvezeno je gotovo 18,8 miliona litara mlijeka.- Možemo slobodno reći da Bosna i Hercegovina nema višak domaćeg mlijeka, nego višak uvoznog. Farmeri u Evropi imaju veće podsticaje i proizvode više, a taj višak završava na našem tržištu – istakao je.

Video / Poljoprivrednik Amir Bulut: Mjesečno trošim 2.500 KM za gorivo, kriza nas je pogodila

<h2>Najniža cijena u državi</h2>Glibanović naglašava da su otkupne cijene mlijeka u Tuzlanskom kantonu trenutno među najnižim u Bosni i Hercegovini.- Nažalost, otkupna cijena mlijeka na području Tuzlanskog kantona kreće se između 60 i 85 feninga po litru, što je znatno manje nego u nekim drugim dijelovima države – kazao je.<h2>Prosuo 300 litara mlijeka</h2>U mjestu Opara kod Novog Travnika zabilježen je još jedan težak slučaj koji ukazuje na probleme domaćih proizvođača mlijeka. Poljoprivrednik Salem bio je primoran prosuti čak 300 litara mlijeka nakon što, kako tvrdi, otkupljivač nije ispunio ranije dato obećanje. Prema njegovim riječima, predstavnici firme koja se bavi otkupom mlijeka prethodnog dana su ga posjetili i uvjerili da će sigurno preuzeti mlijeko, savjetujući mu da ga uskladišti u laktofriz i pripremi za otkup. Međutim, situacija se naglo promijenila već narednog jutra. On je kontaktirao otkupljivače, ali je dobio odgovor da tog dana ipak neće doći, te da za dalji otkup nema jasnih informacija.

Kako navodi Glibanović, samo u januaru ove godine na tržište BiH uvezeno je gotovo 18,8 miliona litara mlijeka

Ko štiti domaću proizvodnju: Enorman uvoz, a mljekari prosipaju mlijeko

Vojni analitičar Vlade Radulović u „Avazovom intervjuu“ govorio je o zakulisnim pregovorima, kapacitetima Irana sa jedne i Amerike i Izraela sa druge strane, te mogućim scenarijima daljnje eskalacije sukoba na Bliskom istoku. On je kazao da uprkos oštrim porukama, postoje indicije da se ipak vode određeni diplomatski razgovori između Vašingtona i Teherana.

Kako je naveo, zvanični Iran negira direktne pregovore sa Amerikom, ali to ne znači da komunikacija ne postoji.- Zvanične izjave iz Irana govore da nema direktnih pregovora s Amerikom, ali to ne znači da ne postoje posredni kanali. Vrlo je moguće da pojedine zaljevske zemlje, poput Katara ili Egipta, pa čak i Turska, pokušavaju biti spona između Vašingtona i Teherana – kazao je Radulović za „Avaz“.Radulović ističe da takva praksa nije nova u međunarodnim odnosima.- Rat započinju političari, vode generali, a završavaju diplomate. I sada se, u suštini, dešava upravo to – istakao je.Dodaje i da su se pojavile informacije da bi Pakistan mogao ponuditi da bude domaćin eventualnih mirovnih razgovora.<h2>Katar kao ključni posrednik</h2>Govoreći o potencijalnim posrednicima u pregovorima, Radulović je kazao da Katar ima specifičnu poziciju.- Katar je imao ekonomske veze s Izraelom, ali su se istovremeno u toj zemlji nalazile i kancelarije Hamasa. Zbog toga često ima jak diplomatski ‘špil karata’ kada su u pitanju pregovori – kazao je.On smatra da bi uz Katar važnu ulogu mogli imati i Egipat, Turska i Pakistan, dok su šanse da ulogu posrednika preuzmu Rusija ili Kina znatno manje zbog odnosa s Vašingtonom.<h2>Napadi na Tel Aviv</h2>Radulović je komentarisao i nedavne iranske raketne napade na Tel Aviv koji su prouzrokovali veliku materijalnu štetu kazavši da ti napadi pokazuju da Iran još nije iscrpio sve svoje vojne mogućnosti.- Na početku sukoba govorilo se da je uništen veliki dio iranskih kapaciteta, ali sam tada rekao da Iran vjerovatno nije iskoristio sve svoje adute. Sada vidimo da i dalje ima čime da odgovori. Pitanje nije da li Iran može da odgovori, jer može. Pravo pitanje je do kada – istakao je Radulović.Ono što predstavlja problem, prema njegovim riječima, je to što niko pouzdano ne zna sa koliko raketa je Iran ušao u rat. Ipak, naglašava da je i Iran pretrpio velike gubitke.- Nema dileme da je Iran pretrpio ogromna razaranja. Uništeno je mnogo ciljeva, korišten je širok spektar oružja, uključujući i takozvane bunker-baster bombe – kazao je.<h2>Rat skupo košta i SAD</h2>Radulović naglašava da sukob ima visoku cijenu i za američko-izraelsku koaliciju, te da se troškovi se ne mjere samo u korištenom naoružanju, već i u gubicima i logistici. Dodaje da su gotovo sve ključne američke baze na Bliskom istoku bile meta napada, od Iraka do Saudijske Arabije, Katara i Bahreina. Poseban problem predstavlja i potrošnja raketa za sisteme protuzračne odbrane.- U pojedinim državama Zaljeva već ozbiljno ponestaje raketa za sistem Patriot. Postavlja se pitanje koliko brzo se one mogu proizvesti i odakle će doći nove – objašnjava Radulović.Radulović upozorava da bi se sukob mogao dodatno proširiti ako se uključe zaljevske države poput Saudijske Arabije ili Ujedinjenih Arapskih Emirata, posebno ako se nastave napadi na njihovu infrastrukturu. Kako kaže, u takvoj situaciji te zemlje mogle bi odlučiti da više ne “sjede skrštenih ruku”, što bi rat pretvorilo u širi regionalni sukob. Ipak, smatra da je kopnena invazija malo vjerovatna jer su Sjedinjene Države nakon iskustva iz Iraka mnogo opreznije kada je riječ o slanju velikog broja vojnika na teren.Iako je teško prognozirati završetak sukoba, Radulović ne očekuje da će rat trajati godinama.- Ne vjerujem da će ovo trajati mjesecima ili godinama. Prije ili kasnije obje strane će pokušati pronaći način da izađu iz ovog sukoba – kazao je.Kompletan intervju pogledajte u videoprilogu na početku teksta.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal Avaz TV.</a>

Nema šanse da ovo traje mjesecima ili godinama, za nekoliko dana rata potrošeno Patriot raketa kao za četiri godine rata u Ukrajini, rekao je

Video / Vlade Radulović: Tramp ne bi prešao preko potapanja nosača aviona, Iran ne bi bio svjestan šta ga je snašlo

U Bratuncu je prije nekoliko godina otvorena prva javna kuhinja za bebe i djecu, a iz godine u godinu bilježi sve veći broj korisnika. To je mjesto gdje roditelji mogu doći po obroke za svoje mališane kojima je ova vrsta pomoći potrebna. Aida Sadiković Mehonić,&nbsp;predsjednica Udruženja „Obraduj nekoga“, za „Avaz“ je rekla da je ideja nastala kroz svakodnevni humanitarni rad s bebama, u okviru projekta „Idemo na babine“.<h2>Nemaju osnovno</h2>- Shvatili smo da ima sve više porodica sa područja Podrinja koje nemaju osnovne stvari za svoje bebe kao što su mlijeko, kašice, pelene. Vidjeli smo da broj potencijalnih korisnika neprestano raste i zato smo odlučili otvoriti poslovnicu gdje će korisnici lično dolaziti po mlijeko, hranu, odjeću, obuću, slatkiše i opremu za bebe – kazala je.Broj korisnika se stalno mijenja, ali ima na desetine porodica koje redovno koriste pomoć. - Samo protekli mjesec u javnoj kuhinji pomoć je potražilo čak 84 roditelja za svoje bebe. Pretežno imamo oko 60 redovnih korisnika i isto toliko povremenih – kazala je Mehonić.

Zbog velike potražnje uvijek su potrebne osnovne stvari za bebe kao što su adaptirano mlijeko, kravlje tetrapak mlijeko, kašice, pelene, higijenski proizvodi, ali i hrana za stariju djecu. To su stvari koje se brzo potroše i koje roditelji u teškim situacijama najteže mogu priuštiti.<h2>Institucije slijepe</h2>Ono što je posebno tužna i zabrinjavajuća pojava jeste da se sve više djece nalazi u potrebi i da se mnoge bebe rađaju u siromaštvu.- Društvo bi trebalo mnogo više pažnje posvetiti porodicama sa djecom, jer nijedno dijete ne bi smjelo odrastati u siromaštvu. Brza i sve lošija dešavanja na globalnom nivou, pandemije i ratovi uzrokuju inflacije koje direktno i prvo pogode najranjivije. Cijene adaptiranih formula, pelena, hrane za bebe rapidno rastu pa trudnice koje su se u ranoj trudnoći radovale svojoj bebi pred porod strahuju da li će im moći priuštiti sve što im treba. Humanitarne organizacije mogu pomoći, ali dugoročna rješenja moraju biti sistemska – istakla je.Udruženja i ljudi dobre volje svakodnevno pomažu na terenu, ali to često nije dovoljno, jer su institucije indiferentne, kaže Mehonić.<h2>Najteže priče</h2>- Lično nam nisu najteže priče u kojima je siromaštvo 'jedino' iskušenje. Daleko su teže priče teško disfunkcionalnih porodica, gdje svjedočite zanemarivanju djece, gdje možemo vidjeti da nažalost djeca u takvim sredinama nemaju nikakvu budućnost – kazala je Mehonić.Samo prošlog mjeseca 84 roditelja su potražila pomoć u javnoj kuhinji.

Čemu su nas Zmajevi naučili

Video / Draško Aćimović upozorava: Amerika će izvršiti ciljani upad u Iran, doći će do iznenađenja

Tržište kapitala i moguća zaduživanja: Šta donosi otvaranje berze u Brčkom?

Ekonomska kriza i poskupljenja pogađaju: Gladni i oni koji imaju prihode

Sve manje medicinara iz BiH odlazi u EU: Privatni sektor i bolji uslovi zadržavaju zdravstvene radnike

Video / Dirljiva priča o teti Šeki i sarajevskim taksistima: Šerifa Šarac ima 100 godina, a Amir je njen četvrti vozač

Građani se bune protiv spalionice: Ne želimo postati odlagalište otpada

Video / Jahja Muhasilović: Iran ima rakete s kojima može gađati Evropu, pitanje je koliko će Turska biti neutralna

Vrijeme je za ozbiljnu reformu u obrazovanju: Stotine hiljada nezaposlenih, a nema radnika

Sloboda u BiH vrijedi 36.500 KM: U zatvor ne mora samo ko ima novca

Video / Hajrudin Somun: Arabiji nije u interesu kraj rata, ako SAD uđe u Iran - slijedi novi Vijetnam

Radnici "Nove Ljubije" započeli štrajk glađu: Vlasnik obustavio proizvodnju

Planirane strateške rezerve dok cijene divljaju: Šta bi donio austrijski model za naftu?

Ko štiti domaću proizvodnju: Enorman uvoz, a mljekari prosipaju mlijeko

Video / Vlade Radulović: Tramp ne bi prešao preko potapanja nosača aviona, Iran ne bi bio svjestan šta ga je snašlo

Javna kuhinja za najmlađe u BiH: Mnoge bebe se rađaju u siromaštvu

Čemu su nas Zmajevi naučili

Video / Draško Aćimović upozorava: Amerika će izvršiti ciljani upad u Iran, doći će do iznenađenja

Tržište kapitala i moguća zaduživanja: Šta donosi otvaranje berze u Brčkom?

Ekonomska kriza i poskupljenja pogađaju: Gladni i oni koji imaju prihode

Sve manje medicinara iz BiH odlazi u EU: Privatni sektor i bolji uslovi zadržavaju zdravstvene radnike

Video / Dirljiva priča o teti Šeki i sarajevskim taksistima: Šerifa Šarac ima 100 godina, a Amir je njen četvrti vozač

Građani se bune protiv spalionice: Ne želimo postati odlagalište otpada

Video / Jahja Muhasilović: Iran ima rakete s kojima može gađati Evropu, pitanje je koliko će Turska biti neutralna

Vrijeme je za ozbiljnu reformu u obrazovanju: Stotine hiljada nezaposlenih, a nema radnika

Sloboda u BiH vrijedi 36.500 KM: U zatvor ne mora samo ko ima novca

Video / Hajrudin Somun: Arabiji nije u interesu kraj rata, ako SAD uđe u Iran - slijedi novi Vijetnam

Radnici "Nove Ljubije" započeli štrajk glađu: Vlasnik obustavio proizvodnju

Planirane strateške rezerve dok cijene divljaju: Šta bi donio austrijski model za naftu?

Ko štiti domaću proizvodnju: Enorman uvoz, a mljekari prosipaju mlijeko

Video / Vlade Radulović: Tramp ne bi prešao preko potapanja nosača aviona, Iran ne bi bio svjestan šta ga je snašlo

Javna kuhinja za najmlađe u BiH: Mnoge bebe se rađaju u siromaštvu