<p>Dok evropski lideri u Tivtu poručuju da je Crna Gora viđena kao sljedeća članica Evropske unije, za Bosnu i Hercegovinu to je jasan signal: Brisel mijenja pravila igre, a regionalni voz ka EU kreće se brže nego ikada.</p><p>Njemački kancelar Friedrich Merz i francuski predsjednik Emmanuel Macron u petak su u Tivtu, uoči Samita EU – Zapadni Balkan, otvoreno podržali proces proširenja Evropske unije. Iako su domaćina samita izdvojili kao najnaprednijeg kandidata, ključne poruke i novi njemačko-francuski plan direktno se tiču i evropskog puta Bosne i Hercegovine.</p><h2>Novi plan Berlina i Pariza: Šansa koju BiH ne smije propustiti</h2><p>Za zvanično Sarajevo najvažnija vijest sa samita jeste zajednički non-paper Francuske i Njemačke pod nazivom „Novi zamah za proširenje“.</p><p>U dokumentu koji bi mogao redefinirati evropski put BiH, Pariz i Berlin priznaju da je dosadašnji model proširenja postao prespor, birokratiziran i nedovoljno motivirajući za zemlje kandidatkinje. Njemački kancelar Friedrich Merz bio je samokritičan prema dosadašnjoj politici Brisela:</p><p>„Ovaj dio Evrope u perspektivi pripada Evropskoj uniji i, ako tokom 13 godina nismo primili nijednu novu članicu, možemo reći da je i Evropska unija napravila određene greške. Evropska unija mora pokazati da je voljna i spremna za proširenje.“</p><p>Ovakav zaokret i pojednostavljenje metodologije otvaraju prostor da BiH, uz provođenje ključnih reformi, izbjegne višegodišnje birokratske blokade. Francuska i Njemačka ističu da će se napredak i dalje mjeriti prema zaslugama, ali da će zemljama koje provode reforme biti omogućena znatno brža integracija.</p><h2>Crna Gora kao lokomotiva regiona</h2><p>Dok se BiH i dalje suočava s unutrašnjim političkim blokadama i teškoćama u usaglašavanju reformskih zakona, susjedna Crna Gora dobila je ulogu regionalnog predvodnika. Francuski predsjednik Emmanuel Macron otvoreno je poručio da su evropski čelnici stigli u Tivat kako bi pružili podršku Crnoj Gori kao sljedećoj članici Evropske unije.</p><p>„Razlog našeg dolaska je proširenje s našom novom članicom, Crnom Gorom“, kazao je Macron, naglašavajući da će proces integracije donijeti konkretne rezultate cijelom regionu.</p><h2>Lekcija iz susjedstva: Bilateralni sporovi kao trajna kočnica</h2><p>Samit u Tivtu donio je još jednu važnu lekciju za Bosnu i Hercegovinu, koja i sama ima niz neriješenih pitanja sa susjedima. Na marginama samita hrvatski premijer Andrej Plenković sastao se s crnogorskim premijerom Milojkom Spajićem, jasno poručivši da se put ka EU ne može odvojiti od rješavanja bilateralnih sporova.</p><p>Plenković je istakao da je rješavanje otvorenih pitanja preduslov za dugoročno unapređenje odnosa, navodeći kao prioritete:</p><p>- obeštećenje logoraša i pronalazak nestalih osoba;</p><p>- procesuiranje ratnih zločina;</p><p>- povrat imovine hrvatskoj manjini i školskog broda „Jadran“;</p><p>- konačno rješenje graničnog pitanja na moru.</p><p>Za Bosnu i Hercegovinu, koja s Hrvatskom i dalje ima otvorena pitanja poput granice na moru, Trgovske gore ili imovine bh. kompanija u Hrvatskoj, ovaj susret predstavlja podsjetnik da će regionalna saradnja i rješavanje naslijeđenih sporova biti pažljivo ocjenjivani na putu ka Briselu.</p><p>Zaključak iz Tivta je jasan: Evropska unija nudi „novi zamah“, ali unutrašnje reforme i uređeni odnosi sa susjedima ostaju domaća zadaća koju Sarajevo mora završiti želi li iskoristiti priliku koja se možda neće ponoviti.</p>

Dok evropski lideri u Tivtu poručuju da je Crna Gora viđena kao sljedeća članica Evropske unije, za Bosnu i Hercegovinu ovo je jasan signal

Pogled iz BiH: Dok Crna Gora grabi naprijed, Sarajevo pred testom novog zamaha EU

<p>Kompanija Gordana Pavlovića, većinskog vlasnika Nove Željezare Zenica, ponudila je da Vladi Federacije besplatno ustupi pogon integralne proizvodnje čelika. No, ono što Pavlović planira zadržati pod svojom kontrolom je ključno za shvatanje da je riječ o lažnoj ruci spasa, a ne o velikodušnoj ponudi.</p><p>Iza ponude se krije perfidna strategija, s ciljem da Pavlović izbjegne državno preuzimanje Željezare kroz "Lex Željezara". Ako bi Vlada FBiH zagrizla mamac, to bi značilo prebacivanje milionskih operativnih rizika na budžet i kupovina dragocjenog vremena Pavloviću, dok nad fabrikom visi stečajna sjekira.</p><p>Privatni investitor zauzvrat traži od Vlade FBiH povlačenje Prijedloga zakona o postupku vanredne uprave iz parlamentarne procedure. Tobože je Pavlović zabrinut zbog dugotrajnih procedura i potencijalnih sudskih sporova teških stotine miliona maraka, pa nudi besplatan zakup kao "prečicu".</p><p>U stvarnosti, zakonsko rješenje je jedini mehanizam koji državi daje institucionalni nadzor, dok bi njegovo povlačenje vratilo proces u zonu neformalnih dogovora, bez ikakvih pravnih garancija.</p><h2>Drska podjela karata</h2><p>Finansijska i operativna konstrukcija, koju H&amp;P Zvornik predlaže Vladi FBiH i njenom preduzeću Energoinvest, graniči s ekonomskim apsurdom. Vlasnici nude "besplatan" najam Aglomeracije, Visoke peći, Čeličane i Valjaonice. </p><p>Uslov je da državni Energoinvest preuzme sve radnike integralne proizvodnje, pokriva apsolutno sve operativne troškove, sirovine, energente, te CAPEX investicije. Što je najpogubnije, država bi morala preuzeti i sve eventualne gubitke te proizvodnje.</p><p>Dok bi država krvarila finansirajući ekstremno skupi i rizični proces pokretanja integralne proizvodnje, privatni vlasnik bi se u pozadini, potpuno rasterećen troškova radne snage, bavio isključivo profitabilnim projektima. </p><p>Na njihovom spisku želja su elektro-lučna peć, solarna polja, kontejnerski terminali i slobodna industrijska zona. Dakle, plan je jasan: državi prepustiti tehnološki najteži, ekološki najkritičniji i finansijski najnepoznatiji dio posla, a za sebe zadržati čistu kremu budućeg biznisa.</p><h2>Igra skrivača</h2><p>Najveća podvala ove ponude leži u činjenici da se Nova Željezara Zenica još od februara 2026. godine nalazi u prethodnom stečajnom postupku pod palicom privremenog stečajnog upravnika. Vlasnici u saopćenju nonšalantno nude ugovor o najmu koji bi se sklopio u roku od deset dana, svjesno ignorišući pravnu realnost da je nemoguće ozbiljno pregovarati o investicijama i tržišnim ugovorima dok nad kompanijom postoji realna prijetnja stečaja.</p><p>Vlada FBiH i Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije su ekspresno prozreli ovaj manevar, poručivši da se gigant poput Željezare ne može spašavati parcijalnim zakupom izolovanih radionica. </p><p>Parcijalni zakup bez kontrole nad cjelokupnim sistemom, imovinom, infrastrukturom i dozvolama služio bi samo kao prelazni aranžman. Njime bi se odgodilo sistemsko institucionalno rješenje, zadržala privatna kontrola nad ključnom imovinom, a krivica za neminovni krah i gubitke prebacila na leđa Energoinvesta, Vlade i radnika.</p><h2>Pokušaj kupovine vremena</h2><p>Pavlovićeva ponuda nije pružena ruka partnerstva, već pokušaj kupovine vremena. Ako su vlasnici zaista iskreni, država im poručuje da prvi korak nije ucjenjivanje povlačenjem zakona. Najprije trebaju hitno ukloniti prijetnju stečajem, otvoriti sve karte i finansijske knjige o povezanim licima, te prihvatiti istitucionalni okvir, poručila je juče Vlada FBiH. Sve ostalo je ekonomski neracionalna igra, u kojoj bi javni sektor preuzeo stopostotnu odgovornost i rizik, dok bi privatnom kapitalu ostala kontrola nad imovinom i odlukama.</p>

Stečajno lešinarenje po uhodanom receptu – sebi profit, Vladi dugove i radnike

Dok vrijeme teče, Pavlovićevi kamioni odnose imovinu naočigled svih 

Kupuje vrijeme i bježi od odgovornosti: Pavlovićeva klopka za Vladu FBiH

<p>Vlada Federacije BiH uzima od siromašnih i dijeli bogatima, baš poput Superhika, anti-junaka i alkoholičara iz kultnog stripa Alan Ford. Tako se može opisati najnovija podjela 22 miliona KM poticaja iz budžeta Federacije BiH.</p><p>Dnevni avaz je objavio listu 368 privatnih kompanija, koje su dobile subvencije od Vlade FBiH, vrijedne ukupno 22 miliona KM. Pojedinačne subvencije po kompaniji su iznosile i do 200.000 KM.&nbsp;</p><p>Analiza kompanija koje su dobile najviše budžetskog novca, nameće pitanje opravdanosti, odnosno postojanja bilo kakve ekonomske logike iza ovog poteza. Zašto bi Vlada FBiH sa par stotina hiljada maraka poticala poslovanje kompanije koja, na primjer, već godinama ostvaruje višemilionske profite?</p>

Objavljujemo kompletan spisak: Ovo je 368 privatnih kompanija koje su dobile subvencije Vlade FBiH

<h2>Subvencioniranje bogatih</h2><p>Na konačnoj listi za projekat „Jačanje konkurentnosti MSP“ nalazi se 146 korisnika grant sredstava tekućih transfera. Među njima, najviše sredstava su dobile kompanije koje mahom imaju višemilionske profite iz godine u godinu. </p><p>Tako je na primjer 200.000 KM novca građana dobila kompanija iForm iz Širokog Brijega. Ova kompanija u protekle tri godine ostvaruje godišnje profite od četiri do pet miliona KM, pokazuju podaci poslovnog registra CompanyWall.</p><p>Isto toliko je dobila i Industrija mesa Semić iz Visokog, iako su profiti kompanije dva do tri i po miliona KM godišnje. Tu su i Zada farmaceuticals iz Lukavca, te Bossin iz Mostara sa profitima od oko 1,4 miliona KM. </p><p>Da nešto ozbiljno ne štima sa ovakvim načinom podjele poticaja, pokazuje i podatak da je 200.000 KM dodijeljeno i kompaniji DINAM iz Sarajeva. Sudeći po poslovnom registru, računi ove kompanije su u hroničnoj blokadi, pa se postavlja pitanje kako će im uopšte biti isplaćen poticaj? </p><p>Sve navedeno otvara krupna pitanja o izboru korisnika i kontroli Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta Federacije BiH, koje je nosilac ovog projekta.&nbsp;</p><h2>Uslovi konkursa su tek uopštene „Smjernice“ </h2><p>Kriteriji i uslovi javnog konkursa su toliko uopšteni, da ih je resorno ministarstvo u javnom pozivu za podjelu poticaja nazvalo „smjernice“. Tim smjernicama su bile obuhvaćene kompanije koje ulažu u osnovna sredstva, poput izgradnje novih proizvodnih objekata, nabavke nove opreme, ili  razvoja novih proizvoda. </p><p>Smjernicama je Vlada usmjerila poticaje i firmama koje digitalizuju poslovanje ili uvode međunarodno priznate sisteme kvaliteta, poput ISO standarda. Ovako široke smjernice, umjesto jasnih i preciznih kriterija, znače u prevodu da je Vlada poticala redovno poslovanje kompanija. </p><p>Zvanični narativi ministarstava su uvijek bezlično identtični. Formalno, iza ove raspodjele stoji javni konkurs namijenjen razvoju male privrede, obrta i jačanju konkurentnosti. Kriteriji su navodno striktni a boduje se komisijski transparentno i u skladu sa zakonom. </p><p>Međutim, privredna stvarnost u BiH pokazuje da su ovakvi javni pozivi najčešće postavljeni tako široko da idu na ruku isključivo onima koji su već finansijski i administrativno najjači, ili imaju najjače veze i poznanstva sa rukama koje upravljaju budžetom. </p><p>Velike i stabilne kompanije imaju pravne i računovodstvene timove, pa mogu bez problema "nacrtati“  savršenu prijavu na konkurs i pokupiti maksimalan broj bodova. Teorijsko opravdanje vlasti jeste da država treba "podržati i pobjednike" kako bi širili izvoz i zadržali radna mjesta. </p><p>U praksi, to je duboka distorzija slobodnog tržišta i koruptivni mehanizam izvlačenja budžetskog novca i trgovine uticajem. Takve mehanizme je do savršenstva svojevremeno doveo Jerko Lijanović, dijeleći poticaje i lažnim i pravim poljoprivrednicima, po principu – dam ti 100 a ti mi pola vratiš. </p><p>Zaboravljeni ministar je zbog toga na robiji, ali njegov modus operandi je itekako živo naslijeđe u Vladi Federacije BiH.&nbsp;&nbsp;</p>

Pravosnažno osuđen na sedam godina: Lijanović čeka poziv u zatvor!

<h2>Posuđuje da bi podijelila </h2><p>Još veća opasnost leži u potpunom odsustvu odgovornosti i koordinacije pri upravljanju javnim finansijama. U momentu kada Vlada FBiH izdavanjem euroobveznica uzima skup i dugoročan kredit od 1,6 milijardi KM, kako bi zakrpila budžetske rupe, održala tekuću likvidnost, i ugasila socijalne požare, dijeljenje bespovratnih milionskih grantova privatnim milionerima je ekonomski grijeh.</p><p>Ako državni budžet već živi na kreditnoj infuziji, onda bi Vlada svaki javni fening morala trošiti isključivo na razvojne projekte. Strukturne reforme i hitno smanjenje previsokih doprinosa na plate bi, na primjer, pomogle svim privrednicima, a ne samo odabranima. Kapitalne javne investicije u energetsku i putnu infrastrukturu bi korist donijeli cijelom društvu. </p><p>Subvencioniranje kompanija koje plivaju u profitu, dok se istovremeno javni dug prevaljuje na leđa budućih generacija, predstavlja školski primjer lošeg upravljanja javnim finansijama. Finansijske injekcije bogatima služe samo kao jeftina PR anestezija, kojom se stvara privid da vlast brine o privredi. </p><p>Suštinski, ovakva politika ne donosi dugoročni razvoj, već produbljuje jaz između povlaštene ekonomske elite i običnih građana, koji će na kraju platiti račun od 1,6 milijardi KM.</p>

SDA o zaduženju Vlade FBiH: Vrijeđaju inteligenciju građana koji moraju vratiti 2 milijarde KM

Vlada FBiH kao "SuperHik", posvađana sa matematikom i ekonomskom logikom.  

Vlada FBiH posuđuje 1,6 milijardi KM lijevom, dok desnom dijeli budžetske milione milionerima 

<p>Atentati, dugodišnje zatvorske kazne, milionske prevare i "gusarsko" otimanje kompanija. Tako izgleda opis tržišta kapitala u Bosni i Hercegovini – prvenstveno u Federaciji BiH. Već godinama tržište kapitala&nbsp;podsjeća na ekonomski triler, umjesto na transparentnu platformu za investicije i finansijski krvotok privrede.&nbsp;</p><p>Da bismo razumjeli dubinu ponora u kojem se nalazimo, moramo povezati tačke između višegodišnjeg institucionalnog vakuuma, suđenja za višemilionske prevare, pokušaja ubistva član ključnog državnog regulatora, i nemjerljive štete po ekonomiju i budućnost naše djece.</p><h2>Anatomija propasti</h2><p>Komisija za vrijednosne papire FBiH (Komisija) ključni je državni regulator, bez čijeg odobrenja nijedna kompanija ne može prodati svoje dionice, povećati kapital, promijeniti nadzorni odbor, ili  spojiti dvije kompanije u jednu. </p><p>Međutim, petočlana Komisija je provela skoro dvije godine u potpunoj blokadi od kraja 2019. do septembra 2021. godine, jer nije imala kvorum za rad.&nbsp;</p><p>Tokom blokade zaustavljeno je preko 400 predmeta i „zamrznuto“ više od 100 miliona KM investicija. Banke nisu mogle dokapitalizirati svoje poslovanje, a dioničarska društva su ostala zarobljena u pravnom vakuumu.</p>

Komisija za vrijednosne papire podnijela prijave protiv svog člana i još 42 lica

<p>Međunarodne finansijske institucije, prvenstveno MMF i Svjetska banka, godinama upućuju oštre kritike domaćim vlastima. Strani investitori otvoreno upozoravaju da je BiH zbog nefunkcionalnog tržišta kapitala, stavljena na "crnu listu" ozbiljnog zapadnog kapitala. </p><p>Domaća privreda zbog toga trpi nesagledive štete, jer je prisiljena finansirati se isključivo skupim bankarskim kreditima, umjesto kroz emisije dionica ili korporativnih obveznica. </p><h2>Od privrednog kriminala do pokušaja ubistva</h2><p>Da situacija na tržištu kapitala nije samo stvar administrativne tromosti, već duboke kriminalne premreženosti, pokazala su dva dramatična događaja. Prvi je suđenje u slučaju "Profit", i presuda Zijadu Blekiću od 13 godina zatvora, te drugim članovima organizovane grupe. </p><p>U maju 2026. godine, Kantonalni sud u Sarajevu izrekao je istorijsku prvostepenu presudu, osudivši organizovanu grupu na čelu sa Zijadom Blekićem i Edinom Dizdarom na ukupno 79 godina zatvora, uz oduzimanje više od 12 miliona KM nelegalno stečene imovine.</p>

Predmet "Profit": Zijad Blekić osuđen na 13 godina zatvora

<p>Kako funkcioniše „gusarenje“ vrijednosnim papirima?</p><p>Ova grupa je, koristila fiktivne poslove, manipulacije na Sarajevskoj berzi (SASE), i pozicije unutar same Komisije (osuđen je i bivši predsjednik Komisije Hasan Ćelam), godinama izvlačila desetine miliona maraka iz domaćih kompanija, ostavljajući iza sebe uništena preduzeća, otpuštene radnike i prevarene male dioničare.</p><p>Ekonomisti poput Svetlane Cenić, opisuju stanje na tržištu kapitala kao „finansijsko gusarenje“, u kojem mala grupa ljudi ima moć da vlasniku otme kompaniju tako što instalira svoj upravni i nadzorni odbor. Vlasnik ima pravo da se žali regulatoru i sudu, ali dok višegodišnji procesi budu okončani, od kompanije obično ne ostane ništa. </p><h2>Atentati na zviždača </h2><p>Zamjenik predsjednika Komisije, Matej Živković je godinama upozoravao na nezakonitosti u radu ove komisije. Bio je svjedok u više sudskih predmeta i krivičnih istraga. Institucije su ga odbile zaštititi pa je samo pukom srećom preživio čak dva atentata.  </p><p>Dva vezana napada na njega u sarajevskom naselju Dobrinja ostavila su ga teško ranjenog sa četiri metka. Nakon što se od ubica sakrio u Hrvatsku, ponovo je ostavljen bez zaštite policije i pravosuđa, iako je još uvijek formalno član Komisije, koji je sa njim prekinuo skoro sve odnose. </p><p>Kao ključni svjedok u velikim istragama o privrednom kriminalu, čovjek koji je odbijao aminovati sumnjive transakcije dionicama, Živković je postao meta. Ono što najviše onespokojava javnost i investitore jeste činjenica da nalogodavci ovog atentata do danas nisu zvanično procesuirani, što šalje jezivu poruku o (ne)sigurnosti tržišta kapitala u BiH.</p>

Komisija za vrijednosne papire FBiH tuži zamjenika predsjednika Mateja Živkovića, koji je dva puta preživio pokušaj atentata

<p>Šta to znači za poštenu i ozbiljnu firmu?</p><p>Zamislite da ste većinski vlasnik ili direktor uspješnog dioničarskog društva u BiH koje se bavi proizvodnjom. Imate 300 radnika, odličan proizvod i priliku života – njemački partner vam nudi ugovor vrijedan 20 miliona eura godišnje, ali pod uslovom da u roku od šest mjeseci izgradite novi proizvodni pogon i kupite moderne mašine.</p><p>Da biste to finansirali, odlučujete se za najzdraviji ekonomski korak - dokapitalizaciju. Pronalazite investicioni fond iz Austrije koji je spreman uložiti 10 miliona KM u vašu firmu u zamjenu za 20% vlasničkog udjela (dionica). Sve je čisto, transparentno i po zakonu.</p><p>Ali onda se susrećete sa blokiranim i korumpiranim bh. sistemom. Uredno predajete zahtjev Komisiji za vrijednosne papire da odobri emisiju novih dionica. Tamo vas dočekuje tišina. Saznajte da je Komisija u blokadi, jer se političke stranke ne mogu dogovoriti oko imenovanja novog člana. </p><p>Mjeseci prolaze. Vaš austrijski investitor, naviknut na procedure u Beču koje traju 15 dana, počinje gubiti strpljenje. Rok za ugovor sa Nijemcima opasno se bliži. Dok čekate, na tržištu se pojavljuju spekulanti. Pošto je tržište plitko i netransparentno, lokalni "tajkuni" iz ranga ekipe osuđene u predmetu "Profit", vide vaš rast i počinju vještački obarati ili dizati cijenu vaših dionica na berzi, kroz fiktivne transakcije između povezanih lica. </p><p>Pokušavaju neprijateljski preuzeti dio vaših dionica kako bi vas ucijenili u upravnom odboru. Shvatate da vas regulator uopšte ne štiti od tržišnih predatora, već je sa njima u dogovoru.</p><p>U međuvremenu, ističe mandat vašem Nadzornom odboru. Želite imenovati nove, stručne ljude (strane investitore). Skupština dioničara donese odluku, ali sud je ne može proknjižiti jer ponovo morate čekati saglasnost te iste Komisije za vrijednosne papire. </p><p>Vašoj kompaniji je pravno "odrubljena glava". Banke vam blokiraju potpisivanje tekućih operativnih kredita za plate, jer nemate važeću sudski registrovanu upravu. Austrijski investitor povlači novac i ulaže ga u Rumuniju ili Poljsku. Njemački kupac raskida predugovor jer niste izgradili halu na vrijeme.</p><p>Vaša firma, umjesto da postane regionalni lider i zaposli još 200 ljudi, ostaje zaglavljena u prosječnosti, preživljavajući od skupih komercijalnih kredita, dok vaši radnici polako pakuju kofere za odlazak u inostranstvo.</p><p>Blokirano i korumpirano tržište kapitala nije nezanimljiva tema niti apstraktan pojam iz ekonomskih udžbenika. To je omča oko vrata svakom poštenom privredniku u BiH, sistem koji umjesto kapitala i razvoja generiše sudske afere, utaju novca i crne hronike.</p><p>Shvatio je to i Netflix, globalna filmska mreža koja pokušava iskustva Mateja Živkovića pretočiti u ekonomski triler. A mi? Mi sve posmatramo, hipnotisani Panini sličicama, fudbalom, kladionicama i nacionalnim interesima.&nbsp;&nbsp;</p>

Od četiri metka za Mateja Živkovića, do presude Zijadu Blekiću - pretvaranje privrednog krvotoka FBiH u noćnu moru za poštene privrednike. 

Dnevni prometi Sarajevske berze su  na nivou lokalnog granapa, umjesto da obrće stotine miliona. 

Divlji zapad na Sarajevskoj berzi

<p>Nedavno istraživanje „Dnevnog avaza“ razotkrilo je da svakog jutra kolone šlepera natovarenih proizvodima napuštaju krug Nove Željezare Zenica.&nbsp;</p><p>Sada je ta video reportaža, u kojoj su snimljeni šleperi kako u rano jutro napuštaju krug fabrikle, dobila i svoju zvaničnu, crno-bijelu potvrdu.</p>

<p>Otpremnice, koje su isplivale u javnost, pokazuju kako Gordan Pavlović preko svojih kompanija pljačka i sistematično izvlači višemilionsku imovinu Željezare Zenica. Pavlovićeva kompanija „Pavgord“ iz Foče, navodno prodaje oko 25 tona armaturne šipke svojoj drugoj kompaniji „Nova Alumina Zvornik“. Kao mjesto utovara robe, na otpremnici je naveden zarobljeni industrijski gigant, Zenička željezara.</p><p>Tako je otpremnica povezala terenske video snimke reportera „Avaza“, sa konkretnim nezakonitim finansijskim tokovima Gordana Pavlovića. Prosta ekonomska računica, pokazuje razmjere ovog privrednog kriminala, i alarm je za Finansijsku policiju Federacije BiH, da konačno uđe u kompaniju i zaustavi uništavanja industrijske kičme Federacije BiH.</p><h2>Šleperi vrijedni bogatstvo</h2><p>Jedan standardni šleper, kapaciteta 25 tona rebraste armaturne šipke (profila 12 mm ili sličnih građevinskih profila), na današnjem tržištu dostiže vrijednost od oko 50.000 konvertibilnih maraka. Kada se ta cifra pomnoži sa brojem teških kamiona koji svakodnevno, pod okriljem jutra, izlaze iz fabričkog kruga, postaje jasno da se naočigled javnosti i istražnih organa pljačka Željezara, i izvlače stotine hiljada KM dnevno.</p><p>Armatruno željezo je jedan od jeftinijih proizvoda Zeničke željezare. Jedan šleper najskupljih čeličnih proizvoda, poput kovane valjane žice za auto-industriju ili čeličnih profila za rudarstvo, doseže cijene i do 100.000 KM.</p><p>Ovakva pljačka gotovih proizvoda i sirovina, nije planska prodaja za oporavak preduzeća, već ubrzano pražnjenje skladišta u korist Pavlovićevih privatnih računa i uvezanih firmi. Radnici i sama fabrika klize u potpuni kolaps, i oni od ovih transakcija neće vidjeti ni jednu KM, jer su u otpremnicama navedeni samo kao mjesto utovara, a ne kao prodavac.</p>

<h2>Udar na Vladu FBiH kao paravan za pljačku</h2><p>Svaki dan administrativnog vakuuma, neodlučnosti Parlamenta FBiH da zaustavi pljačku, omogućava Pavloviću milionski nezakoniti profit. Pravosudni i istražni organi, nakon objave ovih otpremnica, više nemaju alibi za nerad niti prostora za uzmak.</p><p>Papiri su tako dodatno potvrdili ono što su novinari na terenu već dokumentovali.</p>

Pavlovićeva kompanija „Pavgord“ iz Foče, navodno prodaje oko 25 tona armaturne šipke svojoj drugoj kompaniji „Nova Alumina Zvornik“

Pavlović svake zore izvlači stotine hiljada KM iz Nove Željezare Zenica

<p>Nikad u poslijeratnoj BiH nisu bili povoljniji geopolitički vjetrovi za ubrzanje euroatlantskih procesa i približavanje Zapadnog Balkana Evropskoj uniji, kao proteklih godina. Nažalost, od rata nismo imali ni veće neznalice i političke štetočine na vlasti, kao u ovom mandatu.</p><p>Nakon eskalacije rata u Ukrajini, EU nas moli, nudi novac, savjete, prečice i ustupke. Kriza u Zalivu je dodatno pokazala Evropi da joj je stabilan Zapadni Balkan potreban i ekonomski i energetski i geostrateški. Međutim, domaća vlast nikad gora. Zbog političkih blokada građani BiH su nazadovali na putu ka EU, umjesto da napreduju kao ostatak Balkana.</p><p>Ostali smo bez prilike da nesmetano putujemo, da razvijamo ekonomiju otvaranjem na ogromno tržište, da kupujemo na najvećim online platformama, da vozimo modernijim cestama, školujemo djecu u modernijim školama. Ne možemo čak ni da stavimo fotonaponske ćelije na krov kuće ili firme, pa vratimo viškove struje u mrežu i postanemo dio zelene tranzicije.</p><p>Dok zemlje regije grabe stotine miliona eura iz fondova EU, nama su evropske i međunarodne banke obustavile isplatu i ranije ugovorenih kredita. Izgradanja Koridora Vc je obustavljena zbog korupcije u Autocestama FBiH, koju istražuje Tužilaštvo EU (ta neće valjda domaće.)</p><p>Sav jad i bijeda domaće vlasti je jasno oslikana u izjavi ministra finansija BiH Srđana Amidžića, koji izvali da je riječ „samo o kreditima, a ne o poklonu“ te da nije velika šteta što smo izgubili 1,1 milijardu maraka EU fonda. Ne zna štetočina u kostimu ministra da je trećina tog novca nepovratni poklon. Da su dvije trećine povoljni, razvojni krediti.</p><p>Ne zna Amidžić da propuštamo stotine poklonjenih miliona, dok se istovremeno kleptomanska vlast u oba entiteta zadužuje na berzi, po kamatama kakve se nam nekad nudili kamatari i sumnjive mikrokreditne organizacije. Smatrati, a kamoli reći naglas, da propuštanje povoljnih evropskih fondova nije velika šteta, pokazuje potpuno neznanje i političko sljepilo. Kiselo je grožđe, zaključuje Amidžić po uzoru na lisicu iz basne. Jasno je to i Evropi.</p><p>Ignorisanje ovih sredstava zapravo je direktan šamar domaćim privrednicima i građanima, jer umjesto jeftinog razvojnog kapitala, država bira srednjovjekovno blato. Umjesto svojim poslom, Amidžić se bavi prebrojavanjem krvnih zrnaca i demoniziranjem Bošnjake, Karadžićevim rječnikom iz ranih 1990-ih. Vrijeme je, dragi sugrađani, da njega i slične demone prošlosti zakopamo na smetljište historije, gdje i pripadaju. Vrijeme je da u oktobru, uz pomoć novih tehnologija, izaberemo novu, bolju vlast. Bolju neće biti previše teško izabrati.&nbsp; &nbsp;</p>

Od rata nismo imali ni veće neznalice i političke štetočine na vlasti, kao u ovom mandatu

Političke štetočine i "kiseli" milioni

<p>Dok se u Zalivu nastavljaju diplomatski napori iza zatvorenih vrata, predsjednik SAD Donald Tramp (Trump) se na domaćem terenu suočava s ozbiljnim gubitkom podrške za nastavak rata u Iranu.&nbsp;</p><p>Pukotine unutar oba doma američkog parlamenta pokazuju da predsjednik vidno gubi podršku zakonodavne vlasti.</p><p>Nakon opozicione Demokratske stranke, otpor njegovoj vanjskoj politici se sada ubrzano širi i među njegovim republikancima. Zakonodavci u Vašingtonu su pokrenuli hitne korake da predsjedniku „vežu ruke“ i zaustave sukob. Američka opozicija, ali i sve više republikanaca, nazivaju američko-izraelski napad na Iran, "ratom po izboru" (War of choice).</p><p>U vojnoj terminologiji je to suprotnost „rata iz nužde“ (War of necessity), u koji država ulazi jer je njena teritorija, suverenitet ili goli opstanak ugrožen napadom, pa nema drugog izbora osim borbe.</p><h2>Udarac u Senatu</h2><p>Tramp je prvi otvoreni udarac doživio u Senatu, koji je sa 50 glasova "za" i 47 "protiv" usvojio Rezoluciju o ratnim ovlaštenjima (War Powers Resolution), i zahtijevao hitno okončanje operacija u Iranu, za koje ne postoji eksplicitno odobrenje Kongresa. </p><p>Ključni momenat ovog glasanja je bio „prebjeg“ četiri republikanska senatora, koji su okrenuli leđa predsjedniku i Bijeloj kući, te na glasanju stali uz demokrate. </p><h2>Predstavnički dom</h2><p>Situacija je toliko kritična i u Predstavničkom domu, da su republikanski lideri u četvrtak morali odgoditi već zakazano glasanje o istoj rezoluciji za juni. Vodstvo stranke je shvatilo da nema većinu za odbranu predsjednika, zbog odsustva nekoliko lojalnih zastupnika, kao i spremnosti dijela republikanaca da podrže blokadu rata. </p><p>Autor rezolucije, demokrata Gregori Miks (Gregory Meeks), optužio je administraciju za političko spletkarenje, potvrdivši da je opozicija imala osiguranu pobjedu. Osim političkog otpora, glavni pokretač pobune u Kongresu jeste astronomska cijena sukoba koja stvara ogroman pritisak javnosti. </p><h2>Troškovi rata</h2><p>Prema zvaničnim podacima Pentagona, direktni troškovi su dostigli 29 milijardi dolara. Međutim, unutrašnje procjene obavještajne zajednice, koje je prenio američki CBS, govore o realnoj cifri od blizu 50 milijardi dolara. </p><p>Senator Berni Sanders (Bernie) upozorio je da bi dugoročni troškovi, uz rast cijena, kamate i brigu o veteranima, mogli premašiti jedan bilion, odnosno hiljadu milijardi dolara. To je upalilo alarme među kongresmenima, jer Pentagon istovremeno traži rekordan odbrambeni budžet od 1,5 biliona dolara za 2027. godinu.</p><p>Tramp, uprkos svemu, nastavlja s oštrom retorikom i poručuje da bilo kakav mirovni sporazum mora uključivati američko preuzimanje i uništavanje iranskog obogaćenog uranijuma. Predsjednik je dodatno zakomplikovao situaciju, otvorivši front na Karibima, najavom vojne intervencije na Kubi.</p><h2>Iran pregovara o uslovima mira i ne odustaje od nuklearnog programa</h2><p>Iranski predsjednik Masud Pežeskijan (Masoud Pezeshkian) je na mreži X poručio da su Trampovi pokušaji da prijetnjama prisili Teheran na predaju „čista iluzija".  Pregovori se vode uz posredovanje pakistanskog maršala Asima Munira.&nbsp;</p>

<p>Državni sekretar Marko Rubio (Marco) upozorava da bi iransko ustrajavanje na naplati tranzitnih taksi u Hormuškom moreuzu učinilo diplomatski dogovor nemogućim.&nbsp;</p><p>Iranska agencija IRNA pak prenosi da Mornarica IRGC-a uspješno koordinira prolaz trideset do četrdeset trgovačkih brodova kroz moreuz, što je znak da američki pokušaj blokade Hormuza ne funkcioniše.&nbsp;</p>

Američki predsjednik popušta u Iranu, dok podrška Kongresa slabi

Milijarde dolara skrivenih troškova: Tramp gubi rat kod kuće

<p>Analiza domaće poljoprivrede pokazuje našu hroničnu zavisnost od uvoza hrane, ali i nekoliko tačaka u kojima Bosna i Hercegovina ostvaruje solidne poljoprivredne rezultate.</p><p>Godišnje uvezemo poljoprivrednih proizvoda, začnije hrane, u vrijednost od 3,5 milijarde KM. Istovremeno domaća poljoprivreda uspijeva da izveze tek oko 1,1 milijardu KM. Tako vanjskotrgovinski deficit BiH poljoprivredno-prehrambenom sektoru iznosi 2,4 milijarde KM, što znači da izvozom pokrijemo manje od trećine uvoza, pokazuju podaci Vanjskotrgovinske komore BiH. </p><h2>Šta nam nedostaje i šta je najslabija tačka sektora?</h2><p>Najkritičnija tačka poljoprivredno-prehrambenog sektora BiH jeste to što nemamo primarnu proizvodnju niti visok stepenom prerade hrane. Kada tome dodamo i nerazvijeno domaće stočarstvo, jasno je da uvozimo osnovnu hranu, poput mesa, sira i žitarica. Istovremeno izvozimo sirovine niske dodane vrijednosti, odnosno primarne proizvode, poput svježeg i smrznutog voća, a ne voćnih sokova ili džemova. </p><p>Nedostaju nam moderne klaonice koje ispunjavaju stroge EU standarde, kao i organizovan ugovoreni otkup i plasman, poljoprivrednih proizvoda. Državni poticaji ne prate realne potrebe poljoprivrednika, poput subvencija na goriva i đubrivo. Nedostaju nam skladišta i hladnjače za čuvanje povrća, kao i široka primjena modernih agrotehničkih mjera.</p>

<p>Nedostaje nam krovna državna strategija koja bi poljoprivredu tretirala kao razvojnu i sigurnosnu politiku, a ne kao socijalnu granu za održavanje ruralnih područja.</p><h2>Truli sistem poticaja</h2><p>Iako se iz raznih budžeta u BiH izdvoji skoro 400 miliona KM za poticaj poljoprivrednoj proizvodnji, efekti su skoro nikakvi a poljoprivreda stagnira ili nazaduje. Poljoprivrednici već godinama upozoravaju da se poticaji dijele na nezakonit način, nerjetko onima koji nisu proizvođači.</p><p>Nekadašnji ministar poljoprivrede Jerko Lijanović, služi zatvorsku kaznu i za nezakonitu podjelu poticaja. Ministar je u zatvoru ali se malo šta izmjenilo u sistemu podjele poticaja po stranačkoj ili koruptivnoj liniji.</p><p>U Republici Srpskoj je najviše kritika na račun nezakonite dodjele koncesija na poljoprivredno zemljište. Dobiju ga stranački jurišnici, koji ga za desetostruku cijenu podiznajmnjuju farmerima.</p><p>Za 400 miliona KM godišnje bismo mogli izgraditi klaonice, skladišta hladnjače i garantovati organizovan otkup i izvoz. To je upravo ono što poljoprivrednici najviše ističu, ukinite poticaje i dajte nam garanciju otkupa po fer cijeni.</p><h2>Šta su nam potencijalne prednosti?</h2><p>Domaća poljoprivreda se najviše oslanja na proizvode koji imaju bazu u domaćoj sirovini ili tradicionalnim kooperantskim mrežama, poput malina i ostalog jagodičastog voća, svježe šljive, kruške i jabuke, te određene kategorije povrća.</p><p>Mliječna industrija ima također izvozni potencijal na tržištima regije, prvenstveno kroz plasman mliječnih preraževina poput pavlake, sira, putera, dok u mesnoj industriji izvozimo prerađevine i gotove proizvode od mesa peradi.</p><p>Nasuprot tome, Bosna i Hercegovina najviše uvozi meso i mesne prerađevine, kojih uvezemo čak 720 miliona KM, dok izvezemo tek oko 140 miliona KM. U ogromnim količinama uvozimo svježe svinjsko i goveđe meso za potrebe prerađivačke industrije i prodaje.</p><p>Druga kritična kategorija su voće i orašasti plodovi sa uvozom od 333 miliona KM, naspram izvoza od tek 92 miliona KM. Pored tropskog voća koje ne možemo proizvesti, uvozimo čak i kulture koje odlično uspijevaju na našem podneblju. Takođe, izrazito smo zavisni od uvoza žitarica, pšenica i kukuruz, koje su osnova za stočnu hranu. Najviše poljoprivrednih proizvoda izvozimo u EU i zemlje regije, odakle i dolazi najviše uvezene hrane, pokazuju podaci VTK BiH.</p>

Zašto se ne možemo samostalno ni nahraniti?

Oko 400 miliona KM poticaja godišnje ode bez ikakvog efekta: Spašavanje poljoprivrede ili kupovina glasova?

<p>Peking se profilisao u apsolutno središte globalne diplomatije upravo u periodu kada je multilateralizam postao izrazito fragmentiran a diplomatske rute sve nepredvidljivije. Unutar samo nekoliko sedmica sedmice, u Velikoj dvorani naroda u Pekingu su se izredali lideri tri ključne sile, čiji odnosi tresu stabilnost planete.</p><p>Nakon iranskog šefa diplomatije Abaza Aragčija (Abbas Araghchi) i američkog predsjednika Donalda Trampa, u posjetu kineskom predsjedniku Si Đinpingu (Xi Jinping) je stigao i ruski lider Vladimir Putin. Putinova 25 posjeta Siju je pečat koji potvrđuje da se sve globalne krize, od ekonomskih do ratnih, danas prelamaju preko stola strpljivog, smirenog i autoritativnog Sija. </p><p>Kina je ulogu ekonomske fabrike svijeta, zamijenila novom, postavši nezaobilazni geopolitički stabilizacijski centar, koji svojom gravitacijom privlači najjače svjetske sile. </p><h2>Iranski intro za rješavanje sukoba </h2><p>Posjetom iranskog ministra Aragčija je bila direktan uvod u rješavanje rata u zalivu i otvaranje strateškog prolaza u Ormuskom tjesnacu, prvenstveno za kineske brodove. Kina je tu odigrala ulogu posrednika koji iza kulisa koristi svoj ekonomski utjecaj da stabilizuje energetske tokove. </p><p>Samo nekoliko dana kasnije, uslijedila je dugoočekivana posjeta Donalda Trumpa. Njegov dolazak u Peking je potvrdio pragmatičnu, ali izrazito takmičarsku prirodu američko-kineskih odnosa. Vašington je napadno tražio kineske ustupke u trgovini i jačanje pritiska na Teheran, izbjegavajući neugodna pitanja o Tajvanu. Kina je demonstrirala ravnopravnost, odbijajući ultimatume i pozicionirajući se kao garant smirenosti i predvidljivosti, naspram američke vanjske politike koja postaje sve izrazitije  impulsivna, nasilna i neurotična. </p><p>Krunu diplomatskog maratona predstavlja dolazak Vladimira Putina, koja nosi znatno veći paket konkretnih ekonomskih, vojnih i energetskih dogovora od one Trampove. Dok SAD i Evropa pokušavaju izolovati Moskvu, Peking slavi decenije strateškog partnerstva s Rusijom, slaveći 30 godina strateškog partnerstva, i 25 godina od potpisivanja Ugovora o dobrosusjedstvu i prijateljskoj saradnji. Time Kina šalje jasnu poruku Washingtonu: ekonomska saradnja sa SAD-om je poželjna, ali strateški savez s Rusijom u izgradnji multipolarnog svijeta ostaje čvrst temelj kineske doktrine. </p><h2>Vješto balansiranje između američkog kapitala, ruskih resursa i strateške pozicije Zaliva</h2><p>Ovi događaji crtaju novu mapu moći u kojoj Kina djeluje kao geopolitički pupak svijeta. Dok zapadne institucije gube kapacitet za rješavanje kriza, Peking nudi pragmatične, transakcijske okvire koji privlače i saveznike i suparnike. Sposobnost Kine da u istom mjesecu koordinira s Iranom, pregovara o stabilnosti s Trumpom i produbljuje savez s Putinom, dokaz je zrelosti njene diplomatije. </p><p>Svijet više ne čeka odluke samo iz Washingtona Moskve ili Brisela. Ključni odgovori na pitanja globalne sigurnosti, energetskih ruta i ekonomske stabilnosti danas se, bez ikakve sumnje, donose u Pekingu.</p>

<p>Kinesko Ministarstvo vanjskih poslova poručuje da će produbljivanje odnosa između Pekinga i Moskve "ubrizgati više stabilnosti i pozitivne energije u svijet", prenosi kineska državna agencija Sinhua (Xinhua). Ovim Kina poručuje da je saradnja dviju zemalja stub globalnog balansa, a ne agresivni blok, kako navode kritičari sa zapada.</p><p>Kineski mediji Putinovu posjetu tretiraju kao rutinsku, ali visokoprofilnu "razmjenu mišljenja o bilateralnim odnosima i regionalnim pitanjima", čime Peking mudro zadržava imidž neutralne tačke spajanja za sve globalne aktere.</p><h2>Šta Putin i Kremlj očekuju od posjete?</h2><p>Za razliku od diplomatski opreznog Pekinga, Kremlj je preko portparola Dmitrija Peskova otvoreno poručio da od ove posjete ima "veoma ozbiljna očekivanja". Putinov fokus je duboko pragmatičan i usmjeren na ekonomski opstanak Rusije.</p><p>Na prvom mjestu su tu energetski megaprojekti, poput ubrzanja pregovora o izgradnji plinovoda "Snaga Sibira 2" (Power of Siberia 2). Rusiji je hitno potrebno da preusmjeri 50 milijardi kubnih metara plina godišnje iz svojih arktičkih polja prema Kini, nakon što je skoro izgubila evropsko tržište.</p><p>Rusiji je potrebna i zaobilaznica za sankcije i finansije zapadnih sila, pa ne iznenađuje da je ruska delegacija prepuna ministara ekonomije i šefova kompanija. Putin očekuje učvršćivanje platnih sistema u juanima i rubljama kako bi se u potpunosti zaobišao zapadni finansijski sistem (SWIFT) i osigurao nesmetan uvoz kineske tehnologije.</p><p>Dolaskom u Peking odmah nakon Trumpa, Putin želi lično od Si Đinpinga saznati šta je američki predsjednik nudio ili zahtijevao od Kine. Putin očekuje potvrdu da kinesko-rusko partnerstvo "bez granica" ostaje čvrsto i da Trumpov pragmatizam neće natjerati Peking da distancira Moskvu.</p>

Nakon Irana i SAD-a Rusija dolazi kod Si Đinpinga sa očekivanjima

Posjeta ruskog predsjednika Vladimira Putina Pekingu: Kina kao novi geopolitički "pupak" svijeta

<p>Generalmajor Mauricio Fronda (Maurizio) je vrstan poznavalac situacije u Bosni i Hercegovini, gdje je još 1996. i 1999. godine učestvovao u zajedničkim operacijama NATO snaga s tadašnjim IFOR i SFOR trupama.</p><h2>Saradnja s NATO-om</h2><p>U intervjuu za „Dnevni avaz“, komandant EUFOR snaga navodi da je misija međunarodnih snaga evoluirala, te da su današnji rizici određeni političkom dinamikom, informativnim prostorom, hibridnim prijetnjama i širim regionalnim uticajima.  </p><p>- Pristup EUFOR-a prilagodio se novim okolnostima. Održavamo jak fokus na razumijevanju situacije, ranom angažmanu i prevenciji. To nam omogućavaju naši LOT timovi za vezu i osmatranje, bliska saradnja s domaćim vlastima i međunarodnim partnerima – ističe Fronda.</p><p>Prioritet ostaje isti – podržati lokalne vlasti u održavanju sigurnog i stabilnog okruženja u BiH, navodi on. Susreti sa zvaničnicima svih nivoa vlasti osiguravaju dijalog i međusobno razumijevanje da su sigurnost i stabilnost temeljni preduslovi za napredak. </p><p>Susreti s predstavnicima svih nivoa društva i vlasti naglašavaju EUFOR-ovu nepristrasnu ulogu u promociji saradnje, jačanja stabilnosti i održavanja dugoročnog mira u BiH.</p><p><span style="color: rgb(0, 0, 0); font-size: 20px;">Ne želeći spekulisati o eventualnom okončanju mandata EUFOR-a i preuzimanju misije od NATO trupa, Fronda ističe činjenicu da međunarodna zajednica ostaje posvećena i angažovana na očuvanju miru i stabilnosti u BiH.</span></p><p>Dodaje da EUFOR održava praktičnu i djelotvornu saradnju s NATO štabom u Sarajevu, utemeljen zajedničkim ciljevima. EUFOR koordinira i razmjenjuje informacije s NATO snagama, kako bi osigurali usklađen i jedinstven pristup stabilnosti BiH, ističe Fronda.</p><h2>Spremnost snaga</h2><p>EUFOR održava visoko sposoban sistem ojačavanja snaga dodatnim trupama, osmišljen za brzo i efikasno reagovanje, u slučaju potrebe. Spremnost da brzo rasporedimo dodatne snage, integrišemo ih i djelujemo koordinisano, redovno provjeravamo kroz vježbe, poput „Brzog odgovora“.</p><p>Ovi mehanizmi osmišljeni su da osiguraju brz, fleksibilan i proporcionalan odgovor. Procedure, logistika i komandne strukture se redovno uvježbavaju, kao garancija da će uspješno djelovati ako to zatreba. </p><h2>Hibridne prijetnje</h2><p>Hibridne prijetnje su sve važniji aspekt modernih društava, i one nisu jedinstvene za BiH. Mogu uključivati dezinformacije, vanjske uticaje i pokušaje da se podrije povjerenje u institucije i javni prostor. </p><p>EUFOR ne djeluje direktno u kibernetičko-tehničkom domenu, već kontinuirano prati analize i blisko sarađuje i razmjenjuje informacije s domaćim vlastima i međunarodnim partnerima. Fokus EUFOR-a je da identifikuje uticaj brojnih faktora na sigurnosno okruženje, kako bi mogao doprinijeti jačanju otpornosti i stabilnosti BiH. </p><h2>Udruživanje snaga je ključno za unapređenje sigurnosti</h2><p>Mostarski sigurnosni forum, i slični događaji, od ključnog su značaja, jer okupljaju regionalne eksperte, naučnu zajednicu i institucije, kako bi zajednički razmotrili kompleksno društveno okruženje i nove prijetnje.&nbsp;</p><p>Na njima donosioci odluka, diplomate, sigurnosni stručnjaci, i civilni i vojni, razgovaraju o evoluciji izazova, očekivanjima i prijetnjama.</p>

Misija EUFOR-a je evoluirala, a međunarodne snage se prilagodile novim izazovima

Fronda: EUFOR ostaje budan, informisan i spreman da djeluje 

Komandant EUFOR-a generalmajor Mauricio Fronda: Sigurna BiH ostaje prioritet

<p>Da li smo spremni za biometriju, ili smo spremni prevariti biometriju?</p><p>Uprkos ogromnim otporima vlasti, državnih institucija, i profesionalnih žalitelja, Centralna izborna komisija (CIK) je nadomak potpisivanja ugovora s izabranom kompanijom. Uvođenje skenera glasačkih listića i biometrijske identifikacije birača trebalo bi napokon zaustaviti krađu glasova i volje građana.</p><p>Istraživanja pokazuju da je povjerenje građana u izbore na nivou skoro niskom kao i povjerenju u pravosuđe. Godinama svjedočimo obilju dokaza o dopisivanju glasova pri prebrojavanju, glasanju mrtvih i sličnim izbornim krađama. Upravo zbog toga, uvođenje novih tehnologija, poput biometrije, postalo je pitanje političkog opstanka i vraćanja legitimiteta sistemu.</p><p>Da li će nam skupa tehnologija konačno donijeti poštene izbore ili smo toliko "kreativni" u izbornim krađama da će ljudski faktor ubrzo ponovo nadmudriti mašine? Ljudski faktor je ipak presudan. Birački odbori su oduvjek važili za najslabiju kariku u izbornom procesu, a tehnologija je moćna samo onoliko koliko je transparentan proces njenog uvođenja i korištenja.</p><p>Javnost s pravom postavlja pitanja o javnim nabavkama, izboru dobavljača i, ključno, vlasništvu nad izvornim kodom softvera, koji treba brojati glasove. Jer ako softverska rješenja ostanu u rukama netransparentnih privatnih kompanija, postoji opravdan strah da će se krađa samo preseliti s papira u digitalnu sferu.</p><p>Nijedan skener ne može sam po sebi iskorijeniti korupciju ako ljudski faktor i stranački pritisci zadrže kontrolu nad sistemom. Istinska izborna reforma zato ne smije biti samo kozmetička kupovina skupe opreme, već beskompromisna pravna borba koja će osigurati da svaki glas vrijedi onoliko koliko je građanin na listiću zaista i zaokružio.</p><p>Na kraju je ipak sve u našim rukama. Izbori će biti pošteni onoliko koliko to budemo mi kao društvo.&nbsp;</p>

Istraživanja pokazuju da je povjerenje građana u izbore na nivou skoro niskom kao i povjerenju u pravosuđe

Kako prevariti biometriju?

<p>Vlada Federacije BiH se probudila i počela povlačiti konkretne korake ka spašavanju fabrike Nova Željezara, jedinog proizvođača čelika u Bosni i Hercegovini.</p><p>Najprije je poslala posebni zakon (Lex specijalis) na hitno usvajanje u Parlament FBiH, kako bi kompaniju preuzela vanredna uprava. Izvori iz Vlade sada nezvanično govore da će u kompaniju uskoro ući inspektori Finansijske policije Federacije BiH. </p><p>U Vladi smatraju da postoji dovoljno volje u Parlamentu za spašavanje Željezare, jer „ko će se usuditi glasati protiv spašavanja hiljada radnika i kičme metalne industrije na koju su oslonjene desetine manjih kompanija“.</p><p> </p><p>Ostaje još pitanje da li će biti dovoljno vremena? Općinski sud u Zenici će 25. juna odlučiti postoje li zakonski uslovi za proglašenje stečaja, koji je zatražio novi vlasnik, povlašteni biznismen Milorada Dodika. </p><p>U međuvremenu, već sedmicama radnici upozoravaju da desetine kamiona svake zore odvoze nepoznate tovare iz Željezare.  </p><h2>Prethodni postupak</h2><p>- Čim sam pogledao video „Avaza“, kojim ste upozoravali na otuđenje imovine iz Željezare, odmah sam dopisom tražio izjašnjenje nadležnih Nove Željezare. U takvim slučajevima uvijek upozorim da je davanje lažnih informacija kažnjivo - navodi on.  </p><p>- Oni kažu da je riječ o redovnim aktivnostima koje rade tako rano ujutro, kako bi izbjegli saobraćajne gužve - navodi za „Avaz“ privremeni stečajni upravnik Jasmin Hadžirašidović. Objašnjava da je na sličan način reagovao više puta, čak i po anonimnim prijavama.</p>

<p>O ulasku finansijske policije nema inormacije, ali kaže da nam svima mora biti u interesu da zaštitimo ovu industriju, navodi on. Dodaje da je zatražio od suda da odredi vještaka ekonomske struke, koji će uraditi analizu stanja u Željezari. To je završeno, dodaje, ali o detaljima ne može govoriti jer se kompanija nalazi na korak od otvaranja stečaja i proces vodi sud.</p><p>- Nijedan upravnik nema pravo da komentariše javno ništa, sve dok se ne održi sudsko ročište. S jedne strane je predlagač stečaja, uprava Željezare, a s druge je sud, koji je i mene imenovao i po čijem nalogu se sve radi - objašnjava on. Sud će 25. juna ili otvoriti stečajni postupak ili odbiti prijedlog uprave Željezare, objašnjava Hadžirašidović.</p><h2>Stečaj ili spas</h2><p>Ako Vlada zakasni i Općinski sud Zenica proglasi stečaj, Željezara će doživjeti sličnu sudbinu Rudnika „Ljubija“, i drugih kompanija kroz koje je prošao Gordan Pavlović. Otpuštanje radnika i crpljenje budžetskih miliona je postao „modus operandi“ Pavlovića, koji je usavršio model poznat kao „Stečajni kanibalizam“. U posrnuloj firmi novi vlasnik „pojede samo zdravo meso“ kompanije, u obliku nekretnina, dozvola ili sirovina. Dugove i radnike ostavlja kao kosti državi, stečajnom upravniku i povjeriocima.</p>

U Željezaru ulazi i Finansijska policija?

Dodik i Pavlović: Velika bliskost Konakovićevih taldžija

Zaustavljanje pljačke Zeničke željezare: Vrijeme curi, rok je 25. juni

<p>Konačno je Vlada Federacije BiH povukla konkretan potez u pravcu spašavanje Zeničke željezare, jedinog preduzeća koje je proizvodilo čelik u BiH. Nakon kritičkog pisanja „Avaza“ o uništavanju „kičme metalne industrije BiH“, Utvrđen je Prijedlog zakona kojim će Vlada uvesti vanrednu upravu u Novu Željezaru.</p><p>Prijedlog posebnog zakona je upućen pred zastupnike u Parlementu Federacije BiH sa zahtjevom za usvajanje po hitnoj proceduri. Država bi njegovim usvajanjem dobila sistemski instrument za sprečavanje nekontrolisanog stečaja i potpunog gašenja kompanije od strateškog značaja, navode iz Vlade. </p><h2>Posebni zakon</h2><p>Ova odluka je direktan i konkretan odgovor na agoniju zeničkih radnika i prijetnju od potpunog industrijskog kolapsa u BiH.  </p><p>– Nama je najlakše bilo pustiti da stvari idu svojim tokom, ali ovaj zakon je mehanizam stabilizacije i zaštite radnih mjesta. Željezara nije samo problem Zenice, već pitanje cijele ekonomije Federacije BiH, – poručio je Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH. </p><p>Zakoni poput ovog, koji je predložila Vlada, spadaju u kategoriju „Lex specialis“, što na latinskom znači posebni zakon. </p><p>Posebni zakoni imaju prednost nad općim zakonima, poznatim u pravnoj terminologiji kao „Legi generali“. To znači da se, u slučaju da oba uređuju istu materiju, primarno primjenjuje lex specialis, koji preciznije definira situaciju. Opća pravila i propisi se isključuju.</p><h2>Spas za radnike</h2><p>Nikšić je dodao da odgovorna vlast ne smije okrenuti glavu od radnika, niti pasivno posmatrati propast firme, koja decenijama hrani hiljade porodica.  </p><p>Novim zakonom bi se uveo hitan, ali sudski kontrolisan postupak vanredne uprave, čime se sprečava haotično gomilanje dugova i omogućava revizija štetnih ugovora. </p><p>Operativni nosilac procesa konsolidacije će biti većinski državno preduzeće Energoinvest, koje bi uz podršku države trebalo preuzeti upravljanje i stabilizovati proizvodne pogone. Cilj je jasan: spriječiti stečaj koji bi značio kraj za zenički čelik i pokrenuti model reorganizacije. To bi omogućilo ulazak svježeg kapitala i strateških partnera. </p><p>Prioritet vanredne uprave bit će isplata zaostalih plaća i doprinosa, koji će u postupku reorganizacije imati prednost nad svim ostalim potraživanjima, poručuju iz Vlade. Kategorični su u stavu da bi prepuštanje Željezare stihiji bila kardinalna greška koja bi državu koštala mnogo više od procesa konsolidacije.</p><h2>Zaustavljanje propasti</h2><p>Stručnjaci upozoravaju da bi gašenje Željezare izazvalo domino efekt i povuklo sa sobom Željeznice FBiH i Elektroprivredu BiH, s kojima je kompanija neraskidivo vezana. Za hiljade radnika, koji mjesecima žive u neizvjesnosti, zakon nudi slamku spasa.</p>

Vlada FBiH pokrenula uvođenje vanredne uprave u Zeničku željezaru

Iz dimnjaka Zeničke željezare već neko vrijeme nema dima

Parlamentu upućen akt s većom pravnom snagom: Specijalni zakon za spas Željezare

<p>Poljoprivreda u BiH preživljava uprkos, a ne zahvaljujući sistemu. Društvo smo koje nije u stanju da se samostalno prehrani.</p><p>O kakvoj suverenosti Bosne i Hercegovine govore političari, kada naše društvo ne može samo sebe ni da prehrani. S domaćih njiva i farmi dolazi tek 20 do 30 posto godišnjih potreba naših građana za hranom i pićem. Ostatak uvozimo. Na svako izvezeno govedo uvezemo najmanje tri, pokazuju podaci Vanjskotrgovinske komore. Bez jake poljoprivrede i strateških rezervi hrane i energenata, bit ćemo gladni i promrzli već nakon mjesec dana globalne krize. A nije pitanje da li će je biti, već kada.</p><p>Istovremeno, više od 415 miliona KM poljoprivrednih poticaja svake godine izdvoje građani ove zemlje. Te milione dijeli trinaest resornih ministara - dva u entitetima, jedan u Distriktu i njih deset u kantonima. Svih trinaest voze službene limuzine i savjetuje svita mudrih savjetnika, nerijetko s kupljenim diplomama.</p><p>Davno je pred sudom u Tuzli dokumentovano kako se novac od poljoprivrednih poticaja dijeli kapom i šakom, u predmetu protiv Jerka Lijanovića i drugih. Dijeli se ljudima koji nemaju ni saksiju kadifica na balkonu, a kamoli farmu. Dijeli se poljoprivrednicima, ali ako pola vrate ministru. Dijeli se za kupovinu glasova. Lijanović je u zatvoru, ali je nastavljena sumnjiva podjela poticaja, svjedoče poljoprivrednici. Ne trebaju nam poticaji, govore već godinama, treba nam samo otkup svega što proizvedemo po fer cijeni i zaštita od jeftinog uvoza.</p><p>Bacamo 415 miliona KM godišnje u korumpiranu rupu bez dna, dok nam police u marketima pune uvozni proizvodi, a domaća poljoprivreda umire. Tačnije, ubijaju je neznanje i korumpiranost vlasti, koja bi za 415 miliona KM svake godine mogla izgraditi desetak modernih fabrika s hladnjačama, u kojima bismo mogli prerađivati domaće proizvode. Ali kapitalnih ulaganja u hladnjače i preradu nema, jer tamo nema prostora za brze talove. Plaćamo stotine miliona da bismo i dalje pili uvoznu vodu i jeli uvozno meso. Nepostojanje državne strategije, transparentnih registara i državnog ministarstva, uskraćuje nam pristup i evropskim poticajima. Uskoro će nam jedini izvozni "proizvod" ostati naša radna snaga – naša djeca.</p>

Društvo smo koje nije u stanju da se samostalno prehrani

Ubijanje poljoprivrede

<p>„Dnevni avaz“ je u posjedu dokumenta koji bi mogao spasiti Zeničku željezaru i njene radnike. Radi se o Izvještaju nezavisne revizije MERFI, koji nedvosmisleno potvrđuje da je privatizacija Željezare 1998. godine nezakonita i „pravno ništava“.</p><p>Ovaj temin u pravnoj terminologiji označava nešto što nema nikakvu pravnu snagu i vrijednost. To u privredenom pravu BiH izaziva „domino efekt“ i poništava sve kasnije pravne poslove. Ovaj dokument je stoga jak pravni osnov, koji bi radnike Željezare i metalnu industriju Federacije BiH mogao spasiti sudbine koju im je namijenio sumnjivi biznismen Gordan Pavlović Goci.  </p><p>Pravno ništav ugovor ne može proizvesti nikakva pravna djejstva kasnije, što znači da ni Gordan Pavlović nije legalno stekao vlasništvo nad Željezarom, navodi za „Avaz“ Hasan Kreho, koji je prvi ukazao novinarima „Avaza“ na postojanje ovog dokumenta.</p>

<h2>Inžinjer Kreho</h2><p>Ovaj dokument je „pravna atomska bomba“, govori za „Avaz“ Kreho, inžinjer mašinstva i dugogodišnji zaposlenik Željezare. Kaže da su on, njegov brat i njihov otac sabrali više od 110 godina radnog staža u ovoj kompaniji. Hasan se godinama kao sindikalac borio za prava metalaca u ovoj kompaniji.</p><p>On objašnjava da je Izvještaj urađen u decembru 2013. godine, i da je duže od decenije ležao u nečijoj ladici. Kreho navodi da je ovaj dokument upućen svim relevantnim institucijama, uključujući Tužilaštvo BiH. Ko je i kako nezakonito rasturao imovinu preduzeća Željezara Zenica, trebala bi pokazati istraga, ako do nje dođe, navodi Kreho. Dodaje da je za ovakva krivična djela propisana kazna od 20 i više godina robije.</p>

<h2>Zaključak revizije</h2><p>Vlada Federacije BiH je 1998. godine s Kuvajtskim investicionim fondom (KIA) osnovala zajedničko preduzeće BH Steel, i time započela privatizaciju Željezare. Kuvajćanima je u tom poslu Vlada FBiH priznala i gotovo 30 miliona američkih dolara, na ime prijeratnog kredita datog u vrijeme Jugoslavije.</p><p>Revizori su utvrdili da su po važećem zakonu za takvo nešto Vladi FBiH bili neophodni saglasnost, kao i ratifikacija Parlamentarne skupštine BiH, koje Državni parlament nikada nije dao. O tome ne postoji nikakav dokaz u državnim institucijama niti u „Službenim novinama BiH“, naveli su revizori, te zaključili da je Ugovor o osnivanju BH STEEL COMPANY pravno ništavan.</p><p>Sada je na potezu Vlada FBiH, koja ima jak pravni osnov da pokrene proces preuzimanja i spašavanja metalne industrije, ili barem onoga što se još spasiti da.</p><h2>Nezakonita privatizacija</h2><p>Vlada Federacije BiH je 1998. godine s Kuvajtskim investicionim fondom (KIA) osnovala zajedničko preduzeće BH Steel, i time započela privatizacija Željezare. Vlada je u novoosnovano preduzeće unijela imovinu Željezare Zenica, a Kuvajćani su obezbijedili svježi kapital. Ključni proizvodni pogoni željezare su prebačeni na BH Steel, a staroj firmi su ostavljani dugovi i višak radnika. U BH Steel je 2004. godine ušla kompanija LNM (danas ArcelorMittal), kojoj su Kuvajćani i Vlada FBiH prodali svoje udjele. Na kraju lanca je stigao sumnjivi biznismen Pavlović, ali je temelje kasnijih pravnih poslova srušila nezavisna revizija svojim izvještajem.&nbsp;</p>

CRNO NA BIJELO: Privatizacija Zeničke željezare je „pravno ništava“

Prva strana Izvještaja revizorske kuće MERFI iz 2013. godine

Izvještaj koji ruši višedecenijsku pljačku: Dokument za spas Željezare!

<p>Dodikov povlašteni biznismen, Fočak Gordan Pavlović Goci, gotovo potpuno je deindustrijalizovao Bosnu i Hercegovinu. Analiza njegovog poslovanja, kojim je ugasio na hiljade radnih mjesta, otkriva duboke kontroverze i političke veze, koje prate rast njegove poslovne imperije. </p><p>Pavlovićev poslovni model se već godinama oslanja na preuzimanje strateških državnih resursa uz pomoć blagonaklone vlasti. Sumnjivi otkupi potraživanja, te guranje kompanija u stečaj radi lakšeg preuzimanja i otpuštanja radnika su okončani nauštrb javnog interesa i državne ekonomije. </p><p>Rekordna prošlogodišnja dobit njegovih kompanija Pavgord i Alumina, od 56 miliona KM, neodvojiva je od njegovih političkih veza i uništavanja privrede.  </p><h2>Deindustrijalizacija BiH</h2><p>Njega niko ne pita ni za porijeklo imovine, ni za prvi milion, ističe za „Avaz“ ekonomska analitičarka Svetlana Cenić. Ona smatra da su porijeklo Pavlovićevog novca i katastrofalne posljedice njegovog poslovanja po industriju BiH ključna pitanja koja Pavloviću ne postavljaju ni izvršna ni sudska vlast. </p><p>- Čije su pare to uopšte, kojima on preuzima sve? Ja ne vjerujem u slučajnost. Nema šanse da je sve ovo mogao bez pomoći Vlade, kako one u RS tako i one u FBiH, koja je dozvolila da preuzme i Željezaru u Zenici - ističe ona.</p>

<p>Od Rudnika „Miljevina“, preko Alumine i Koksare u Lukavcu, pa preko Rudnika „Ljubija“ do Željezare u Zenici, uspio je sve preuzeti za ko zna čije pare, i uz jako dobre veze i pomoć Dodika i Nikšića (Nermin Nikšić), navodi Cenić.</p><h2>Prvi milioni</h2><p>Pavlovićeva firma Pavgord je od lokalne transportne firme s nekoliko kamiona izrasla u holding, koji je preuzeo i ugasio vitalne dijelove metalurškog sektora Bosne i Hercegovine. Vlada RS mu je gotovo besplatno prepustila Rudnik „Miljevina“, ocijenivši ga neperspektivnim. Ipak, jedan od ključnih momenata Pavlovićevog uspona je bio preuzimanje industrijskog giganta Alumine iz Zvornika.</p><p>Alumina je postala paradigma takozvanog "stečajnog kanibalizma", u kojem se kroz komplikovane pravne manevre privatni dugovi pretvaraju u vlasničke udjele. Slučaj je godinama bio predmet niza sudskih sporova i političkog lobiranja Milorada Dodika.</p><p>Ovakva akumulacija kapitala je stvorila opasan monopol, u kojem nepoznat centar moći može ucjenjivati cijeli lanac snabdijevanja i desetine hiljada radnih mjesta, ističu analitičari. Upozoravaju da je Pavlovićevo carstvo izgrađeno na ruševinama giganata, gurnutih u stečaj radi lakše privatizacije.</p><h2>Pravosudni imunitet</h2><p>Veze Pavlovića s aktuelnom vlašću omogućavaju mu i svojevrsni imunitet pred pravosudnim organima. Dok njegove firme bilježe milionske profite, industrija se gasi, a društvo je osiromašeno. Ovakav model "ortačkog kapitalizma" obeshrabruje i strane investitore, koji ne žele učestvovati u sistemu gdje pravila određuje nekolicina biznismena. Javnost ima pravo da zna sve detalje o tome kako je Pavlović postao vlasnik potraživanja koja su mu omogućila ovakvu dominaciju na tržištu. Bez radikalne akcije pravosuđa, primjeri poput Pavgorda će se samo umnožavati na štetu ekonomije BiH.&nbsp;</p>

Poslovni model zasnovan na stečajnom gašenju industrije

Gordan Pavlović nikad nije dao intervju bilo kojem mediju

Pogled iz BiH: Dok Crna Gora grabi naprijed, Sarajevo pred testom novog zamaha EU

Kupuje vrijeme i bježi od odgovornosti: Pavlovićeva klopka za Vladu FBiH

Vlada FBiH posuđuje 1,6 milijardi KM lijevom, dok desnom dijeli budžetske milione milionerima

Divlji zapad na Sarajevskoj berzi

Pavlović svake zore izvlači stotine hiljada KM iz Nove Željezare Zenica

Političke štetočine i "kiseli" milioni

Milijarde dolara skrivenih troškova: Tramp gubi rat kod kuće

Oko 400 miliona KM poticaja godišnje ode bez ikakvog efekta: Spašavanje poljoprivrede ili kupovina glasova?

Posjeta ruskog predsjednika Vladimira Putina Pekingu: Kina kao novi geopolitički "pupak" svijeta

Komandant EUFOR-a generalmajor Mauricio Fronda: Sigurna BiH ostaje prioritet

Kako prevariti biometriju?

Zaustavljanje pljačke Zeničke željezare: Vrijeme curi, rok je 25. juni

Parlamentu upućen akt s većom pravnom snagom: Specijalni zakon za spas Željezare

Ubijanje poljoprivrede

Izvještaj koji ruši višedecenijsku pljačku: Dokument za spas Željezare!

Rušilački pohod Dodikovog biznismena: Čijim novcem ubija industriju?

Pogled iz BiH: Dok Crna Gora grabi naprijed, Sarajevo pred testom novog zamaha EU

Kupuje vrijeme i bježi od odgovornosti: Pavlovićeva klopka za Vladu FBiH

Vlada FBiH posuđuje 1,6 milijardi KM lijevom, dok desnom dijeli budžetske milione milionerima

Divlji zapad na Sarajevskoj berzi

Pavlović svake zore izvlači stotine hiljada KM iz Nove Željezare Zenica

Političke štetočine i "kiseli" milioni

Milijarde dolara skrivenih troškova: Tramp gubi rat kod kuće

Oko 400 miliona KM poticaja godišnje ode bez ikakvog efekta: Spašavanje poljoprivrede ili kupovina glasova?

Posjeta ruskog predsjednika Vladimira Putina Pekingu: Kina kao novi geopolitički "pupak" svijeta

Komandant EUFOR-a generalmajor Mauricio Fronda: Sigurna BiH ostaje prioritet

Kako prevariti biometriju?

Zaustavljanje pljačke Zeničke željezare: Vrijeme curi, rok je 25. juni

Parlamentu upućen akt s većom pravnom snagom: Specijalni zakon za spas Željezare

Ubijanje poljoprivrede

Izvještaj koji ruši višedecenijsku pljačku: Dokument za spas Željezare!

Rušilački pohod Dodikovog biznismena: Čijim novcem ubija industriju?