<p>Da bismo odredili pravilan način pisanja ove imenice, moramo saznati odakle riječ dolazi, odnosno koje je njeno porijeklo. Riječ je internacionalna te se tako, naprimjer, u engleskom kaže lesbian, u španskom lesbiana, Lesbe u njemačkom, lesbienne u francuskom jeziku, i tako dalje. U sve navedene jezike, pa i bosanski, ova riječ je došla od latinskog Lesbius i grčkog Lésbios; Lésbos, što je naziv grčkog otoka na kojem je živjela pjesnikinja Sapfa za koju se smatra da je bila lezbijka. Analogno tom izvornom obliku, u bosanskom standardnom jeziku pravilno je: lezbijka, lezbijke, lezbijkom, lezbijkama…</p>

<p>A znam da ste često u dilemi kako se pravilno kaže ili piše: ljetni ili ljetnji? Sa suglasnikom N ili suglasnikom NJ? U ovom primjeru riječ je o odabiru između dvaju pridjeva koje možemo čuti u bosanskom jeziku, ali, samo jedan je pravilno koristiti. Riječ je o pridjevu nastalom od imenice ljeto, a, prema pravilima bosanskog jezika, ispravno je: ljetni, ljetna, ljetno, ljetnim, ljetnih, ljetnog… - sa suglasnikom N. Često se nalazi u sintagmama, poput ljetni praznici, ljetne haljine, ljetni dani…</p>

U današnjoj nedoumici riječ je o imenici ženskog roda koja označava osobu ženskog spola koja ima sklonosti prema istom spolu

Kako se kaže: lezbijka ili lezbejka?

<p>U bosanskom jeziku postoji više upitno-odnosnih zamjenica. Upitne su kad stoje na početku pitanja, naprimjer: Šta radiš, a odnosne kad su u službi veznika u zavisnosloženoj rečenici, naprimjer: Ne znam šta sam vidio. U našem primjeru riječ je o pravilnoj upotrebi akuzativa jednine zamjenice koji. Prema gramatici bosanskog jezika, obje varijante su tačne, ali se koriste u različitim kontekstima. Naime, oblik kojeg koristi se za ‘živo’, a oblik ‘koji’ za neživo.</p>

<p>A često smo i u dilemi kako se pravilno kaže ili piše: ispravak ili ispravka? – jer oba oblika i čujemo i pročitamo. Je li ova imenica muškog ili ženskog roda? Imenica označava tekst kojim se ispravlja neka pojedinost u prije objavljenom tekstu. U bosanskom jeziku riječ je muškog, a ne ženskog roda, dakle, pravilno je ispravak. U rečenicama bi ispravno glasila: Molim te, do kraja dana mi pošalji ispravak tog teksta. Ni ispravak uz moju pomoć nije uspio dobro napisati. Danas pišemo ispravak druge školske zadaće. U ispravku si imao još i više pravopisnih grešaka. Ispravak netačnog navoda jedna je od fraza koje se mogu čuti u Skupštini.</p>

Prva nedoumica  danas je šta je pravilno: koji ili kojeg, odnosno kako se pravilno koristi upitno-odnosna zamjenica koji

Šta je pravilno: koji ili kojeg?

<p>Da bismo utvrdili koji je pravilan način pisanja, moramo otkriti koje je porijeklo riječi, odnosno iz kojeg je jezika ova riječ došla u bosanski jezik. Imenica označava čin ili ispad koji prelazi granice, a dolazi od latinske riječi excessus. Analogno tome, i u bosanskom standardnom jeziku pravilno ju je pisati sa suglasnikom S: eksces, ekscesa, ekscesu, ekscesom, ekscesima, ekscesi…</p>

<p>I s naredna nedoumica nas svakodnevno zbunjuje - kako je pravilno napisati: taxi ili taksi? Za mnoge riječi u bosanskom standardnom jeziku postoji više načina pisanja. Neke se pišu različito u drugim krajevima i mjestima, neke se riječi koriste drugačije kod različitih dobnih grupa. Glas X, koji ne postoji u bosanskoj abecedi, često zna stvarati probleme govornicima. U našem primjeru veoma često se koristi upravo oblik s glasom x – taxi, a slična je pojava i sa skraćenicom za fakultet ili nazivom za uređaj za slanje i primanje poruka - fax. Međutim, u bosanskom jeziku pravilno je upotrebljavati oblik sa slovima k i s: taksi i faks. Pa će ove riječi biti pravilno napisane u rečenicama, naprimjer: Žurila sam i morala sam pozvati taksi. Primila sam faks s tim informacijama. Upisala je drugi faks – ako riječi taksi i faks napišemo s glasovima K i S.</p>

Još jedna jezička nedoumica koja nas skoro svakodnevno zbunjuje

Kako kaže ili piše: eksces ili ekces?

<p>Iako veoma često, možda čak i češće, čujemo i pročitamo Australijanac i Australijanka, u bosanskom standardnom jeziku ispravno je samo: Australac, Australca, Australcu, Australcima… Australka, Australki, Australkama, a također i pridjev australski.</p>

<p>I još da napomenem da se stanovnici kontinenata, država i gradova uvijek pišu velikim početnim slovom (Amerikanac, Evropljanin, Afrikanac, Francuz, Sarajlija).</p>

Kako se kaže ili piše: Australac ili Australijanac?

<p>Iako još iz škole znamo pravilo koje kaže da se prva riječ naziva državnih praznika piše velikim početnim slovom, a ostale sastavnice malim početnim slovom, osim ako nisu vlastite imenice, skoro svakodnevno ih vidimo i čitamo pogrešno napisane.</p>

<p>Jer pisanje velikog i malog slova mnogima često stvara probleme. Pa je tako i s današnjom prvom nedoumicom koju rješavamo: kako se piše: Dan državnosti – velikim ili malim početnim slovom? Kako sam već rekla, prema pravilu o pisanju državnih praznika u bosanskom jeziku, ispravno je napisati Dan državnosti velikim početnim slovom riječ Dan, a malim slovom riječ državnosti. Tako se pišu i: Praznik rada (veliko P, malo r), Dan planete Zemlje (veliko D, malo p, ali veliko Z, jer je Zemlja vlastita imenica kada je riječ o nazivu naše planete), Dan pobjede (veliko D, malo p) i tako dalje.</p>

Nazivi državnih praznika nas često dovode u nedoumicu kako da ih pravilno napišemo

Kako se piše: Dan državnosti ili dan državnosti?

<p>Iako su oba oblika ispravna, njihovo značenje je različito pa treba pripaziti u kom kontekstu koji upotrijebiti. Crvenjeti označava postajati crvenim bez svjesne volje, a crveniti označava činiti nešto crvenim.</p>

<p>Ispravno će glasiti rečenica: Crvenjela se od stida, a pogrešno: Crvenila se od stida. Također je pravilno reći ili napisati: Nije se želio zacrvenjeti pred svima, ali nije to mogao kontrolirati, a pogrešno: Nije se želio zacrveniti pred svima, ali nije to mogao kontrolirati. Pravilna je i rečenica: Zacrvenjela se kad je čula kako joj dečko daje komplimente, a pogrešna: Zacrvenila se kad je čula kako joj dečko daje komplimente. Ali ćemo pravilno reći ili napisati: Morao je crveniti zid koji je prije bio bijel, jer je njegova žena to tražila, dok bi u ovom značenju pogrešno bilo upotrijebiti glagol crvenjeti: Morao je crvenjeti zid koji je prije bio bijel, jer je njegova žena to tražila. Također je ispravna rečenica: Hoćeš li zacrveniti i one ormare u našoj sobi, a pogrešna: Hoćeš li zacrvenjeti i one ormare u našoj sobi? I još da napomenem, crvenjeti se je povratni glagol. Povratni glagoli su oni u kojima se izriče neka radnja koja se obavlja ili vrši na sebi i imaju uza se povratnu zamjenicu se (sebe). </p>

Nažalost, ovaj glagol više čujemo ili pročitamo u pogrešnom kontekstu

Šta je ispravno: crveniti ili crvenjeti?

<p>Osim glagolskog pridjeva trpnog, glagolski pridjev radni učestvuje u tvorbi glagolskih vremena, a najčešće ga susrećemo u perfektu s pomoćnim glagolom biti. Glagolski pridjev radni tvori se od infinitivne osnove i nastavaka -o, -la, -lo, -li, -le, -la. U našem primjeru do greške dolazi u jednini muškog roda – vidio ili vidjeo?</p>

<p>Prema pravopisu i gramatici bosanskog jezika, ispravno je reći ili napisati: vidio. A razlog zašto se često javlja pogrešan oblik vidjeo, jeste jer je jednina ženskog roda glagolskog pridjeva radnog vidjela. Isto tako se događa da i u ženskom rodu čujemo pogrešan oblik – vidila.</p>

Kako pravilno pisati glagolski pridjev radni glagola vidjeti?

Kako se kaže ili piše: vidio ili vidjeo?

<p>Ova imenica nastala je od glagola SLITI i naglašena je dugosilaznim akcentom, što znači da je riječ o dugom slogu koji se, prema pravilu o pisanju glasovnih grupa IJE i JE u bosanskom jeziku, izgovara i piše s IJE.</p>

<p>Dakle, pravilno se piše: slijev, slijeva, slijevu, slijevom. Ali pripazite, u množini je pravilno: sljevovima, sljevovi, sljevova – s glasovnom grupom JE.</p>

Ovdje nas zbunjuje to što u izgovoru slabo ili nikako ne čujemo vokal I

Kako se pravilno piše: slijev ili sljev?

<p>Kako sam sigurna da već znate pravilo: ako je izgovor sloga dug, pišemo IJE, a ako je izgovor sloga kratak, pišemo JE, vjerujem da pretpostavljate da je ispravno naslijeđe – sa IJE. </p>

<p>Međutim, ova imenica je jedan od izuzetaka od pravila pa je ispravan oblik i nasljeđe – sa JE. Odnosno, u bosanskom standardnom jeziku pravilno se piše imenica srednjeg roda nasljeđe i naslijeđe, i s glasovnom grupom IJE i s glasovnom grupom JE.</p>

Uvijek se govorilo samo o naslijeđu i ko će šta dobiti – u kojima je imenica nasljeđe napisana i s glasovnom grupom IJE i s glasovnom grupom JE

Kako se piše: nasljeđe ili naslijeđe?

<p>Kako se pravilno piše: klupski ili klubski? Sa suglasnikom P ili suglasnikom B? Ovdje je riječ o tome provodi li se ili ne provodi glasovna promjena jednačenje suglasnika po zvučnosti, u kojoj se jedan pored drugog nađu dva suglasnika različita po zvučnosti, te se prvi suglasnik zamjenjuje svojim zvučnim ili bezvučnim parnjakom. Kao i u svakom pravilu, i ovdje postoje izuzeci u kojima se ne provodi jednačenje suglasnika po zvučnosti, naprimjer u nekim stranim riječima poput Habsburgovci, Upravo zbog tih izuzetaka i budemo u dilemi pa pogriješimo. <br></p><p></p>

<p>A kako je ispravno reći ili napisati dativ ili lokativ imena Luka: Luki ili Luci? </p><p>Ovdje je riječ o tome provodi li se ili ne provodi glasovna promjena sibilarizacija u kojoj suglasnici K, G, H ispred samoglasnika I prelaze u suglasnike C, Z, S. Sibilarizacija se provodi kod, naprimjer, kratke množine (vuk – vuci), dativa i lokativa jednine (noga – nozi). Kad je riječ o zajedničkoj imenici luka, u značenju pristanište, sibilarizacija se provodi i ispravno je luka – luci. </p><p>Ali kao i kod drugih glasovnih promjena, i sibilarizacija ima svoje izuzetke, odnosno slučajeve kad se ne provodi. Naprimjer, kod imenica liga – ligi ili baka – baki. A u našem primjeru se ne provodi, jer je riječ o dativu i lokativu vlastite imenice Luka. Inače, kad se radi o ličnim imenima, uglavnom se odstupa od pravila, pa je ispravno reći ili napisati: Luki. </p>

 Sa suglasnikom P ili suglasnikom B? 

Kako se pravilno piše: klupski ili klubski? 

<p>A to nije toliko teško, treba samo pažljivo slušati, pa ako je izgovor sloga dug, pravilno kaže da pišemo IJE, a ako je izgovor sloga kratak, pišemo JE. Ipak, iako ovo pravilo svi učimo u školi, dileme u pisanju između glasovnih grupa IJE i JE veoma su česte u bosanskom jeziku. Kao i u našem primjeru: kako se piše: izvijestio ili izvjestio?</p>

<p>Ovdje je riječ o glagolskom pridjevu aktivnom koji znači podnijeti izvještaj ili obaviti posao izvjestitelja. A prema pravopisu bosanskog jezika ispravno je pisati izvijestio, izvijestila, izvijestili… s glasovnom grupom IJE.</p>

Vjerujem da je i među vama mnogo onih kojima
pisanje glasovnih grupa IJE i JE, ne ide ‘od ruke’, odnosno predstavlja veliku poteškoću

Kako se piše: izvijestio ili izvjestio?

<p>Kad je riječ o pravilima sastavljenog i rastavljenog pisanja u bosanskom jeziku, nerijetko se prave greške u pisanju. A glavni razlog tome je što se mnoge riječi izgovaraju sastavljeno, a pravilno ih je pisati rastavljeno, te, s druge strane, kod nekih riječi pravilno je sastavljeno pisanje, ali ih često pišu rastavljeno jer su često sastavljene od više sastavnica.</p>

<p>U našem primjeru pravilo glasi da se prefiksoid FOTO uvijek piše sastavljeno. Dakle, u bosanskom standardnom jeziku pravilno se piše sastavljeno imenica ženskog roda fotomontaža, fotomontaže, fotomontaži, fotomontažama, fotomontažom…</p>

Ovu dilemu nam uglavnom nameću društvene mreže, jer je riječ fotomontaža veoma frekventna u raznim statusima, i to uglavnom pogrešno napisana

Kako se piše: fotomontaža ili foto montaža?

<p>Riječ je o množini imenice dodatak. A slično je i kod imenica zadaci ili zadatci, podaci ili podatci. U burnoj bosanskoj jezičkoj historiji nije uvijek bilo saglasnosti o jezičkim pitanjima, pa je tako, kao i u ovom primjeru, znalo doći do razilaženja u mišljenjima. Jedni su davali prednost oblicima: zadatci, podatci, dodatci, a drugi oblicima: zadaci, podaci, dodaci. </p>

<p>U današnjem bosanskom standardnom jeziku prevladali su oblici: dodaci, zadaci, podaci, dakle bez suglasnika T koji se izgubio u dodiru sa suglasnikom C koji je sliven od glasova T i S.</p>

Oba ova oblika se mogu pronaći u raznim tekstovima, natpisima te nas zbog toga dovode u dilemu koji je pravilan


Kako se pravilno piše: dodaci ili dodatci?

<p>Ponajprije je riječ o tome da se mnoge riječi izgovaraju sastavljeno, a pravilno ih je pisati rastavljeno. Kod glagola se najčešće griješi u pisanju odrične riječce NE sastavljeno s glagolom koji slijedi, a pravilno je pisati rastavljeno. Međutim, kad je riječ o imenicama s odričnom riječcom NE, pravilno ih je pisati sastavljeno.</p>

<p>U sličnu dilemu nas dovodi prefiksoid avio, koji dolazi od latinskog avis, što znači ptica. Odnosi se na zračni promet, povezanost s avionom. Pa se zapitamo kako se pravilno piše: avio kompanija – rastavljeno, kao dvije riječi, aviokompanija –sastavljeno, kao jedna riječ ili avio-kompanija – s crticom, avio crtica kompanija. Prema pravilima bosanskog jezika, pefiksoid avio uvijek se piše sastavljeno, kao u primjerima: aviokonstruktor, aviobiologija, aviocisterna, aviolinija, aviomodelar, dakle – aviokompanija – kao jedna riječ.</p><p><br></p>

Kad je riječ o pravilima sastavljenog i rastavljenog pisanja u bosanskom jeziku, govornici nerijetko nailaze na probleme i čine greške u pisanju

Kako se piše: avio kompanija, aviokompanija ili avio-kompanija?

<p>Ova glagolska imenica srednjeg roda dolazi od glagola unaprijediti u značenju dovesti nešto u bolji položaj, promaknuti, dovesti nešto na viši stepen…</p>

<p>Prema pravopisu i gramatici bosanskog jezika, ispravno je samo unapređenje, bez suglasnika J. </p>

S glasom J ili bez njega? 

Kako se piše: unapređenje ili unaprjeđenje?

<p>Među najčešće greške i dileme u bosanskom jeziku svrstava se izgovaranje i pisanje glasovnih grupa IJE i JE, koje mnogima predstavljaju veliku poteškoću. </p>

<p>Pravilo glasi: ako je izgovor sloga dug, pišemo IJE, naprimjer: bijel, cvijet, miješati, mlijeko, obavijestiti, odijelo, riječ, rijeka, svijet... A ako je izgovor sloga kratak, pišemo JE kao u riječima: čovjek, medvjed, djed, razumjeti, savjet, sjena, vjera... Iako kod većine riječi ta pravila vrijede, postoje i određeni izuzeci, ali danas nećemo o njima. Naša prva današnja nedoumica je: kako se kaže ili piše: zaslijepljen ili zasljepljen, odnosno trpni pridjev nastao od glagola zaslijepiti. Vjerujem da vam sada, nakon što sam u uvodu rekla da dug slog izgovaramo s IJE, nije teško shvatiti da je ispravno: zaslijepljen, zaslijepljena, zaslijepljeno, zaslijepljenim, zaslijepljenog… </p>

Kako se kaže: lezbijka ili lezbejka?

Šta je pravilno: koji ili kojeg?

Kako kaže ili piše: eksces ili ekces?

Kako se kaže ili piše: Australac ili Australijanac?

Kako se piše: Dan državnosti ili dan državnosti?

Šta je ispravno: crveniti ili crvenjeti?

Kako se kaže ili piše: vidio ili vidjeo?

Kako se pravilno piše: slijev ili sljev?

Kako se piše: nasljeđe ili naslijeđe?

Kako se pravilno piše: klupski ili klubski?

Kako se piše: izvijestio ili izvjestio?

Kako se piše: fotomontaža ili foto montaža?

Kako se pravilno piše: dodaci ili dodatci?

Kako se piše: avio kompanija, aviokompanija ili avio-kompanija?

Kako se piše: unapređenje ili unaprjeđenje?

Kako se kaže ili piše: zaslijepljen ili zasljepljen?

Kako se kaže: lezbijka ili lezbejka?

Šta je pravilno: koji ili kojeg?

Kako kaže ili piše: eksces ili ekces?

Kako se kaže ili piše: Australac ili Australijanac?

Kako se piše: Dan državnosti ili dan državnosti?

Šta je ispravno: crveniti ili crvenjeti?

Kako se kaže ili piše: vidio ili vidjeo?

Kako se pravilno piše: slijev ili sljev?

Kako se piše: nasljeđe ili naslijeđe?

Kako se pravilno piše: klupski ili klubski?

Kako se piše: izvijestio ili izvjestio?

Kako se piše: fotomontaža ili foto montaža?

Kako se pravilno piše: dodaci ili dodatci?

Kako se piše: avio kompanija, aviokompanija ili avio-kompanija?

Kako se piše: unapređenje ili unaprjeđenje?

Kako se kaže ili piše: zaslijepljen ili zasljepljen?