<p>Skoro svakodnevno čujemo ili pročitamo rečenice poput: Ugledali su četvero mladih kako izlaze iz okolne šume. Svu četvoricu su promatrali sa strahopoštovanjem. Njih četvoro je odlučilo otići na put oko svijeta. Četvero ih je bilo, a ostao je samo jedan. Morao je na ploči nacrtati četverougao. Igrali su igru čovječe ne ljuti se učetvero – pa se upitamo šta je pravilno, odnosno kako se pravilno kaže ili piše zbirni broj – četvero ili četvoro.</p>

<p>Četvero ili četvoro dva su oblika koja se koriste u označavanju kad je četiri nečega koji nisu istog gramatičkog roda. Broj 4 (četiri) inače je ”problematičan” u bosanskom jeziku. Često se kaže ili napiše pogrešno – ćetiri – sa suglasnikom Ć umjesto Č. Također, mnogi ga pogrešno pišu i izgovaraju bez samoglasnika I – četri. A pravilno je samo četiri, kao i četiristo (a ne četristo), četrdeset i tako dalje. </p>

Skoro svakodnevno čujemo ili pročitamo rečenice poput: Ugledali su četvero mladih kako izlaze iz okolne šume - pa se upitamo šta je pravilno

Šta je pravilno: četvero ili četvoro?

<p>U bosanskom standardnom jeziku pravilna su oba naziva i Švicarska i Švajcarska, kao i pridjevi švicarski i švajcarski. A isto tako se i naziv za stanovnike te zemlje ispravno kaže ili piše: Švicarac i Švajcarac.</p>

<p>Dakle, u bosanskom standardnom jeziku pravilno se piše naziv evropske države Švicarska, Švicarskoj, Švicarske..., ali i: Švajcarska, Švajcarskoj, Švajcarske.</p>

Odnosno, koji je pravilan od dvaju naziva koji se često mogu čuti za državu u centralnoj Evropi – Švajcarska ili Švicarska

Kako kaže ili piše: Švicarska ili Švajcarska?

<p>I u današnjoj emisiji ćemo razriješiti nekoliko jezičkih dilema s kojima se skoro svakodnevno susrećemo. Da krenemo od prve. Često budemo zbunjeni kad čujemo ili vidimo riječi auta i auti, odnosno nominativ množine riječi auto napisan na dva načina, pa se nađemo u nedoumici šta je ispravno: auta ili auti. </p>

<p>Auto je kraći, razgovorni oblik riječi automobil. Budući da se često upotrebljava, za razliku od većine naših razgovornih riječi, našao je svoje mjesto u bosanskoj gramatici, a tako i u književnom jeziku. Ova imenica svojim oblikom, odnosno nastavkom -o slična je većini imenica srednjeg roda, poput: blago, brdo, dno, jedro, kino, selo, stablo, vozilo, pa je to razlog što se griješi pri njenoj upotrebi, odnosno pogrešno se upotrijebi u srednjem rodu.</p><p>Prema pravopisu bosanskog jezika, ova imenica je u muškom, a ne u srednjem rodu, pa treba reći: veliki auto, brz auto, lijep auto, a ne: veliko auto, brzo auto, lijepo auto. Ipak, često se čuje baš tako, pogrešno – da se auto upotrijebi u srednjem rodu. Kako je u jednini, tako je i u množini riječ auto muškog roda: brzi auti, novi auti, veliki auti.</p><p>Pa će pravilno glasiti rečenica: Svi auti njegovog oca su limuzine, a pogrešno bi glasila: Sva auta njegovog oca su limuzine. Također je ispravna rečenica: Sviđaju mi se brzi auti, a pogrešna: Sviđaju mi se brza auta. Pravilno je reći ili napisati: Novi auti su stigli s fabričkom greškom. A pogrešno: Nova auta su stigla s fabričkom greškom. </p>

Često budemo zbunjeni kad čujemo ili vidimo riječi auta i auti, odnosno nominativ množine riječi auto napisan na dva načina

Šta je pravilno: auta ili auti?

<p>Često nam se nameće pitanje kako se pravilno piše riječ vrlo dobar. Da li sastavljeno ili rastavljeno? Prema pravopisnim i gramatičkim pravilima bosanskog jezika, ispravna su oba oblika, i sastavljeno i rastavljeno, ali treba  obratiti pažnju u kojim situacijama se koji koriste. </p>

<p>Često nam se nameće pitanje kako se pravilno piše riječ vrlo dobar. Da li sastavljeno ili rastavljeno? Prema pravopisnim i gramatičkim pravilima bosanskog jezika, ispravna su oba oblika, i sastavljeno i rastavljeno, ali treba  obratiti pažnju u kojim situacijama se koji koriste. Vrlodobar ćemo napisati sastavljeno kada želimo da ukažemo na nečiji uspjeh, ali ako je koristimo kad nekog opisujemo, napisat ćemo vrlo dobar rastavljeno. </p><p>Primjeri će vam to najbolje pojasniti. Odvojeno je pišemo u rečenici, naprimjer: Safet je vrlo dobar u fudbalu i voli taj sport. Kao i: Vrlo dobro ste to uradili, priznajem. Ali u rečenici: Opći uspjeh Saneline kćerke je vrlodobar, napisat ćemo je spojeno.</p><p>A u sličnoj smo dilemi kad treba da napišemo riječ dogodine - kako se piše pravilno: sastavljeno ili rastavljeno?</p><p>Pravopis bosanskog jezika nalaže da je pravilno napisati dogodine – sastavljeno, dakle, kao jednu riječ. U ovoj riječi prefiks DO je srastao s osnovicom godine, te na taj način dođosmo do rješenja nedoumice. </p>

Često nam se nameće pitanje kako se pravilno piše riječ vrlo dobar. Da li sastavljeno ili rastavljeno? 

Kako se piše: vrlo dobar ili vrlodobar?

<p>Svakodnevno čujemo ili pročitamo rečenice: Moram požuriti, iskrsle su mi neke obaveze. To ti je sad iskrsnulo ili si ranije planirala? Nešto mi je iskrslo pa ću morati da odgodim naš sastanak. Dakle, i iskrslo i iskrsnulo, pa se zapitamo šta je ispravno.</p>

<p>Svakodnevno čujemo ili pročitamo rečenice: Moram požuriti, iskrsle su mi neke obaveze. To ti je sad iskrsnulo ili si ranije planirala? Nešto mi je iskrslo pa ću morati da odgodim naš sastanak. Dakle, i iskrslo i iskrsnulo, pa se zapitamo šta je ispravno.</p><p>Na ovo pitanje tačan odgovor je vrlo jednostavan, koriste se oba oblika podjednako. Pa su rečenice koje sam navela pravilne bilo da upotrijebimo iskrslo ili iskrsnulo - Moram požuriti, iskrsle su mi neke obaveze. Kao i: Moram požuriti, iskrsnule su mi neke obaveze. To ti je sad iskrslo ili si ranije planirala? Kao i: To ti je sad iskrsnulo ili si ranije planirala? Nešto mi je iskrslo pa ću morati da odgodim naš sastanak. Kao i: Nešto mi je iskrsnulo pa ću morati da odgodim naš sastanak.</p><p>A sljedeću nedoumicu nam postavlja glagol zahladnjeti, pa smo u dilemi kako se kaže ili piše pravilno: zahladnjeti ili zahladniti, kao i zahladnjelo ili zahladnilo, jer oba oblika i čujemo i pročitamo. Prema pravopisu i gramatici bosanskog jezika, ispravno je samo zahladnjeti, odnosno zahladnjelo.</p>

Svakodnevno čujemo ili pročitamo rečenice: Moram požuriti, iskrsle su mi neke obaveze. To ti je sad iskrsnulo ili si ranije planirala?  

Kako se kaže ili piše: iskrslo ili iskrsnulo?

<p>Poštovani gledatelji, lijep pozdrav i dobro došli u emisiju “Lijepe riječi” da zajedno rješavamo nove jezičke nedoumice.</p>

<p>Svi koristimo izraz maloprije. Kad ga izgovaramo nemamo dilemu jer se uvijek izgovara kao jedna riječ, naravno, ali kad treba da napišemo ovaj izraz, veoma često se upitamo da li ga napisati sastavljeno ili rastavljeno? Prema pravopisu i gramatici bosanskog jezika, ispravno je koristiti oba oblika, samo u određenim kontekstima, ovisno o njihovom značenju.</p><p>Ako se misli na radnju koja se desila neposredno prije ovoga trenutka, prije kratkog vremena, maločas, tada je riječ maloprije ispravno napisati sastavljeno, ali ako se riječ koristi u smislu prije nečega ili prije nekog, odnosno u doslovnom značenju, onda ju je potrebno napisati razdvojeno, kao dvije riječi. </p>

Svi koristimo izraz maloprije. Kad ga izgovaramo nemamo dilemu jer se izgovara kao jedna riječ, , ali kad treba da napišemo ovaj izraz, ne znamo kako

Kako se piše: maloprije ili malo prije?

<p>Lijep pozdrav dragi gledatelji!</p><p>Prilozi nam skoro svakodnevno zadaju glavobolju i dilemu. Kad ćemo ih pisati rastavljeno, a kada sastavljeno? To nije teško razlikovati, treba samo da iz konteksta shvatimo koje je njihovo značenje i nećemo pogriješiti. </p>

<p>Tako je i s današnjom prvom nedoumicom koju razrješavamo - prilogom nizašta. Kako se pravilno piše, sastavljeno ili rastavljeno? Ispravno je upotrijebiti i jedan i drugi oblik, ali u zavisnosti od konteksta. </p><p>Ako govorimo o nečemu bez razloga, tačnije, kada ga upotrebljavamo kao prilog za nešto uzaludno, tada ga pišemo spojeno, kao jednu riječ. Ali postoji i situacija koja nalaže da se ovaj prilog piše odvojeno kao tri riječi, a to je u odričnim rečenicama. </p><p>Pogledajmo primjere koji će nam najbolje pojasniti njihovu primjenu u tekstu.</p><p>Pravilno je odvojeno ga napisati u rečenici: Elvedina tu knjigu ne bi dala ni za šta na svijetu, a pogrešno bi u ovom kontekstu bilo napisati ovaj prilog spojeno, odnosno: Elvedina tu knjigu ne bi dala nizašta na svijetu. Također je pravilna rečenica: Ne bih te dao ni za šta na svijetu – gdje je ni za šta napisano odvojeno, a pogrešno: Ne bih te dao nizašta na svijetu – gdje je nizašta napisano spojeno. Ni za šta na svijetu ne bih živio van Bosne i Hercegovine – je ispravna rečenica, jer je ni za šta napisano rastavljeno, a: Nizašta na svijetu ne bih živio van Bosne i Hercegovine – pogrešna, jer je nizašta napisano sastavljeno.</p>

Prilozi nam skoro svakodnevno zadaju glavobolju i dilemu

Kako se piše: nizašta ili ni za šta?

<p>Poštovani gledatelji, lijep pozdrav! Vjerujem da jedva čekate da saznate koje jezičke nedoumice rješavamo u današnjoj emisiji “Lijepe riječi”. Pa da krenemo odmah.</p>

<p>Rečenice poput: Na tom političkom skupu sam vidio veliko mnoštvo ljudi. Veliko mnoštvo naroda išlo je za vođom pokreta. Okupilo se veliko mnoštvo simpatizera fudbala – čujemo ili pročitamo veoma često. A u njima je jedna riječ pogrešna, odnosno viška. Možete li pogoditi koja? Ne zbunjujte se, razmislite malo i shvatit ćete da se radi o riječi VELIKO. Ovaj pridjev uz imenicu mnoštvo nikako ne smijemo spajati, jer su njihova značenja ista, odnosno veliko mnoštvo je pleonazam, jer kakvo bi inače mnoštvo moglo biti nego veliko. Dakle, dovoljno je reći samo mnoštvo, pa bi rečenice koje sam navela ispravno glasile:</p><p>Na tom političkom skupu sam vidio mnoštvo ljudi. Mnoštvo naroda išlo je za vođom pokreta. Okupilo se mnoštvo simpatizera fudbala. </p>

Ne zbunjujte se, razmislite malo i shvatit ćete da se radi o riječi VELIKO

Zašto je pogrešno reći veliko mnoštvo?

<p>Lijep pozdrav, dragi gledatelji. I danas ćemo, naravno, razriješiti nekoliko jezičkih dilema, a vi budite pažljivi da ne biste ponovili greške. </p><br>

<p>Skoro svakodnevno čujemo ili pročitamo rečenice poput: Te informacije našla sam u zbirki pjesama, koju sam skoro čitala. Ili: Koliko komada imaš u svojoj zbirki kamenja, koju godinama sakupljaš? Kao i: Imaš li neki ljubavni roman u svojoj zbirki knjiga?, a one su pogrešne. Šta, ustvari, nije ispravno u ovim rečenicama?</p><p>Pogrešan je dativ ili lokativ imenice zbirka. Jer, prema pravopisnim i gramatičkim pravilima bosanskog jezika, pravilno je reći samo zbirci. Zašto je to tako? Ovdje je izvršena glasovna promjena koju stručno nazivamo sibilarizacija. Promjena do koje dolazi kada zadnjonepčani suglasnici K, G i H ispred samoglasnika I prelaze u suglasnike C, Z i S.</p><p>Pogledajte video. <br></p>

Pogrešan je dativ ili lokativ imenice zbirka

Kako se kaže pravilno: zbirki ili zbirci? 

<p>Poštovani gledatelji, lijep pozdrav i dobro došli u emisiju “Lijepe riječi” u kojoj vam, kako ste već navikli, pomažem da razriješite jezičke nedoumice s kojima se svakodnevno susrećete i koje vas zbunjuju. </p>

<p>Više puta sam spomenula da među najčešće jezičke greške svrstavamo pleonazme, jer ih je teško prepoznati. Lakše prepoznajemo pleonazme u kojima su iste riječi napisane jedna do druge, poput raznorazni, ali kad su različito napisane, a značenje im je isto, onda treba malo bolje da razmislimo o njihovom značenju, koje je osnovni razlog za pogrešnu upotrebu, jer je pleonazam, ustvari, gomilanje riječi ili izraza s istim značenjem. A zašto je to pogrešno i zašto je važno da se izbjegavaju pleonazmi u govoru i pisanju?</p><p>Jezik uopće je ekonomičan i kad god je moguće, treba težiti tome da se što jednostavnije izražavamo. Upotrebljavajući pleonazme, činimo upravo suprotno, jer ponavljamo ono što je dovoljno izreći samo jednom.</p><p>Pogledajte video. <br></p>

Jezik uopće je ekonomičan i kad god je moguće, treba težiti tome da se što jednostavnije izražavamo

Možemo li se vratiti unatrag? 

<p>Poštovani gledatelji, lijep pozdrav i dobro došli u emisiju “Lijepe riječi”!</p>

<p>Bosanski jezik je veoma lijep i bogat, ali nas svakodnevno dovodi do mnoštva pitanja, odnosno dilema kako se kažu ili kako se pišu određene riječi.</p><p>Tako smo često u dilemi šta je pravilno: neprofitabilan ili neprofitan? Ove dvije riječi su toliko slične da ih mnogi smatraju sinonimima, odnosno misle da imaju isto značenje pa ih često pogrešno koriste, odnosno zamijene im mjesta. Ali, iako su i jedna i druga pravilne, koriste se u različitim značenjima, odnosno kao negacije dviju različitih riječi: profitan i profitabilan.</p><p>Riječ neprofitan koristimo u značenju nečega čemu nije cilj da ostvari profit, kao naprimjer “neprofitna organizacija”.</p><p>A riječ neprofitabilan se koristi u značenju nečega što nije isplativo, mada mu je cilj da to bude, kao naprimjer “neprofitabilna investicija”.</p>

Riječ neprofitan koristimo u značenju nečega čemu nije cilj da ostvari profit, kao naprimjer “neprofitna organizacija”

Šta je pravilno: neprofitabilan ili neprofitan?

<p>Poštovani gledatelji, lijep pozdrav! Bosanski jezik krase mnoge interesantne nedoumice, koje je pravo uživanje istraživati.&nbsp;</p><br>

<p>Pa ćemo ih i danas razriješiti nekoliko, koje nas skoro svakodnevno dovode u dilemu.</p><p>Hoćeš li se popeti gore na sprat? Sišao je dolje niz stepenice. Planinari su se popeli gore na vrh Treskavice. Ove ili slične rečenice čujemo skoro svaki dan, a i ne razmišljamo o tome da li su ispravne. Prema propisu i gramatici bosanskog jezika, uz glagole sići, silaziti ne treba dodavati prilog dolje, jer je u samom značenju tih glagola uključen i značenjski dio dolje. Također, uz glagol penjati se ne treba dodavati prilog gore, jer su ovi izrazi pleonazmi, odnosno riječi istog značenja zalijepljene jedna uz drugu.</p><p>Dakle, umjesto popeti se gore ili sići dolje, treba reći samo popeti se ili sići, jer se ne možemo popeti dolje ili sići gore. </p>

Dakle, umjesto popeti se gore ili sići dolje, treba reći samo popeti se ili sići, jer se ne možemo popeti dolje ili sići gore

Penjemo se gore, silazimo dolje, a možemo li se popeti dolje ili sići gore?

<p>Lijep pozdrav, dragi gledatelji! U novoj emisiji “Lijepe riječi” rješavamo nove jezičke nedoumice koje pred nas stavlja naš bogati bosanski jezik. </p>

<p>Prvo ćemo razriješiti zašto nije ispravno reći: Izađi napolje ili Izađi vani. Ovdje je riječ o pleonazmu, a kako sam vam već spominjala, pleonazme je u našem standardnpm jeziku pogrešno upotrebljavati, jer je to gomilanje riječi istog značenja jedna uz drugu, odnosno nizanje istoznačnih riječi u govoru.</p><p>Jedina dozvoljena upotreba pleonazama je u pjesničkom stilu, kako bi pojačali ekspresiju i suptilno dopunili ili obilježili stih, pa su dio licencije poetike, odnosno u prevodu - pjesničke slobode, izraza koji ste sigurno čuli, a nazivamo ih stilistički pleonazmi.</p><p>U našem primjeru riječi IZAĐI i NAPOLJE ili IZAĐI i VANI je pogrešno spajati, dovoljno je reći izađi. Zašto? Glagol izaći podrazumijeva riječi napolje ili vani, jer nećemo izaći unutra! <br></p><p>Pogledajte video. <br></p>

Glagol izaći podrazumijeva riječi napolje ili vani, jer nećemo izaći unutra

Zašto nije ispravno reći: Izađi napolje?

<p>Lijep pozdrav, dragi gledatelji! Evo nas u novoj emisiji “Lijepe riječi” da rješavamo nove jezičke dileme. <br></p>

<p>Bosanski jezik krase mnoge interesantne nedoumice, koje je pravo uživanje istraživati.</p><p>Jedna od mnogih koja nam stvara dilemu jeste kako se kaže ili piše pravilno: nazvati telefonom ili pozvati telefonom. Svaki dan smo u prilici da čujemo, pročitamo ili i sami kažemo, nažalost, pogrešan oblik: Nazvat ću te telefonom.</p><p>Sad se sigurno pitate zašto je to pogrešno. Naime, prema bosanskom pravopisu i gramatici, pravilno je reći pozvati telefonom, a ne nazvati telefonom.</p><p>Pogledajte video. <br></p>

Naime, prema bosanskom pravopisu i gramatici, pravilno je reći pozvati telefonom, a ne nazvati telefonom

Zašto nije pravilno nazvati telefonom?

<p>Evo nas u novoj emisiji “Lijepe riječi”, u kojoj, kako već znate, rješavamo jezičke dileme, poboljšavamo naše usmeno i pismeno izražavanje, odnosno našu jezičku kulturu, bez koje ne možemo govoriti ni o općoj kulturi življenja, jer je njen veoma bitan sastavni dio. </p><br>

<p>Upotreba pogrešnih riječi i izraza ukazuje na nizak nivo pismenosti i rezultira nerazumijevanjem onoga što govorimo ili pišemo. Izraze koji sadrže više riječi istog značenja, a koje stručno nazivamo pleonazmi teško je prepoznati, a veoma su česti u svakodnevnom komuniciranju. A da bismo ih izbjegli, potrebno je da malo bolje razmislimo o njihovom značenju.</p><p>Jedan od takvih pogrešnih izraza je POKRENUTI INICIJATIVU. A zašto je pogrešan? Naime, riječ INICIJATIVA znači pokretanje, pa bi pokrenuti inicijativu u prevodu značilo pokrenuti pokretanje. Umjesto tog izraza, treba reći inicirati, predložiti ili dati inicijativu, podnijeti inicijativu.</p>

Izraze koji sadrže više riječi istog značenja, a koje stručno nazivamo pleonazmi teško je prepoznati, a veoma su česti u svakodnevnom komuniciranju

Zašto je pogrešno reći ili napisati: pokrenuti inicijativu?

<p>U današnjoj emisiji “Lijepe riječi” pozabavit ćemo se izrazima koje veoma često koristimo u svakodnevnoj komunikaciji, a sadrže više riječi istog značenja, koje stručno nazivamo pleonazmi.</p><br>

<p> A to je jedna od najčešćih jezičkih grešaka. Naime, nizanje istoznačnih riječi u govoru, ne samo da je pogrešno, nego takav govor djeluje nespretno, neprimjereno i nezgrapno. Mnogi nisu ni svjesni da ih izgovaraju ili pišu.</p><p>Jedan od najčešćih pleonazama je izraz ČESTO PUTA. Možda se sada pitate šta je tu pogrešno, jer ove dvije riječi nisu iste na prvi pogled, ali razmislite o njihovom značenju. Često je prilog koji znači mnogo puta, više puta, pa je često puta pleonazam i pogrešno je upotrebljavati taj izraz. Pravilno je reći ili napisati samo često ili više puta ili mnogo puta. </p>

Šta je pravilno: četvero ili četvoro?

Kako kaže ili piše: Švicarska ili Švajcarska?

Šta je pravilno: auta ili auti?

Kako se piše: vrlo dobar ili vrlodobar?

Kako se kaže ili piše: iskrslo ili iskrsnulo?

Kako se piše: maloprije ili malo prije?

Kako se piše: nizašta ili ni za šta?

Zašto je pogrešno reći veliko mnoštvo?

Kako se kaže pravilno: zbirki ili zbirci?

Možemo li se vratiti unatrag?

Šta je pravilno: neprofitabilan ili neprofitan?

Penjemo se gore, silazimo dolje, a možemo li se popeti dolje ili sići gore?

Zašto nije ispravno reći: Izađi napolje?

Zašto nije pravilno nazvati telefonom?

Zašto je pogrešno reći ili napisati: pokrenuti inicijativu?

Šta je ispravno reći ili napisati: često puta, često, mnogo puta ili više puta?

Šta je pravilno: četvero ili četvoro?

Kako kaže ili piše: Švicarska ili Švajcarska?

Šta je pravilno: auta ili auti?

Kako se piše: vrlo dobar ili vrlodobar?

Kako se kaže ili piše: iskrslo ili iskrsnulo?

Kako se piše: maloprije ili malo prije?

Kako se piše: nizašta ili ni za šta?

Zašto je pogrešno reći veliko mnoštvo?

Kako se kaže pravilno: zbirki ili zbirci?

Možemo li se vratiti unatrag?

Šta je pravilno: neprofitabilan ili neprofitan?

Penjemo se gore, silazimo dolje, a možemo li se popeti dolje ili sići gore?

Zašto nije ispravno reći: Izađi napolje?

Zašto nije pravilno nazvati telefonom?

Zašto je pogrešno reći ili napisati: pokrenuti inicijativu?

Šta je ispravno reći ili napisati: često puta, često, mnogo puta ili više puta?