U prvoj epizodi 4. sezone <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=%C4%91ir%20sa%20memom&amp;sortiranje=relevantnosti&amp;">ekskluzivnog serijala "Đir sa Memom"</a> gošća je Tijana Milentijević, "žena od sultana".&nbsp;Njena popularnost skočila je preko noći, a postala je interesantna brojnim muškarcima širom regije.&nbsp;&nbsp;A ona je Memi ekskluzivno priznala ko ju je pratio mjesecima na Instagramu. Ne propustite pogledati šta "žena od sultana" kaže o svemu.

U drugoj epizodi gosti su <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=%C4%91ir%20sa%20memom&amp;sortiranje=relevantnosti&amp;">Mensur Ajdarpašić i Stefan Karić</a>, učesnici srbijanskog rijalitija. 
Ali prije nego što je Memo prođirao s njima, za ovaj popularni dvojac poruku je imao i Kristijan Golubović.&nbsp;&nbsp;&nbsp;- Čuo sam da postoje neka prozivanja. Pozdravljam moje prijatelje, braću i kumove iz BiH. Ovi su male mace - kazao je, između ostalog, Golubović. 
A onda je ulicama Beograda krenuo <a href="https://www.youtube.com/c/DnevniAvazTV/videos">đir s Mensurom i Stefanom</a>.&nbsp;
- Ovo je veći rijaliti nego ono tamo - kaže Mensur, komentirajući situaciju s koronavirusom. 
Šta su još pričali, pogledajte u ovoj epizodi.

Čuo sam da postoje neka prozivanja. Pozdravljam moje prijatelje, braću i kumove iz BiH. Ovi su male mace, kazao je, između ostalog, Kristijan Golubović

Đir sa memom: Tijana eM, Mensur Ajdarpašić i Stefan Karić

{Đir sa Memom} / Šta je Žena od sultana otkrila, ko ju je pratio?

Predsjednik Crne Gore <a href="https://avaz.ba/tag/125/milo-dukanovic">Milo Đukanović</a> dao je intervju za austrijski ORF TV.Intervju prenosimo u cijelosti:G-dine Predsjedniče, Vi ste i predsjednik stranke DPS-a. Da li Vi još mislite da DPS sa svojim koalicionom partnerima nema apsolutnu većinu u parlamentu? Da li Vi mislite da stranka još ima šansu da formira vladu u narednom periodu? Đukanović: - Mi za sada imamo nezvanične rezultate izbore, i te nezvanične rezultate DPS je prihvatila, i čestitala našim konkurentima na ostvarenom rezultatu. Uradili smo to već u samoj noći izbornog dana. Dakle, sada nam preostaje da se proces u cjelini završi, da čujemo i zvanične rezultate od strane Državne izborne komisije (DIK). Nemamo očekivanja da tu može doći do neke ozbiljnije promjene. Dakle, vjerujemo da će preliminirani rezultati biti i zvanični i da će se brojčanik, dakle, koji obračunava mandate, zadržati na tome da je 41 mandat dobila tročlana koalicija koja je do sada bila opozicija, a da će Demokratska partija socijalista sa svojim koalicionim partnerima imati mandat manje, imati 40 mandata. Što se tiče formiranja vlade, kao što znate, to je sada posao koji tek treba da počne. Vidjećemo da li ova tročlana koalicija, koja je osvojila 41 mandat zaista može da ostvari takav nivo programske i političke bliskosti da formira vladu i da preuzme odgovornost za vršenje izvršne vlasti u Crnoj Gori. Što se tiče Demokratske partije socijalista, mi smo partija koja je jako dugo bila stožer državne politike, mi smo i danas najjača partija u Crnoj Gori i nakon ovih izbora. Mi smo naravno spremni uvijek da i dalje nosimo odgovornost za državnu politiku Crne Gore, ali smo već jasno kazali, spremni smo prihvatajući ovakav izborni ishod da budemo odgovorna najjača opoziciona partija, koja će u narednom periodu kao i do sada voditi računa o strateškim nacionalnim interesima. Dakle, o građanskoj državi Crnoj Gori, o multietničkoj demokratiji u njoj i o evropskom putu daljeg razvoja naše zemlje.

A opozicija ranije danas Vas je optužila, i optužila Vašu stranku, da stojite iza nekih incidenata, kao u Pljevljima, da izborne komisije hoće da mijenjaju ove rezultate kroz ponavaljnje izbore, kako Vi to komentarišete?Đukanović: - Znate, špekulacija nikad nije nedostajalo na političkoj sceni Crne Gore. Sjetite se svih prethodnih godina koliko je bilo špekulacija na račun aktuelne vlasti i te su špekulacije uvijek bile sračunate da izazovu promjenu vlasti i da dovedu do promjene strateškog kursa kretanja Crne Gore. I sada kada su ovi izbori u pitanju, postojala je špekulacija kako će Demokratska partija socijalista braniti vlast svim sredstvima, nezavisno od izborne volje građana. Kao što vidite, od toga nema ništa. Već sam Vam kazao da smo u noći izbora kazali da čestitamo konkurentima na ostvarenom rezultatu. Prema tome, nije naša opcija da bilo kakvim postizbornim inženjeringom, dakle poništavanjem izbornih mjesta i ponovnim glasanjem dovedemo u pitanje ono što je za nas neupitna demokratska činjenica. Ta neupitna demokratska činjenica kaže da je ova tročlana koalicija na ovim izborima imala za nijansu više glasova od naše koalicije, i u skladu sa našom ukupnom političkom praksom, i u skladu sa našom deklaracijom da zaista želimo da Crnu Goru razvijamo i kao stabilno i demokratsko društvo, mi tu demokratsku volju građana prihvatamo, i vjerujemo da se za svoje programske ciljeve i za neke principe razvoja demokratskog društva moramo boriti i kada smo vlast i kada smo opozicija. Crna Gora nema iskustva sa kohabitacijom. Ja se sjećam kad se to prvi put desilo u Francuskoj, gdje je bilo priče kako to može da funkcioniše. Vi ste dobili na predsjedničkim izborima apsolutnu većinu. Ostajete predsjednik države. Kako Vi mislite da će se razvijati ta kohabitacija? Đukanović: - Sigurno će funkcionisati u skladu sa Ustavom države. Siguran sam da će Crna Gora i na tom pitanju potvrditi ono što smo mukotrpno gradili tokom prethodnih 25 godina i po mom sudu solidno izgradili, a to je da postoji jedan respektabilan nivo demokratske kulture u Crnoj Gori. Postoji jedan odgovoran odnos prema stabilnosti, a važan dio stabilnosti društva je da se poštuje Ustav i da skladno funkcioniše podijeljena vlast. Kao što ste kazali, suočićemo se sa jednim novim izazovom, gdje će vladu tvoriti jedna politička struktura, na poziciji predsjednika će biti, ću biti ja, kao predstavnik jedne druge političke strukture. U parlamentu ćemo imati 41 poslanika na jednoj strani, 40 poslanika na drugoj strani. Nije to nikakvo senzacionalno iznenađenje. Znamo da Crna Gora funkcioniše kao podijeljeno društvo već dugo vremena i da je to posljedica istorijskih podjela koje je naslijedila naša generacija i sa kojima smo se pokušali nositi na jedan civilizovan način, da pokušamo da kroz procese emancipacije približavamo ljude sa te dvije udaljene obale u Crnoj Gori. Došli smo do određenog rezultata, ne treba ga potcijeniti. Crna Gora je u međuvremenu ozbiljno napredovala, ozbiljno se ekonomski razvila, ozbiljno je razvila svoje institucije, ušla je u NATO. Danas je zemlja koja prednjači na putu evropskih integracija. Sada se dogodio taj trenutak u kojem su ljudi na izborima, a shodno svojoj volji, poželjeli promjenu vlasti, sada je imaju i svi smo dužni da to poštujemo. Ne sumnjam da ćemo kao odgovorni ljudi koji se nalaze na državnim funkcijama poštovati tu okolnost i da ćemo doprinositi nečemu što je zajedničko, to jest nacionalno dobro. Ja sam neko ko je dugo vodio vladu. Kao što znate, sedam mandata sam vodio vladu. Znam da je većina ovlašcenja izvršne vlasti u rukama vlade. Kao što znate, već sam duže od dvije godine na poziciji predsjednika. Mogao sam se, da sam želio sa te pozicije pokušati umiješati u nadležnosti vlade, vidjeli ste da uprkos ovim špekulacijama, često da kažem neutemeljenim kritikama nijeste mogli pročitati nijednu kritiku tokom tih dvije i po godine, da sam ušao u zonu ustavne odgovornosti vlade, nijesam. A vlada je bila politički jako bliska meni, jer je njenu okosnicu činila partija čiji sam predsjednik. Zašto bih to onda radio i u narednom periodu. Imam svoja ovlašcenja, razumijem, kao što ste kazali, da imam legitimitet, jer sam pobijedio u prvom izbornom krugu sa 54 posto. Prema tome, shodno političkoj&nbsp; kulturi i iskustvu koje imam, spreman sam da obavljam svoj posao u interesu države Crne Gore i njenih građana, da sarađujem sa ljudima koji drugačije misle, u nadi da će i oni, uprkos toj prethodnoj retorici koju su imali, slijediti ono što je neki strateški kurs daljeg razvoja Crne Gore”. Na proslavama u izbornoj noći prije svega su bile vidljive srpske zastave. U koaliciji “Za budućnost Crne Gore” imamo osam stranaka, najmanje jedna stranka je izričito prosrpska i proruska. Tamo političari kad su se sreli sa Vladimirom Putinom u Beogradu, su rekli - naš predsjednik je Vladimir Putin, naš predsjednik nije Milo Ðukanović. Šta rezultati ovih izbora mogu da znače u odnosima između Crne Gore i Srbije - Srpska Sparta, i tako dalje...Vi to znate bolje nego ja i&nbsp; u odnosima prema Rusiji? Đukanović: - Ova ikonografija koju ste pomenuli u noći izbora i nakon toga vjerujem da iznenađuje samo one koji su beznadežno neupućeni. Ko god je našao makar malo vremena da osmotri šta se događa u regionu Zapadnog Balkana, morao je upravo to očekivati. Mi već nekoliko godina upozoravamo svoje evropske, evroatlantske partnere, ukupnu javnost, da se ne samo u Crnoj Gori, čak usuđujem se da kažem ponajmanje u Crnoj Gori, ali u regionu u cjelini, i dalje oštro konfrontiraju dvije vizije budućnosti. Jedna je ta koju je negdje predvodila Crna Gora u regionu, i koju i dalje predvodi. A to je vizija evropske budućnosti regiona Zapadnog Balkana. Vi znate da je naša definicija da su evropske i evroatlantske integracije drugo ime za stabilnost Zapadnog Balkana. Mi ne mislimo da Zapadni Balkan može sam da učvrsti svoju stabilnost i da ne mislimo da može da sam sebi obezbijedi dinamičan ekonomski i demokratski prosperitet. Mislimo da nam je na tom planu potrebna Evropska unija i da nam je potreban NATO. Dakle, kao neki strateški okviri čiji sastavni dio u bliskoj perspektivi treba da postane i Zapadni Balkan. Nasuprot toj viziji budućnosti imamo drugu, to je ona vizija koja želi da obnovi sve one konzervativne i retrogradne politike koje smo imali prilike da gledamo početkom 90-ih godina. To je politika ekstremnog nacionalizma, to je politika koja pretenduje da mijenja granice na Balkanu, da umjesto aktuelne konfiguracije Balkana dobijemo tri proširene velike države na prostoru Balkanu. To je ona politika koja je 90-ih godina dovela do rata u kojem je izginulo blizu 150.000 ljudi. Nažalost, razvoj događaja u našem regionu, razvoj događanja na široj sceni, dakle ne mislim samo u odnosima Rusija - Evropa, nego i u samoj Evropi, i unutar samog NATO-a, doveo je do toga da je popustila pažnja međunarodne zajednice prema regionu Zapadnog Balkana, da su se restaurirale politike velikodržavnih nacionalizama iz 90-ih godina i da sve to danas, da kažem, dovodi u pitanje ono što je na neki način tekovina dosadašnjeg evropskog i evroatlantskog razvoja Zapadnog Balkana. Kad kažem da ima puno upliva sa adresa koje su izvan Zapadnog Balkana, pa nećemo valjda sada otkrivati ono što su zvaničnici Moskve sami kazali. Oni su već u više navrata kazali da se protive širenju NATO-a, a suštinski i Evropske unije na prostor Zapadnog Balkana. Dakle oni pokušavaju da to svoje protivljenje ostvare, tako što su veoma uplivisali u politički život određenih zapadno-balkanskih država. Ne vjerujem da time ikoga iznenađujem i u Evropi, zato što su uplivisali i u politički život svake evropske države, i Sjedinjenih Američkih Država, zašto bi drugačije tretirali Balkan. Dakle, takva poruka iz Moskve je naravno ohrabrila retrogradne politike u regionu. Tako da danas, kao što vidimo, oživio je velikosrpski nacionalni projekat. Taj projekat pretenduje da obezbijedi neku kompenzaciju Srbiji za izgubljeno Kosovo i naravno da je tu Crna Gora prva željena meta velikosprskog nacionalizma. To valjda svi jednako dobro čitamo, nije niko neobaviješten. Ako je i ostao bez dovoljno pažnje za Zapadni Balkan, nebrojeno puta tokom posljednjih par godina smo to ponovili kao opasnost, nikada ne ističući interes Crne Gore u prvi plan. Dakle, Crna Gora će morati sa tim da se nosi, kao što vidite spremni smo da se nosimo i nakon ovih izbora. Ono što je loše, to je da, ako ta politika nastavi da dalje živi, da se širi, da nesmetano ugrožava suverenost drugih država u regionu, i da na taj način vraća Zapadni Balkan u 90-e godine. Nadajmo se da ipak do toga ipak neće doći, i da će oni koji su naši prioritetni partneri, a naš prioritetni partner je EU, jer je Zapadni Balkan dio evropske kuće, da EU sa svojim strateškim partnerom - SAD, dakle u formi evroatlantskog partnerstva pokazati viši stepen pažnje u narednom periodu, da se suzbiju retrogradni procesi koji su se danas razmahnuli u našem regionu i koji prijete da proizvedu štetne posljedice po evropsku stabilnost”. A Crna Gora je stvarno dio takve stabilnosti regiona koji ima dosta problema, Bosna, Kosovo - otvoreni su pregovori u Briselu i Vašingtonu, ali to sada nije tema. Politički odnosi političkih snaga u Crnoj Gori od ta dva bloka su vrlo tanki. Osim toga, ako se formira ta nova vlada, u toj novoj vladi će biti 15 različitih stranaka, stranaka različitih profila, svakako, u ekonomskoj krizi koja teče zbog korona virusa. Dakle, šta to znači? Šta znači ova promjena u Crnoj Gori za region? Đukanović: Dobro ste kazali, Crna Gora nije samo do sada, nego i sada neko ko je svetionik evropske budućnosti Zapadnog Balkana. Ne ustručavam se to da kažem zato što mislim da je Crna Gora napravila značajnije iskorake prema evropskom cilju od bilo koje od država na Zapadnom Balkanu i želim da vam potvrdim da će pozicija partije koju ja predvodim i želim takođe da vam potvrdim, pozicija koalicije koja funkcioniše i koja ima 40 poslaničkih mjesta u crnogorskom parlamentu, samo jedan manje od onih koji su pobjednici na ovim izborima, da će naša politika i dalje biti politika daljem proevropskog razvoja, politika građanske države i politika očuvanja i učvršćivanja multietničkog sklada. Dakle, izbori su uvijek prilika da provjerite demokratsko raspoloženje svoje javnosti. U ovom trenutku se ono iskazalo kroz cifre koje su poznate. Ne pada nam na pamet da polemišemo sa izbornom voljom građana. Dakle, izborna volja građana je takva, mi ćemo je poštovati i za svoju politiku ćemo se boriti jednako strastveno iz opozicionih klupa. Ako sada pobjednička koalicija uspije da formira vladu, jednako ćemo se boriti iz opozicionih klupa, kao što smo se u čitavom prethodnom periodu za te vrijednosti borili kao vlast. Da li će ugrožavanjem neke jasnoće proevropske politike u Crnoj Gori pomoći bliskoj evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana? Neće! Neće, zato što je jasno da je Crna Gora zaista do sada bila najubjedljiviji promoter evropskih vrijednosti u ovom regionu i neko ko je najodlučnije se suprostavljao tom retrogradnom političkom uticaju sa strane, koji je zapravo preko Crne Gore i preko Zapadnog Balkana ratovao, politički ratovao sa Evropom. Dakle, Evropa je morala to, čini mi se malo da pažljivije izuči taj fenomen i da pokuša, da kažem, da spriječi da se događa metastaza tog retrogradnog političkog uticaja po evropskom, demokratskom i političkom tkivu, ali nadajmo se, dakle da svako iskustvo posluži kao dobra opomena i da se spriječi ono što Evropa mora da spriječi. Evropa mora da zaštiti prvo svoj identitet, mora da zaštiti svoje bezbjednosne i vanjsko - političke interese, mora da zaštiti svoju demokratiju, mora da kao što je i rečeno od strane predsjednice Evropske komisije konsoliduje svoju politiku i da konsoliduje svoju poziciju važnog geopolitičkog igrača i mora da sačuva ona svoja strateška partnerstva. To strateško partnerstvo je prije svega u okviru evroatlantskog saveza jer je to prirodni savez, savez koji počiva na identičnom sistemu vrijednosti s jedne i s druge strane Atlantika. To je onaj savez koji je posle Drugog svjetskog rata donio najbrži mogući prosperitet ne samo u Evropi i Americi, nego čitavom svijetu. Dakle, taj savez ima svoje vrijednosti. Ja mislim da je jako važno učvrstiti ga i da kažem dati mu novu energiju, dati mu neki novi dah da i dalje igra tu ulogu koju igra u poslijeratnom razvoju, dakle predvodnika pozitivnih promjena na globalnoj sceni, i ja mislim da će jedino takva politika biti blagotvorna za izvjesnu&nbsp; evropsku budućnost Zapadnog Balkana. Ukoliko Zapadni Balkan ostane prepušten sam sebi, kao što se događalo mnogo puta tokom naše istorije, znamo da smo uvijek zapadali u greške koje nijesu samo skupo koštale nas na Balkanu, nego su veoma skupo koštale Evropu. Dakle, sjetimo se svih onih vojnih i civilnih misija NATO-a i Evrope 90-ih godina koje traju do današnjeg dana. Dakle, ne treba nam to iskustvo. Treba nam dobra analiza procesa na Zapadnom Balkanu i treba nam udružena akcija da te štetne maligne uticaje, u suštini antievropske politike na Zapadnom Balkanu što efikasnije eliminišemo. Sa dojučerašnjom politikom ili sa još uvijek aktuelnom politikom u Crnoj Gori, to je bilo lakše. Nakon promjene vlasti koju očekujemo to će biti teže, ali naravno ne treba odustajati od nečega što znamo da jedino može donijeti dobro ovom regionu. To je bezuslovna evropeizacija regiona i otvorena vrata Evropske unije za zemlje sa Zapadnog Balkana i snažna podrška proevropskim i proreformskim snagama u našem regionu, da bi sa tom podrškom mogli da savladavamo ove žilave otpore evropskoj budućnosti koje stanuju na Zapadnom Balkanu i da, kao što sam kazao, u dogledno vrijeme ostvarimo evropsku perspektivu i da na taj način doprinesemo konsolidaciji stabilnosti i prosperiteta na evropskom kontinentu.

Znamo da Crna Gora funkcioniše kao podijeljeno društvo već dugo vremena i da je to posljedica istorijskih podjela koje je naslijedila naša generacija, rekao Đukanović

Đukanović: Spremni smo da i dalje nosimo odgovornost za državnu politiku Crne Gore

Đukanović: Oživio je velikosrpski nacionalni projekt, kompenzacija za Kosovo

U petak u 20 sati na portalu Avaz.ba počinje s emitiranjem četvrta sezona izuzetno <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=%C4%91ir%20sa%20memom&amp;sortiranje=relevantnosti&amp;">gledane emisije „Đir sa Memom“</a>.&nbsp;Urednik i voditelj Sulejman Memo Haljevac, uoči dugo očekivanog nastavka serijala, snimio je pjesmu i spot, a svi koji su imali priliku da je poslušaju uvjereni su da će postati hit. 
&nbsp;- Pjesmu sam snimio s popularnim Cunamijem i Lošim Sinom. Dali smo joj naziv „Điram po mahali“, i u rep je fazonu – otkriva nam Memo.&nbsp;Pogledajte video.

Pjesmu sam snimio s popularnim Cunamijem i Lošim Sinom, kaže Memo

Memo, Cunami i Loš sin: "Điram po mahali"

Ekskluziv: Pogledajte spot za Meminu pjesmu "Điram po mahali"

Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade KS danas je u dogovoru sa Kriznim štabom KS donijelo odluku o načinu pohađanja nastave za školsku 2020./2021. godinu, a koja se odnosi na osnovne i srednje škole.
Ministar Anis Krivić rekao je za „Avaz“ da su sastanku prisustvovali direktorica Zavoda za javno zdravstvo KS Aida Pilav, glavni epidemiolog Anisa Bajramović i predstavnici ministarstva.&nbsp;-	Razgovarali smo o epidemiološkim mjerama i Zavod nam je dao smjernice na osnovu kojih smo donijeli današnju odluku. U svakom trenutku imali smo na umu sigurnost i zaštitu djece. Time smo se vodili i to nam je najvažnije – rekao je Krivić.
Dodao je da je upoznat sa stavom Sindikata obrazovanja i peticijom roditelja.&nbsp;-	U izradi današnje odluke učestvovale su radne grupe i timovi ispred ministarstva, a koje čine članovi Sindikata i predstavnici roditelja. Mislim da sa ovakvim modelom nastave, koji je jedinstven u BiH, sigurno nećemo dovesti u pitanje zdravlje učenika što je po meni i najvažnije – rekao je Krivić.

Razgovarali smo o epidemiološkim mjerama i Zavod nam je dao smjernice na osnovu kojih smo donijeli današnju odluku, rekao Krivić

Ministar Krivić: Sigurnost djece nam je najbitnija i time smo se vodili

Ljeto je u punom jeku, a pandemija koronavirusa građane naše države ograničila je u svim segmentima života, pa tako i kada je ljetovanje u pitanju.Poznato je da Bosanci i Hercegovci vole ići u <a href="https://avaz.ba/tag/45/crna-gora">Crnu Goru</a> i svoj godišnji odmor provoditi na plažama ove države. Iako su se ove sezone naši građani slabije odlučivali na odlazak na ljetovanje, ono što je naš reporter zabilježio na crnogorskoj granici očito ukazuje da su se mnogi predomislili.Naime, na jednom od graničnih prijelaza stvorile su se kilometarske gužve iz pravca BiH ka Crnoj Gori. Kolone turista pohrlile su da uživaju na tamošnjem primorju.Na videosnimku se vidi kako vozači izlaze iz automobila ili drže vrata otvorenim, što ukazuje na to da već duže vrijeme stoje u koloni.

Na videosnimku se vidi kako vozači izlaze iz automobila ili drže vrata otvorenim, što ukazuje na to da već duže vrijeme stoje u koloni

Kolone bh. turista krenule ka Crnoj Gori

Na svim kioscima u BiH od danas je u prodaji hiljaditi broj ''Expressa''.&nbsp;Ovaj magazin tako je ušao u svoju 20. godinu postojanja u kojima je svakog četvrtka nudio pregršt informacija iz svijeta estrade, šou biznisa, ali i svih drugih sfera javnog života.
Mnogima je ostala u pamćenju
 2016. godina, kada je veličanstvenim koncertom&nbsp;u dupke punoj
dvorani Zetra proslavljen&nbsp;25. rođendan Grupacije&nbsp;„Avaz“ i 800. broj magazina&nbsp;„Express“!&nbsp;Publika je uživala u svakom taktu muzike,&nbsp;pjevala je zajedno s&nbsp;izvođačima, a izlazak svake&nbsp;od zvijezda na binu pratila je&nbsp;prava erupcija oduševljenja.&nbsp;Spektakl su&nbsp;uveličale&nbsp;muzičke zvijezde Halid&nbsp;Bešlić, Lepa Brena, Miroslav&nbsp;Ilić, Hari Mata Hari, Selma&nbsp;Bajrami, Željko Samardžić,&nbsp;Rada Manojlović, Haris Berković, Aco Pejović, Boban&nbsp;Rajović, Amar Jašarspahić&nbsp;Gile, Duško Kuliš, Enes Begović, Halid Muslimović,&nbsp;Hanka Paldum, Nihad Alibegović, Haris Džinović,&nbsp;Emir Đulović, Fatmir Sulejmani, Ibro Bublin&nbsp;i&nbsp;mnogi drugi.&nbsp; Atmosferu do usijanja doveli su Maya Berović, Jala Brat i Buba Corelli koji su svojim hitovima "zapalili" publiku.''Expressov'' slogan i dalje je: „Od nas ne možete pobjeći!“

''Expressov'' slogan i dalje je: „Od nas ne možete pobjeći!“

"Express" ušao u svoju 20. godinu postojanja: Podsjetimo se kako je to bilo na veličanstvenom koncertu u Zetri

U večerašnjem izdanju ekskluzivnog serijala "Đir sa Memom" donosimo ne jedan, nego dva gostovanja.&nbsp;Gost u prvom je popularni folk pjevač Šerif Konjević, a u drugom mladi reperi Fox i Surreal.U razgovoru s Memom Šerif Konjević otvoreno je govorio o odnosu s Nazifom Gljivom, zašto Džejli Ramović nije dao 12 poena, o korona derneku, Miralemu Pjaniću...- S Gljivom sam sarađivao. Jedino sam mu zamjerio što je spominjao moje roditelje, a on dobro zna ko su moji roditelji. Nije to toliko bitno, njega ponesu emocije, on i o svojim sinovim loše priča - kaže Konjević. Nakon što se u javnosti pisalo i govorilo o korona derneku, Konjević kaže da su oni koji ne misle ni sebi dobro jedva dočekali da to sve loše komentiraju.- Nisam ja došao tamo da pjevam, nego da prijatelju uručim poklon. Kada sam ušao unutra, sve mi se okrenulo. Vidio sam neke ljude koji nisu pili, nego su lokali. Jednostavno sam došao da ispoštujem doktora. Preduhitrili su me, ali prvu izjavu sam dao "Avazu" - kaže Konjević.

Pojasnio je i zašto Džejli Ramović nije dao 12 poena u finalu "Zvezda Granda".- Moram priznati, pogriješio sam - iskreno će Konjević.- Mislio sam da je to druga Džejla. Sreli smo se u Beogradu u jednoj emisiji, ja sam joj se izvinio. Na neki način, na to su me neki drugi ''navukli''. Znam kako ko pjeva, ko može biti zvijezda, koliko će trajati... To što joj nisam dao 12 bodova, neće njoj ni odmoći ni pomoći - kaže.Šerif Konjević je krunisao potpisivanje Miralema Pjanića za veliku Barcelonu. Otkrio nam je i kako je došlo do druženja s bh. reprezentativcem.- Zvao me prijatelj koji organizira koncerte, a koji je poznanik s Miralemovim ocem. Rekli su mi da naš biser želi da mu pjevam. Meni je bila velika čast da pjevam takvom čovjeku. On i njegova porodica su tako divni ljudi i bilo mi je lijepo - rekao je Konjević.Otkrio nam je i da je veoma emotivna osoba.

Gosti drugog večerašnjeg izdanja ekskluzivnog serijala "Đir sa Memom" su reperi Fox i Surreal.
U uzbudljivoj vožnji s Memom otkrili su nam detalje hitova koje pripremaju, kakve žene vole, kada su izgubili nevinost, ali i šta su radili dok su bili u karantinu.Surreal nam govori da pokušavaju diktirati tempo na estradi.- Na početku smo posudili pare za spot, ali drago nam je da se ljudima svidio - kaže Fox.Surreal je jedno vrijeme živio u Americi.- Nisam bio u zatvoru, samo malo, kratko. Nisam upoznao nijednog poznatog repera, ali tamo svi klinci repaju - priča nam Surreal.Dotakli su se i intimnih tema. Otkrili su nam da su nevinost izgubili u Beogradu sa 15 odnosno sa 16 godina.- Volimo lijepe djevojke, ali koliko su poštene i lojalne, razmišljamo da se orijentišemo na muškarce - kroz smijeh nam govore reperi.

Konjević nam je otkrio i kako je došlo do druženja s bh. reprezentativcem Miralemom Pjanićem

{Đir sa Memom} / Šerif Konjević o korona partyju, Pjaniću i Gljivi; Fox i Surreal: Volimo lijepe djevojke, ali koliko su poštene, razmišljamo da se orijentiramo na muškarce

Gosti večerašnjeg izdanja ekskluzivnog serijala "<a href="https://avaz.ba/tag/67312/dir-sa-memom">Đir sa Memom</a>" su&nbsp;<a href="https://avaz.ba/tag/7154/andreana-cekic">Andreana Čekić</a>, <a href="https://avaz.ba/tag/92339/robert-bijedic">Robert Bijelić</a> i <a href="https://avaz.ba/tag/92340/ruza-rusic">Ruža Rupić</a>.Andreana Čekić nam je otkrila da joj je na početku pandemije bilo lijepo, ali da joj je postalo dosadno.- Jedva sam čekala da uđem u studio, počela sam da ujedam sve oko sebe. Krivo mi je što nisam ništa smršala - rekla nam je Čekić.

Ruža Rupić nam je otkrila da je singl, odnosno da trenutno nema muškarca pored sebe.- Super mi je ovako, moram priznati - kazala je Rupić.&nbsp;Robert Bijelić živi u Sloveniji, a kaže da nisu imali epidemiološke mjere kao u Srbiji. Što se tiče karijere, naglasio je da je okupio dobru ekipu oko sebe.- Snimili smo novi spot u Ljubljani i trenutno se montiraju kadrovi. Jedva čekam da to izađe - istakao je Bijelić.Gosti ekskluzivnog serijala su nam rekli da su mnogi nastupi koji su bili zakazani otkazani.- "Srećo, pojavi se" je nova pjesma, ali još nisam stigla da snimim spot. Pjesma je brza, ali ima dosta emocija - otkriva Rupić.

Jedva sam čekala da uđem u studio, počela sam da ujedam sve oko sebe, kaže Čekić

{Đir sa Memom} / Andreana Čekić, Robert Bijelić i Ruža Rupić: Ko je singl, a ko ima airbagove

Gosti večerašnjeg izdanja ekskluzivnog serijala "Đir sa Memom" su Vesna i Đole Đogani.&nbsp;Vesna nam je otkrila da dodaje da je Đole najprirodniji na estradi. - Čak sam ja radila obrve, trepavice, ali Đole je jedini prirodan. Doduše, ima najskuplje kreme - otkriva Vesna.Što se tiče nastavka karijere i snimanja novih pjesama, Vesna i Đole otkrivaju da su snimili dvije pjesme tokom pandemije.- Čekamo da se otvore granice - kaže Vesna.

Memo se prisjetio da su snimali emisiju zajedno prije 15 godina. Na pitanje kako održavaju formu, Đole govori:- Plešemo, idemo u teretanu. Čovjek kada ima loše ljude oko sebe, ne može biti zdrav.Smetaju im rijaliti šoui.&nbsp;- Ono što se dešava u rijalitiju, ja takve ljude ne poznajem. Svi su neprirodni. Uvukli su nas u priču koja nam je nepotrebna. Ovo više nema veze sa životom. Anabela i Gagi su Lunu previše razmazili - kažu Vesna i Đole.

Što se tiče nastavka karijere i snimanja novih pjesama, Vesna i Đole otkrivaju da su snimili dvije pjesme tokom pandemije

{Đir sa Memom} / Vesna i Đole Đogani: Luna, Gagi i Anabela iznose 99% neistine

Gost večerašnjeg izdanja ekskluzivnog serijala "Đir sa Memom" je Tijana Maksimović, u javnosti poznatija kao Tijana Ajfon.Nakon što je izašla iz jednomjesečnog pritvora, otkrila nam je da se fenomenalno osjeća.- Ja sam to već zaboravila. Imam godinu dana zabrane ulaska u Bosnu i Hercegovinu - rekla nam je Tijana Ajfon.Otkrila nam je da su ljudi u Sarajevu, Doboju i Bijeljini bili prijatni prema njoj, ali i da je preplivala Drinu da bi došla na zabavu.

- Mislim da sam imala 18 godina kada sam izgubila nevinost - otkrila nam je Tijana.Govorila nam je i o svom privatnom životu, odnosu sa srbijanskim medijima, prostituciji na estradi, koje najviše ima među pjevačicama...- Svi me pljuju, a svi me gledaju - kaže Tijana.

Govorila nam je i o svom privatnom životu, odnosu sa srbijanskim medijima, prostituciji na estradi, koje najviše ima među pjevačicama...

{Đir sa Memom} / Tijana Ajfon: Kasno sam izgubila nevinost, ali sam sve nadoknadila

Gosti večerašnjeg izdanja ekskluzivnog serijala "Đir sa Memom" su Kija Kockar i MC Stojan.Volan je preuzela Kija Kockar, a čekajući dok dođe MC Stojan otkrila nam je da je trenutno solo i da joj je super. Odmah je skrenula s teme.- Vidiš kako cvjetam, odmorila sam se otkako se pojavila korona. Zadrugu nisam ispratila do kraja. Ma ne bih da komentiram Lunu. Imam toliko stvari o kojima mogu da pričam. Moja mama je jedna gospođa, ona se onako nikada ne bi ponašala - rekla nam je Kija.Kada je stigao MC Stojan, Kija je upalila automobil i preuzela kontrolu.MC Stojan nam je otkrio da je tokom korone smršavio sedam kilograma.- Slomio sam prst na maloj nozi i nisam trenirao tri nedjelje.&nbsp;

Kija je otkrila da je čula da MC Stojan sprema hit.- Za dvije sedmice izlazi duet, a bit će još dvije pjesme - otkrio nam je MC Stojan.I Kija nam je rekla da snima tri pjesme.- Jedna je rep, druga dance, a treća polunarodnjak-retro. Izlaze brzo - kazala nam je Kija.

Gosti ekipe "Dnevnog avaza" su otkrili da rade na novim pjesmama

{Đir sa Memom} / Kija: Luna se ofira; MC Stojan: Ja sam vodolija i crazy sam

Gost večerašnjeg izdanja ekskluzivnog serijala "Đir sa Memom" je ekipa "Južnog vetra".&nbsp;Ekipa Avaz TV-a bila je na snimanju drugog dijela "Južnog vetra" i dobila ekskluzivni pristup iza scene. Šta će se sve dešavati u drugom dijelu ovog popularnog filma u ludom i urnebesnom điru ispričali su reditelj Miloš Avramović i Baćo Miodrag Radonjić.- U Beogradu smo snimili dobar dio serije. Odavde su naši junaci. Neće ostati na onome što je bilo, ali mislim da će biti dosta interesantnih situacija. Nemoj da otkrivam sve - rekao je Miloš Avramović.U još jednom serijalu "Đir sa Memom" Avramović otkriva koji će se glumci iz BiH priključiti.Premijera filma "Južni vetar 2" bit će u Skenderiji ili Zetri s pjevačima Rastom i Cobyjem.

Ekipa Avaz TV-a bila je na snimanju drugog dijela "Južnog vetra" i dobila ekskluzivni pristup iza scene

{Đir sa Memom} / "Južni vetar" i Baća: Stiže i bosanska mafija, ko će biti ubijen u novom nastavku

Vlada FBiH danas je usvojila jedan veoma bitan dokument, radi se o Programu ekonomske stabilizacije i oporavka Federacije 2020. – 2021., kazao je premijer FBiH <a href="https://avaz.ba/tag/222/fadil-novalic">Fadil Novalić</a>.On je pojasnio da je ovaj program sastavljen od kombinacije različitih mjera, koje je neophodno provesti, kako bi se se došlo do željenog ekonomskog oporavka, odnosno da bismo se vratili na nivo ekonomskog rasta od prije pandemije, te da bi se stvorili neophodni preduslovi za održiv i ubrzan ekonomski rast. - Ovaj dokument, između ostalog predviđa i daljnje jačanje danas uspostavljenog Garantnog fonda. Poznato je, da je pandemija koronavirusa izazvala ekonomsku krizu na globalnom nivou i direktno pogodila sektor koji stvara novu vrijednost, što je dodatno pogoršano kroz rigidne restriktivne mjere na strani potražnje. Došlo je do velikog poremećaja u lancima snabdijevanja, istovremeno i pada ponude i potražnje. Ni Bosna i Hercegovina nije izuzetak - kazao je Novalić.Gledajući procjene stranih i domaćih institucija, pad ekonomije u Federaciji, pa i u BiH, iznosit će, prema riječima Novalića, između 3,2 i 5 posto. - Kada u razmatranje uzmemo projektovani rast realnog BDP-a za ovu godinu, od prije ovih dešavanja, koji se trebao kretati na nivou od oko 2,8 posto, onda govorimo o padu ekonomske aktivnosti od 6 pa do nekih 7,8 posto. Za potrebe ovog dokumenta, napravljeno je mnogo simulacija, no kao osnov je korištena simulacija BDP-a prema rashodovnom principu, za koji smatramo da je optimalan u datom slučaju. Ovo je iz razloga što u ovaj obračun ulaze inputi na koji imamo najveći uticaj - rekao je Novalić.

Pojasnio je da smo sebi "zadali ključne ciljeve koje želimo postići kroz niz mjera i to":-&nbsp;&nbsp;&nbsp; Očuvati radna mjesta - kroz stabilizaciju i stimulisanje ekonomskog oporavka-&nbsp;&nbsp;&nbsp; Održati fiskalnu stabilnosti (penzije, invalidnine i drugi budžetski transferi)-&nbsp;&nbsp;&nbsp; Podržati izvoz-&nbsp;&nbsp;&nbsp; Reformisati javna preduzeća-&nbsp;&nbsp;&nbsp; Održati makroekonomsku stabilnost-&nbsp;&nbsp;&nbsp; Jačati zdravstveni sektor, sistem socijalne zaštite i zaštitu od gubitka posla-&nbsp;&nbsp;&nbsp; Te ubrzati provedbu javnih investicija.&nbsp; A kako bismo došli do ovih ciljeva, kroz Program su definisani sljedeći setovi mjera:-&nbsp;&nbsp;&nbsp; Mjere iz sfere fiskalne politike-&nbsp;&nbsp;&nbsp; Aktivne mjere zapošljavanja-&nbsp;&nbsp;&nbsp; Mjere u okviru finansijskog sektora, među kojima je uspostava i jačanje&nbsp; Garantnog fonda.Novalić je pojasnio da će ovaj fond imati veoma značajnu ulogu u kompletnom procesu ekonomskog oporavka. Tim povodom, Vlada je danas donijela i Uredbu o načinu finansiranja i upravljanja Garantnim fondom.- Kreditna sredstva iz ovog fonda će kroz odgovarajuće programe, privrednim subjektima omugućiti finansiranje tekuće likvidnosti, nabavku neophodnih obrtnih sredstava, dovršavanje već započetih investicija, kao i pokretanje investicija manjeg obima. Garantni fond Vlada uspostavlja pri Razvojnoj banci, koja će, u ime i za račun Federacije, davati garancije prema komercijalnim bankama, za sve firme u ciljanim sektorima, a posebno one čije su djelatnosti okarakterisane kao strateški sektori razvoja - naveo je Novalić. Pojasnio je da će za početak osigurati 100 miliona KM svojih sredstava, što će predstavljati garantni potencijal od 500 miliona KM.- Ovo bi trebalo ohrabriti banke da pojačaju kreditiranje privrede s kreditnim potencijalom od jedne milijarde KM. Ovaj potencijal neće biti moguće iskoristiti u ovoj godini, već bi se mogao iskoristiti do kraja naredne godine. Kako će Garantni fond funkcionisati na principu revolvinga, (kako se krediti budu otplaćivali, garantni potencijal će se obnavljati), on će postati dugoročni instrument Vlade za podršku privredi i ekonomskom razvoju - rekao je Novalić.Pojasnio je da će paralelno jačati već postojeće fondove, koji se vrlo uspješno provode preko resornih ministarstava.-&nbsp;&nbsp;&nbsp; Četvrti set mjera ima za cilj unapređenje poslovnog ambijenta, povećanje stepena konkurentnosti privrede i povećanje otpornosti ekonomije, a peti ubrzanu aktivaciju javnih investicija - naveo je Novalić.

Pojasnio je da će kombinacijom javne potrošnje, javnih investicija koje treba pratiti privatna potrošnja, omogućiti nam da se vratimo na nivo rasta ekonomije prije proglašenja pandemije.- Situacija i nije tako pesimistična, jer svaka kriza ujedno predstavlja i šansu, tako da ovaj period možemo iskoristiti da uradimo neke stvari, koje će nam osigurati dugoročnu stabilnost i željeni ekonomski rast. Samo jedan primjer. Lanci snabdijevanja, koje sam ranije spomenuo, su se poremetili. Mnoge firme iz razvijenih zemalja upravo će tražiti alternativne lance snabdijevanja i tu je velika šansa Zapadnog Balkana, a samim tim i naše zemlje - dodao je Novalić.Napomenuo je da naša radna snaga je i više nego dovoljno kvalifikovana da odgovori tim izazovima.- Intencija svih navedenih mjera je da unaprijede poslovni ambijent, podignu stepen konkurentnosti privrede, te stimulišu javnu i privatnu potrošnju. Ukoliko sve predloženo bude sinhronizovano provođeno, očekuje se da bi za 15 do 18 mjeseci mogli vratiti na nivo ekonomskog rasta od prije proglašenja pandemije, odnosno nivo iz februara ove godine. Da još jednom ponovim, cilj nam je uspostaviti pretpostavke za održiv i ubrzan rast u narednim godinama, ali i podići stepen otpornosti naše ekonomije na vanjske uticaje - zaključio je Novalić.

<h2>Ohrabrenje komercijalnim bankama</h2>

Na pitanje je li Garantni fond zakasnio i kako će se fond puniti Novalić je rekao:- Mislim da je u pravo vrijeme sada ga instaliraju i zemlje regiona. Srbija, Slovenija, Hrvatska. Međutim Garantni fond dolazi kada se počela dizati ekonomija.Do sad je bila stabilizacijska ekonomija, stabilizacijski fond, nećemo sva sredstva ni potrošiti. Zakonom o izvrsenju budžeta sredstva već postoje. Čim primijenimo uredbu na Razvojnoj banci. Garantiramo komercijalnim bankama plasman sredstava. Mi s ovim ohrabrujemo komercijalne banke za plasmane koje urade na tržišnoj osnovi. Po tim bankarskim pravilima koeficijent multiplikacije ide do 5. Potencijal je do 100 miliona - naveo je Novalić.

Na pitanje šta je sa državnim firmama poput Aerodroma Sarajevo, premijer je kazao:- Aerodrom je naš i mi ćemo uputiti potporu. Problem je specifičan, mi i prilike smo zatvorili aerodrome. U novim rebalansu budžeta ćemo vršiti sredstva za podrsku svim aerodromima iz budžeta. Tu granu ne smijemo pustiti da propadne - napomenuo je Novalić.Na pitanje zbog čega misli da se tek sada mogu očekivati otkazi Novalić je rekao da pokazatelji govore da ih je bilo manje nego što su očekivali.- Prije svega naš broj otpuštenih radnika zaustavili smo na 27.000 - dodao je Novalić.Kada je riječ o raspodjeli sredstava nižim nivoima vlasti, Novalić je pojasnio da će sve općine i gradovi u Federaciji dobiti isto novca bez obzira radili se, naprimjer, o Sapni ili Zenici.

Ovaj dokument, između ostalog predviđa i daljnje jačanje danas uspostavljenog Garantnog fonda, rekao Novalić

Novalić: Moramo oporaviti ekonomiju

Iz goraždanskog sela Ljubljevići kilometrima je pješačila do ceste gdje je čekala autobus, po povratku iz škole pomagala roditeljima u poljoprivrednim radovima, a potom učila do kasno u noć. Na kraju devetogodišnjeg školovanja Eldina Efendić proglašena je učenicom generacije&nbsp;<a href="https://avaz.ba/tag/18013/skola">Osnovne škole "Prača"</a>.&nbsp;&nbsp; - Moje školovanje bilo je teško, jer smo ustajali u šest ujutro ili ranije, da bismo stigli na vrijeme. Dva kilometra smo išli pješice, da bi se u autu presvlačili i automobilom nastavljali dalje. Nekada bi napadao snijeg pa bi babo auto ostavljao na Barama i onda bismo išli pješice i sedam kilometara – kaže Eldina. 
U istu školu ide i njen mlađi brat Dževad. Dvoje djece jedino je u ovom selu, u kojem porodica Efendić sama provede zimu. Zimi je i najteže, dodaje Eldina, jer je sa ocem i bratom morala gaziti dubok snijeg.&nbsp;- Kući nemamo baš puno vremena za učenje, jer pomažemo roditeljima oko prikupljanja sijena, ali i povrća i voća. Trudila sam se i znala sam do neko doba naveče ostati budna da bih naučila gradivo koje je potrebno za sutrašnji dan. Svi su iznenađeni jer mnogi moji vršnjaci žive blizu, čak im je kuća pored puta, a nemaju tako dobre ocjene kao moj brat i ja – priča nam vrijedna djevojčica.

Najbliža škola im je u Ilovači kod Goražda, ali Eldina i Dževad idu u Praču, jer na sedmom kilometru od kuće imaju autobus kojim putuju još petnaestak kilometara.&nbsp;– U ovo doba godine može se s autom, ali kad dođe zima znali smo sedmicama ići pješice. Ja im uzmem opremu i ispred njih. I ja se pitam kako smo izdržali. I ja sam išao pješice 13 kilometara do škole, ali je tada bilo 20 djece iz ovih sela, pa to i ne osjetiš. Sad je puno teže, ali djeca su toliko uporna. Znao sam im reći da danas ne idemo u školu, a oni tužni. Kad se zaglavimo s autom zovemo vozača autobusa, koji nas sačeka po sata. Uglavnom, djeca mi dana izostanka nemaju sa nastave – kaže ponosni otac.

Mirsad i njegova supruga Irma davno su odlučili da adresu stanovanja neće mijenjati. Svjesni su da većina stremi ka gradovima, ali kažu da se na selu može lijepo živjeti. Posjeduju stado ovaca, obrađuju zemlju, bave se i voćarstvom.&nbsp;– Solidno živimo, jedini je problem sa djecom, što općina i kanton trebaju malo više ove puteve održavati. Na ostalo se ne bih puno žalio. U zadnjih nekoliko godina zasadio sam oko 300 stabala voća. Taj život na selu nije toliko strašan koliko ljudi govore – kaže Mirsad.
Dževad će nastaviti ići u Praču, a Eldina svoje školovanje nastavit će u srednjoj školi u oko 50 kilometara udaljenom Goraždu. Upisala je smjer poslovno – pravni tehničar, jer želi raditi u administraciji.&nbsp;– Ova nagrada mi je satisfakcija za sve što smo prošli. Obratio sam se i ministru, ako može nekakvom stipendijom da mi pomogne, ali ako i ne htjednu ja ću za svoju djecu činiti sve što mogu – ističe Efendić.

Dvoje djece jedino je u ovom selu, u kojem porodica Efendić sama provede zimu

Učenica generacije kilometrima pješačila na putu do škole i nazad

Gošća večerašnjeg izdanja ekskluzivnog serijala "<a href="https://avaz.ba/tag/67312/dir-sa-memom">Đir sa Memom</a>" je pjevačica koja se nakon četiri godine medijske pauze u velikom stilu vratila na muzičku scenu&nbsp;<a href="https://avaz.ba/tag/3139/ana-nikolic">Ana Nikolić</a>.&nbsp;- Zaključala sam frižider i probušila kašiku - kaže pjevačica na početku đira po Beogradu, objašnjavajući kako je vratila vitku figuru nakon što se tokom trudnoće ugojila do nevjerovatnih 105 kilograma, zbog čega je često bila na meti javnosti.&nbsp;- Zanimljivo je da su mi neki dan pokazali Adel, prije i poslije, i ja tek tada kapiram koliko je to ljudima fascinantno jer ja sam sebe navikla bila u toj kilaži. Ovo je moja normalna, djevojačka kilaža. Koja je to promjena na Adel, ja mogu da zamislim kako mene ljudi gledaju čudno, ali meni to nije bilo ništa čudno - kaže Ana.&nbsp;I kod jedne i kod druge, kako sama kaže, kada je riječ o gubitku kilograma, dvije su ključne riječi "nakon razvoda".- To je bilo iz inata - kaže Ana.&nbsp;

Ističe da je sinonim za "nekog ko izgleda lijepo i zdravo", ali je, dok ponosno govori o svom gubitku kilograma, ometa Memina vožnja.&nbsp;- Nepropisno skrećemo! Uhapsit će nas....jao majko moja - uzviknula je Ana.&nbsp;Ali, prebrodila je i teže trenutke u životu. Osim na vožnji, pjevačica je zamjerala i na štedljivosti, pa je tražila klimu zbog vrućine, ponudivši da ona plati gorivo.&nbsp;Govoreći o albumu kojim se vratila na estradnu scenu, ističe da je svaki pokušaj da je neko "izminira i ukanali" završio bezuspješno.&nbsp;- Imam Boga koji stoji uz mene i ne može mi niko ništa - poručila je Ana svima onima koji misle da joj naude, a bilo je, kaže, i takvih.

Za Anu su, kako ističe, "umrle" kolegice koje su se radovale njenom razvodu i debljini.&nbsp;- Predaja nije opcija, to je moja životna filozofija - kaže Ana, dodavši&nbsp;kako ima plan za uništenje estrade.Sprema tri nove pjesme za koje tvrdi da će biti ljetni hitovi, a jednu od njih snimit će u Sarajevu.&nbsp;Otkrila je i kako izgleda njen dan, šta priprema za kćerkicu Taru te šta je kuhala dok je bila u braku s Rastom.&nbsp;- Ali izgleda da nije dobro, kome ja umijesim ne valja. Nije meni Bog dao - kaže Ana.&nbsp; U koga je zaljubljena Ana Nikolić, s kim priprema "nove hitove" te kako&nbsp;imitira predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i&nbsp; predsjednika Skupštine grada Jagodine Dragana Markovića Palmu pogledajte u priloženom videu.&nbsp;

U urnebesnoj vožnji imitirala srbijanske političare i borila se protiv "nevidljivog neprijatelja"

{Đir sa Memom} / Ana Nikolić: Imam plan da uništim estradu naljeto

Kapaciteti Oružanih snaga (OS) BiH vrlo su niski i ograničeni. Oprema stara i nije u pogonu. Bosna i Hercegovina ove godine na raspolaganju ima dva helikoptera za gašenje požara, ali jedno uže. Dakle, u punom pogonu jednu letjelicu, upozorio je Mijo Krešić, zamjenik ministra odbrane BiH, u razgovoru za „Avaz“. Naveo je da su ostali helikopteri prizemljeni dijelom jer nema novca za njihov remont, a dijelom zbog politike.&nbsp;&nbsp;

- Onemogućeni smo i suočit ćemo se ovog ljeta, koje će, prema najavama, biti toplo, s izazovima, nećemo moći odgovoriti zahtjevima civilnih struktura. Samo jedan helikopter kapaciteta 455 litara može biti uključen - rekao je Krešić.&nbsp;&nbsp; Helikopterima većeg kapaciteta su istekli sati letenja i prije remonta ne smiju biti podignuti u zrak. Novca nema, a i procedure za servisiranje su duge. 
U proceduri je nabavka četiri nova helikoptera. No, u BiH neće stići prije naredne godine.&nbsp;&nbsp;S obzirom na to da oko 10 posto sredstava, od 36 miliona maraka, koliko koštaju letjelice, treba osigurati BiH, ostaje neizvjesno hoće li ikada i stići do naše zemlje. Riječ je o američkim helikopterima koji se nabavljaju uz podršku vojske SAD. 
- Sredstva su nam ograničena, planirani budžet je oko 300 miliona KM. Bez dodatnih 350 miliona KM, sve što smo planirali za modernizaciju ostat će mrtvo slovo na papiru - kazao je Krešić.

Krešić ističe da je pred Ministarstvom i druga faza realizacije obaveza iz Pregleda odbrane, što je u suštini plan rada do kraja ove godine. I ovdje je presudna politička odluka, naročito kada je riječ o smanjenju broj pripadnika Oružanih snaga s 10.000 na 9.200.&nbsp;&nbsp; - U odluci Predsjedništva BiH jasno je definirano da je dan aktivacije MAP-a i početak smanjenja broja vojnika. Znamo da tu imamo različita viđenja je li aktiviran ili nije, mi ćemo morati donijeti tu odluku i ne vezati je za MAP - kaže Krešić. 
Istakao je da se i kod knjiženja perspektivne vojne imovine politički razišlo na relaciji predstavnika naroda. 
- To nije trebao biti uvjet našeg pristupanja NATO-u zato što je sva imovina u BiH. Strašno je što je implementacija presuda Ustavnog suda BiH prepuštena političkoj ili dobroj volji nekoga - istakao je.&nbsp;&nbsp;

Prije dva dana u ''Službenom listu'' objavljen je izmijenjeni Zakon o plaćama i naknadama u institucijama BiH, kojim su profesionalnim vojnim licima povećane plaće u rasponu od 7 do 10 posto.&nbsp;&nbsp;Krešić kaže da je novac osiguran te se nada boljim danima za bh. vojsku.&nbsp;&nbsp;



U ponedjeljak&nbsp;se zatvara konkurs za prijem novih vojnika. Krešić je pozvao mlade da se prijave i grade karijeru u OSBiH.&nbsp;

{Đir sa Memom} / Šta je Žena od sultana otkrila, ko ju je pratio?

Đukanović: Oživio je velikosrpski nacionalni projekt, kompenzacija za Kosovo

Ekskluziv: Pogledajte spot za Meminu pjesmu "Điram po mahali"

Ministar Krivić: Sigurnost djece nam je najbitnija i time smo se vodili

Kolone bh. turista krenule ka Crnoj Gori

"Express" ušao u svoju 20. godinu postojanja: Podsjetimo se kako je to bilo na veličanstvenom koncertu u Zetri

{Đir sa Memom} / Šerif Konjević o korona partyju, Pjaniću i Gljivi; Fox i Surreal: Volimo lijepe djevojke, ali koliko su poštene, razmišljamo da se orijentiramo na muškarce

{Đir sa Memom} / Andreana Čekić, Robert Bijelić i Ruža Rupić: Ko je singl, a ko ima airbagove

{Đir sa Memom} / Vesna i Đole Đogani: Luna, Gagi i Anabela iznose 99% neistine

{Đir sa Memom} / Tijana Ajfon: Kasno sam izgubila nevinost, ali sam sve nadoknadila

{Đir sa Memom} / Kija: Luna se ofira; MC Stojan: Ja sam vodolija i crazy sam

{Đir sa Memom} / "Južni vetar" i Baća: Stiže i bosanska mafija, ko će biti ubijen u novom nastavku

Novalić: Moramo oporaviti ekonomiju

Učenica generacije kilometrima pješačila na putu do škole i nazad

{Đir sa Memom} / Ana Nikolić: Imam plan da uništim estradu naljeto

Krešić za "Avaz": Na požare idemo s jednim užetom i dva helikoptera

{Đir sa Memom} / Šta je Žena od sultana otkrila, ko ju je pratio?

Đukanović: Oživio je velikosrpski nacionalni projekt, kompenzacija za Kosovo

Ekskluziv: Pogledajte spot za Meminu pjesmu "Điram po mahali"

Ministar Krivić: Sigurnost djece nam je najbitnija i time smo se vodili

Kolone bh. turista krenule ka Crnoj Gori

"Express" ušao u svoju 20. godinu postojanja: Podsjetimo se kako je to bilo na veličanstvenom koncertu u Zetri

{Đir sa Memom} / Šerif Konjević o korona partyju, Pjaniću i Gljivi; Fox i Surreal: Volimo lijepe djevojke, ali koliko su poštene, razmišljamo da se orijentiramo na muškarce

{Đir sa Memom} / Andreana Čekić, Robert Bijelić i Ruža Rupić: Ko je singl, a ko ima airbagove

{Đir sa Memom} / Vesna i Đole Đogani: Luna, Gagi i Anabela iznose 99% neistine

{Đir sa Memom} / Tijana Ajfon: Kasno sam izgubila nevinost, ali sam sve nadoknadila

{Đir sa Memom} / Kija: Luna se ofira; MC Stojan: Ja sam vodolija i crazy sam

{Đir sa Memom} / "Južni vetar" i Baća: Stiže i bosanska mafija, ko će biti ubijen u novom nastavku

Novalić: Moramo oporaviti ekonomiju

Učenica generacije kilometrima pješačila na putu do škole i nazad

{Đir sa Memom} / Ana Nikolić: Imam plan da uništim estradu naljeto

Krešić za "Avaz": Na požare idemo s jednim užetom i dva helikoptera