Sarajevski tramvaju, trolejbusi i autobusi ponovo, nakon skoro dva mjeseca, ponovo su na ulicama grada.&nbsp;U saradnji s prijevoznicima “GRAS” i "Centrotrans Eurolines", Ministarstvo saobraćaja KS je donijelo instrukciju o načinu organizacije prijevoza putnika po fazama, odnosno postepeno i u skladu sa epidemiološkom situacijom.&nbsp;Kako je definirnao, u prvoj fazi usluge javnog linijskog prijevoza putnika pružat će se na sljedeći način:
- Korisnici usluga koji posjeduju radničke karte (godišnje i mjesečne karte), usluge prijevoza koristit će u skladu sa registrovanim redovima vožnje prijevoznika. Radnici koji ne posjeduju godišnje i mjesečne karte, mogu kupiti pojedinačne karte.
- Korisnici usluga koji posjeduju penzionerske, studentske, đačke i druge pretplatne karte, osim radničkih, prijevozne usluge neće moći koristiti u vremenskom periodu od 6:30 do 9 sati kao i od 15 do 17 sati.

U zavisnosti od epidemiološke situacije kao i mjera nadležnih organa, bit će određen period trajanja ove faze pružanja usluga javnog prijevoza , odnosno narednih faza.&nbsp;

Iz Ministarstva obavještavaju korisnike usluga prijevoza koji posjeduju pretplatnu (mjesečnu) kartu za mart 2020. godine, da istu mogu koristiti u vozilima javnog prijevoza u periodu od 15. do 30. maja 2020. godine, kao nadoknadu za neiskorišteni a kupljeni martovski kupon.


Također naglašavaju da svi putnici u vozilima javnog prijevoza moraju imati zaštitnu masku, a preporučuje se i korištenje rukavica. Vozači, kondukteri, revizori i druga službena lica prijevoznika dužni su koristiti masku i rukavice.&nbsp;

Putnici će moći ulaziti samo na prednja vrata vozila javnog gradskog prijevoza. Također su dužni poštovati upustva prevoznika, prilikom ulaska u vozilo i tokom vožnje, poručuju iz Ministarstva.Kako izgleda vožnja po novim pravilima, pogledajte u videoprilogu.

Svi putnici u vozilima javnog prijevoza moraju imati zaštitnu masku, a preporučuje se i korištenje rukavica

Pogledajte kako izgleda vožnja tramvajem po novim pravilima

Nakon dva mjeseca obustave, vozila&nbsp;<a href="https://avaz.ba/tag/4574/gras">KJKP GRAS</a> sutra će ponovo u saobraćaj. Prva vozila gradskog prijevoza u <a href="https://avaz.ba/tag/341/sarajevo">Sarajevu</a>&nbsp;trebala bi krenuti u 6 sati.&nbsp;Iz GRAS-a su obavijestili putnike o posebnim pravilima ponašanja u njihovim vozilima. Ulaz u vozilo nije dozvoljen bez zaštitne maske. Isključivo se smiju koristiti sjedeća mjesta, i to na način da u jednom redu može sjediti samo jedna osoba.
Ekipa "Avaza" provjerila je danas, zajedno s dugogodišnjim vozačem <a href="https://avaz.ba/tag/19931/tramvaj">tramvaja</a>&nbsp;Vjekoslavom Rajićem, je li sve spremno za izlazak prvih tramvaja na šine. Osim što naš domaćin nije mogao odgovoriti na mahanja i poljupce građana, drugih problema nije bilo.- Ja sam vozač koji je počeo raditi poslije rata, tako da imam i ona poslijeratna iskustva i ova. Ovo je tako nešto uzbudljivo, ljudi vam mašu, evo napravio sam jedan krug, nikakvih problema osim mahanja, šalju mi puse, neopisivo je - kaže nam Rajić.&nbsp;

Vjekoslav je i na testnu vožnju krenuo s rukavicama i maskom kako bi se navikao jer od sutra je to njegova obavezna oprema, a možda će, kaže, dobiti i vizir.&nbsp;- Koliko znam, nećemo imati kontakt s putnicima, kako će dalje teći, to ćemo da vidimo - kaže Rajić, navodeći da neće biti problema ako im se putnici ipak obrate, uz nadu da će poštovati pravila, držati odstojanje i nositi opremu.&nbsp;Strogo je zabranjeno stajanje i držanje za rukohvate, osim prilikom ulaska i izlaska iz vozila. Zna se da razmak između putnika u vozilima mora biti 1,5 metara. Od 7 do 9 sati i od 15 do 17 sati zabranjeno je korištenje prijevoza za sve kategorije osim radnika.
Mjesečne karte za mart za radnike važe za ostatak maja. Prve vožnje na svim linijama kreću u 6 sati, a posljednje u 22:30 sati.

Ulaz u vozilo nije dozvoljen bez zaštitne maske, a isključivo se smiju koristiti sjedeća mjesta

Sutra kreće javni prijevoz u KS: Ovo su pravila koja morate poštovati

Ugostitelji na <a href="https://avaz.ba/tag/3389/bascarsija">Baščaršiji</a>&nbsp;su jutros primili prve goste, nakon dva mjeseca, koliko je trajala zabrana rada zbog pandemije koronavirusa. Poželjeli su kažu nam "sjesti onako, promuhabetiti koju" sa svojim stalnim mušterijama. A i gosti su poželjeli svoje domaćine. Ispred jedne od kafana jutros su u redu čekali da gazda odmandali vrata.&nbsp;- Došli su jutros prije nas. Konačno svjetlost i radost i za ovaj grad i za nas. Osjeća se novi život. Jedva čekamo i ove naše ramazanske goste. Svake godine imamo tradiciju ovdje druženja dokasno, nadamo se da će nam doći večeras, ostat ćemo ako treba do zore da se osjeti taj miris ramazana - rekao je "Avaz" Edib Čengić, vlasnik ugostiteljskog objekta "Miris dunja".&nbsp;

Gosti su zadovoljni i nestrpljivo su čekali da izađu iz svojih domova i stignu na bosansku kafu na Baščaršiji. Ugostitelji nisu ranili jer, kako ističu, Sarajevo ne može da živi u punom kapacitetu bez šinskog saobraćaja.&nbsp;- Ovi hrabriji su izašli, požurili na prvu kafu. Sa zadovoljstvom su dočekali i moj osmijeh i vedrinu, pogotovo što je danas lijep i sunčan dan - kazao je Baton Adžanel, vlasnik ugostiteljskog objekta u srcu Baščaršije.&nbsp;

Tahir Lakočević s Dobrinje se jutros uputio u staro jezgro grada. Dobro je, kaže, da je doživio da se ponovo sretne s prijateljima. Zatekli smo ga na podnevnoj kafi u blizini Sebilja.- U devet sam izašao i došao na Baščaršiju. Nisam kafu popio dva mjeseca i došao sam ovamo namjerno i odlično je - kaže nam Lakočević.&nbsp;Put Baščaršije uputio se i Halid sa suprugom. Prošetali su kaže nam s Bjelava.&nbsp;- Poželio sam kafu da popijem na Baščaršiji. Ponio sam masku, čuvam se zatvorenih prostora, više volim gdje ima malo povjetarca i širine - kaže nam Halid, dodavši da se s prijateljima "druži preko interneta" i poručuje da smo dobro prošli.&nbsp;S Halidom se slaže i njegova supruga, navodeći da su građani bili disciplinirani i da je bilo mnogo pažljivih komšija.&nbsp;- Javljali su se i pitali, pošto smo sami nas dvoje, treba li nam šta. Živjeli Bosanci - poručila je ona.&nbsp;

Na prvu kafu na Baščaršiji stigao je i najpoznatiji bh. meteorolog <a href="https://avaz.ba/tag/18654/zeljko-majstorovic">Željko Majstorović</a> sa suprugom. Šetali su kaže i ranije, a ovo je izuzetna prilika da se sretnu i prijatelji.&nbsp;&nbsp;- Konačno prilika da se obnove stare stvari, među njima i bosanska kafa na Baščaršiji. Sve se pomalo vraća u normalu - kaže nam Majstorović.&nbsp;

A, kada je riječ o vremenu, dodao je da će maj biti dosta promjenjiv, ali neće biti previše padavina, dok će ljeto biti jako vruće uz nadu da će pasti koja kap.&nbsp;- Ko je zasijao i ubrat će ponešto - poručio je Majstorović.&nbsp;

Sarajlije pokazale disciplinu, socijalna distanca se poštuje, na prve kafe stigli sa zaštitnom opremom

Majstorović sa suprugom uživao na Baščaršiji

Ugostitelji radosni dočekali goste: Čekamo i postače, radit ćemo do sabaha

Kako bi se jedini naš grad na moru što prije oporavio od cjelokupne situacije vezane za pandemiju koronavirusa, neophodno je da bh. građanima Neum bude na prvom mjestu što se tiče ljetne sezone.&nbsp; Na to apeliraju ugostitelji i turistički radnici ovog grada. Zbog pandemije, mnogi su stavili ključ u bravu, a gostiju za vikend skoro da nije ni bilo.&nbsp;

U to se uvjerila i ekipa „Avaza“, koja je u ovom gradu boravila protekli vikend.
Ugostitelji su poslali jasnu poruku: „Pomozite nam da se oporavimo i da iduću sezonu dočekamo spremni.“
Jedan od ugostitelja i vlasnik apartmana i restorana Dražen Obad kaže da malo toga zavisi od njih, a spremni su goste primiti ''odmah danas''.

- Nadamo se da će u narednom periodu popuštati mjere kako bismo počeli s radom. U Neumu je, nažalost, katastrofalna situacija i što se tiče domaćih uposlenih kojima su dobrim dijelom smanjene plaće, a najveći gubitak je na nivou sezonskog zapošljavanja - kaže Obad.
Veliki broj sezonaca iz cijele BiH, tvrdi Obad, neće moći zaraditi. Turizam im uveliko zavisi i od Hrvata, jer presijecaju Dubrovačku županiju.

-&nbsp; Moramo pratiti Hrvatsku i šta ona donosi. Moramo pratiti Evropsku uniju i to je najpametnije. Rezervacija imamo, ali „vise u zraku''. Kada gledamo cjelokupan Neum, rezervacije su na minimumu. Sve je zasnovano na porodičnom turizmu, ali grupnih dolazaka nema i to je na čekanju - ističe Obad.
U Neum najviše dolaze turisti iz Poljske, Slovenije, Njemačke, Austrije i Švicarske.
&nbsp;

Nadamo se da će u narednom periodu popuštati mjere kako bismo počeli s radom, kaže Obad

Neum: Ugostitelji jedva čekaju da počnu s radom

Ugostitelji poručili: Bh. građanima Neum treba biti na prvom mjestu

Dok je bio mlađi zemlju je obrađivao njegov rahmetli babo, a Nermin Brajlović imao druga interesovanja. Motiku i teže poslove ne voli ni danas, ne može ih ni raditi jer nekadašnji vodoinstalater teško je ranjen tokom rata, ali je na svom imanju na Cvilinu kod <a href="https://avaz.ba/tag/6650/ustikolina">Ustikoline</a> napravio pravi mali raj za svoje pernate prijateljice.&nbsp;&nbsp; - Ranije sam imao prepelice, jer mi je unuk imao problema sa bronhitisom. Držao sam ih nekoliko godina, unuk se zasitio, pa ih više ne držim. A onda je supruga predložila da kupimo nekoliko koka. Počelo je sa 5-6, a sada ih je oko 170 – kaže Nermin.
Svakom od stanovnika svoje male farme lično je pomogao da dođe na svijet. Proces izlijeganja u inkubatorima traje 21 dan, a podrazumijeva stalnu brigu, obilaske, provjere procenta vlage i okretanja jaja svih šest sati. A onda dolaze Nerminu najdraži trenuci.
- Kad vidim da ono jaje puca, da iz njega izlazi pile, to je neopisiv osjećaj. Osjetiš baš posebnu ljubav što u tome učestvuješ i što nekom biću pomažeš da dođe na svijet. Najsretniji sam kad vidim da 20. ili 21. dan počinju da izlaze i pored njih sjedim po dva sata i gledam, čekam da se rodi novi život. Jedva čekam taj dan da to pratim, a nekad im i pomognem – s posebnim emocijama priča nam Nermin Brajlović.
Od svog je dvorišta napravio raj za oči, sa putovanja donosio smokve i palme koje je sadio, a u blizini kuće kokoškama sagradio udoban smještaj u kojem boravi desetak različitih vrsta. Planira širiti jato, već ima i nekoliko ćurana, a želi kupiti i par paunova i pataka.

Nermin ima stabilna primanja, supruga Enesa je zaposlena, pa su se iz ljubavi, a ne interesa, posvetili peradarstvu. Ipak, potražnja za domaćim jajima je ogromna pa često i sami, pored vlastitog kokošinjca, ostanu bez njih. 
- Sad u kući nemam ni jednu školjku jaja. Ljudi maltene čekaju da koka snese da bi kupili to jaje i vidim da je narod prepoznao šta znači domaće. Vi u prodavnici na akciji imate školjku jaja za 3 marke i kakvo je to jaje!? Domaće jaje kad jednom probate onda ćete znati razliku – pojašnjava Brajlović.
Mnogima bi, dodaje, proizvodnja domaćih jaja mogla postati posao ili osigurati dodatnu zaradu koja je posebno bitna u vrijeme krize koju donosi pandemija. 
- Kao djeca smo u ovom Cvilinskom polju naramcima brali pečenjaka i krastavica, a sad je sve u korovu. Najlakše je, izgleda, bilo malinu zasaditi, a čim je pala cijena eno je razoravaju i napuštaju. Oko maline ima posla, a mnogi su mislili zasaditi i brati. Tu imate nekoliko puta okopavanje, praćenje, zalijevanje, prskanje, pa na kraju da imaš plod. U peradarstvu nema napornog posla. A ovdje sam napravio i uslove da i oni uživaju, da im je fino, da im nije tijesno, ali da je i meni lijepo – ističe Nermin Brajlović.

Svakom od stanovnika svoje male farme lično je pomogao da dođe na svijet

Na Cvilinskom polju u Ustikolini uživaju i Nermin, i njegovo jato

Počelo je rušenje objekata koji se nalaze na dijelu kuda će prolaziti&nbsp;<a href="https://avaz.ba/tag/20892/prva-transverzala">Prva transverzala</a> u Sarajevu. Riječ je o objektima u ulici Halida Kajtaza. Kako su istakli nadležni radovi se nastavljaju, a naredni korak je izgradnja kružnog toka, koji će biti spojen sa kružnim tokom u Vogošći.&nbsp;- Krenuli smo s rušenjem objekata, sredstva su obezbijeđena, mi nastojimo, kako smo i obećali u ekspozeu da će nam Prva transverzala biti nulti prioritet. Već smo rušili dio GRAS-a u mom mandatu. Trenutno je rušenje ovog objekta, imamo spremne elaborate, nastavljamo dalje čim dobijemo ZK izvatke, mi ćemo to odmah završavati - rekao je nam je ministar saobraćaja KS&nbsp;<a href="https://avaz.ba/tag/86782/adi-kalem">Adi Kalem</a>.&nbsp;

Direktor direkcije za puteve KS <a href="https://avaz.ba/tag/51862/selmir-kovac">Selmir Kovač</a>, rekao je za "Avaz" kako je u planu da se sve sruši, kako bi se kompletna trasa Prve transverzale očistila. 
- Dobili smo rješenja za rušenje ovog prvog objekta. Do kraja sedmice ćemo predati za nekadašnji salon namještaja i njega ćemo srušiti. Sve što je nelegalno trebamo rušiti zajedno s općinom Centar i njihovom inspekcijom i najvjerovatnije ćemo i u tu priču krenuti. Kada se završi rušenje ove kuće mi ćemo raspisati tender za izbor izvođača za kružni tok što predstavlja početak izgradnje Prve transverzale od početka ka kraju, odnosno spoj dva kružna toka, onaj u Vogošći i ovaj ovdje. Sve što nam odavdje do Vogošće bude na putu Prve transverzale mi ćemo rušiti - rekao je Kovač. 
Općina Centar je što je prije bilo moguće izdala rješenja da se krene s rušenjem, rekao je za "Avaz" <a href="https://avaz.ba/tag/17074/sulejman-haljevac">Sulejman Haljevac</a>, dopredjedavajući Općinskog vijeća Centar.&nbsp;- Imali smo dosta problema na ovoj Prvoj transverzali, zato što imamo raznih faktora koji nas koče na sve moguće načine i pokušavaju da zaustave moderno evropsko Sarajevo. Grupe građana u saradnju sa nekim raznim faktorima koji su na tom putu, bespravno pokušavaju da zaustave spajanje Sarajeva sa Vogošćom. Ovo je jedna večika parcela i nadamao se da poslije ovoga idemo dalje - kazao je Haljevac.

Općina Centar po hitnoj proceduri izdala rješenja da se krene s rušenjem

Počelo uklanjanje obejkata u ulici Halida Kajtaza

Rušit će se svi objekti na trasi Prve transverzale do Vogošće, uskoro gradnja kružnog toka

Izgradnja ceste u dužini od 48,8 kilometara Stolac - Neum olakšat će i skratiti putovanje do jedinog bh. grada na moru. To će biti prvi put da je ovaj grad s ostatkom države povezan magistralom. Reporteri „Avaza“ su obišli gradilišta na tunelu Žaba, a zavirili smo i u njegovu unutrašnjost. Također, ova cesta će uveliko poboljšati položaj Neuma&nbsp;u turističkom smislu.

Tunel Žaba, koji je probijen 13. jula prošle godine, uskoro će biti povezan s trasom.
To nam je potvrdio direktor "Cesta FBiH" Ljubo Pravdić.
- Izvođači radova su kompanije „Euro-Asfalt“ i „HP Investing“. Treba uskoro stići još dodatne opreme. Nakon toga završit će se još kilometar ceste prema Stocu i to bi trebalo biti gotovo za dva do tri mjeseca – rekao je Pravdić.Svitava je trnuetno jedno od aktivnijih gradilišta u državi.Ugovor za izgradnju tunela Žaba s kompanijom ''Euro-Asfalt'' potpisan je krajem avgusta 2018., a prilikom potpisivanja ugovora je rečeno da će radovi trajati dvije godine.&nbsp;Vrijednost ugovora je 23 miliona KM s PDV-om.&nbsp;Kako to izgleda, ali i dio nove ceste Stolac - Neum pogledajte u fotogaleriji i videoprilogu.

Izgradnja ceste u dužini od 48,8 kilometara Stolac - Neum olakšat će i skratiti putovanje do jedinog bh. grada na moru

Pogledajte kako izgleda unutrašnjost tunela Žaba, a poznato je i do kada će trajati radovi

Gosti večerašnjeg izdanja ekskluzivnog serijala "<a href="https://avaz.ba/tag/67312/dir-sa-memom">Đir s Memom</a>" su reper <a href="https://avaz.ba/tag/51128/gazda-paja">Gazda Paja</a> i pjevačica <a href="https://avaz.ba/tag/82481/lena-colak">Lena Čolak</a>.&nbsp;Dvoje muzičara otkrivaju kako im je počela 2020. godina, ali i šta je ono što planiraju ostvariti ovog ljeta.&nbsp;Mlada pjevačica Lena Čolak govori o svom imidžu, koji dobija naziv "101 dalmatinac".- Tako je ispalo, slučajno - kaže Lena.&nbsp;Kada je riječ o poslovnim planovima Lena najavljuje hit za ljeto, dok Gazda Paja govori o saradnji s Amidžićem i THCF-om.&nbsp;- Krenuli smo od nule, iz ovih beogradskih rupa smo se gradili. Oni su onda dali album, urade par pjesama za reprezentaciju i krene ludilo, baš mi je drago što su ostali jer su jedan od najkvalitetnijih rep bendova - kaže Gazda Paja.&nbsp;

Govoreći o svojim muzičkim počecima, Gazda Paja ističe kako nije imao "nikoga da ga pogura".&nbsp;- Nisam imao ni strikana, ni babu - rekao je Gazda Paja.&nbsp;&nbsp;S druge strane ističu da je Leni mnogo lakše graditi karijeru. Međutim, sama pjevačica dodaje "kamo sreće da je tako", a na pitanje ima li sponzora, odgovara:&nbsp;- Ne, u sve sama ulažem. Mogu sama da zaradim i isfinansiram sve sama.Iako smatra da pjevačice koje dobro pjevaju mogu proći u tom biznisu bez sponzora, Gazda Paja dodaje:- Lakše je da nađe investitora za spot.&nbsp;

Hoće li se Lena Čolak uskoro udati, ko je mlada Gazde Paje, ko ih vodi na egzotična mjesta te šta je Gazda Paja rekao o nastavku "Južnog vetra", a potom zatražio da se isiječe dio iz emisije, pogledajte u videu.&nbsp;

Uskoro bi se mogla čuti svadbena zvona mladih pjevača

Đir sa Memom / Gazda Paja o nastavku "Južnog vetra": Radi se, ali ovo ćeš da isiječeš

U džamijama širom BiH danas je klanjan prvi džuma-namaz ovog ramazana. Džamije su, zbog pandemije koronavirusa do jučer bile zatvorene, te su duše vjernika, kako su nam kazali, danas posebno ispunjene.&nbsp;Prvi imam i hatib <a href="https://avaz.ba/tag/2827/begova-dzamija">Gazi Husrev-begove džamije</a> u Sarajevu, dr. hfz. Mensur ef. Malkić predvodio je džuma-namaz u ovoj džamiji. Vjernici su s radošću dočekali vijest da će moći klanjati prvu džumu u ovom ramazanu.Muhamed Šemoski, jedan od vjernika koji je došao na džumu, rekao nam je da je osjećaj "kad kad pticu pustite iz kaveza".&nbsp;- Džamije su vezane za naša srca, za naš život i one su koncept našeg života - kaže Šemoski, dodavši kako je puno&nbsp;lakše postiti nego što se nadao.&nbsp;Prelijepo je, toplo i ugodno, kazao nam je Edin Bihorac pred početak džume izrazivši nadu da će ograničenja brzo proći.&nbsp;- Postiti nije teško nikad, malo na početku dan-dva, ali prođe sve - kazao je Bihorac.&nbsp;

Hasan Sućeska iz Sarajeva kaže došao je da obavi svoju dužnost, ali i da vidi kako izgleda džuma-namaz u vrijeme pandemije koronavirusa. I Mazhar Karić kaže došao je da vidi kako izgleda džuma, ali neće rizikovati.&nbsp;- Odoh da vidim kako je, pa šta ću, od Boga je - kaže Karić.&nbsp;Sarajlija Šefik Pajić, stigao je radostan na džuma-namaz.&nbsp;&nbsp;- Ramazan je, a nema teravije, nema džume, znate kakav je osjećaj...Hvala Bogu počelo je - kaže Pajić, dodavši kako se raduje povratku u džamiju.&nbsp;

Džamije u BiH od prekjučer su djelimično otvorene za veći broj vjernika, nakon skoro dva mjeseca restriktivnih mjera tokom kojih su se u džamijama samo oglašavali ezani, a namaze obavljali imami i članovi džematskih odbora.
Instrukcijom Rijaseta ne tretira se dozvoljeni broj vjernika kojima se omogućava pristup džamiji, nego se utvrđuje obaveza da se poštuje dozvoljena distanca, na čega će biti utvrđeno koliko osoba može boraviti u određenom prostoru.
Stoga je iz Islamske zajednice još jednom upućen apel vjernicima da tokom džume pokažu odgovornost, ali i odricanje i da, u slučaju kada u džamijama zbog poštivanja propisa o fizičkoj distanci ne bude više prostora, klanjaju u prostoru ispred džamije (ukoliko uvjeti to omogućavaju), odnosno da i dalje kod kuće klanjaju podne-namaz.

Vjernici su s radošću dočekali vijest da će moći klanjati prvu džumu u ovom ramazanu

Vjernici na prvoj džumi ovog ramazana: Kao ptice puštene iz kaveza

Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine i lider SBB-a <a href="https://avaz.ba/tag/518/fahrudin-radoncic">Fahrudin Radončić</a>, na pitanje novinara, komentirao je danas nabavku maski u Kantonu Sarajevo.- Mafija koja je pokrala respiratore želi da rastegne odgovornost na drugu stranu. U Sarajevskom kantonu imate da je neko nabavio 50.000 maski po cijeni od 80 feninga, a prodao po 90 feninga i zaštitio domaću proizvodnju jer se sve radilo u Visokom i jednoj drugoj kompaniji, i sačuvali stotinjak radnih mjesta. U aferi "Respiratori" imate 10 i više miliona KM gdje su se nabavljali ventilatori i druga oprema. To su neuporedive afere koje je neko plasirao da ispadne da smo svi isti, nismo svi isti. Zna se ko je kriminalac. Ne ulazimo u presumpciju nevinosti, neka tužilaštvo, SIPA i ostali organi rade u punom kapacitetu - rekao je Radončić. Na pitanje novinara da li vjeruje u pravosudni sistem BiH, Radončić je odgovorio: - Ja sam ministar sigurnosti i ne bih bio tu da ne vjerujem u pravosuđe ove zemlje. U trenucima pandemije, kada ginemo, spašavamo narod, da razmišljate kako da se utalite, ugradite, ukradete, to se zaista mora, opet kažem moram poštovati presumpciju nevinosti kao ministar sigurnosti, ako ima elemenata krivičnog djela to se mora drastično kazniti.Novinari su pitali Radončića da prokomentira aferu „korona parti“.- Napravljena je veoma ružna stvar, to je taj „korona parti“, gdje su pojedini ljudi pokazali ili htjeli da pokažu da su iznad drugih društvenih standarda. Nije uredu da smo cijelu naciju pozvali da poštuju mjere, da apelujemo da poštuju, da kažnjavamo, a da imamo jednu grupu da pravi svoje partije. Velika je greška da se u svemu tome našao, naravno, jedan ministar s nivoa Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. O njegovoj konkretnoj odgovornosti, on je na kraju krajeva sam ponudio ostavku, svjestan šta je uradio, odlučit će SNSD i njegova stranka – rekao je Radončić.

U aferi "Respiratori" imate 10 i više miliona KM, to su neuporedive afere koje je neko plasirao da ispadne da smo svi isti, nismo svi isti, zna se ko je kriminalac

Radončić: Mafija koja je pokrala respiratore želi da rastegne odgovornost

Bilsena Šahman, zastpunica u Skupštini KS danas se obratila javnosti povodom medijskih tekstova o navodnoj aferi u vezi sa uvozom maski preko firme čiji je vlasnik njen sin.&nbsp;- Ja sam njemu samo teret, ona u svom poslu ima samo probleme zbog mene, odnosno zbog toga što sam ja skupštinska zastupnica - kazala je između ostalog Šahman, koja je odgovorila na novinarska pitanja i pojasnila da ovaj posao nema veze s njenom političkom pozicijom.&nbsp;- Moj sin je odrastao čovjek, završio je ekonomiju u Zagrebu koji mu ja nisam mogla završiti očito. On je samostalan. Prošle sedmice sam dobila poziv, dala sam informacije i jučer je izašao članak.&nbsp;Firma je registrovana na promet veliko i malo, na promet protetike, opreme a ne samo slastičarnih proizvoda.&nbsp;Posao im je stao u januaru, ostao je sa šest radnika. Sin mi je stupio u kontakt sa firmom u Tešnju da za njega proizvode zaštitne maske, ne medicinske maske. Ja sam farmaceut i puno sam toga uradila što ste vi zaboravili. Otac mu je hirurg i moje dijete nije moglo pogriješiti u tom smislu da radi nešto mimo zakona - kazala je Šahman.&nbsp;Pojasnila je da 20. marta niko nije imao maske u BiH i da je CZ njega zvala u pomoć.
- Moram vam napomenuti da 20. marta niko nije imao maske, bilo kakve i njega su zvali za pomoć. On je dobio poziv iz Civilne zaštite. Na cijelom ovom poslu je zaradio nepunih 5 hiljada KM koje nisu dovoljne da se pokriju troškovi proizvodnje u Tešnju. Sto ljudi dodatno je zaposleno tamo da proizvodi maske i išao je dva puta dnevno tamo.&nbsp;Ponosna sam jer je moj sin uspio sačuvati radna mjesta. On se bavi i humanitarnim radom i donirao je maske i mnogo toga. Ako vas zanimaju bilo kakvi poslovi mog sina, imam svu dokumentaciju a ostalo ćete njega pitati jer je odrasla osoba - kazala je Šahman.&nbsp;&nbsp;Na kraju je naglasila da njen sin nije čovjek kojeg zanima politika, da nije uhljebljen u državne institucije i da to nikada nije želio.&nbsp;- Ne bih željela da njegova firma postane poligon naših prepucavanja, ali ako do toga dođe i bude mu upitan posao, onda ćemo imati veliki problem. Ovo što opozicija radi i petlja djecu, to je njihova stvar. Nemam šta da krijem&nbsp;i ne optužujem medije. Naprotiv, želim da se istina sazna.&nbsp;To tvrdim i dajem obje ruke da nisam utjecala. Zašto bih to radila? Da zaradim pet hiljada KM? Zašto? Svjesna sam da sam pod lupom i zašto bih to radila - kazala je Šahman na kraju.

Pojasnila je da 20. marta niko nije imao maske u BiH i da je CZ njega zvala u pomoć

Bilsena Šahman: Moj sin nema veze s politikom, zvali su ga da nabavi maske

Prošlo je tačno godinu dana od otvaranja <a href="https://avaz.ba/tag/7292/aladza-dzamija">Aladža</a> džamije u Foči. Slike koje su obišle cijeli svijet duboko su se urezale i u sjećanje Miralema ef. Hodžića, glavnog imama Medžlisa IZ Foča, koji i sada pred očima vidi na hiljade vjernika u Aladžanskom parku i haremu džamije koje će nositi u srcu dok je živ.&nbsp;Zbog pandemije koronavirusa u fočanskim džamijama ovog ramazana vjernici fizički nisu prisutni, džemat održavaju imami sa porodicama, ali su misli hiljada Fočaka širom svijeta često usmjerene ka ušću Ćehotine u Drinu, Hasan Nazirovom remek djelu i simbolu Foče.&nbsp; - Ovo je sad jedno novo vrijeme, teško iskušenje koje ćemo mi ako Bog da preživjeti i savladati. Međutim, ima drugih stvari koje su u svemu ovome i pozitivne. Po prvi put u životu ili otkad radimo ove svoje poslove možemo naći vremena za sebe, za svoju porodicu. A kao što znamo porodica u islamu je sveta i čovjek treba da vodi brigu o svojoj porodici.&nbsp;

Po prvi put iftarimo sa svojom porodicom, družimo se i vidimo kako nam djeca rastu. Sad vidimo da nismo bili ni svjesni koliko nam život brzo prolazi. Naša djeca porastu i svi nam kažu – vidi mašAllah tvog sina ili tvoje kćerke, a mi to nismo ni osjetili jer nismo imali vremena za njih. Po prvi put, ja lično, provodim Ramazan onako kako bih ga trebao da provodim. Imam I vremena da obavim razgovor sam sa sobom, da vidim šta sam to doprinio ili nisam, šta mogu bolje – kaže nam Hodžić.
Namazi u džematu se ne obavljaju, ali se svakodnevno u tri džamije u gradu, ali i u džematima Sutjeska, Mrežica i Jeleč, uče mukabele. U Aladža džamiji uči se hatma dova pred dušu njenog graditelja Hasana Nazira, u Carevoj džamiji za sultana Bajazida, a u Atik Ali-pašinoj dova se uči za Atik Ali-pašu.

Za povratnike u Foču, ali i njihove komšije, svakodnevno se u kompleksu Aladža džamije pripremaju iftari. Zahvaljujući sredstvima koja doniraju stanovnici BiH ali i oni koji žive van domovine, iftari se distribuiraju prema svim džematima.
– Tako svaku noć u prosjeku ovdje pripremamo oko 25 iftara. Svako onaj ko želi da mu se donese iftar, iftar će mu se donijeti, bez obzira koje vjere bio. Noćas imamo taj slučaj, gdje će naše komšija iftariti ili večerati, kako god hoćete, zajedno s nama Bošnjacima – kaže ef. Hodžić.

Aladža je promijenila sliku Foče, osnažila Fočake koji sada imaju motiv i adresu više na koju mogu doći, ali i relaksirala odnose među svim ljudima u ovom gradu. Dani Ramazana, koji protiču u posebnim uvjetima zbog virusa koji muči cijeli svijet, prilika su za analizu naših djela i ciljeva.&nbsp;&nbsp;- Ovo nam je prilika da stanemo pred ogledalo i kažemo kakvi smo ljudi, da ne tražimo mahane u drugima, a da svoje ne vidimo. Obavimo razgovor sa sobom, a trebali bi biti iskreni jer ne možemo sebe lagati, pa kad sami sebi odgovorimo kakvi smo onda tako nastupajmo u životu. Molim Allaha dž.š. da u ovom teškom vremenu ojača naš iman i da nam snage da poslije ovoga budemo puno bolji – poručio je Miralem ef. Hodžić, glavni imam MIZ Foča.

Namazi u džematu se ne obavljaju, ali se svakodnevno u tri džamije u gradu, ali i u džematima Sutjeska, Mrežica i Jeleč, uče mukabele

Vjernici fizički nisu u Aladži, ali se dova njenom graditelju Hasanu Naziru u njoj svakodnevno uči

U selu koje nije imalo džamiju, klanjao je po kućama i na livadama, postio je i u doba komunizma, na privremenom radu u Njemačkoj, jer da je drugačije, kaže, njegov život ne bi imao smisao.&nbsp;Zufer Tanjo iz sela Bogušići kod Goražda negdje je na polovini devete decenije života. <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=ramazan">Stari hadžija, ratni imam džamije u Bogušićima, pripada generaciji starih Bošnjaka kod kojih je vjera u Allaha, dž. š.</a>, dio svakodnevnog života, svake misli, izgovorene riječi, djela i postupka.&nbsp; &nbsp;&nbsp;Prve namaze klanjao je uz babu Jusufa, svršenika nekadašnje fočanske medrese i vjerskog službenika koji je 40 godina bio imam džamije u Rešetnici.

- Svaki dan je iš’o u Rešetnicu. Pojaše konjče i ode. Kad su došli da mu traže prosjek, da mu izračunaju penziju, nisu ni mogli, jer punih 40 godina on je radio bez plaće – sjeća se Zufer.&nbsp; Da zapali mejtef u Bogušićima, četnici su u Drugom svjetskom ratu natjerali jednu od mještanki pa se dugo poslije klanjalo u kućama i na livadama. 

- Sjećam se da smo klanjali na guvnu iza kuće Adila Bukve. Kad Sinan-beg Čengić prouči ezan za teraviju, ja mislim da se čulo kilometrima do na Mravinjac. Nikad to zaboraviti ne mogu – govori Zufer.
Kuće su postale tijesne, a na livadama se više nije moglo po kiši i snijegu pa su mještani odlučili izgraditi džamiju. Vadili su kamen iz zemlje, zidali je i otvorili 1969. godine. Promijenilo se njih nekoliko, a tokom rata Zufer je bio imam džamije čijoj je gradnji svjedočio. U njenoj blizini se odvija cijeli njegov život.

- Zadovoljan sam. Jes’ da sam iš’o i u tuđe zemlje. Bio sam u fabrici u Njemačkoj, vozio nešto k’o viljuškar. Zavolio sam taj pos’o, jer sam i otiš’o radi posla. Posl’o nas biro, država, bio sam tamo više od 13 godina i tako sam i penziju stek’o – kaže Zufer Tanjo.&nbsp; U Njemačkoj je prvi put radio u firmi, jer je u tadašnjoj Jugoslaviji posla bilo, ali se zaposliti nije mogao. Prodavao je voće po pijacama, a nekako u periodu gradnje džamije pravio je i svoju kuću. Od čerpića i kamena iz utrobe okolnih livada, uz pomoć komšija.
- Ma, nije onda bilo. Sad svak’ ima ponešta. Ova država je dobro lijepa, jer svak’ neku opskrbu ima pa koliko-toliko. Nije mu dala drži, na, u naramak pa razasipaj. Onda, Boga mi, rijetko je ko im’o i penzije i plaće – tvrdi Tanjo.
Posao mu se danas “oteo” pa uglavnom klanja, uči, čita i uživa u proljeću i prelijepom pogledu na selo i njegove cvijećem prošarane livade. Čeka, kaže, poziv da ide tamo gdje ćemo svi kad kucne čas. Tokom pandemije, vjerski život&nbsp; se iz džamija preselio u kuće, baš kao u doba njegovog djetinjstva, kad džamije nije ni bilo. 
- Da li su ovo ljudi namakurili, da li je Allahova, dž. š., odredba, ja u to ne ulazim. To će sudnji dan kazati. Ali, ovo je fino. Ko je zdravo, fino mu je. Nema kud ni da razasipa, taman mu je lijepo – kaže Zufer.

<h2>Gledaj, a đe Amerika, moj brate</h2>

Bez vjere koju je živio cijeli život, ništa ne bi imalo smisla.&nbsp;- Meni se čini da ja bez vjere ne bih umio ni živjeti. Ne bi ni bilo nekog pravca. Ma, ne bih ga umio ni odrediti – objašnjava.
Šest decenija je u sretnom braku. Ponosan jee na sinove i unuke koje gleda dok odrastaju. Jedan sin živi u Americi.&nbsp;- Često puta sjednemo i vidimo ih. Kad priča, kad kahne, kad šklapne okom. E, rekoh, gledaj, a đe je Amerika, moj brate. To je interesantnije nego avion. Pričamo preko interneta, a ja znam kad se išlo u drugo selo da dozoveš nekog i obavijestiš o dženazi. Gledaj dokle je stig’o taj razvoj – čudi se hadžija Zufer Tanjo.&nbsp;



Sjećanja blijede, ali mu se čini da je mogla biti 1987. godina kada je “u vrijeme Titovine” obavio hadž. Vođe hadžijama s ovih prostora tada su bili Mustafa Cerić i Senahid Bristrić.&nbsp;- Kad smo bili na Arefatu, nekako sam se malo i zaletio, vičem Senahidu da odoh da vidim mjesto gdje su se sastali hazreti Adem i Hava. Kaže, nećeš moći potrefiti da se vratiš, niko za tebe neće odgovarati. Ma, ne mora, ja idem. Otiš’o sam i vidio onaj kamen i vratio se pa mu je bilo malo začudo što se nisam izgubio – sjeća se hadžija Zufer.&nbsp;&nbsp;

Prve namaze klanjao je uz babu Jusufa, svršenika nekadašnje fočanske medrese i vjerskog službenika koji je 40 godina bio imam džamije u Rešetnici

Hadžija Zufer Tanjo: Život bez vjere ne bi imao smisla

Gost večerašnjeg izdanja ekskluzivnog serijala "<a href="https://avaz.ba/tag/67312/dir-sa-memom">Đir s Memom</a>" je reper <a href="https://avaz.ba/tag/82862/marko-milivojev-mili">Marko Milivojev</a>, poznatiji kao Mili.Veliku medijsku pažnju privukao je izlaskom prvog dijela filma "Južni vetar" 2018. godine, za koji, zajedno sa Slobodanom Veljkovićem Cobyjem, potpisuje pjesme i muziku.&nbsp;&nbsp;U điru otkriva kako je postao "šminker" s više od 20 tetovaža na tijelu.&nbsp;- Prvu sam uradio prije dvije godine i onda sam baš zaredao - rekao je Mili.&nbsp;Na opasku voditelja da je "lažni Eminem", uz osmijeh kaže:- Hvala ti brate, jer je on jedan od najvećih, ali ja ga nikad nisam slušao.&nbsp;Čitav život se, kako kaže, bavio muzikom, i niko ne voli muziku kao on, ali je nikada nije shvatao kao posao.&nbsp;- Ja sam živio od drugih stvari, to me naučilo dosta u životu, ta beogradska ulica - kaže Mili, otkrivajući kojim dijelovima Beograda i kako je "harao".&nbsp;

Najveći bum je napravila pjesma "Grmi". Cijeni svoje kolege s estrade, a na konstataciju da je "težak za saradnju", ističe da je za to kriva "ulica koja te napravi takvim".&nbsp;- Možda ja hoću da budem astronaut, ali nađeš u čemu si dobar i to furaš i to mora da uspije kad zagrizeš kao Pit bul. Moja sreća je ta da su me ljudi brzo zavoljeli jer sam ja momak iz naroda i svi me vole zbog toga - kaže Mili.&nbsp;Žene su ga, kaže, oduvijek voljele i prije nego je postao popularan, ali mu one nisu dale nadimak. Iako nerado, u konačnici priznaje kako ga je dobio.&nbsp;- Bio sam klinac koji je bio u najvećem gasu od svih - kaže Mili te otkriva detalje svog odrastanja.&nbsp;

Za ozbiljniju emotivnu vezu kaže da je "težak", a posebno kada je riječ o njegovim kolegicama.&nbsp;Šta je Mili rekao o svojim kolegama i kolegicama, te zašto ne voli jutjubere, pogledajte u videu.&nbsp;

Reper kojeg je ulica naučila svemu, danas je jedan od omiljenih u narodu

{Đir sa Memom} / Mili: Imao sam sve djevojke s estrade

Ima jedna poslovica koja kaže: Ne daj Bože da Stambolu šta bude, <a href="https://avaz.ba/kantoni/sarajevo">Sarajevo</a> ga može zamijeniti, a kada bi Sarajevu šta bilo, Stambol ga ne može zamijeniti. Kazao je ovo na početku razgovora za „Avaz“, govoreći o historiji Sarajeva, <a href="https://avaz.ba/tag/2828/mufid-garibija">Mufid Garibija</a>, vrhunski poznavalac historije šehera.

-	Ramazan je počeo davno u Sarajevu. Još kada je Isa-beg Ishaković došao u Sarajevo i tada su ramazani počeli izlaziti napolje. Tada je bilo malo muslimana, koji su tada bili tzv. sufije, derviši, oni su obilježavali bajrame, ramazane, ali to je sve bilo tiho. Davne 1457. godine Isa-beg Ishaković, koji je vladao ovim prostorima, pomjerio je Sarajevo podizanjem glavnih objekata. Ramazan, i svi običaji i svi farzovi, polako sve to drugačije izgleda kada se uspostavila prva džamija. Upravo tada je počela intimnost iz malih kuća izlaziti vani – kazao je Garibija govoreći o historiji ramazana u Sarajevu.&nbsp;&nbsp; Garibija pojašnjava da je ramazan počeo u tom periodu dobivati posebnu draž na ovim prostorima. 
-	U doba Gazi Husrev-bega totalno se ramazan iznio u javnost i u tom periodu nastaje somun. Tradicionalna hrana, hljeb. Bila je jedna pekara kod "Imareta", koja je jedina sačuvana. Tada je on zatražio da mu naprave pecivo koje će odgovarati i bogatima i siromašnima. Vrlo je interesantno da se čovjek koji je to napravio zvao Samun, odnosno Somun, i tako je to pecivo dobilo po njemu ime. Pecivo je bilo jedinstveno, odgovara i bogatima i siromašnima, i sada je to sarajevski brend - pojašnjava Garibija.

Smatra da je upravo pandemija koronavirusa dovela u poziciju nekadašnje Sarajevo da se vrate iftari u kuće i da se vrati iftarsko druženje.
-	U novi vakat, u 21. stoljeću, došli smo u situaciju da smo ramazane izbacili iz kuća. Obredi u džamiji, a iftarilo se u kafanama, u kojima to nije bilo pristojno. Ovo nam se desilo da se ramazan vrati u kuće. Moram priznati, sada je Čaršija drugačija, kao nekada kada za vrijeme ovog mubarek mjeseca ništa nije radilo. Poslije iftara se otvarala poneka kafana - zaključio je Garibija.

<h2>Sarajevo je duhovni centar ne samo muslimana</h2>

Sarajevo je multinacionalni grad i jedan od rijetkih gradova gdje se prožimaju sve kulture i vjere, gdje je visoka tolerancija.&nbsp;&nbsp; -	Sarajevo je otvoren grad, ono je dalo neke posebnosti. Sarajevo je svet grad. On je duhovni centar ne samo muslimana. Ljudi druge vjere nikada nisu htjeli da remete ovaj mjesec i uvijek su ga poštovali. Nekada kafane koje su prodavale alkohol nisu to radile za vrijeme ramazana - kazao je Garibija.

Moram priznati, sada je Čaršija drugačija, kao nekada kada za vrijeme ovog mubarek mjeseca ništa nije radilo, kazao je Garibija

Garibija: Ramazan u Sarajevu počeo za vrijeme Isa-bega Ishakovića

Mufid Garibija: Sada je čaršija drugačija, za ramazan se ništa nije radilo

Tvoje je ono koliko daš, sinko. Uvijek drži ispružene ruke, ako ih zatvoriš, nikad nećeš ništa ni dobiti. Kazala je ovo na početku razgovora za „Dnevni avaz“ Zilha Šeta iz <a href="https://avaz.ba/tag/17370/narodna-kuhinja-stari-grad">Narodne kuhinje Stari Grad</a>, svima poznatija kao Tetka Zilha.

Uposlenici Narodne kuhinje, s Tetkom Zilhom na čelu, svakodnevno s ljubavlju, voljom i žarom vrijedno rade kako bi i ovog ramazana obradovali sve korisnike i postače bogatim iftarima.&nbsp;&nbsp; -	Bojala sam se da za vrijeme ove pandemije koronavirusa nećemo uspjeti omogućiti iftare, ali i ovog puta uz dobrotu i velikodušnost mnogih ljudi smo uspjeli. Od ranog jutra volenteri i dugogodišnji radnici vrijedno pripremaju iftare - kazala nam je Tetka Zilha. 
Kod muslimana mjesec posta još više očituje osjećaj samilosti i spremnosti da pomognu onima kojima je pomoć zaista potrebna, posebno građanima koji su socijalno ugroženi, bolesni...

-	Bilo bi lijepo za iftar imati od pet do sedam namirnica, zato sam se pobrinula da postači svaki dan dobiju tih pet artikala. Svaki dan će biti nešto drugo. Ramazan je poseban i svet. U ratu sam znala dati samo jedan somun, čorbu, malo soli i dva litra ulja, tako da ćemo i ovu pandemiju izdržati - pojašnjava nam Tetka Zilha. 
Smatra da će nafake uvijek biti i misli da je za ramazan uvijek drugačije i posebno. 
-	Hanume u komšiluku su se organizirale da nam pomognu da razdijelimo iftare. Ljudi su se između sebe solidarisali. U havi je drugačije zbog pandemije. Ovo su jako teški, ali lijepi momenti. Nani bolesnoj kada donesete iftar i ona prouči molitvu za vas, nema veće nagrade od toga - kazala nam je Tetka Zilha.

Tetka Zilha se prisjetila ramazana za vrijeme svog djetinjstva u rodnom Višegradu i, kako kaže, takvi dani se više nikad neće ponoviti. 
-	Najljepše je bilo kod mog babe. Ma kakvi fakulteti i nauka bila, nema one ljudskosti koja je nekad bila. Svaki ramazan mi djevojke bismo se posebno pripremale. Najveći doživljaj bi bio kada bismo zajednički klanjali teraviju i sve do sehura učili dove - prisjetila se Tetka Zilha.&nbsp;

Pogledajte kako izgleda vožnja tramvajem po novim pravilima

Sutra kreće javni prijevoz u KS: Ovo su pravila koja morate poštovati

Ugostitelji radosni dočekali goste: Čekamo i postače, radit ćemo do sabaha

Ugostitelji poručili: Bh. građanima Neum treba biti na prvom mjestu

Na Cvilinskom polju u Ustikolini uživaju i Nermin, i njegovo jato

Rušit će se svi objekti na trasi Prve transverzale do Vogošće, uskoro gradnja kružnog toka

Pogledajte kako izgleda unutrašnjost tunela Žaba, a poznato je i do kada će trajati radovi

Đir sa Memom / Gazda Paja o nastavku "Južnog vetra": Radi se, ali ovo ćeš da isiječeš

Vjernici na prvoj džumi ovog ramazana: Kao ptice puštene iz kaveza

Radončić: Mafija koja je pokrala respiratore želi da rastegne odgovornost

Bilsena Šahman: Moj sin nema veze s politikom, zvali su ga da nabavi maske

Vjernici fizički nisu u Aladži, ali se dova njenom graditelju Hasanu Naziru u njoj svakodnevno uči

Hadžija Zufer Tanjo: Život bez vjere ne bi imao smisla

{Đir sa Memom} / Mili: Imao sam sve djevojke s estrade

Mufid Garibija: Sada je čaršija drugačija, za ramazan se ništa nije radilo

Tetka Zilha: I ovog ramazana pružamo ruku siromašnima i bolesnima

Pogledajte kako izgleda vožnja tramvajem po novim pravilima

Sutra kreće javni prijevoz u KS: Ovo su pravila koja morate poštovati

Ugostitelji radosni dočekali goste: Čekamo i postače, radit ćemo do sabaha

Ugostitelji poručili: Bh. građanima Neum treba biti na prvom mjestu

Na Cvilinskom polju u Ustikolini uživaju i Nermin, i njegovo jato

Rušit će se svi objekti na trasi Prve transverzale do Vogošće, uskoro gradnja kružnog toka

Pogledajte kako izgleda unutrašnjost tunela Žaba, a poznato je i do kada će trajati radovi

Đir sa Memom / Gazda Paja o nastavku "Južnog vetra": Radi se, ali ovo ćeš da isiječeš

Vjernici na prvoj džumi ovog ramazana: Kao ptice puštene iz kaveza

Radončić: Mafija koja je pokrala respiratore želi da rastegne odgovornost

Bilsena Šahman: Moj sin nema veze s politikom, zvali su ga da nabavi maske

Vjernici fizički nisu u Aladži, ali se dova njenom graditelju Hasanu Naziru u njoj svakodnevno uči

Hadžija Zufer Tanjo: Život bez vjere ne bi imao smisla

{Đir sa Memom} / Mili: Imao sam sve djevojke s estrade

Mufid Garibija: Sada je čaršija drugačija, za ramazan se ništa nije radilo

Tetka Zilha: I ovog ramazana pružamo ruku siromašnima i bolesnima