U novoj epizodi ekskluzivnog serijala "<a href="https://avaz.ba/tag/67312/dir-sa-memom">Đir sa Memom</a>" gost je <a href="https://avaz.ba/tag/7547/emir-alickovic">Emir Aličković</a>, frontmen pop grupe "<a href="https://avaz.ba/tag/7546/lapsus-bend">Lapsus bend</a>". Pjevač otkriva sve detalje o uzbudljivom i zanimljivom putu do muzičke karijere, kako je tetka krivotvoriteljica postala glavni krivac za njegov uspjeh te kako se nosi sa slavom. U điranju saznajte šta mu najteže pada u "svijetu poznatih", šta muzičari doživljavaju na putovanjima, zašto ne sviraju na svadbama i čega se najviše plaši na estradi. Kakav je Emir prema djevojkama, koje shvata kao "vojnu vježbu", a koje kao "oranicu", pogledajte u videu. Igricu Avaz Twist Tower Climbing preuzmite:
<a href="https://apps.apple.com/us/app/twist-tower/id1457673899?ls=1&amp;fbclid=IwAR2HNiULqPha5sJmdXO9KpY7Pi_yrNmrFpXgIEoUIRVSb52-pYSrgfHvEo4">Aplikaciju za iOS</a><a href="https://play.google.com/store/apps/details?id=ba.avaz.TowerClimbing&amp;fbclid=IwAR0A8jis_wzg3jFlsjbfIgdwJPkxSTGk7HXCLhWeAFQqLByxE02KWIjnJgo">Aplikaciju za Android</a>

Pjevač otkriva sve detalje o uzbudljivom i zanimljivom putu do muzičke karijere

{Đir sa Memom} / Emir Aličković: Volim manekenke, ali ih shvatam k'o vojnu vježbu

Dio porodica iz <a href="https://avaz.ba/tag/11640/romi">romskog </a>naselja u Podhranjenu kod Goražda ima razloga za optimizam, jer je u godini čije posljednje dane ispraćamo, dobio dom. Među njima je i Almedina Seferović, prva učenica romske nacionalnosti upisana u školu u Goraždu. Dok Almedina nastavlja svoju đačku knjižicu puniti peticama, u školu je krenuo i njen brat Almedin, a u martu će predškolsku nastavu pohađati i njen drugi brat Ajnur.

Nekoliko porodica još živi u hladnim metalnim kontejnerima, a najteže je onima koji su prve mrazove dočekali u uništenom objektu nekadašnje škole.O problemima Roma iz Podhranjena, njihovim željama i planovima za doček Nove godine, više u videoprilogu.

Nekoliko porodica još živi u hladnim metalnim kontejnerima, a najteže je onima koji su prve mrazove dočekali u uništenom objektu nekadašnje škole

Šta Romi kod Goražda očekuju u 2020. godini: Bit će bolje

Bosanci i Hercegovci poznati su po mnogočemu, ali je jedna od njihovih karakteristika zasigurno <a href="https://avaz.ba/tag/20792/humanost" style="color: rgb(255, 0, 0);">humanost</a>.&nbsp;Omer Pačariz jedan je od takvih ljudi, humanista, Bosanac pravi. On godinama radi kao taksista, a sav bakšiš koji zaradi, daje u humanitarne svrhe.- Zaista ima mnogo dobrih ljudi koji pomažu, ali se o tome ne zna. Nažalost, mnogo je i onih kojima je potrebna pomoć - kazao je Pačariz.&nbsp;O tome, kako je kazao za "Avaz", ne želi mnogo pričati, ali smo razgovarali o Udruženju kroz koje, također, djeluje.&nbsp;U videoprilogu donosimo njegovu priču.&nbsp;

Zaista ima mnogo dobrih ljudi, koji pomažu, ali se o tome ne zna. Nažalost, mnogo je i onih kojima je potrebna pomoć, kazao je Pačariz

Omer Pačariz: Taksista koji svoj bakšiš daje u humanitarne svrhe

Novi serijal "<a href="https://avaz.ba/tag/81128/kroz-spijunku">Kroz špijunku</a>" otvaramo sa&nbsp;<a href="https://avaz.ba/tag/53864/suki-planjanin">Šukijem Planjaninom</a>, muzičarom koji je skoro 20 godina sarađivao s Kemalom Montenom, ali i drugim pjevačima i muzičarima.Planjanin je našim kamerama otvorio vrata svog doma, ugostio nas te pričao o mnogim temama kako iz poslovnog, tako i iz privatnog života.Svirao je mnogim političarima, a otkrio nam je da li je istinita priča, koja godinama kruži gradskim kuloarima, da je Stipe Mesić svojevremeno poslao po njega privatni avion.&nbsp;Šta znači Planjaninova izjava "U kuhinju uđem i izađem", šta nam je pjevao i svirao te ko je popularniji među ženama, on ili njegov brat Bajro, saznajte u emisiji "Kroz špijunku".

Šta znači Planjaninova izjava "U kuhinju uđem i izađem", šta nam je pjevao i svirao te ko je popularniji među ženama, on ili njegov brat Bajro, saznajte gledajući emisiju

Šuki Planjanin u "Kroz špijunku": Je li Stipe Mesić svojevremeno poslao po njega privatni avion

Novi predsjedavajući Vijeća ministara BiH <a href="https://avaz.ba/tag/10830/zoran-tegeltija">Zoran Tegeltija</a> jučer, prvog radnog dana, dao je opširan intervju za „Dnevni avaz“. Tegeltija je govorio o sastavu Vijeća ministara, planovima u radu, budžetu, osvrnuo se i na dešavanja u Narodnoj skupštini RS, govorio je o migrantskoj krizi i mnogim drugim aktuelnim pitanjima.

Kako Vam se čini novi sastav Vijeća ministara?&nbsp;- Zadovoljan sam sastavom ministara koji je dobio Savjet ministara, mojim budućim saradnicima, jer sam dobio kompetentne ljude koji imaju iskustva u svojim profesionalnim karijerama. Najveći broj njih ima bogato iskustvo u radu u institucijama BiH. Najveći broj njih čak i u izvršnoj vlasti.
Ukoliko izuzmemo gospodina Stašu Košarca, koji je godinama u Parlamentu BiH, svi drugi ministri, izuzev Vojina Mitrovića, ljudi su koji su već bili i u glavnom u tim oblastima su ponovo predloženi za sastav Savjeta ministara. Gospodin Mitrović dolazi s pozicije privrednika, s više od 20 godina iskustva u privatnom biznisu, i to može biti ozbiljna prednost zbog toga što će manje biti opterećen formalnostima, jer on zna kako funkcioniše privatni biznis, a vodi jedan resor koji će biti vezan uz privredu.
Za mene je vrlo važno u ovom trenutku kako te kompetentne osobe pripremiti da rade kao tim. Za uspjeh u BiH potreban je timski rad Savjeta ministara i potrebna je dobra podrška iz Parlamenta. Moj cilj je uspješnija, bogatija i bezbjednija BiH. To se ne može napraviti bez tima. U mladosti sam bio sportista, kolektivnim sportovima se bavio.
Vi možete imati jednu ili dvije zvijezde u timu, ali, ukoliko tim nije kao cjelina, onda dobijete neke dobre statistike za pojedinca, a tim nema rezultate. Podržavat ću individualni rad svakog od ministara, ali u konačnici cijelog tog našeg rada mora biti i timski uspjeh Savjeta ministara.Kada možemo očekivati usvajanje državnog budžeta za narednu godinu?
- Prva odluka koju moramo završiti kako bi se usvojio budžet jeste da se uspostavi Fiskalni savjet BiH. Što se tiče Savjeta ministara, mi ćemo svoje obaveze izvršiti u ponedjeljak. Na prvoj radnoj sjednici Fiskalnog savjeta trebalo bi da se definiše globalni fiskalni okvir, koji će odrediti nivo sredstava koji će pripasti zajedničkim institucijama s jedinstvenog računa Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Koliko god da se zadrži postojeće stanje ili dođe do povećanja, to suštinski neće promijeniti obim budžeta institucija. Ako rast i bude, on neće biti ništa spektakularan da možemo očekivati ozbiljnije promjene.
Dobra je stvar što su budžeti i FBiH i RS usvojeni. Oni su to radili na osnovu procjena iz Globalnog fiskalnog okvira koji je postojao za prethodnu godinu. Očekujem da 30. januara uspostavimo odluku o privremenom finansiranju. Nadam se da će to biti posljednja odluka o privremenom finansiranju u BiH. A poslije toga nastavljamo konsultacije, resorni ministri s Ministarstvom finansija, prije nego što dokument budžeta uputimo u Predsjedništvo BiH. Moja je procjena da prije kraja prvog kvartala imamo budžet za 2020. godinu s onim korekcijama koje budu bile moguće.

Kako komentirate dešavanja na preksinoćnjoj sjednici NSRS? Bilo je NATO zastava, mediji izvještavaju da je ministar Lukač udario poslanika Stanivukovića...&nbsp;- Bio sam opozicioni poslanik i jako dobro znam šta su motivi opozicije i šta ona treba da radi. Možete biti najbolji stručnjak iz neke oblasti, imati najbolje želje za svoje društvo, ali, ukoliko nemate u rukama instrumente vlasti da mijenjate stanje, onda ništa ne možete da napravite. A na vlast možete doći samo putem izbora. I ja svaki put reakcije opozicije doživljavam kao pokušaj da dođu na vlast.&nbsp;Kao ministar finansija RS upozoravao sam opoziciju da to što rade nije dobro ni za njih ni za RS.
Sva se opozicija svela na 12 poslanika, a znate da ih je 2014. godine bilo 40. To govori o njihovom radu. Nažalost, ovaj scenario ponašanja u NSRS je čak i gori od onog u prethodnom periodu. Prvi put smo dočekali da neko nosa zastavicu NATO-a po NSRS, a toga nemate ni u Parlamentu BiH. Ne priliči da se to tamo dešava. Jasno je da neće odustati i sve je bilo podređeno da se napravi incident u NSRS.
Vidio sam tu neku scenu koja se desila između ministra Lukača i poslanika Stanivukovića, koji od prvog ulaska u NSRS neprestano pokušava da isprovocira ministra Lukača i ne prestaje s tim. Način na koji on dolazi do mjesta gdje sjedi Lukač, pa vi trebate da pređete tridesetak metara. Žao mi je što je ministar Lukač dozvolio sebi da reaguje na takvu provokaciju. Tih će provokacija biti i dalje, ali siguran sam da je Lukač svjestan toga što je napravio i on se već u toku večeri izvinio i poslanicima i javnosti za to kako je reagovao. Mada, pitanje je i kako bi neki drugi reagovali na onaj nivo provokacija.

Pije li vode kod naroda taj šou koji, kako kažete, pravi opozicija?
- Imali su 2014. godine 40 poslanika, sada, na posljednjem zasjedanju 12 ih je glasalo protiv budžeta. To je najbolji pokazatelj koliko to pije vode. Narod u BiH ne voli bahate, bezobrazne ljude. Ljudi žele mir, sigurnost. Ali, ako želite praviti scene i sukobe u NSRS, šta se onda može desiti na ulici? Znate šta su napravili za Novu godinu u Banjoj Luci? To je bio jedini grad u regionu koji nije dočekao proslavu. Sad to žele ponoviti u NSRS. Ali, podršku među građanima za to neće dobiti.&nbsp;

Neki su Vam zamjerili kada ste kazali da Vas ne zanima sadržaj Programa reformi. Rekli ste jučer (prekjučer) da ste vidjeli sadržaj. Hoćete li raditi po njemu? Je li to ANP?
- Bilo je vrlo interesantno jučer (prekjučer, op. a.) u Parlamentu BiH kada opozicioni poslanici protestuju zašto oni nemaju taj dokument koji se razmatra u NSRS. Jučer (prekjučer, op. a.) čuli smo vrlo oprečne stavove o tom dokumentu. Evo, sad je on dostupan javnosti i neću ja biti taj koji će ga sada komentarisati. Neka javnost sama pročita i vidi šta to stoji u dokumentu. Za mene je najvažnije da je taj dokument rezultat kompromisa u BiH i da je to najbolja stvar koja nam se mogla desiti.
Pokazalo se da smo neke stvari zablokirali, ali smo, na kraju, ipak sjeli za sto i došli do kompromisnog rješenja, za koje sam siguran da nikoga neće ugroziti. Program reformi obavezujući je za sve institucije u BiH. Tamo su definisane određene mjere i aktivnosti i onaj dio koji bude na Savjetu ministara, Savjet ministara će provoditi.

Ko će biti ministar iz DNS-a? Predložili ste Mlađena Božovića, a ne Draška Aćimovića. Je li to, kako Vas opozicija optužuje, „Dodikov nož u leđa Paviću“?
- Ministar za ljudska prava i izbjeglice bit će Mlađen Božović. Još jučer (prekjučer, op. a.) završene su sve provjere i ja ću tokom dana to uputiti Komisiji za pripremu izbora, kako bi ona u narednim danima pripremila izbor ministra za ljudska prava.
Mislim da sam sve uradio što sam mogao da ja ne budem učesnik u tim nesporazumima u DNS-u. Ja sam molio da mi dostave jedno ime o kojem će se usaglasiti. RS ne može sebi dozvoliti da gubi podršku jednog poslanika zbog unutrašnjeg sukoba unutar jedne političke partije. Ja sam jedini koji je uspio organizovati da te suprotstavljene strane sjednu za sto, da razgovaramo, da kažemo: „Hajde da se dogovorimo šta nam je najvažnije u Savjetu ministara, a onda da rješavamo koje je to pojedinačno pitanje.“ Svi su bili jednoglasni da tih devet poslanika iz RS bude jedinstveno, a onda smo nastavili priču da se dogovara koji je to pojedinac.
Nažalost, i jedna i druga strana ostale su kod svojih prijedloga. Dali smo im nakon tog sastanka još jedan dan da kažu koji je to čovjek. U DNS-u nije došlo do bilo kakve saglasnosti. I ne vidim razlog zašto bi gospodin Božović bio tačka sukoba u DNS-u, koji prvi put dobija ministra u Savjetu ministra. Odnosi gospodina Pavića i Dodika dugo traju i oni ne mogu i ne treba da budu narušeni.

Hoćete li ići na promjenu stope PDV-a?&nbsp;- U ovom trenutku to ne mogu da vam kažem. Tako ozbiljna priča kao što je stopa PDV-a je stvar konsenzusa u BiH. Kada smo razgovarali u Komisiji za pripremu Savjeta ministara, govorio sam u svoje ime, odnosno šta bi bilo dobro za BiH. O tom pitanju postoji vrlo širok konsenzus u RS, a mislim da u FBiH nema tog konsenzusa.
Mislim da u kombinaciji PDV-a i direktnih poreza iz Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima možemo napraviti dobru priču i stvoriti dobru pretpostavku za rasterećenje dijela privrede, u smislu da ono bude usmjereno na povećanje zaposlenih u privatnom sektoru. To bi kulminiralo i rastom plata u javnom sektoru.
Moje je stanovište da nama treba rast plata, a da li ćemo uspjeti postići konsenzus, u ovom trenutku ne mogu da kažem. Moj prvi sastanak bit će s premijerima entiteta i na tom sastanku ćemo prodiskutovati o svim tim pitanjima, koja su važna za saradnju Savjeta ministara i vlada entiteta.


Ako bi se krenulo u izmjene stope PDV-a, da li bi to podrazumijevalo samo rast PDV-a ili uvođenje diferencirane stope?
- Sve su teme otvorene. I od toga da uvedemo diferenciranu i da povećamo ovu stopu. Jedinstvena stopa je najjednostavnija i tu ima najmanje utaje poreza. S diferenciranom stopom imate određeni stepen utaje poreza, dokazivanja da li određeni proizvod spada u jednu ili drugu grupu. To ćete i u teoriji naći, zašto se predlaže jedinstvena stopa, iako je niko, osem BiH i Danske, nema u cijeloj Evropi.

Rekli ste da će ekonomija biti u fokusu Vašeg djelovanja. Može li ratifikacija međunarodnih ugovora i sporazuma u Parlamentu BiH, vrijednih više od milijardu eura, biti taj motor koji će pokrenuti ekonomiju?
- Privredni rast koji će se zasnivati na rastu investicija i na rastu izvoza i inovacija jedini je rast koji je stabilan i dugoročan, koji donosi dobrobit društvu. Naravno, javne investicije koje se implementiraju putem javnog sektora, prije svega u oblasti putne infrastrukture, energetike su odlična stvar. Ali, mislim da su nama vrlo važne i investicije u privatni sektor. Samo tehnološko zanavljanje naših malih privatnih privrednih subjekata traži ogromna sredstva. I on bi trebao biti zamajac tog raste. Zapošljavanje u malim i srednjim preduzećima je ono što nosi zaposlenost u BiH.

<h2>Problem migrantske krize u vrhu prioriteta</h2>

Kako riješiti ili bar ublažiti problem migrantske krize?
- Migrantska kriza u vrhu je mojih prioriteta i novog Savjeta ministara, jer je to objektivan problem. Na samom početku migrantske krize, BiH i oni koji su nosili odgovornost za to nisu razumjeli probleme migrantske krize. Drugi je problem što su narušili naše odnose sa zemljama u okruženju. Definitivno, BiH ne može sama riješiti problem migrantske krize.
Zabrinjavaju me i nove poruke s izvora migrantske krize. Mi ćemo pokušati riješiti odnose s našim susjedima kada je u pitanju migrantska kriza, pokušati riješiti i s međunarodnomzajednicom, kao i poboljšati kapacitete institucija koje su najodgovornije za ublažavanja posljedica migrantske krize. Ključna stvar koju moramo riješiti je pitanje ulaska u BiH, a poslije toga da znamo ko nam je u zemlji, ko je u Blažuju, ne zbog mene, nego zbog ljudi koji žive pored te kasarne. Ako ulazite u Srbiju pa vam prave dokumente i uzimaju podatke, zašto mi to onda ne radimo u BiH.

<h2>Ko će biti zamjenik ministra sigurnosti</h2>

Šta je sa zamjenikom ministra sigurnosti Vladimirom Mijatovićem?
- Iz SIPA-e nam je već u prvoj grupi provjera rečeno da se jedan podatak koji je vezan uz diplomu iz Tuzle ne slaže s onim što je napisano u prijavi Mijatovića i onoga što je došlo sa strane te visokoškolske ustanove. Tada je poruka, a i sada da se to riješi, da vidimo da li tu ima nekog neslaganja. Ukoliko dođe drugačiji dokument od ove visokoškolske ustanove, ja ću ga uputiti SIPA-i na provjeru. Ukoliko ne bude nikakvih izmjena, doći ćemo u situaciju da imamo netačno popunjen podatak, koji je pogrešno, svjesno ili nesvjesno napravljen. I ja neću biti u mogućnost da predložim gospodina Mijatovića ukoliko ne budemo dobili drugačiji podatak od SIPA-e.

- Nama je potrebno mnogo više energije i trčanja kako bismo pokušali nadoknaditi neke stvari. Prije svega, mislim da smo mnogo zaostatka napravili kada su u pitanju evropske integracije. Naša sljedeća kontrolna tačka je sredina 2020. Pokušat ćemo da do tada, ubrzanim radom dođemo do određenog broja kredibilnih mjera kako bismo se mogli pojaviti pred Evropskom komisijom da smo nešto napravili – kaže Tegeltija.

Žao mi je što je ministar Lukač dozvolio sebi da reaguje na takvu provokaciju poslanika Stanivukovića

Tegeltija: Moj cilj je uspješnija, bogatija i bezbjednija BiH 

Zoran Tegeltija za "Avaz" o Programu reformi, planu rada novog Vijeća ministara, izmjenama stope PDV-a, Stanivukoviću i Lukaču

Prava radost zahtijeva uvijek da se podijeli s nekim, jer nema prave radosti ako se ne dijeli i ne umnožava. Poručio je ovo u božićnom intervjuu za „Dnevni avaz“ nadbiskup vrhbosanski, <a href="https://avaz.ba/tag/792/kardinal-vinko-puljic">kardinal Vinko Puljić</a>.&nbsp;&nbsp;

Božić je jedan od najradosnijih katoličkih blagdana. Znaju li se vjernici, ali i njihove komšije, istinski, od srca radovati ovom blagdanu?
- Možemo govoriti da je društvo općenito izgubilo sposobnost radovanja zbog raznih opterećenja koja stvaraju čudnu klimu. Međutim, da bi se nešto istinski radosno doživjelo, mora se prije svega upoznati šta je to, a onda na neki način pripremiti se za to. Svugdje se traži jedna priprema, pa tako i u duhovnosti. Mora se znati smisao Božića da bi se on mogao doživjeti. Prava radost uvijek se mora podijeliti. Zato se ovaj blagdan dijeli sa svojim najdražima, porodicom, komšijama...
Koje su istinske vrijednosti Božića?
- Božić ima duhovno i teološko značenje. Bog je poslao svog sina koji se otjelovio kao čovjek, da bi postao čovjeku blizak. Zapravo, rodio se kao dijete u betlehemskoj štalici. On je imao vrlo krut život. Marija i Josip nisu bili primljeni ni u jednu kuću i zato su se morali skloniti u štalicu, gdje su pastiri čuvali ovčice. Tu se, zapravo, Isus rodio. Stoga, mi želimo, slaveći taj Božić, doživjeti kako se Bog ponizio kako bi čovjeku bio bliži i ta Božja blizina nas veže. Da postanemo Bogu bliži i jedni drugima.
Može li se kazati da se Božić za mnoge, nažalost, pogubio u komercijalizaciji?
- Vrijeme u kojem živimo nametnulo je jedan drugi duh. Zapravo, duh interesa, imati, potrošiti i uživati. Međutim, to ne može imati ispunjenje u duši. Smisao Božića sasvim je nešto drugo, taj smisao nalazi se u srcu i u duši. Svi koji nose grijeh u duši, on teško može doživjeti Božić. Mora se shvatiti da se Božić doživljava u poniznosti srca, kroz praštanje i moliti za oproštenje. Zapravo, i tada možemo u duši imati radost. Čovjek koji ima u duši radost, može je podijeliti s drugima. Zato je izuzetno važno što čovjek u srcu nosi. Božić je biti ljubav. Bog je ljubav očitao približivši se čovjeku i to je ustvari bit ovog blagdana. Božja ljubav.
U kakvim okolnostima vjernici dočekuju ovaj radosni blagdan?
- Živimo s drugima i drugačijima, i to na poseban način u ovom ozračju gdje je sve ispolitizirano i sve je opterećeno raznim političkim interesima. Tako da upravo to stvara jedno sumorno ozračje. Svi građani na neki način doživljavaju to sumorno ozračje. Katolici posebno, jer doživljavaju posebnu poteškoću, jer nema te jednakopravnosti. Izgubljena je Dejtonskim sporazumom, jer nije riješio pitanje konstitutivnih naroda. Očekujemo da se stvari malo bolje mijenjaju, u smislu pozitivnijeg rješenja.

Ljudi su okruženi tužnim životnim pričama. Gdje da pronađu nadu u moru crnila?&nbsp; - Čovjek mora shvatiti da, kao što se Bog nama približio, i mi se sebi moramo približiti. Uvijek bježimo od sebe. Nametnute su vrijednosti koje ne mogu čovjeka iznutra ispuniti, i ako trči samo za tim što mu se nameće, ne može biti sretan. Imam jednu tezu, a to je da za nešto što je vrijedno treba se žrtvovati. Odgajamo odmalena za uživanje, a ne za život. Za vrijednosti se treba žrtvovati, a tko to ne zna, ne može se radovati.
Kako vidite trenutnu situaciju u BiH?
- Ona je kompleksna. Prvo je Dejtonskim sporazumom nedorečena država. Stvorena je kao podijeljena država, a onda se na neki način nije riješilo pitanje ravnopravnosti i jednakosti. Moram priznati da tome nisu doprinijeli samo lokalni političari nego i međunarodna zajednica, koja čudnu igru igra. Stvorila je ovakvu državu, a onda optužuje unutra ljude što je ne mogu normalizirati. Zapravo, ovim sporazumom su ozakonili etničko čišćenje. U našoj zemlji moramo naći zajednički dogovor i ono što želim sebi želim i drugom.
Možemo li napraviti paralelu između Božića nekada i sada?
- Ne mogu se uspoređivati. Svako vrijeme ima svoje breme. Rekao bih da ovo vrijeme treba živjeti sa osobnom vjerom i s istinskom saradnjom s Bogom.

Spomenuli ste ravnopravnost, šta Vi mislite kakav je trenutni položaj Hrvata u BiH?&nbsp; - Tokom rata situacija je bila napeta. U posljednje vrijeme ovim Izbornim zakonom stvorila se jedna čudna klima gdje su drugi izabrali nama predstavnika, onda se taj čovjek malo čudno postavlja prema javnosti i stvara jednu nezdravu klimu. Samo sve ono što imaju drugi, moraju imati i Hrvati.

Kako gledate na to da nam sve više mladih odlazi iz države?&nbsp; - Treba govoriti više o tome šta nam je činiti da mladi ne bježe. Društvo mora vratiti povjerenje mladima i mogućnost da se ostvare. Školovani ljudi nemaju posla. Ima posla ako si stranački čovjek, dobit ćeš posao. Umorni su od politizacije. Potrebno je stvoriti ozračje da se rađaju nada i perspektiva.

BiH je izgubljena Dejtonskim sporazumom, jer nije riješio pitanje konstitutivnih naroda

Puljić: Stvari se moraju pozitivnije rješavati

Vinko Puljić: Smisao Božića je u srcu i duši

U srcu bosanskih piramida, u tunelu Ravne, istraživač megalita i piramida širom svijeta <a href="https://avaz.ba/tag/508/semir-osmanagic" style="color: rgb(255, 0, 0);">Semir Osmanagić</a> kaže nam da nije odustao od dokazivanja svijetu o postojanju najnovijeg svjetskog čuda, i to baš u Bosni.

- Kada mijenjate historiju cijelog svijeta, svi su protiv vas, kompletan kulturni establišment, koji želi zadržati svoje pozicije. Stoga opis Don Kihota možda najbolje definira naša istraživanja – ističe Osmanagić.&nbsp;
Politikantstvom umjesto naukom, nažalost, bavili su se i mnogi bh. arheolozi, akademici, ali i bh. institucije koje su trebale biti podrška.
S druge strane, Osmanagiću su svojevremeno nuđene različite ponude, pozivan je na političke skupove, i šta sve ne.
- Zvali su me na skupove, govorili su: Samo dođi sa svojim šeširom, nema potrebe da išta radiš. Zahvalio sam se, ali nikad nijednom događaju te vrste nisam prisustvovao – priča on.
Mnogi su vjerovali da će se Osmanagić zbog novca i privilegija prikloniti nekoj stranci. Međutim, kako i sam tvrdi, to njemu nije bilo potrebno.
- Bilo je obećanja iz Federalne vlade i ministarstava da će dati novce i rješenja, ali kod nas to, nažalost, ide uz uslovljavanja – ističe on.
Osmanagića su pojedini ministri pokušali i reketirati, pa mu je tako jednom prilikom nuđen grant od 300.000 KM, ali pod uvjetom da 20 posto od toga preda ministru.
- Meni su te stvari bile apsurdne, sve sam ih ljubazno odbio, pa samim tim više nije bilo ni mogućnosti za bilo kakve grantove u budućnosti – priča Osmanagić.

Zanimljivo je i to da državni nivo nikad nije bio zainteresiran za ovaj projekt, federalne vlasti također nisu željele pomoći istraživanje.&nbsp;Ipak, kaže da je imao podršku nekih političara, a snagu za daljnje istraživanje i dokazivanje svijetu crpi iz podrške naroda, koji vjeruje u Dolinu bosanskih piramida.

Bosanska dolina piramida najveći je svjetski kompleks piramidalnih građevina. Pedeset pet vodećih svjetskih stručnjaka iz 13 zemalja zaključilo je da su bosanske piramide arheološki fenomen koji treba intenzivno istraživati.&nbsp;

Bilo je obećanja iz Federalne vlade i ministarstava da će dati novce i rješenja, ali kod nas to, nažalost, ide uz uslovljavanja, kaže on

Semir Osmanagić za "Avaz": Pokušali su me reketirati i vrbovati

U novoj epizodi ekskluzivnog serijala "<a href="https://avaz.ba/tag/67312/dir-sa-memom">Đir sa Memom</a>" gost je bh. pjevač <a href="https://avaz.ba/tag/2918/mirza-selimovic">Mirza Selimović</a>. Slavuj iz Srebrenika, kako nazivaju ovog pobjednika takmičenja "Zvezde Granda" u sezoni 2014. godine, otvoreno govori u kakvim je odnosima s kolegama s estrade, zašto su mu kolegice draže i koje kolege ga doživljavaju kao prijetnju. Pjevač otkriva i koja je njegova neostvarena želja vezana za Sarajevo, kada izlazi njegov drugi album, ko je Amerikanka koja redovno dolazi na njegove nastupe u BiH te koje žene ga prate do hotela i kuće. Ko će biti njegova "mlada" i s kojom kolegicom Milicom se dopisuje bh. pjevač, saznajte u videu. Igricu Avaz Twist Tower Climbing preuzmite:<a href="http://bit.do/fjMMy"> </a><a href="http://bit.do/fjMMy">Aplikaciju za iOS</a><a href="http://bit.do/fjMMf"> </a><a href="http://bit.do/fjMMf">Aplikaciju za Android</a>

Žene redovno prate bh. pjevača do kuće i hotela, a specijalni pozdrav uputio je jednoj Amerikanki

{Đir sa Memom} / Mirza Selimović: U najboljim sam godinama, a Milica je top

Radnici kompanije „Euro Asfalt“ ušli su u utrobu brda Hranjen, čija izgradnja napreduje planiranom dinamikom.Ovaj će tunel značajno smanjiti udaljenost između Sarajeva i doline Drine. Do sada je iz pravca Goražda izgrađeno oko 200 metara glavne tunelske cijevi, dok je sa sjeverne strane, na gradilištu kod Hrenovice, iskopano oko 130 metara i započeta je izgradnja glavne cijevi.

- Kako se ulazi dublje u stijenski masiv tako se poboljšava tehnologija i ubrzava se izgradnja. Tokom 24 sata sada napredujemo 5 do 6 metara. To podrazumijeva puno posla, iskop, mlazni beton, lukovi, sidra kako bismo mogli napredovati metar po metar - kazao nam je tehnički direktor „Euro Asfalta“ Enver Ajanović, koordinator projekta izgradnje <a href="https://avaz.ba/tag/26493/tunel-hranjen">tunela Hranjen</a>.U tunelu se radi 24 sata dnevno, a nakon što se ušlo u dubinu brda, neće ih ometati ni vremenski uvjeti.Procjenjuje se da su u utrobi Hranjena prisutne i određene količine vode.- Sa sjeverne strane voda će nas pratiti sve vrijeme jer idemo niz pad. Kad se pojave veće vode, pravimo drenažne kanale, pa ćemo prepumpavati vodu iz bunara u bunar. Na južnom portalu je malo lakše jer voda pada iz tunela. Ne znamo šta nas još čeka, ali smo spremni s projektantima tražiti rješenja - ističe Ajanović.Tunel Hranjen bit će dug 5,45 kilometara, njegovo probijanje koštat će blizu 82 miliona maraka, a cestovnu udaljenost između Sarajeva i Goražda skratit će sa sadašnjih 95 na 56 kilometara.

U dijelovima tunela s čvrstim tlom, iz oba pravca, napreduje se miniranjem.

Do 2022. godine, osim tunela, trebale bi biti izgrađene i pristupne ceste.Tunel Hranjen drugi je po dužini u bivšoj Jugoslaviji, odmah nakon Svetog Roka u Hrvatskoj, koji je dug 5,8 kilometara.

Kako se ulazi dublje u stijenski masiv tako se poboljšava tehnologija i ubrzava izgradnja

Gradilište sjever: Započeta izgradnja glavne cijevi

Radnici ušli u utrobu brda Hranjen

<a href="https://avaz.ba/tag/25224/maja-miralem">Maja Miralem</a> u subotu navečer preživjela&nbsp;je&nbsp;vjerovatno najteže trenutke u svom životu. Na magistralnom putu M-5 Sarajevo - Pale dožovjela je&nbsp;<a href="https://avaz.ba/tag/228/saobracajna-nesreca">saobraćajnu nesreću</a> dok se s kolegicom Lejlom Durmo vraćala sa Jahorine.

&nbsp;Neposredno nakon nesreće urednica i <a href="https://avaz.ba/tag/29814/voditeljica">voditeljica</a> BHT 1 nam je rekla:
- Vozila sam ispod dozvoljene brzine, 45 kilometara na sat, vozilo je bilo ispravno i mi smo bile najnormalnije. U jednom trenutku vidjele smo idiota, kako drukčije nazvati čovjeka za kojeg ću poslije saznati da je vozio s oko dva promila alkohola u krvi. Udario nas je tolikom silinom da smo se počele okretati i sami Bog nas je spasio što nismo završile u provaliji, koja se nalazila pet metara od mjesta gdje smo se mi zaustavile.
Maja je još pod velikom šokom, a jučer je u ekskluzivnoj ispovijesti za „Dnevni avaz“ govorila o strahovima i traumama koje je sa sobom donijela ova saobraćajna nesreća. Dok nosi okovratnik, u bolovima, govori nam kako je jedna od rijetkih koji su imali sreće.
- Dobro sam prošla. Što se tiče fizičkih posljedica, to su kontuzija vrata i nesnosna glavobolja, ali mnogo su teže ove psihičke posljedice koje sam doživjela. Mislim da neko vrijeme neću sjedati za volan – kaže Maja i dodaje da je ona uvijek bila savjestan vozač.
Nasreću, ubrzo se vratila poslu koji toliko voli, pa je to spašava od toga da ne misli stalno na nesreću i tu noć.
- Uvijek sam se bojala vozača oko mene i ta mi se bojazan, nažalost, ostvarila. Ovih dana, kada je prvi šok nestao, slike su mi se počele vraćati – iskrena je Maja.

Ogroman strah osjetila je kada je samo četrdesetak metara dalje ugledala provaliju te je tada ustvari shvatila šta se moglo desiti. Još pokušava složiti kompletnu sliku nesreće, kao i slijed događaja.

- U tom trenutku ti se čini da gledaš smrti u oči, jer naprosto ti nailazi vozilo nevjerovatnom brzinom, i u tom trenutku gledaš bilo koji manevar da napraviš da izbjegneš... Što sam i uspjela, ali se tada auto, nošen inercijom, počeo okretati te sam samo molila Boga da se zaustavimo – prisjeća se Maja.
Nakon nesreće na svom Facebook profilu oglasila se potresnom objavom i fotografijama s mjesta događaja. Kaže da joj nije potreban publicitet, već da samo želi apelirati na građane i da se učini nešto povodom ovog sve većeg problema.
- Motiv mi je bio da se konačno nešto poduzme u ovoj zemlji, da se zakonska regulativa uredi na takav način da te ubice na cesti ne bi nas sve ugrožavale. Da mi ne budemo kažnjeni zbog ovakvih vozača koji sjednu za volan pod utjecajem alkohola i čega sve ne – ističe Miralem.

Maja nam govori da je zahvalna što je uspjela izaći živa iz smrskanog automobila.
- Dok se zakon ne riješi na adekvatan način i dok se ti nesavjesni vozači ne dovedu u takvu situaciju da im se samo jednom može desiti da nekome ugroze život, dok im se trajno ne oduzme vozačka dozvola, do tada mi moramo misliti i za sebe i za druge u saobraćaju – poručuje Miralem.
- Niko&nbsp;nije mogao vjerovati da smo Lejla i ja iz&nbsp;automobila izašle žive - dodaje Maja.

Uvijek sam se bojala vozača oko mene i ta mi se bojazan i nažalost ostvarila

Miralem: Slike nesreće mi se stalno vraćaju

Maja Miralem za "Avaz" nakon najtežih životnih trenutaka: Gledala sam smrti u oči

Pronalazak oružja kod bivšeg policajca i pijani vozač samo su neke od situacija s kojima se ekipa „Avaza“ susrela u smjeni s pripadnicima Specijalne policijske jedinice <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Avazova%20patrola&amp;sortiranje=najnovije&amp;">Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Zeničko-dobojskog kantona (ZDK)</a>, kojima su asistirale i kolege iz policijskih stanica Crkvice i Centar.

Početna tačka bila nam je zgrada Centra za obuku policajaca. Senaid Hasić, komandir Specijalne policijske jednice MUP-a ZDK, upoznaje timove s planiranim aktivnostima.
- Najprije ćemo napraviti pješačko patroliranje na potezu Bosanka - Carina. U patroliranje uključiti i dva psa za javni red i mir. Ako bude sumnjivih osoba, kontrolirati ih. Drugi zadatak radimo sa stanicom Crkvice, na lokalitetu Ušće, gdje će se raditi kontrola vozila, vozača i sumnjivih osoba u njima - pojašnjava Hasić.
Na putu prema gradu nailazimo na saobraćajnu nesreću u Crkvicama. Srećom, nije bilo povrijeđenih. Nastavljamo dalje. Uslijedilo je pješačko patroliranje. Na ulicama grada čelika, uglavnom, tinejdžeri. Sve je uredno.

Odlazimo na lokalitet Ušća, gdje stanica Crkvice zaustavlja vozila. Interesantno je da su za volanima bile uglavnom pripadnice ljepšeg spola. Policajci nisu padali na šarm dama te su neke prekršajno sankcionirane. Tako je Zeničanka u Renaultu, koja nije marila za pješaka na prijelazu, lakša za 50 KM, a dobila je i kazneni bod.
Policajci zaustavljaju i Mercedes u kojem se nalaze tri Zeničanina. U prtljažniku se nalazi pedesetak praznih kutija cigareta. Odlučuju ih pregledati. Ne pronalaze ništa nedozvoljeno. Vozača alkotestiraju, ali je bio u granicama dozvoljenog.
Nailazi ponovo Mercedes, ovog puta sa stranim registarskim oznakama. Za upravljačem - Zeničanka. Provjerom je utvrđeno da voli pritisnuti papučicu gasa. Naime, ima dvije kazne zbog prekoračenja brzine, i to u Šijama kod Tešnja, kada je vozila 78 kilometara na sat, te u mjestu Poljice kod Maglaja, gdje je upravljala 83 kilometra na sat. Uručuju joj kazne.
Zaustavljaju i Golf. Kod vozača pronalaze pištolj sa šaržerom. Provjerama je utvrđeno da vozač ima dozvolu, ali je izrevoltiran rigoroznom kontrolom.
- Radio sam i ja u specijalnoj, ne znam čemu ovo – jada se on.

Mijenjamo lokaciju. Ovog puta s Policijskom stanicom Centar zaustavljamo vozila kod Hrvatskog kulturnog društva “Napredak”. Nekoliko zaustavljenih vozača podvrgnuto je alkotestiranju, ali su se pojavljivale nule na alkotestu. Nedugo poslije odlazimo na Carinu. Prilično mirna noć. Urijetko naiđe neki automobil. Zaustavljaju supružnike u Renaultu. Alkotestiranjem vozača utvrđeno je 1,11 promila alkohola u krvi.

Epilog - nesavjesni vozač isključen je iz saobraćaja, dobio je prekršajni nalog od 100 KM, mjesec dana zabrane upravljanja vozilom i dva kaznena boda. Vidno zbunjen, vozač je pitao policajce može li on pomjeriti negdje vozilo, što mu nisu dozvolili.
- Dobro, hvala vam. Supruga nema vozačku, kćerka ima, ali... Šta da radim, ne mogu ostaviti automobil ovdje. Ništa, zvat ćemo taksi – rekao je Zeničanin.

Vozači Opela i Mercedesa kažnjeni su u kontrolama zbog neisticanja oznake P. Oni su i alkotestirani, ali nisu bili pijani. 
Na konstataciju policije da su dužni istaći oznaku P, nisu dali objašnjenje zbog čega, iako su upoznati s pravilima, na automobilima nemaju oznaku da su početnici u saobraćaju.

Provjerama  utvrđeno da vozač Golfa ima urednu  dozvolu za posjedovanje oružja, ali je izrevoltiran rigoroznom kontrolo

Policajci pregledaju osobe: Nije pronađeno ništa nedozvoljen

"Avazova" patrola / Bivši policajac zatečen s pištoljem

U novoj epizodi ekskluzivnog serijala "<a href="https://avaz.ba/tag/67312/dir-sa-memom">Đir sa Memom</a>" gošće su Zorana Jovanović, poznatija kao <a href="https://avaz.ba/tag/15391/zorannah">Zorannah</a>, i <a href="https://avaz.ba/tag/50437/leyla-hajrovic">Leyla Hajrović</a>. Atraktivne blogerice govore o zanimljivostima iz svijeta mode i privatnog života, a Leyla otkriva i kako bira odjeću za supruga Izeta Hajrovića, te kako reagiraju u radnjama "Louis Vuitton" kada se pojavi supruga bh. reprezentativca i igrača Dinama. U điranju, Zorannah otkriva kakvi je muškarci privlače, ko je zbog nje plakao, ali i kako su moda i nogomet povezali dvije blogerice. Kako je Zorannah prokomentirala Izeta Hajrovića i kako je Leyla na to reagirala, pogledajte u videu.

Otkrivaju zanimljivosti iz privatnog života i zajedničkih druženja

{Đir sa Memom} / Zorannah i Leyla Hajrović: Bosanci su najbolji muškarci

Danas će se pred zastupnicima <a href="https://avaz.ba/tag/2865/skupstina-ks">Skupštine Kantona Sarajevo</a>&nbsp;naći Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dopunskim pravima boraca-branitelja Bosne i Hercegovine. Povodom toga razgovarali smo s ministrom za boračka pitanja KS <a href="https://avaz.ba/tag/1244/ismir-jusko">Ismirom Juskom</a>.&nbsp; Ministar Jusko za „Avaz“ otkriva i o čemu je <a href="https://avaz.ba/tag/3296/vlada-ks">Vlada KS</a> razgovarala jučer s predstavnicima stranih ambasada u BiH, govori o odnosima unutar vladajuće šestorke u KS, ali i tome hoće li biti novi ministar u Vijeću ministara BiH.&nbsp;

Govoreći o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dopunskim pravima boraca-branitelja Bosne i Hercegovine, o kojem će Skupština KS raspravljati danas, ministar Jusko je&nbsp;podsjetio da je ovakav zakon u avgustu usvojen na nivou Federacije BiH te da je ovo sada samo slijed onog što se treba provesti u svim kantonima, a to je da se usklade zakoni s federalnim.&nbsp;&nbsp;-	Kanton Sarajevo će biti jedan od prvih kantona koji će uraditi ovaj dio posla, uvjeren sam da će svi zastupnici dati podršku ovom zakonu – ističe Jusko. 

Ono što je najbitnije u ovom zakonu je borački dodatak. FBiH će finansirati sve one koji su stariji od 57 godina, a kantoni, tj. Kanton Sarajevo će to raditi za sve one koji su mlađi od 57 godina.&nbsp;&nbsp;- Prema informacijama koje mi trenutno imamo iz Službe za zapošljavanje, na području KS imamo oko 4.212 predstavnika boračke populacije koji bi mogli ući u ovo pravo. Otprilike na godišnjem nivou potrebno je oko 8,1 milion maraka kako bi se isplatili borački dodaci onima koji ostvaruju to pravo. Riječ je o osobama koje su najmanje godinu na birou, koje su najmanje godinu bili pripadnici Armije ili MUP-a RBiH i da žive na području KS – pojasnio je ministar Jusko. 
Prema njegovim riječima, predstavnici boračke populacije su učestvovali u izradi ovog nacrta zakona i dali svoje sugestije koje su usvojene.

<h2> Zapošljavanje pripadnika boračke populacije</h2>

Među prvim projektima koje je započeo ministar Jusko bio je i projekt prekvalifikacije boraca kod postojećih poslodavaca te zasnivanje radnog odnosa. Ovaj projekt, kako kaže, završen je 45 dana nakon što je usvojen budžet, a 23 predstavnika boračke populacije zasnovala su radni odnos.&nbsp;&nbsp;-	Poslodavci su izuzetno zadovoljni kandidatima koje su dobili i traže da nastavimo s ovim projektima jer na tržištu rada itekako nedostaje radne snage – kaže Jusko.
Kako je istakao, neophodno je da predstavnici boračke populacije ne budu samo deklarativno podržavani, kao što se to radilo godinama unazad. 
-	Deklarativna podrška mene ne zanima, niti zanima te ljude – poručio je on.

Istakao je i da boračkoj populaciji danas nije lako te da dnevno ima od sedam do 14 razgovora s pripadnicima boračke populacije.&nbsp;Od samog početka mandata ministar Jusko kaže da je obavio 1.600 razgovora s pripadnicima boračke populacije.&nbsp;-	Imamo situacije od kvadriplegičara, paraplegičara, amputiraca, ljudi oboljelih od tumora, od najtežih oboljenja, do najvećih socijalnih problema – kaže on.&nbsp;Istakao je kako je ovom ministarstvu "pošlo za rukom" da određene pomoći iz budžeta koje su ranije završavane do sredine godine, ovaj put "razvuče" do decembra.- Mene kao ministra zaboli kada čujem koliko novca je pronevjereno i otišlo u neke svrhe koje su protuzakonite, a onda, s druge strane, imate demobilisanog borca koji za 300 KM dobije šest mjeseci zatvora - rekao je Jusko.&nbsp;

Uoči sjednice Skupštine KS otkrivamo šta donosi Nacrt izmjena i dopuna Zakona o dopunskim pravima boraca

Jusko: Ovo mi je najteži mandat, zaboli me kada demobilisani borac ode u zatvor

Nažalost, situacija po pitanju saobraćajne infrastrukture u Kantonu Sarajevo nije dobra, ocijenio je ministar saobraćaja KS&nbsp;<a href="https://avaz.ba/tag/57754/adnan-steta">Adnan Šteta</a> u razgovoru za "Avaz". On je naveo kako je Vlada KS u ovoj godini obnovila oko 40 kilometara ceste, najavljujući da će velike iskorake napraviti u idućoj godini, kako bi se, prije svega, rasteretile saobraćajnice kada je riječ o gužvama. - Prva transverzala će doživjeti jedan veliki zamah, ne samo na dijelu Šipa, nego i na ovom ovdje dijelu, od Tehničke škole prema Šipu. Završavamo Devetu transverzalu na Alipašinom Polju, koja će spojiti Alipašino Polje s Buča Potokom, radit ćemo ovdje s Općinom Centar Nultu transverzalu kako bismo proširili još dvije trake, spajanje prema Grbavici. Isto tako, blizu smo potpisivanja ugovora s Federacijom BiH da krenemo u gradnju Dvanaeste transverzale, to je ovaj dio od groblja na Stupu do aerodroma, gdje su, također, velike gužve. Ta cesta je u nadležnosti FBiH, ali mi kao Kanton smo se obratili Federaciji i ponudili da pomognemo finansijski da bismo što prije krenuli u to - rekao je Šteta. On je naveo da su u toku i razgovori o nastavku gradnje sarajevske brze ceste, tj. autoputa na dionici od Briješća do Buča Potoka. Ministar Šteta je istakao kako su radovi planirani u 2020. godini te da bi nove saobraćajnice građanima trebale biti na raspolaganju od 2021. - Jedan veliki projekt koji je planiran iduće godine, nije vezan za saobraćajnu infrastrukturu, ali jeste za saobraćajnu signalizaciju, jeste adaptivno upravljanje semaforima. Semafori će se puštati u valovima zeleno i crveno, shodno gužvama na cesti i kroz taj projekt očekujemo da ćemo ubrzati protok saobraćaja i smanjiti gužve za 30 posto. A onda uz početak gradnje iduće godine i implementaciju godinu iza toga, doći ćemo do novih saobraćajnica - rekao je Šteta.

Kada je riječ o <a href="https://avaz.ba/tag/20892/prva-transverzala">Prvoj transverazali</a>, Šteta je istakao kako će u ovoj sedmici početi s uklanjanjem objekta ''Higijena'', a potom i objekta GRAS-a. - U narednih 8 do 10 dana imat ćemo očišćene te dvije parcele, radi se o 11,5 hiljada kvadrata zemlje, tako da ćemo imati jednu ozbiljnu dionicu koja će biti spremna za gradnju za proljeće, a isto tako riješili smo imovinski prvu kuću kod kružnog toga na transverzali, ona je prošla na Vladi, sada je na Skupštini, tako da ćemo i nju spremnu imati u januaru, što znači da bismo mi spremni bili na proljeće da raspišemo gradnju od Tehničke škole do ulice Braće Begić, s fokusom na kružni tok koji će biti kod Željezničke stanice, odnosno Kranjčevićeve ulice - rekao je Šteta.Kada je riječ o prvom dijelu projekta, ministar ističe kako više nema spornih objekata, u smislu eksproprijacije. - Bila su dva projekta koja su sada u završnoj fazi. Vjerujem da će Skupština podržati da se krene u kupovinu te dvije kuće, onda postoje zakonski rokovi od 45 dana kako bi se sve to ispoštovalo, što znači da ćemo mi imati ove zime na raspolaganju mogućnost i na proljeće da čitav taj teren bude slobodan da se može krenuti s gradnjom - rekao je Šteta.&nbsp; &nbsp; Javni poziv će, prema riječima Štete, biti raspisan do kraja godine, a da bi već u maju trebala početi gradnja.

Kada je riječ o rješavanju problema GRAS-a kao najvećeg dužnika PDV-a u državi, ministar Šteta je rekao kako je Vlada KS blizu dogovora. Podsjetimo, GRAS duguje 31,3 miliona KM poreza. - Čak možda jedna ekskluzivna informacija je da smo blizu dogovora da u narednih sedam dana potpišemo sporazum i reprogram tog duga, gdje će Vlada KS preuzeti odgovornost finansiranja duga, kako bismo državi vratili ono što je državino, a s druge strane otvorili GRAS kao preduzeće kako bi mogao biti regularan takmac na tržištu. Od 2011. godine GRAS zvanično nema licencu za prijevoz i Vlada KS svojom posebnom odlukom daje tu licencu na godinu, što nije rješenje. Mi smo se uhvatili ukoštac s tim problemom i blizu smo rješenja i, uvjeren sam, do kraja godine će to biti jedna velika vijest za sve i uposlenike GRAS-a i građane KS, jer to donosi neke nove mogućnosti, raspisivanje nekih novih linija gdje imamo loš prijevoz i sve ostalo - rekao je Šteta.

Ministar je najavio da bi od naredne godine mogao doći kraj "vožnji bez karte". Kako je naveo, trenutno se instaliraju softverska rješenja za elektronsku naplatu karata. - Mi ćemo do aprila imati pokriven tramvajski dio saobraćaja novim načinom naplate karata. Karta će biti jedinstvena, bit će beskontaktna, moći će se puniti na određeni iznos novca i kupiti se svugdje, ne samo kod vozača i na tramvajskim stajalištima ćemo imati određene barijere da bez čekirane karte ne možete uopće pristupiti tramvaju. Nakon toga ćemo to prebaciti na trolejbuski saobraćaj, zatim i autobuski i minibuski, a sve će to biti podržano novim tarifnim sistemom, koji će nam omogućiti da vožnja tramvajem od Ilidže do Baščaršije ne košta isto kao od Ilidže do Nedžarića, što je danas slučaj, što će biti jedan fer i korektan odnos prema građanima KS - rekao je Šteta.

<h2>Hoće li uvoditi mjeru "par-nepar"</h2>

Sarajevo je proteklih dana bilo u vrhu liste najzagađenijih gradova u svijetu. Vlada KS je poduzela određene mjere, a iako je prethodna vlada uvodila mjeru par-nepar, ona neće biti korištena u narednom periodu, potvrdio je ministar Šteta u razgovoru za "Avaz".&nbsp;- Ja mislim da mjera ''par-nepar'' nije rješenje, to je neka percepcijska mjera da se nešto poduzima, jako je to teško iskontrolirati i pitanje je na koji način. Mi smo prije nekoliko godina imali tu mjeru i nisam siguran da je dala neke rezultate. Krenuli smo sada u nabavku novih vozila za javni prijevoz na plinski pogon. Mi ćemo u narednih nekoliko dana pustiti 10 zglobnih autobusa na plin, idemo na kupovinu dodatnih trolejbusa, pojačavamo taj trolejbuski saobraćaj, razmišljamo čak o rješenjima neulaska određenih vozila u određene zone grada gdje sada ulaze, nego samo javni prijevoz - rekao je Šteta.&nbsp;

Prva transverzala će doživjeti jedan veliki zamah,  mašine na ulicama već u aprilu naredne godine

Šteta: Sarajevo dobiva novi sistem upravljanja semaforima, od naredne godine moderni zeleni val

Hapšenje dilera, privođenje narkomana, ulična trka automobilima i pijani vozači, samo su neke od situacija s kojima se ekipa „Avaza“ susrela u turbulentnoj noći u smjeni sa pripadnicima <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Avazova%20patrola&amp;sortiranje=najnovije&amp;">Policijske stanice Visoko</a>. Elvedin Fišek, komandir PS Visoko, nije stigao ni da nam predoči plan aktivnosti, a već smo morali u akciju – mladić je uhvaćen s drogom.

Interesantno je da se akcija hapšenja odvijala svega desetak metara od zgrade visočke policije. Kako nam otkriva komandir Fišek, inspektori u civilu su pratili vozača BMW-a te su javili kolegama da mu krenu ususret, kako ne bi pobjegao. U momentu hapšenja paketići spida i marihuane bili su mu u ruci.
- Oni drogu obično drže u rukama pa je u slučaju da ugledaju policiju bace kroz prozor. Međutim, ovog puta nije imao šanse – pojašnjava nam Fišek.

Vozač, sa suzama u očima, stiže u Policijsku stanicu. Zna šta je uradio, a i epilog... Dok istražitelji u civilu obavljaju uviđaj te vagaju drogu, stiže nova dojava.
U stanicu dolazi Dž. P. (identitet poznat redakciji), stari znanac policije. Radi se o opasnoj osobi koja iza sebe ima niz krivičnih djela, među kojima je i pokušaj ubistva, pa su policajci na nogama. Tek što je izašao s robije, ponovo je ogrezao u kriminalu. Ovog puta rasturao je narkotike. Policajci su, noć ranije, u njegovom vozilu Alfa Romeo pronašli skoro 50 grama spida te više od 10 grama marihuane.
Nemamo vremena za predah. Saobraćajci su zaustavili vozača koji odaje utisak da je pijan. Alkotestiranje je potvrdilo sumnje policajaca te je vozač isključen iz saobraćaja i uručen mu je prekršajni nalog.

Policajci, koji su prije samo 15 minuta isključili iz saobraćaja pijanog vozača, javljaju da su uhvatili dvojicu mladića koji su se utrkivali.&nbsp;

Od komandira saznajemo da je jedan od njih ušao u makazice i umalo udario u službeno vozilo. Usljedilo je češljanje vozila, a potom i alkotestiranje. Jedan od njih je bio i pijan pa ga je morao kući voziti prijatelj.

Tokom patroliranja obišli smo i vjerske objekte, među kojima je i crkva Sveti Prokopija, koja je pod zaštitom UNESCO-a.&nbsp;

U ranijem periodu vjerski objekti su znali biti na meti vandala koji su mahom crtali uvredljive grafite, pa ih policajci svakodnevno obilaze.

Policajci ne moraju biti na terenu da bi kaznili nesavjesne vozače. Više kamera pokriva frekventne raskrsnice. Policajci nam pojašnjavaju da tokom smjene pregledaju snimke u stanici metodom slučajnog uzorka. Na desetine naloga šalju na kućne adrese. Među građanima se već pročulo pa sve više poštuju saobraćajne propise.

Od Dž. P. oduzeto skoro 50 grama droge

Krim inspektori obavljaju uviđaj: Vozač BMW-a u ruci držao paketiće droge

"Avazova" patrola / Našli mu spid i marihuanu pa plakao u stanici

U novoj epizodi ekskluzivnog serijala "Đir sa Memom" gošća je pjevačica Katarina Grujić. Ne propustite pogledati šta je Katarina rekla o rijaliti učesnicama koje su postale pjevačice, koga smatra pravim kolegicama na estradi, ko nosi fejk odjeću, a otkriva i kada izlazi njen novi album. U nikad opuštenijem điru atraktivna pjevačica govori i o svojim ljubavnim promašajima, kako je propala veza s biznismenom iz Tuzle - ko je koga ostavio, kakve muškarce voli i šta od njih traži, te za kojeg bh. pjevača kaže da, što se nje tiče, "može sve". Je li Katarina Grujić trudna i šta nije preboljela nakon veze s Ognjenom Vranješom, pogledajte u videu.

{Đir sa Memom} / Emir Aličković: Volim manekenke, ali ih shvatam k'o vojnu vježbu

Šta Romi kod Goražda očekuju u 2020. godini: Bit će bolje

Omer Pačariz: Taksista koji svoj bakšiš daje u humanitarne svrhe

Šuki Planjanin u "Kroz špijunku": Je li Stipe Mesić svojevremeno poslao po njega privatni avion

Zoran Tegeltija za "Avaz" o Programu reformi, planu rada novog Vijeća ministara, izmjenama stope PDV-a, Stanivukoviću i Lukaču

Vinko Puljić: Smisao Božića je u srcu i duši

Semir Osmanagić za "Avaz": Pokušali su me reketirati i vrbovati

{Đir sa Memom} / Mirza Selimović: U najboljim sam godinama, a Milica je top

Radnici ušli u utrobu brda Hranjen

Maja Miralem za "Avaz" nakon najtežih životnih trenutaka: Gledala sam smrti u oči

"Avazova" patrola / Bivši policajac zatečen s pištoljem

{Đir sa Memom} / Zorannah i Leyla Hajrović: Bosanci su najbolji muškarci

Jusko: Ovo mi je najteži mandat, zaboli me kada demobilisani borac ode u zatvor

Šteta: Sarajevo dobiva novi sistem upravljanja semaforima, od naredne godine moderni zeleni val

"Avazova" patrola / Našli mu spid i marihuanu pa plakao u stanici

{Đir sa Memom} / Katarina Grujić: Sad mi je žao što nisam iskoristila Ognjena Vranješa

{Đir sa Memom} / Emir Aličković: Volim manekenke, ali ih shvatam k'o vojnu vježbu

Šta Romi kod Goražda očekuju u 2020. godini: Bit će bolje

Omer Pačariz: Taksista koji svoj bakšiš daje u humanitarne svrhe

Šuki Planjanin u "Kroz špijunku": Je li Stipe Mesić svojevremeno poslao po njega privatni avion

Zoran Tegeltija za "Avaz" o Programu reformi, planu rada novog Vijeća ministara, izmjenama stope PDV-a, Stanivukoviću i Lukaču

Vinko Puljić: Smisao Božića je u srcu i duši

Semir Osmanagić za "Avaz": Pokušali su me reketirati i vrbovati

{Đir sa Memom} / Mirza Selimović: U najboljim sam godinama, a Milica je top

Radnici ušli u utrobu brda Hranjen

Maja Miralem za "Avaz" nakon najtežih životnih trenutaka: Gledala sam smrti u oči

"Avazova" patrola / Bivši policajac zatečen s pištoljem

{Đir sa Memom} / Zorannah i Leyla Hajrović: Bosanci su najbolji muškarci

Jusko: Ovo mi je najteži mandat, zaboli me kada demobilisani borac ode u zatvor

Šteta: Sarajevo dobiva novi sistem upravljanja semaforima, od naredne godine moderni zeleni val

"Avazova" patrola / Našli mu spid i marihuanu pa plakao u stanici

{Đir sa Memom} / Katarina Grujić: Sad mi je žao što nisam iskoristila Ognjena Vranješa