Da bi domovi Sarajlija i <a href="https://avaz.ba/tag/219/gorazde" style="color: rgb(255, 0, 0);">Goraždana</a> koji se još griju na drva bili topli, radnici <a href="https://avaz.ba/tag/81861/jp-bosanskopodrinjske-sume" style="color: rgb(255, 0, 0);">„Bosanskopodrinjskih šuma“</a> iz Goražda savladavaju nepristupačne terene na širem lokalitetu Zebine šume.&nbsp;Temperatura se spuštala i do –13 stepeni, ali kamioni čekaju i posao se prekine tek na nekoliko minuta, kako bi se šumari, motoristi, kontrolori i vozači zagrijali pored vatre.&nbsp;Kako izgleda ovaj težak, ali i opasan posao, naša ekipa uvjerila se i na licu mjesta.&nbsp;Razgovarali smo s Džemom Čavrkom, radnikom JP „Bosanskopodrinjske šume“, koji ovaj posao obavlja već punih 25 godina.&nbsp;&nbsp;

Da bi domovi Sarajlija i Goraždana koji se još griju na drva bili topli, radnici „Bosanskopodrinjskih šuma“ iz Goražda savladavaju nepristupačne terene na širem lokalitetu Zebine šume

"Avaz" sa šumarima na terenu: Radimo i na -20, posao ne čeka i ne bira

Umjetnik <a href="https://avaz.ba/tag/8327/adin-hebib">Adin Hebib</a>, rođeni Mostarac sa sarajevskom adresom, ugostio nas je u svom ateljeu, za koji kaže da je njegova dnevna soba od 1978. godine.Tu ne samo da stvara svoja djela, od kojih, kaže, prehranjuje porodicu, nego tu većinu vremena i živi. Govorio nam je Hebib o 40 godina karijere, svojim radovima, aktovima žena koje slika... Ali i noktima koji su, u pravilu, uvijek nalakirani raznim bojama. To je ujedno i njegov zaštitni znak, kao i šest naušnica koje nosi, a koje, kako kaže, simboliziraju njegovo šestero djece.U videu pogledajte šta nam je sve otkrio te kako izgleda atelje.

Šareni nokti njegov su zaštitni znak

Kroz špijunku / Adin Hebib: Najteže je naslikati ženu i konja

Niske temperature i prehladne noći napunile su i ove zime Prihvatilište za skitnice i prosjake pri <a href="https://avaz.ba/tag/81059/gerontoloski-centar-sarajevo" style="color: rgb(255, 0, 0);">Gerontološkom centru Sarajevo</a>. U Prihvatilištu je trenutno 17 osoba. Neki tu borave već godinama, drugi su došli sami, a neke je, promrzle i u lošem stanju, dovezla policija, socijalna ili Hitna služba.

U za sada svoj jedini dom Mahir Terzić stigao je vozilom Hitne pomoći. O njemu, kaže, nema ko da se brine, nema krov nad glavom.&nbsp;- Bio sam svuda, Hitna me ovdje dovezla, nisam mogao više - govori.
Slična je sudbina i Voje Novković. On je u Prihvatilištu već dvije godine. U ratu se, kaže, borio za slobodu naše zemlje, ali nakon rata nije imao ko da se bori za njega. Topao obrok i jorgan, ističe, nije imao dok ovdje nije došao.

- Prije sam spavao gdje sam stigao, po parkovima, kod kolega. Sad imam smještaj, hranu, odjeću i, što je najvažnije, nisam na ulici – govori on.&nbsp;Osamdesetjednogodišnjeg Raifa Kožu sin je izbacio iz stana.
- Maltretirao me, zaključavao, patio… Sve sam mislio, bit će bolje, al' ništa – kaže Kožo.
S obzirom na to da ima penziju, Kožo će uskoro biti prebačen u Dom.
Prihvatilište može primiti 25 osoba, a zimi se ubaci i koji krevet više.
- Često ubacujemo krevete, dušeke.. Nikoga ko nema gdje, ne vraćamo, to je pravilo - kazala nam je Edisa Kanlić, socijalna radnica Gerontološkog centra.
U Prihvatilištu bi, prema pravilu, jedna osoba trebala boraviti najviše 10 dana. No, to se pravilo nerijetko krši pa štićenici ovdje borave sve dok im Centar za socijalni rad ne pronađe smještaj.

Svi štićenici ovog prihvatilišta imaju osigurana tri obroka dnevno, higijenske usluge i prostoriju za boravak i spavanje.
Uglavnom je riječ o osobama koje su preživljavale na različite načine i kojima je krov nad glavom bio misaona imenica.

Svi korisnici, koji borave ovdje, došli su putem Centra za socijalni rad Kantona Sarajevo, odnosno općinskih službi, uz asistenciju policije

"Avaz" u Prihvatilištu za skitnice i prosjake: Spavao sam gdje sam stigao, sad imam hranu i krov nad glavom

Uz pomoć dobrih ljudi, uglavnom Višegrađana koji žive u dijaspori, <a href="https://avaz.ba/tag/54993/zoran-maksimovic">Zoran Maksimović</a> realizirao je još jednu humanitarnu akciju, čiji je cilj da radost praznika osjete i porodice koje su često zaboravljene.&nbsp;Čovjek koji već 15 godina, na različite načine, nastoji pomoći svojim sugrađanima, najprije je posjetio selo Kaoštice, jer je želio skroman paket s osnovnim artiklima simbolično uručiti i povratnicima bošnjačke nacionalnosti.&nbsp;U Kaošticama Nijad i Evgenija Kadrić, Bošnjak i Ukrajinka o kojima smo i ranije pisali, već duže od tri decenije žive u sretnom braku.&nbsp;U njihovom domu proslavljaju se i Božić i Bajram, a ljudi se dijele samo na dobre i one koji to nisu.Pogledajte video:&nbsp;

U njihovom domu proslavljaju se i Božić i Bajram, a ljudi se dijele samo na dobre i one koji to nisu

Evgenija i Nijad dobili vrijedne poklone od Zorana Maksimovića: Da radost praznika svi osjete

Vjernici pravoslavne vjeroispovijesti s prostora Goraždanske parohije svakog se blagdana okupljaju u crkvi Svetog Đorđa u Donjoj Sopotnici, gdje je uoči <a href="https://avaz.ba/tag/13222/bozic">Božića</a> naložen tradicionalni badnjak i služena svečana božićna liturgija. Božić je blagdan radosti, pa će biti i kuhanog vina i uštipaka, kažu nam vjernici. 
U goraždanskoj crkvi nekada je bila smještena i prva štamparija u BiH, pa ona, osim vjerskog, ima i mnogo širi značaj. Blagdani nas zbližavaju i okrepljuju, a Božić je blagdan radosti i veselja, kaže Mihajlo Andrić, paroh goraždanski.&nbsp;- Ovi praznici pomažu svakom vjerujućem, pa i nevjerujućem čovjeku, da ispuni bogomdanu obavezu, zbog koje je i došao na ovaj svijet, da iz dana u dan bude bolji i napreduje u vrlinama. Kao što svaki praznik, bilo ko da ga proslavlja, tako i ovaj u nama budi dobre namjere, pomaže nam da ispunimo tu obavezu i podstiče želju da budemo danas bolji nego jučer, a sutra bolji nego danas – kaže Andrić. 
U vrijeme praznika ljudi imaju više snage da zagrle sve druge ljude, dodaje Andrić, uputivši čestitke svim ljudima.&nbsp;

- Neka je srećan i Bogom blagosloven praznik Hristovog rođenja, mir Božiji, Hristos se rodi. U ovoj poruci sve je rečeno. Ko bude imao mira Božijeg, taj će imati i mira u sebi, sa svojim najbližima, u svom društvu, mir oko sebe, a ako čovjek ima mir u sebi, on je ostvario cilj ovog života. Da se ovim praznicima više družimo, da razmjenjujemo iskustva o događajima iz našeg života i da prepoznamo istinski da je jedan život i da ga trebamo proživjeti kako dolikuje čovjeku. Tada smo zaista ljudi. Nek je sretan praznik Hristovog rođenja onima koji ga slave, a i onima koji slave druge praznike, neka je srećno i Bogom blagoslovljeno i njima – kaže paroh goraždanski Mihajlo Andrić.Pravoslavna crkva danas prolazi kroz različita iskušenja, posebno u susjednoj Crnoj Gori.&nbsp;&nbsp;- Želim ono što bi svaki čovjek poželio u svome domu. Da nema svađa i razmirica, da nema dijeljenja, tako isto bih poželio svoj braći u Crnoj Gori, da ovaj praznik bude povod da brat zagrli brata. I da mu kaže: "Oprosti, brate", jer bez praštanja nama nema napretka ni zajedništva. Onaj ko ne zna da prašta, ne zna ni da voli. To bi bila moja, ali i iskrena želja Crkve pravoslavne. Da nema nikakvih nasilnih metoda, ni pokušaja da se nešto mijenja, već samo na osnovu dobre volje, razgovora i intelektualne moći koju nam je Bog svima dao – poručuje Andrić.

Ko bude imao mira Božijeg, taj će imati i mira u sebi, sa svojim najbližima, u svom društvu

Svaki praznik podstiče želju da danas budemo bolji nego jučer, a sutra bolji nego danas

<a href="https://avaz.ba/tag/67379/bisera-turkovic">Bisera Turković</a>, nedavno imenovana ministrica vanjskih poslova BiH, prva je žena na ovoj funkciji u historiji naše zemlje. Istovremeno, Turković je i prva dama izabrana na poziciju zamjenice predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, a bila je i prva bilateralna ambasadorica BiH izabrana 1993. godine.&nbsp; 
U intervjuu za „Dnevni avaz“ Turković govori o prioritetima vanjske politike naše zemlje, te da će analiza stanja u MVP-a koju je zatražila pokazati odakle će se krenuti sa sređivanjem situacije u ovom ministarstvu.

- Hrvatska narednih šest mjeseci predsjedava EU i smatram da je dobro da su završeni hrvatski predsjednički izbori, što će umanjiti bespotrebne političke tenzije i retorike te doprinijeti tome da se svi više okrenemo ozbiljnom radu i zahtjevima koje je EU postavila pred nas, a gdje i Hrvatska ima značajnu ulogu - kaže Turković.&nbsp; 

&nbsp;Hoće li nakon godine stagnacije i blokada biti teško vratiti BiH u fokus Brisela, odakle smo još u maju prošle godine dobili preporuke koje je neophodno provesti?

- Smjernicama vanjske politike BiH je jasno određeno da su naši prioriteti u ovom času euroatlantske integracije, a samim tim i naša pozicija u odnosu na NATO i Evropsku uniju (EU). Tu treba pojačati dinamiku rada. Imali smo nesreću da Vijeće ministara nije bilo formirano i da su neki procesi bili usporeni. Sad je tu situacija popravljena, ljudi su zauzeli pozicije u Vijeću ministara i pred nama su veliki zadaci.&nbsp;&nbsp;

Moramo raditi na provedbi mjera koje su dostavljene iz Evropske komisije, na tome se ozbiljno radi kada je NATO u pitanju i tu je situacija mnogo jasnija. Mi smo na dobrom putu da ubrzamo reformske procese i smatram da bi se ubrzo mogli pokazati i rezultati. Ne vidim razlog da se svi procesi ne ubrzaju.


Čemu ćete dati prioritet kada je u pitanju sređivanje stanja u Ministarstvu vanjskih poslova, o čemu je čak raspravljao i Parlament BiH?


- Ne bih se usudila davati neke precizne planove, niti stavove bez osnovne analize o tome dokle smo došli. Ta analiza se radi i kada sagledamo stvari, moći ćemo napraviti planove da vidimo šta je moguće i na čemu ćemo raditi naredne tri godine.


&nbsp;Šta biste prioritetno i prije nego što bude gotova ta analiza mijenjali u diplomatsko-konzularnim predstavništvima (DKP) BiH?&nbsp;

- Kroz svoj rad na ambasadorskim pozicijama i sama sam uočavala da je odnos diplomatsko-konzularnih predstavništava prema našim državljanima koji se nalaze van zemlje, najblaže rečeno, neprimjeren. To treba hitno promijeniti. Želja mi je da se stvori takav ambijent da se naši građani onog trenutka kada uđu u neki naš DKP osjećaju tako kao da stupaju na tlo BiH. Mi smo servis, nismo vlast, nismo moć i moramo, naravno uz poštivanje svih zakonskih ovlaštenja, biti ljubazni i na usluzi tim ljudima.

Je li moguće unaprijediti odnose sa susjedima, naročito s Hrvatskom i Srbijom, odakle u posljednje vrijeme dolazi neprimjerena retorika u vezi s BiH? 



- Mi nismo birali susjede, ni susjedi nisu birali nas. Jedno je činjenica i svaki pametan susjed i čovjek će znati da BiH ostaje tu gdje jeste i da ostaje nezavisna i suverena zemlja. Prema tome, s BiH je bolje sarađivati nego je napadati. Pa makar i retorikom i onu koja je sad aktuelna treba što prije prevazići. BiH treba saradnike, partnere i prijatelje. Mi ćemo ih imati, ali bismo voljeli da to budu oni koji su nam najbliži u regiji. Prosperitet na ovim prostorima može se postići samo kroz saradnju.&nbsp;


&nbsp;Ogroman mehanizam 




Proteklih godina bilo je situacija kada ministri vanjskih poslova nisu provodili stavove Predsjedništva BiH, kao organa zaduženog za kreiranje vanjske politike, nego su se kod nekih poteza rukovodili entitetskim odlukama.&nbsp;&nbsp;


- Mi ćemo apsolutno poštivati naloge Predsjedništva BiH, a isto tako računam da će Predsjedništvo uvažavati sugestije iz MVP-a. Zasigurno je nekima u ovom ministarstvu bilo lakše pobjeći nego se uhvatiti ukoštac s radom i organizacijom posla u ovom ministarstvu, koje je jedan ogroman mehanizam. Moj cilj je da MVP, koji broji oko 500 ljudi sa 56 DKP-a, prije svega stavim u funkciju ove zemlje.&nbsp;&nbsp;


&nbsp;Sve će biti podložno kontroli 



Mnoge je iznenadio podatak revizora da je bivši ministar vanjskih poslova za godinu na putovanja potrošio oko 1,6 miliona maraka. Hoćete li Vi toliko putovati?



- Mora se imati strategija putovanja. Bilo bi suludo putovati po svim pozivima koji stižu. Nemamo ni mogućnosti ni potrebe da se „skače“ na svaki poziv. Ali mora biti jasno ko su i šta prioriteti u kontaktima i kako graditi veze i prijateljstva na koje se možemo osloniti. Zbog obaveza u Vijeću ministara naravno da ću vagati je li neophodno da se baš ja odazovem svakom pozivu za putovanje ili će biti moguće i da me neko zamijeni. Najavljujem da će, generalno, sve biti podložno kontroli, pa i moja putovanja.



&nbsp;Primjedbe i sugestije



BiH je jedina zemlja u Evropi koja nema Zakon o vanjskim poslovima, iako je proteklih godina nekoliko prijedloga „kupilo prašinu“ u ladicama Predsjedništva BiH. Šta ćete raditi na tom planu?&nbsp;&nbsp; 


- Napravljeni su solidni temelji na izradi tog zakona, čak je kompletiran i jedan nacrt. Predložit ćemo Predsjedništvu da mi iz MVP-a zajedno s njima sagledamo taj nacrt i doradimo ga uz zajedničke primjedbe i sugestije kako bismo dobili zakonski okvir na osnovu kojeg će se raditi u ovom ministarstvu.

Smjernicama vanjske politike je jasno određeno da su naši prioriteti u ovom času euroatlantske integracije

Bisera Turković za "Avaz": Tenzije će nakon izbora u Hrvatskoj biti smanjene

Bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i jedan od osnivača Stranke za BiH Beriz Belkić u potpunosti se prije pet godina povukao iz političkog i javnog života. Belkić danas veći dio vremena provodi u Prači baveći se poljoprivredom, voćarstvom, uživajući sa suprugom Azrom u zasluženoj penziji.&nbsp;

- Godine, biologija... Jednostavno, počinjete osjećati da polako zaostajete, kaskate, da ne stižete, nemate više taj kapacitet. U mojoj situaciji se potrefilo da sam napunio i godine, a i 48 godina staža. Desilo se da su i u stranci neke stvari krenule nizbrdo, ali nije to bio razlog, naravno, nego je došlo vrijeme, a i zakoni ove države govore - 65 godina starosti ili 45 godina staža. Kockice su se posložile i odjedanput sam osvanuo slobodan – uz osmijeh nam govori Belkić.&nbsp; Dok razgovaramo u vikendici u idiličnom dijelu Prače ističe da danas ni najmanje ne žali zbog ovakve odluke. Naprotiv, u potpunosti se adaptirao na miran život u maloj općini Bosanskopodrinjskog kantona. Pojašnjava kako pripada generaciji koja je raspuste provodila kod deda i nana pa je i on cijeli život vezan za Praču, mjesto porijekla njegove rahmetli majke.
- Logično mi je bilo da vrijeme koje sada imam, provodim ovdje, jer volim i zemlju, i biljke. Držim i golubove, koje preko zime prebacim u Sarajevo radi vode i leda. Imam ozbiljnu zanimaciju ovdje, ali bogami, i obaveze, jer valja održavati, obrezati, poprskati, okopati, pođubriti 200 voćki. I sijem nešto, malo krompir, malo luk... – dodaje Belkić. 
Nakon dugogodišnjeg obavljanja najodgovornijih političkih dužnosti, bilo mu je važno pronaći nešto novo, što će ga činiti sretnim. Uz ptice, prirodu i baštu, vratio se u djetinjstvo te, uz pomoć agronoma iz Goražda, podigao voćnjak autohtonih sorti jabuka šarenike, cvjetače, zelenike, petrovače… 
Tražili su da se oberu, slože u gajbe i iz voćnjaka izvuku na cestu i sve to za 20 feninga po kilogramu.
- Ja to ne radim zato što mi treba nešto posebno. Najveći mi je problem kad dobro rodi, ne znam šta ću s tim. Jednom sam nekim prijateljima koji se bave proizvodnjom sokova, rekao da imam tonu jabuka. Tražili su da se oberu, slože u gajbe i iz voćnjaka izvuku na cestu, i to sve to za 20 feninga po kilogramu. I onda se ja pitam, šta mi očekujemo, da ljudi žive od toga, da žive na selima. Dok proizvede kilu krompira, on se slomi, daj ga okopaj, poprskaj, zagrni, povadi, i dobije pola marke – kaže Belkić.

Ljude koji opstaju na selima, smatra mađioničarima, ali im donekle i zavidi.&nbsp;&nbsp; - Mnogo su veseliji od onih koji imaju i previše. Oni se raduju i malim stvarima. Začas tu i pjesma padne, odoše u lov, začas oni okrenu i janje. Ja ne pamtim kad sam se ja tako radovao životu i društvu kao što ovi ljudi ovdje to znaju – dodaje.
Sjetan je dok gleda kako i Prača, poput mnogih manjih mjesta u BiH, ostaje prazna.
- Golim okom je vidljivo. Ja uvečer brojim svjetla, ujutro gledam iz koliko se dimnjaka dim pojavljuje i vidim da je to jedan proces. I onda razmišljaš, ta kataklizma, ta žestoka borba oko teritorija, da je genocid napravljen zbog teritorije… Evo pusto… Šta ćemo sad!? Tako je ovdje, ali i na Romaniji, Kupresu… – kaže Beriz Belkić.

Čudi se što danas svi u BiH očekuju kompromis političara, ali ga u momentu kad se on postigne, napadnu svim sredstvima. 
– S jedne strane jaučemo, cičimo i molimo, dajte, dogovorite se. Bilo ko, na bilo kom nivou da napravi kompromis, hiljadu upitnika, hiljadu uskličnika, dubioza i onda se stalno taj krug zatvara – kaže Belkić.

Bilo ga je sramota gledati ružne scene iz Narodne skupštine Republike Srpske, ali i česte nepromišljene izjave aktera na političkoj sceni i ističe kako bi za mentalno zdravlje ljudi bilo vrlo korisno da “svi pomalo smanje radio”. Ne vidi motiv koji bi ga naveo da se vrati u politički prostor. 
- Imao sam stalni strah da se ne obrukam, da ne pogriješim, jer valja izaći na ulicu. Ne daj, Bože, belaja, kakvih sukoba. Tada bih se svakako uključio. To sam radio i u prošlom ratu. Koliko mogu i što mogu, odmah bih radio. Sumnjam da će do toga doći, ali i ovo je jedna vrsta latentnog, prigušenog sukoba, koji može da bude gori od onog otvorenog. Ovo iscrpljuje ljude. Što je najgore, ljudi gube inicijativu, volju za stvaranjem i borbom, jer ih stalno ubijamo u pojam – kaže Beriz Belkić.

Podigao voćnjak autohtonih sorti jabuka šarenike, cvjetače, zelenike, petrovače…

Belkić na imanju u Prači: Volim i zemlju i biljke

"Avaz" na imanju Beriza Belkića: Bavim se poljoprivredom, imam voćke, golubove...

<a href="https://avaz.ba/tag/24075/sifet-podzic">Sifet Podžić</a>, ministar odbrane BiH, u intervjuu za „Dnevni avaz“ govorio je o <a href="https://avaz.ba/tag/123/nato">NATO</a> putu BiH, modernizaciji Oružanih snaga, te očekivanjima od novog saziva Vijeća ministara koje je pretposljednjeg dana prošle godine održalo svoju prvu sjednicu.&nbsp;- Teško je na osnovu jedne sjednice donijeti sud o budućem radu, mada, iskren ću biti,&nbsp;mnogo onog što nam je predsjedavajući saopćio meni se veoma svidjelo. Nadam se, ako istrajemo da se puno politike ne unosi na Vijeće ministara, da ćemo uspjeti nadoknaditi izgubljenu godinu. Prvi koraci su ohrabrujući.

&nbsp;Vi ste bili prvi načelnik Zajedničkog štaba Oružanih snaga kada su u to vrijeme tri vojske spojene u jednu, a bili ste i na čelu Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost Parlamenta BiH. Koliko će Vam pomoći ta iskustva na sadašnjoj poziciji?&nbsp;&nbsp;

- Poznajem stanje u Ministarstvu odbrane. Ima tu popriličnih izazova. Jedan od prvih je borba za budžet koji za MOBiH nije povećavan od 2010. godine, a troškovi su rasli. Cilj mi je da poboljšam status vojnika, podoficira i zaposlenika MO. Ljudi u OS su naš najveći resurs koji možemo ponuditi i NATO-u, a kakvo je trenutno stanje najbolje ilustrira primjer da smo u 2015. godini na pozicije po konkursima imali 13,4 aplikanta, a na posljednjem konkursu bilo ih je tek 2,2 po poziciji. Istovremeno, namjeravam uvesti racionalizaciju troškova i štednju u onim sektorima gdje sam već uočio velike izdatke.


&nbsp;Teme oko NATO puta i „Godišnjeg nacionalnog plana“ (ANP), koji je prerastao u „Program reformi“ i kao takav poslan je u Brisel, pratile su nas gotovo čitavu prošlu godinu. Kakav je Vaš stav o svemu ovome?

- Mi se moramo vratiti na neke realne stvari. Rezolucija 10.88 od decembra iz 1996. godine kaže da vojni dio Dejtonskog mirovnog sporazuma će provoditi NATO savez. Ta rezolucija nikada nije stavljena van snage i ona i danas važi. Ne treba se zanositi idejama da neće NATO nikad na Drinu, kako neki govore, pa NATO je već na Drini. I, kad smo radili Zakon o odbrani, tačno smo rekli i precizirali i tako je to regulirano u zakonu, da onoga dana kada BiH bude punopravna članica NATO saveza tada ćemo dići ruku da NATO savez, koji je sada u Butmiru, ode.&nbsp; 


&nbsp;Kakve će novosti „Program reformi“ donijeti u MOBiH? 



- Na osnovu „Programa reformi“, između ostalog, trebao bi se početi realizirati „Pregled odbrane“ iz 2016. godine. Taj dokument traži puno posla. A ono što mene veoma raduje je to da jedan od podakata „Pregleda odbrane“ podrazumijeva ulaganje u modernizaciju Oružanih snaga do 2027. godine u iznosu od oko 500 miliona KM.

&nbsp;Šta će biti s knjiženjem vojne imovine na državu? 




- Imam ozbiljnu namjeru uhvatiti se ukoštac s tim, prvenstveno s neperspektivnom imovinom, koja odvlači i puno novca iz budžeta i ljudskih resursa. Imamo otpor u RS kada je u pitanju knjiženje te imovine i morat ćemo raditi na tome jer i to je jedan od dodataka dokumenta koji je otišao u Brisel. Mi smo odmrznuli MAP i bez knjiženja tih lokacija, ali moramo to riješiti. Dakle, mi smo u MAP-u i svi koji ne vjeruju u to neka provjere na stranici NATO-a.

Nadam se, ako istrajemo da se puno politike ne unosi na Vijeće ministara, da ćemo uspjeti nadoknaditi izgubljenu godinu

Sifet Podžić za "Avaz": NATO je već na Drini, ne treba se niko zavaravati

Gost novog serijala "<a href="https://avaz.ba/tag/81128/kroz-spijunku">Kroz špijunku</a>" je mladi reper iz Sarajeva <a href="https://avaz.ba/tag/69561/inas">Inas Arnautović</a>.&nbsp;On nam je otvorio vrata svog doma, pokazao nam kolekciju tenisica, govorio o braći, kako zove Jalu Brata i Bubu Corellija, novoj pjesmi "High kao zmaj"...&nbsp;Demonstrirao nam je svoje kulinarske vještine, a pogledajte šta nam je to napravio u svojoj kuhinji te kako pleše, ali šta kaže o djevojkama.

Demonstrirao nam je svoje kulinarske vještine, a pogledajte šta nam je to napravio te kako pleše

Kroz špijunku / Inas: Nemam ozbiljnu vezu, imam više djevojaka

Vojin Mitrović, ministar prometa i komunikacija BiH koji je dužnost preuzeo početkom sedmice, u intervjuu za „Dnevni avaz“ istakao je da je optimista u pogledu rada i rezultata aktuelnog saziva državne vlade, te je izrazio očekivanje da će pri donošenju važnih odluka ekonomski interesi prevladati one političke.&nbsp; &nbsp; 
&nbsp;

Konačno je Vijeće ministara BiH počelo s radom, kakvi su Vaši utisci nakon prve sjednice?&nbsp; 
- Važno je da smo jednoglasnim usvajanjem svih tačaka dnevnog reda poslali poruku, prije svega građanima BiH, da ovo Vijeće ministara BiH može u ključnim odlukama da govori jednim glasom. Posebno je to bitno u kontekstu činjenice da su mnogi projekti posljednju godinu zakočeni, a sada smo počeli s radom upravo na realizaciji tih projekata. Mi moramo ekonomski interes staviti na prvo mjesto. Ekonomija spaja ljude i preduslov je za rješavanje mnogih pitanja. Politika tu treba biti podrška.

&nbsp;Koji će to infrastrukturni projekti biti prioritet u narednom periodu za Ministarstvo na čijem ste čelu?

- Koridor 5C, autoput Beograd - Sarajevo, projekti izgradnje graničnih prijelaza Svilaj i Bratunac – Ljubovija su veoma važni za BiH i skoro sva ova pitanja su već razmatrana na prvoj sjednici Vijeća ministara. Za neke od njih, poput dijela Koridora 5C kroz FBiH, već su na toj sjednici odobrena sredstva, a za GP Bratunac data je saglasnost za dodatna. Opredjeljenje sadašnjeg saziva Vijeća ministara jeste da se Koridor 5C što prije završi, a i ovi drugi projekti bitni su za povezivanje BiH sa susjednim zemljama. Mi u Ministarstvu ćemo dati maksimum u dijelu naših nadležnosti da svi ovi projekti što prije budu završeni. Projekat sanacije dionice puta Foča - Šćepan polje već ima prioritet u realizaciji u RS, a tako će biti i na nivou BiH. Mislim da su sredstva već obezbijeđena i da je pri kraju dogovor u vezi s potpisivanjem ugovora s Crnom Gorom. Ovaj projekat je veoma značajan za povezivanje BiH i Crne Gore.&nbsp;

&nbsp;Gdje je u Vašim razmišljanjima pokretanje željezničkog saobraćaja u BiH, koji gotovo i ne funkcionira?


- Imam informacije da su pokrenute određene inicijative za obnovu željezničke infrastrukture. Već postoje određeni pravci za koje su urađeni i projekti. Međutim, za stavljanje u funkciju željezničkog saobraćaja, za što se zalažem, potrebna nam je pomoć međunarodnih institucija. Radit ćemo intenzivno na tome.


&nbsp;U javnosti se pokušava minimizirati uspjeh BiH u pogledu preuzimanja kontrole nad bh. nebom. Kako Vi to komentirate?


- Mislim da određene politike imaju udio u stvaranju konfuzije i pogrešne percepcija da nije preuzeta kontrola nad nebom. To se, ustvari, odnosi na jedan mali dio „džepa“, tako ću ga nazvati, u Unsko-sanskom kantonu, gdje zbog tehničkih razloga imamo kontrolu neba koja je ostala u nadležnosti Hrvatske. Ali, javnost treba znati da BiH nema nikakve troškove po pitanju toga, nego je to prije svega tehničko pitanje.


&nbsp;&nbsp;

Autoput Beograd - Sarajevo, projekti izgradnje graničnih prijelaza Svilaj i Bratunac – Ljubovija su veoma važni za BiH

Vojin Mitrović, ministar prometa i komunikacija BiH

Vojin Mitrović za "Avaz": Koridor 5C je naš najveći prioritet

Vjekoslav Bevanda, ministar finansija i trezora BiH i zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH u intervjuu za „Dnevni avaz“ govorio je nakon prve sjednice državne vlade o jednoglasno usvojenim odlukama, o tek nedavno usvojenom budžetu za ovu godinu, ali i o očekivanjima kada će biti usvojen zakon o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2020. godinu.

- Već smo napravili konsultacije sa svim proračunskim korisnicima izuzev Predsjedništva BiH, koje nam nije uputilo zvaničan proračunski zahtjev. Mi smo to završili i čekali da se usvoji Globalni fiskalni okvir, to je u petak na Fiskalnom vijeću usvojeno. Proračun je projiciran na 996 miliona, uz izdvajanje od neizravnih poreza 780 miliona, to je 30 miliona više i to me čini zadovoljnim. Kao profesionalac i ministar volio bih da je taj proračun još veći.&nbsp; 
&nbsp;Kakvi zahtjevi stižu iz institucija kada je budžet u pitanju?

- Svako se bori za svoj resor, za svoju upravnu organizaciju, čini se da uvijek prenapuhaju svoje proračunske zahtjeve, a mi u Ministarstvu finansija zajedno odlučujemo šta je realno, pa to upućujemo Vijeću ministara. A onda to ide dalje na Predsjedništvo i Zastupnički dom.

&nbsp;Budžet za 2019. bio je uvećan za 16 miliona zbog povećanja toplog obroka i drugih prinadležnosti za policijske službenike na državnom nivou, ali to nisu mogli dobiti jer budžet nije bio usvojen. Hoće li se sada stvari promijeniti?


- Zakon o proračunu i Zakon o policiji je stupio na snagu i omogućit će se implementacija tog zakona.


Šta mislite o zahtjevima za povećanje plaća iz pojedinih sindikata na državnom nivou?

- Možda smo bili nepravedni, kad sam bio predsjedavajući Vijeća ministara kada smo povukli neke poteze koji se i sada osjećaju. Napravili smo jedini smanjenje plaća i posljedično je došlo da realno sada državni službenici, ne mislim samo na administraciju, nego na policajce, uposlenike Uprave za indirektno oporezivanje, Granične policije, vojnici, imaju najniže plaće u državi. Svaki drugi nivo ima više plaće. Mi imamo pritisak sindikata koji je, donekle, i opravdan. Nije logično da uniformirani policajac ima manja primanja nego što ima najniži nivo vlasti. I to treba popravljati. Nama je problem ograničenog proračunskog okvira, ali radimo sve što možemo i nastavit ćemo s tim.

&nbsp;Izmjene Zakona o PDV-u mnogi vežu s povećanjem te vrste poreza. Hoće li građani BiH ikada dočekati da imaju diferenciranu stopu poreza? 


- Nisam ja protiv diferencirane stope, ali ne mislim da će se povećanjem stope PDV-a povećati prihodi. Zakon o PDV-u neće biti, da tako kažem, odokativno donesen, i nisam pristalica licitacije i trgovanja stopom PDV-a. Zakon se usklađuje s evropskom direktivom. Preopasno je to pitanje i ono što je drugi dio priče nigdje u Evropi nema ovakvog odnosa direktnih i indirektnih poreza. Sustav indirektnog oporezivanja mora doživjeti veliko restrukturiranje i onda će ovaj regulativ koji se zove PDV biti pravedniji i bolji.


&nbsp;Gdje je rješenje dugogodišnjeg problema u vezi s raspodjelom sredstava između entiteta.


- Upravni odbor UIO koji je jedini nadležan za utvrđivanje koeficijenata i svega ostalog treba da se oslobodi političkih pritisaka i manipulacija jer ta situacija traje dvije i po godine i tu nema nikakve logike.

Predsjedništvo nam još nije uputilo proračunski zahtjev za 2020., a mi smo većinu svog posla uradili

Vjekoslav Bevanda: Zadovoljan novim sastavom Vijeća ministara BiH

Bevanda za "Avaz": Preopasno je licitirati stopom PDV-a

U novogodišnjem izdanju ekskluzivnog serijala "<a href="https://avaz.ba/tag/67312/dir-sa-memom">Đir sa Memom</a>" ugostili smo 14 pjevača regionalne muzičke scene. U điranju saznajte najzanimljivije detalje iz života novog pjevača grupe "<a href="https://avaz.ba/tag/5693/miligram">Miligram</a>", <a href="https://avaz.ba/tag/3968/sako-polumenta">Šako Polumenta</a> govori o aferi koja je obilježila dio njegove karijere. U nikad opuštenijem izdanju vidjet ćete <a href="https://avaz.ba/tag/1698/indira-levak">Indiru Levak</a> te čuti šta <a href="https://avaz.ba/tag/62933/kiki-lesendric">Kiki Lesendrić</a> misli o regionalnim političarima. Šta je isprovociralo <a href="https://avaz.ba/tag/3247/goca-trzan">Gocu Tržan</a>, kakvu poruku je <a href="https://avaz.ba/tag/5332/goga-sekulic">Goga Sekulić</a> poslala "ljubomornim kolegicama", šta je <a href="https://avaz.ba/tag/3467/ana-sevic">Ana Sević</a> hajrovala od razvoda, te kome je <a href="https://avaz.ba/tag/7023/sara-reljic">Sara Reljić</a> uzela nevinost, pogledajte u videu. <a href="https://avaz.ba/tag/42121/sajsi-mc">Sajsi MC</a>, <a href="https://avaz.ba/tag/6338/fatmir-sulejmani">Fatmir Sulejmani</a>, <a href="https://avaz.ba/tag/14384/fox">Fox</a>, <a href="https://avaz.ba/tag/37571/pireli">Pireli</a>, <a href="https://avaz.ba/tag/7508/bane-colak">Bane Čolak</a> i <a href="https://avaz.ba/tag/7508/bane-colak">Bora Santana</a> također su gosti novogodišnjeg đira. Igricu Avaz Twist Tower Climbing preuzmite:<a href="https://apps.apple.com/us/app/twist-tower/id1457673899?ls=1&amp;fbclid=IwAR2HNiULqPha5sJmdXO9KpY7Pi_yrNmrFpXgIEoUIRVSb52-pYSrgfHvEo4">Aplikaciju za iOS</a><a href="https://play.google.com/store/apps/details?id=ba.avaz.TowerClimbing&amp;fbclid=IwAR0A8jis_wzg3jFlsjbfIgdwJPkxSTGk7HXCLhWeAFQqLByxE02KWIjnJgo">Aplikaciju za Android</a>

Otkrili su najzanimljivije detalje, kao i najčuvanije tajne iz svog privatnog života

{Đir sa Memom} / Novogodišnje izdanje: Ljubav, prevare, razvodi, seks i droga na balkanskoj muzičkoj sceni

Predsjednik Saveza za bolju budućnost Fahrudin Radončić kazao je danas na novogodišnjoj pres-konferenciji da smatra kako su bh. patriote znale naći odgovor te da je formiranjem probosanskog bloka sa SDA i DF-om napravljena jedna čvrsta brana. 
- Ovdje ću nabrojati vrlo kratko najvažnije stvari koje su po nama bile važne za BiH i region.
&nbsp;Mislim da SBB značajnom snagom participirao u nečemu što se zove odbrana stabilnosti, suvereniteta i sigurnosti Bosne i Hercegovine.&nbsp;&nbsp;Svjedoci smo da se u regionu u neposrednom okruženju javljaju neke hegemonističke sile za koje smo mislili da će ostati trajno u prošlosti. Nažalost, one nisu nestale, one potajno ili više javno žive. Mislim da su bh. patriote znale da nađu odgovor i da smo formiranjem probosanskog bloka sa SDA i DF-om napravili jednu čvrstu branu. govorimo o budućoj vlasti da bih sve te izazove dočeka stabilnija i jača.&nbsp;Naravno, kad ovo kažem, računam i na patriotizam SDP-a i drugih političkih projekata koje mi jako poštujemo, a koji su se našli u opoziciji. Nemam dileme da li je njihov patriotizam veći ili manji od našeg i mislim da je jednak kao i naš. Vjerujem da je upravo to snaga BiH - kazao je Radončić.

Kao najveći uspjeh u godini koja je na odlasku Radončić je naveo usvajanje Programa reformi.

- To je dokument ili akt, neka ga zove kako ko hoće, koji je snažno otvorio nastavak puta Bosni i Hercegovini prema euroatlantskim integracijama. Mislim da slobodno mogu reći, u svoje i u ime SBB-a, ali i kompletnog bošnjačkog političkog korpusa, da NATO put za nas i BiH nema alternative. Kada ćemo postati članica NATO saveza, zavisi od mnogo činilaca i mi tu možemo biti samo dobri participanti, da vrlo sistematično i odgovorno ispunjavamo preduvjete da se to dogodi. Ti preduvjeti nisu samo stvar našeg eventualnog prijema u NATO pakt, kada tome dođe vrijeme, nego podižemo standarde u svim segmentima života BiH - istaknuo je predsjednik SBB-a.

Naglasio je da je koalicija SDA, DF-a i SBB-a napravila veliki rezultat.

- Mislim da treba cijeniti ono što se postiglo dogovorom predsjednika SDA i drugih stranaka, i što je važnije, ono što se postiglo u Predsjedništvu BiH, da se Briselu uputi Program reformi. Možemo s razlogom hvaliti gospodina Šefika Džaferovića i Željka Komšića, da su tu bili vrlo uporni i istrajni, ali treba pohvaliti i to da je gospodin Dodik, uz medijaciju zemalja Kvinte, predvođen ambasadorom SAD u BiH, pristao na taj dokument koji je snažno omogućio BiH i stabilizaciju unutrašnjih prilika i korake koje svi priželjkujemo. Stoga mislim da i one scene tuče, svađe i fizički konflikti u parlamentu Republike Srpske nas u strateškom smislu ne trebaju mnogo zanimati. Nas zanima poenta svega, da smo usvojili Program reformi i da je on otišao tamo gdje treba - potcrtava Radončić.

Uspjehom u 2019. godini Radončić je ocijenio rad JP "Autoceste" FBiH.&nbsp;- Nažalost, nije ih bilo u ekonomskom planu, ali "Autoceste FBiH" napravile su odlične predispozicije te su mnogi tenderi riješeni, te da će BiH, odnosno Federacija iduće godine biti zaista jedno veliko gradilište. Od ovih političkih tema, kojima je prošla godina obilovala, mogao bi se napraviti cijeli roman, ali danas vas ne bih time opterećivao. Hoću da kažem da je SBB svojom medijatorskom ulogom, snagom dijaloga i kompromisima bio poželjan partner za sve u vladajućoj koaliciji, i ne samo njoj. Mislim da smo u tom smislu pokazali vitalnost državotvornog projekta. Znate i sami, na prošlogodišnjoj novogodišnjoj konferenciji morali smo se braniti od nekih teza, da li smo izdajnici, da li smo "četnici", jesmo li "šćepe", za koga radimo, a onda smo jednom principijelnom i mudrom politikom, ali i spoznajom naših političkih partnera da njihove riječi nisu bile korektne, došli u poziciju da nas ti isti ljudi, isti politički projekti proglase onim što mi jesmo oduvijek bili, a to je probosanska snaga, i kao takvi smo jako potrebni svima. Potpuno odgovorno vam kažem, mogla se ova vlast i na državnom i federalnom nivou napraviti bez SBB-a, bilo je matematike, ali nije bilo političke logike. Zašto? Jer je SBB sa svojom politikom tolerancije, mudrosti, pregovaranja, ali i principijelnosti postao u vlasti potrebniji drugima nego možda čak i nama samima. Nastavljat ćemo da gradimo partnerski odnos sa svima, da razgovaramo, da izbjegavamo izolaciju i ono što je naš uvaženi reis-u-ulema rekao, a mi to govorimo već 10 godina, samoizolaciju, jer je najopasnija stvar za Bošnjake samoizolacija. Mi moramo da razgovaramo sa svima i da čujemo sve argumente, a na nama je, naravno, šta ćemo od toga procijeniti realnim i ispravnim - istaknuo je Radončić.Ali nećemo ići ni u kakvu samoizolaciju, rekao je Radončić, navodeći kako smatra da budućnost BiH nije u majorizaciji, hegemonizaciji brojnijih nad manjim.&nbsp;- Ne treba niko da se boji na državnom nivou, kao što se ne bismo ni mi trebali bojati kada su neki kantoni u pitanju, a to se dešava. Ne smijemo, također, dozvoliti da manjina diktira većinu. Jedini izlaz iz ove tri, četiri zaista važne dileme je kompromis. Moramo naći kompromis da, zajedno sa Srbima, Hrvatima, ali i ostalima, takva je dejtonska struktura BiH, nađemo izlaz iz ove situacije u kojoj se mnogi ne osjećaju najsigurnije - rekao je Radončić.&nbsp;

Govoreći o migrantskoj krizi, lider SBB-a je naveo i da je to "bolna tačka već dvije godine".&nbsp;- Rekao sam da je to planetarni proces. Imate najviše migranata iz Pakistana, koji broji 87 miliona stanovnika, imaju od 80 do 100 bojevih glava i kada ti ljudi krenu prema nama, prvo prođu kroz zemlje&nbsp;Evropske unije, Grčku, koja ih pusti i onda ih zadrži ovdje kod nas, da bi se zaustavili na granici EU prema Hrvatskoj.&nbsp;Ja ću se truditi da, uz pomoć novog Vijeća ministara, koje cijenim jako kompetentnim, napravimo novu strategiju, da se mi ne branimo od migrantske krize na Baščaršiji, u Tuzli ili u Mostaru i Krajini, nego da se to radi na granicama BiH. Moramo imati human odnos prema tim ljudima, ali ne na štetu naših građana, da naša djeca, naši ljudi ne smiju izaći u 10 sati navečer u strahu da će im se nešto dogoditi - rekao je Radončić, te dodao:&nbsp;&nbsp;- Ako druge zemlje imaju pravo, a vi ste vidjeli da to radi predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, gospodin Tramp (Donald, op.a.), da podižu žičane ograde, podižu barikade, mislim da BiH treba učiniti sve da na što humaniji način obeshrabri toliko masovan dolazak u našu zemlju. 
Neću da plašim javnost, ali znajte, to bi bila velika kataklizma, ako bi Turska, ne daj Bože, pustila rijeku od tri, četiri miliona migranata da preko BiH krene ka zapadnoj Evropi. Morat će neko, i kada su u pitanju naši prijatelji Evropljani, da kaže da ovaj način, kako su oni do sada pomagali rješavanje migrantske krize, nije efikasan - poručio je Radončić.&nbsp;Istakao je kako se u Ministarstvo mora vratiti dijalog te da se moraju voditi intenzivni razgovori s adekvatnim institucijama Srbije, Crne Gore, Hrvatske.&nbsp;- Do sada se tu igrao jedan ping-pong ko će kome vratiti te ljude, to treba da prestane i u tom smislu se mogu očekivati neke vrlo konstruktivne inicijative s naše strane - rekao je Radončić.&nbsp;

Kada je riječ o stanju u Sarajevskom kantonu, predsjednik SBB-a je kazao kako su šestorki dali godinu da napravi ekonomski rezultat, ali da ga oni nisu napravili.&nbsp;- Imali ste šarmantne populističke izjave i na kraju ste imali podatak iz Istinomjera da od 300 obećanih mjera te vlade nije izvršeno 11, 12. Pojedinci u toj vladi su se ponašali kao da su na čelu nekih privatnih begovata, dijelili su po 600 hiljada maraka budžetskog novca kome su htjeli. Ponašali su se kao da su istovremeno i premijer i predsjednik Skupštine i nije stvar u tome, to bi se dalo još i trpjeti, ne može SBB biti toljaga da se neki ljudi frakcijski obračunavaju sa svojim bivšim kolegama iz bivše stranke na način da ćemo mi u to biti involvirani. Jesmo da se promijene kadrovske posade, jesmo bili da se novim ljudima da šansa, ali nismo bili za to da jučer i danas, na početku skijaške sezone, na Bjelašnici ne rade sredstva koja dovode turiste, a na Jahorini, gdje mi treba da se takmičimo u dobrim stvarima, sve teče kao po loju - rekao je Radončić.&nbsp;Naveo je i kako se neće igrati toga je li to reformska vlada ili nije.&nbsp;- Gospodin Konaković, koji koristi teške riječi, a kada god koristite teške riječi, znajte da imate slabe argumente. Osam godina je vladao u Sarajevu. Mi, kao nova parlamentarna većina, i SBB koji mu je dao šansu, više mu ne damo priliku. Previše je da za osam godina niste u stanju da napravite jedan metar ulice - istakao je predsjednik SBB-a.&nbsp;Govorio je lider SBB-a o olimpijskoj ljepotici Bjelašnici i problemima u turizmu, odnosno o stvarima koje je Vlada KS ostavlja u haosu.- Bjelašnica je u kolapsu, a znate li šta to znači, da je naš turizam i prihod od tog turizma mrtav i da nam se onda drže lekcije uz pomoć nekih centara kao da je to bila megauspješna vlada kojoj je neko uzeo šansu. Nismo mi njoj uzeli šansu, ona je sebi sama uzela šansu. 
Što se tiče SBB-a, mi smo zaista kao politička stranka pokazali da nismo rahmetlije, kako su nas predstavljali prije godinu. Pokazali smo da smo vrlo sposoban politički projekt, da imamo svoju politiku i da je ta politika valorizirana prvenstveno od naših političkih partnera, pa i rivala - rekao je Radončić.

Na kraju svog govora upoznao je javnost o unutarstranačkim aktivnostima koje očekuju SBB.&nbsp;- Sada imamo unutarstranačke aktivnosti i nama su sale pune, mijenjaju se članovi općinskih odbora i predsjednici. Tu je 500-600 ljudi i to javnost ne vidi, ali to pokazuje da SBB jednostavno ima bazu i ta baza mora pokazati snagu u ovim pripremama, ne za buduće lokalne izbore. To će se svakako raditi, a ne da preuzme odgovornost u narednih 10-ak godina. Ja sam to negdje rekao, neću dozvoliti da SBB mojim odlaskom u političku ili neku drugu penziju nestane, kao što su nestale neke druge političke stranke. SBB se mora razvijati i institucionalno jačati. Također, SBB mora učiti iz svojih političkih i kadrovskih grešaka. Ja vam uvijek kažem, potpuno direktno, SBB više neće praviti političke greške, da na prava mjesta, ponekad, srećom, naglašavam ponekad, postavlja pogrešne ljude. Morat će neki da odu da bi ustupili mjesto mlađima i onima koji su tu duže od njih. Imali smo moju dekoncentraciju, montirani politički proces i nisam radio u punom kapacitetu posao predsjednika. Sada ću ga raditi. I koncentracija svih nas treba biti na kadrovskoj politici. Nama Kongres slijedi, nadam se u aprilu, i to je vrijeme da naši stari članovi, osnivači, naši mladi ljudi, novi članovi, dobiju svoju priliku. A vidjet ćemo da prilikom popunjavanja novih pozicija koje nam pripadnu sada, na bazi novih kadrovskih podjela, dajemo šansu da baza radi na uključivanju novih članova, a ne pojedinaca, koji su, pod znacima navoda, bliski sa mnom.&nbsp;Želim da vam čestitam Novu godinu, mnogo uspjeha u privatnom i profesionalnom životu - zaključio je Radončić.

Treba cijeniti ono što se postiglo dogovorom predsjednika SDA i drugih stranaka, i što je važnije, ono što se postiglo u Predsjedništvu BiH, da se Briselu uputi Program reformi

S današnje novogodišnje konferencije za novinare

Radončić: SBB je medijatorskom ulogom, snagom dijaloga i kompromisima bio poželjan partner za sve stranke

Novi saziv <a href="https://avaz.ba/tag/2045/vijece-ministara-bih">Vijeća ministara Bosne i Hercegovine</a> održao je danas prvu sjednicu na kojoj je donesena odluka o zaključivanju ugovora za finansiranje izgradnje Koridora 5C u vrijednosti od 140 miliona eura. Riječ je o sporazumu koji BiH potpisuje sa Evropskom investicionom bankom, a namijenjen je izgradnji&nbsp; tzv. srednjeg dijela Koridora, odnosno dionica Poprikuše - Nemila i Tarčin - Ivan. - Odluka se upućuje dalje u proceduru Predsjedništvu BiH, a ovaj sporazum sa EIB-om potpisat će Vjekoslav Bevanda, ministar finansija i trezora. Donijeli smo i odluku o privremenom finansiranju institucija za prva tri mjeseca ove godine u iznosu od 241 milion i 500 hiljada, do trenutka dok ne usvojimo budžet za 2020. godinu - rekao je Zoran Tegeltija, predsjedavajući Vijeća ministara BiH. Na današnjoj sjednici donesena je i odluka o odobravanju sredstava za izgradnju graničnog prijelaza Bratunac - Ljubovija u iznosu od 14,5 miliona KM.- Na taj način stvorene su pretpostavke da UIO zaključi ugovor o izgradnji ovog prijelaza na osnovu tendera koji su provedeni, a kada je u pitanju granični prijelaz Svilaj, donesena je odluka da se zadužuje UIOBiH da u okviru odobrenih sredstava započne radove na izgradnji GP Svilaj - Donji Svilaj. To su sredstva koja su ranije osigurana iz budžeta i dio grant sredstava koje je osigurala EU i EIB i obaveza je da se u narednom periodu osigura dodatnih 7 miliona KM, koliko je potrebno da bi se završio GP Svilaj - Donji Svilaj - pojasnio je Tegeltija.

Na današnjoj sjednici donesena je i odluka u vezi s dostavljanjem materijala u Vijeće ministara BiH. - U Sekretarijatu Vijeća ministara BiH ima više od 300 materijala koji se po različitim osnovama tamo nalaze. Neki od tih materijala su još iz 2016. godine, 2017., 2018., dominantno su materijali iz 2019. godine. Zadužili smo generalnog sekretara da sva ministarstva i sve one upravne organizacije i svi koji su predlagači materijala da ih obavijesti i da se u roku od 15 dana izjasne da li ostaju kod predloženih materijala ili ne, odnosno koje materijale žele da povuku s dnevnog reda - rekao je Tegeltija. On je naveo kako se u Sekretarijatu nalaze i materijali za koje "nema smisla da se usvajaju u 2020. godini, jer tretiraju periode od prije dvije ili tri godine".- Donijeli smo i odluku o potrebi otvaranja za javnost sjednica Vijeća ministara BiH. Naše je opredjeljenje da sjednice Vijeća ministara BiH budu otvorene za javnost. Mi u ovom trenutku nemamo ni tehničke ni proceduralne mogućnosti da otvorimo sjednice za javnost, ali smo donijeli odluku da to radimo. Zadužili smo generalni sekretarijat da najduže u roku od 60 dana ponudi tehničko rješenje i da ponudi najbolje prakse vezano za otvaranje sjednica kako to izgleda u našem regionu i naravno evropskim praksama. Mislim da će otvaranje sjednica za javnost od najveće koristi biti našim građanima - rekao je Tegeltija.

Vijeće ministara BiH donijelo i odluku da se broj materijala koje predlagači dostavljaju u sekretarijat smanji sa 27 na 12. Kako je istakao Tegeltija, neracionalno je dostavljati 27 primjeraka. - To je jako skupo, ogrnomna je potrošnja papira, tonera štampača i tome slično. S ciljem da dođemo do situacije da se samo jedan primjerak dostavlja,a da se ostalo radi delektronski. Siguran sam da ćemo po jednoj sjednici imati manje sigurno neke desetine hiljada štampanih materijala.

Odobrena sredstava za izgradnju GP Bratunac - Ljubovija u iznosu od 14,5 miliona KM

Vijeće ministara BiH donijelo niz odluka: Otkočena sredstva za Koridor 5C i granične prijelaze

U Sarajevu je održana novogodišnja pres-konferencija <a href="https://avaz.ba/tag/217/sda">Stranke demokratske akcije</a> na kojoj su sublimirani rezultati u godini na izmaku.
Članovima stranke, gostima i novinarima obratio se lider SDA Bakir Izetbegović. 
Njegov govor prenosimo u cijelosti:Cijenjeni predstavnici medija, dragi prijatelji, dame i gospodo – Esselamu alejkum i dobro jutro!
Dobro došli na tradicionalnu novogodišnju pres-konferenciju Stranke demokratske akcije. Hvala vam što ste se odazvali u ovom broju.
Napravit ću uobičajeno, kratko podsjećanje i osvrt na bitne procese i događaje koji su obilježili godinu koja se završava, kao uvod za pitanja novinara na koja ću rado pokušati da odgovorim.
Ako bi u jednoj rečenici trebalo opisati godinu koja je na izmaku, moglo bi se reći da je to bila godina zastoja, kriza i blokada. Jer, na kraju 2019. nalazimo se na pozicijama koje smo trebali osigurati na samom početku godine, u januaru. Napravili smo krug i vratili se na početak.
Međutim, taj krug nismo prošli bez razloga, niti je 2019. godina protraćena uzalud, bez rezultata. Nju nisu, kako se kolokvijalno kaže, „pojeli skakavci“.

Ovo je bila godina u kojoj je odbranjen ustavnopravni poredak Bosne i Hercegovine, odbranjena je vladavina zakona, odbranjeni su strateški ciljevi integriranja BiH u Evropsku uniju i NATO savez. Odbranjen je i bazični demokratski princip poštovanja volje birača u sklapanju postizbornih koalicija. Sve navedeno je bilo napadnuto i dovedeno u pitanje. Vratili smo se na tačku na kojoj smo bili na početku 2019., ali smo stvari i odnose ovaj put postavili na pravi način, resetirali postavke, vratili ih na ispravan kolosijek.
Mukotrpna politička i psihološka bitka nije izgubljena.

Bilo je raznovrsnih napada na BiH, na njene institucije, na istinu o njenoj prošlosti, ali u osnovi svih ovih napada je bio pokušaj da se volja entiteta nametne državi. Krenulo je s pokušajem unošenja entitetske zastave u sale Predsjedništva BiH, nastavilo se sa neustavnom proslavom dana RS, četnici su se postrojavali u Višegradu i pjevali prijeteće pjesme, crtale su se karte „velike Srbije“, uvodili rezervni sastavi policije RS naoružani vojnim naoružanjem, donosile odluke kojima NSRS pokušava voditi politiku koja je u nadležnosti države – odlukama o vojnoj neutralnosti i zaustavljanju NATO integracijskih procesa BiH.&nbsp;Blokirani su formiranje i rad PSBiH, zaustavljeno je imenovanje delegacije BiH pri Vijeću Evrope, sve s ciljem da se ovakvim ultimatumima patriotski politički blok, predvođen sa SDA, prisili na ustupke koji bi vodili demontiranju ustavnopravnog sistema u zemlji i rušenju vladavine zakona. Strateški principi kojima se pokušava pravno utemeljiti supremacija entiteta nad državom su sadržani u zaključcima GO SNSD-a iz septembra te u Deklaraciji NSRS iz oktobra 2019. Njima se proklamira „pravo na samoopredjeljenje“, odnosno otcjepljenje, RS se pokušava pozicionirati kao nosilac suvereniteta, entitet-država koji je postojao prije formiranja dejtonske BiH i čijom voljom je nastala BiH. Traži se ukidanje Bonskih ovlasti i odlazak OHR, traži se poništavanje ranijih odluka kojim je ojačana država kroz prijenos nadležnosti. Podriva se pozicija ustavnog suda i pravosudnog sistema na državnom nivou itd.&nbsp;Kroz cijelu 2019. svjedočili smo najdirektnijim i najopasnijim napadima na stabilnost i suverenitet BiH od vremena potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Suprotstavili smo se stvaranjem patriotskog političkog bloka, čiji temelj je od početka bio predsjednički dvojac Džaferović - Komšić, te intenzivnom saradnjom sa predstavnicima međunarodne zajednice.

PIC i OHR su se konačno pokrenuli, barem na verbalnom nivou. Njihovo višegodišnje toleriranje neupitnih antidejtonskih djelatnosti, neustavnih referenduma, negiranja genocida i dodjela odlikovanja osuđenim ratnim zločincima, u velikoj mjeri je ohrabrilo bujanje separatističkih tendencija.&nbsp;
Stvari se, izgleda, mijenjaju. Odlučne reakcije na Deklaraciju NSRS, jasan izvještaj visokog predstavnika Vijeću sigurnosti UN-a, u kom je precizno rečeno ko pravi probleme u BiH, kao i njegova izjava da razmatra nametanje zakona o zabrani negiranja genocida, bude nadu da će PIC i OHR u budućnosti konkretnije raditi posao na koji ih obavezuje Aneks 10. Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Misija Evropske Unije u BiH i ambasadori Kvinte, predvođeni ambasadorom SAD, pružili su nam najkonkretniju podršku i pomogli iznalaženju rješenja po pitanju odnosa i saradnje BiH i NATO-a. Sporazum koji smo, uz medijaciju ambasadora EU, petog avgusta potpisali Dragan Čović, Milorad Dodik i ja, definirao je prioritete u djelovanju budućeg Vijeća ministara i trasirao rješenje za odnos BiH sa NATO savezom. Prihvaćen je princip poštovanja i provođenja relevantnih zakona i strategija kada su u pitanju integracijski procesi – EU i NATO. Dakle, potvrđen je princip vladavine zakona u Bosni i Hercegovini. Pregovori u Predsjedništvu BiH, bazirani na ovim principima, uz prisustvo i medijaciju predstavnika zemalja tzv. Kvinte, nastavljeni su u sljedećih nekoliko mjeseci i ishodili su rješenjem prihvatljivim za sve strane.&nbsp;

Rješenje nije prihvatljivo jedino za dvije opozicije – onu u RS i onu u Federaciji BiH. U RS su optužbe za izdaju i predaju dovele do fizičkih obračuna. Ove dvije opozicije tvrde dijametralno suprotne stvari, anuliraju argumente jedne drugih i time potvrđuju da je postignut valjan balans i kompromis.


Pa šta je, ustvari, taj valjani kompromis? Je li to ANP, je li to aktivacija MAP-a? Ili nije?&nbsp;

Dakle – to je modifikacija ANP-a s kojom su zadovoljni članovi Predsjedništva BiH, zadovoljni ambasadori Kvinte predvođeni sa SAD, zadovoljan NATO štab u Briselu. Zadovoljni građani BiH, kojima je preko glave krize i napetosti u zemlji.


BiH se od 2009. nalazi u okviru saradnje sa NATO-om koji se zove MAP – odnosno Akcioni plan za članstvo. Dakle, već 10 godina smo u MAP-u. Taj plan nije bio aktiviran zbog tzv. Talinskog uvjeta. Prošle godine NATO je odustao od ovog uvjeta i u decembru 2018. pozvao BiH da preda svoj prvi ANP – Godišnji nacionalni program. Na bazi ovog poziva izrađen je ANP od Komisije za saradnju sa NATO-om, poslan u prednacrtu od Vijeća ministara u Brisel i prihvaćen bez primjedbi NATO štaba. A zatim su krenula poznata politička prepucavanja, blokade, entitetske odluke o vojnoj neutralnosti, optužbe za izdaju. Kroz mukotrpan proces Program je modificiran, malo u sadržaju, nešto više u nazivu – i usvojen. Sad se zove Program reformi. Nije nazvan "Godišnjim", ali je u tekstu definirano je da se odnosi na period novembar 2019. – novembar 2020.&nbsp;

I ovdje ću stati. Pametnom dovoljno!&nbsp;

<h2>Ne možemo ignorirati postojanje snažnog bloka građanskih stranaka </h2>

Kada je u pitanju politička borba koja je izazvala cjelogodišnju krizu i blokadu, pozicije srpskih i bošnjačko-bosanskih političara su bile jasne, pozicija HDZ-a i HNS-a je bila ambivalentna. HDZ je snažno podržavao NATO i evropski put BiH, ali se nije suprotstavljao SNSD-u kada je pokušavao zaustaviti taj put i rušiti evropske principe i standarde u funkcioniranju države Bosne i Hercegovine. HDZ je od početka čvrsto stajao na stanovištu da se ničim ne treba uvjetovati formiranje vlasti, ali se to odnosilo samo na državni nivo vlasti, gdje je to odgovaralo SNSD-u. HDZ već 14 mjeseci koči formiranje nove strukture vlasti na nivou Federacije BiH i uvjetuje to usvajanjem izmjena Izbornog zakona po njihovom modelu. SDA je kroz čitavu 2019. uporno pozivala hrvatske partnere da se prestane s neutemeljenim vezivanjem uspostave federalnog nivoa vlasti sa izmjenama zakona koji je u nadležnosti Parlamenta BiH. Ponovit ću to i danas i dodati – blokiranje i ignoriranje volje birača je nedopustiva stvar i nastavak ovakvog odnosa neće biti od pomoći u iznalaženju rješenja. Potrebna nam je relaksacija odnosa, uspostava povjerenja, a ne ultimatumi.
Ne možemo ignorirati postojanje snažnog bloka građanskih stranaka u BiH te birača koje se ne žele svrstati u tronacionalnu podjelu. Njihovo pravo je podržano nizom presuda Evropskog suda za ljudska prava i Mišljenjem Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u Evropskoj uniji. HDZ treba prihvatiti postojanje građanski opredijeljenih Bosanaca i Hercegovaca, prestati sa pokušajima da se oni uguraju u neku bošnjačku kvotu i popraviti odnose s njihovim predstavnicima. Ovo je jedini put, živimo zajedno i uzalud se pretvarati da jedni druge ne vidimo.&nbsp;&nbsp;Postavlja se pitanje – da li ovakav pristup može dati brz rezultat? Je li moguće postići balans između građanskog i etničkog principa, između naoko nepomirljivih stavova i zahtjeva ljevičara koje u poziciji u ovom času predstavlja DF i stavova HDZ-a? Cijenim da su šanse veće nego što se to da zaključiti iz javno iznesenih stavova i uvriježene percepcije. Imao sam niz razgovora sa predstavnicima obiju strana i gajim optimizam. Umjereni optimizam.
Vrijeme je da se u Mostaru dese izbori i SDA je spremna učestvovati u intenzivnim pregovorima na ovu temu. Ali nije spremna mostarske Bošnjake prisiljavati da prihvate rješenja koja im ne odgovaraju. Dosta je bilo sile i prisile prema ovim ljudima. Njihov grad je srušen, njihov most je srušen, njihova politička pozicija je ukidanjem općina i pozicije dogradonačelnika degradirana, urušena. Ovu degradaciju su učinili predstavnici međunarodne zajednice, tako da očekujemo i njihov jači angažman, trebaju popraviti stvari koje su pokvarili.&nbsp;

Kroz čitavu proteklu godinu vodila se borba za očuvanje istine o ratnim događanjima, protiv relativizacije i izjednačavanja strana. Prihvatanje presuda i istine o ratnim zbivanjima bi očigledno oduzelo snagu separatističkim i nacionalističkim projektima koji ponovo dižu glavu. Pravomoćna presuda Radovanu Karadžiću, kojom je osuđen na doživotnu robiju, kao i ranije presude Mladiću, Prliću, Praljku, trebale su voditi otrežnjenju, kajanju, katarzi. To se, nažalost, nije desilo. Umjesto toga smo dobili SNSD-ove i HNS-ove deklaracije kojima se odbacuju presude UN-ovog Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju, nastavilo se s negiranjem genocida, Vlada RS je formirala vlastitu komisiju za „istinu o Srebrenici“, Sveučilište u Zagrebu je organiziralo predavanje osuđenog ratnog zločinca Darija Kordića, u Banjoj Luci je otkrivena bista ratnom zločincu Nikoli Koljeviću, predsjednica Hrvatske je odala počast presuđenom ratnom zločincu Praljku.



Relativizaciji istine su se u 2019. pridružili i oni od kojih to nikako nismo očekivali. Nakon Emira Kusturice i Dževada Galijaševića, koji su mentore našli i preselili se u Srbiju i Republiku Srpsku, izdaji se priključila i TVSA, odnosno Uprava televizije, koju je imenovala Vlada Kantona Sarajevo. Jedanaestog jula 2019., dok smo ispraćali kosti ubijenih Srebreničana na njihovom putu ka mezarju u Potočarima, sarajevska televizija nam je servirala film kojim se dovodi u pitanje presuda Haškog tribunala i krivica prvooptuženog, generala Krstića! Kada pritisak dugo traje, dio ljudi počne sam sebe optuživati za nesreću koju su im drugi nanijeli. To je sindrom koji nije nepoznat. Ali takva autodestruktivna grupa ljudi ne smije imati vlast i medije u rukama!&nbsp;&nbsp;


To je jedan od glavnih razloga za smjenu Kantonalne vlade, koju je vodio dvojac Konaković - Forto.



Napad na istinu i odbrana istine o bosanskoj tragediji se dešavala diljem svijeta tokom 2019. godine. Dodjela Nobelove nagrade Peteru Handkeu, koji je sve vrijeme dosljedno podržavao režim Slobodana Miloševića i negirao genocid i zločine, nije se desila slučajno i u neznanju. Izraz je to rastuće islamofobije u Evropi koja zahvata i Bošnjake i njihovu borbu za opstanak. Ali, daleko je jača podrška i empatija prema žrtvama koja s godinama raste. Velika Britanija srebreničku tragediju pamti i obilježava kao vlastitu, Predstavnički dom Kongresa SAD je u julu zauzeo veoma jasne stavove o ratnim, ali i trenutačnim zbivanjima i odnosima u BiH i na Balkanu, belgijski parlament je zakonski sankcionirao negiranje genocida u Srebrenici i Ruandi, Evropska Komisija među prioritete kojima se uslovljava napredak BiH i Srbije ka članstvu u EU uvrstila napredak procesa pomirenja, razvoj dobrosusjedskih odnosa i prihvatanje presuda Haških sudova.&nbsp;

<h2>Presude domaćih i međunarodnih sudova će se morati provesti</h2>

Presude domaćih i međunarodnih sudova će se morati provesti. Uzalud se odupirati. Tri bitne su izrečene tokom 2019. – Ustavni sud je definitivno potvrdio da 9. januar ne može biti dan Republike Srpske; Evropski sud za ljudska prava je presudio da crkva bespravno izgrađena na zemljištu Fate Orlović u Konjević-Polju mora biti uklonjena i, jedno pozitivno iznenađenje – Vrhovni sud Republike Srpske je naložio uvođenje nacionalne grupe predmeta, uključujući i bosanski jezik u nastavni proces Osnovne škole u Kotor-Varoši. Presudom je konstatirano da su vlasti RS vršile diskriminaciju nad djecom Osnovne škole "Vrbanjci". 
Kroz čitavu proteklu godinu je trajala borba SDA za potvrdu osnovnog demokratskog principa po kom se vlast treba uspostaviti poštujući izbornu volju birača. SDA, izborni pobjednik na državnom nivou, na nivou Federacije BiH i u svim kantonima sa bošnjačkom većinom, osim Tuzlanskog kantona, postizbornim se inženjeringom pokušao iskorijeniti iz strukture vlasti. U 14-mjesečnom, bespotrebnom hrvanju su zatim, jedna po jedna, gubile dah i poziciju koju su privremeno zauzele, političke stranke koje su odbile pruženu ruku SDA.
Pritisci koji su projektirani da pocijepaju SDA su se vratili onima koji su ih inicirali. I pocijepali njih. 
Najlošije je prošao SDP. Nedostatak vizije i političke hrabrosti je od stranke koja je mogla okupiti najjači politički blok u BiH napravio gubitnika koji se reducira i kopni i čija politička budućnost je potpuno neizvjesna.
Najtvrđi orah je bila koalicija Šestorke u Sarajevu iza koje je, iz sebi znanih razloga, snažno stajala međunarodna zajednica. Bila je neophodna godina&nbsp; da dvojac Forto - Konaković ispiše zadaću i dobije negativnu ocjenu partnera i javnosti. U tih dvanaest mjeseci nije prošao nijedan mjesec bez većeg gafa i promašaja. 

SDA je postupno, kroz niz formalnih i neformalnih kontakata i sastanaka, formirala kompleksnu koaliciju. Uz HDZ i SNSD koji su izbor hrvatskog i srpskog glasačkog tijela, na različitim nivoima su uz nas nezavisni poslanici, Stranka ZaBiH, dio Nezavisnog bloka, dio A-SDA, a okosnicu bošnjačko-bosanskog dijela koalicije čine SBB, DF i SDA. Vijeće ministara je formirano, PSBiH kompletirana i krenuli smo s radom. Kantonalne skupštine planiramo tokom januara rekonstruirati na način da u njima obavezno budu SDA, DF i SBB. Za formiranje nove strukture federalnog nivoa vlasti, u koji će ući i DF, cijenim da će biti potrebno nekoliko mjeseci.

Jačanju pozicije SDA je pomogao i Kongres stranke koji smo održali u septembru i koji je odaslao poruku snage i jedinstva SDA. Oni kojima smeta stabilnost i snaga stranke su tražili „dlaku u jajetu“ pa su problematizirali cilj Programske deklaracije koji se ponavlja iz kongresa u kongres – da u naziv države BiH bude vraćena odrednica – "republika". BiH funkcionira kao republika, nismo monarhija, tako da je zaista bezrazložno i besmisleno praviti problem oko stava SDA da se to treba očitovati i u nazivu. 

Kongresnim odlukama SDA je onemogućila kumulaciju funkcija i dugo zadržavanje na pozicijama predsjednika svih nivoa. Propisanim kvotama osiguran je prostor za mlade i za žene.

SDA je prvoosnovana politička stranka u Bosni i Hercegovini, za nekoliko mjeseci ćemo obilježiti 30 godina djelovanja. Imamo izrazite zasluge za odbranu, reforme i demokratizaciju zemlje koje s&nbsp;pravom ističemo. Ali to, ma kako značajno bilo, neće biti dovoljno za očuvanje pozicije najutjecajnije političke snage u BiH. Potrebna će biti nova vizija i nova energija koju mogu donijeti samo mladi ljudi.



Ko radi, taj i griješi, a mi smo radili. Na greškama treba učiti. Trebamo se upitati – ima li i naše krivice u fenomenu općeg ujedinjavanja protiv SDA u Sarajevu, koje je uključilo i međunarodnu zajednicu. U svemu lošem ima i ponešto dobrog – u Sarajevu SDA kreće u zanavljanje, u nova imenovanja i nove projekte. Morat ćemo više poštovati struku, pažljivo birati kadrove koje imenujemo, korupciju sjeći u korijenu, ostvariti bolju saradnju sa međunarodnom zajednicom. Onako kako je to urađeno na državnom i federalnom nivou.&nbsp;



Politička kriza i blokade koje su obilježile 2019. usporile su, ali nisu zaustavile napredak BiH na njenom evropskom putu. U februaru je predan kompletirani set odgovora na Upitnik Evropske komisije, a krajem maja je Komisija saopćila svoje Mišljenje o zahtjevu BiH za članstvo u Evropskoj komisiji, koje je svojevrsna mapa puta s detaljnom listom prioriteta koje moramo ispuniti u procesu pristupanja Uniji. Vijeće ministara je zatim usvojilo Akcioni plan za realizaciju 115 kratkoročnih prioriteta i aktivnosti na 691 usaglašenoj mjeri su u toku.

U 2020. godini možemo postići status kandidata za članstvo u EU ukoliko dovršimo formiranje kompletne strukture zakonodavne i izvršne vlasti, dakle i nivo Federacije BiH, stvorimo pretpostavke za održavanje izbora u Mostaru i usvojimo nacionalni program za preuzimanje pravne stečevine EU. Početak pregovora će biti teže postići, ali sav napor koji uložimo u ispunjavanje uvjeta definiranih kroz 14 prioriteta koji se odnose na demokratiju, vladavinu prava i reformu javne uprave, direktno će se odraziti na unapređenje svakodnevnog života građana. 
Sredstva instrumenata pretpristupne pomoći EU – IPA 2. i Investicionog okvira za zapadni Balkan će se također direktno odraziti na svakodnevni život građana. Sredstva za 2018. su odobrena, u pripremi su dokumenti za 2019. i 2020., tako da možemo računati na potporu više od 300 miliona eura. Ovim sredstvima je počela izgradnja međudržavnog mosta kod Bosanske Gradiške, rade se pojedine dionice Koridora 5C, a u pripremi su projekti ruralnog razvoja, vodosnabdijevanja, modernizacije luke Brčko, poljoprivrede, zaštite okoliša...Vijeće ministara je radilo smanjenim, entitetske vlade punim tempom i rezultati rada, naročito ekonomski pokazatelji su - unatoč krizi – solidni. Treba uzeti u obzir i usporavanje privreda evropskih zemalja na koje se odnosi skoro 80 posto BiH izvoza. Vijeće ministara je postiglo sporazume kojima je zaokružen ciklus osiguranja proizvoda biljnog i animalnog porijekla na tržište EU, CEFTA-e, Rusije i Kine. Usvojeno je više od 30 finansijskih sporazuma s evropskim finansijskim institucijama vrijednih više od milijardu KM, moderniziran je bankarski sektor, BiH je preuzela kontrolu nad „gornjim nebom“, potpisan je regionalni sporazum o roamingu, počela je sa radom 4G mreža itd. BiH je najmanje zadužena zemlja u regionu, naš dug je ispod 6 milijardi eura, dug Srbije je premašio 25, a Hrvatske 40 milijardi eura. 
Prema izvještaju sigurnosnih agencija EU i SAD, BiH je sigurna zemlja koja ne predstavlja nikakvu opasnost za EU i region, kredibilan partner u borbi protiv terorizma, zemlja koja u potpunosti ispunjava svoje obaveze u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Morat ćemo poslati ove izvještaje predsjednici Grabar-Kitarović i predsjedniku Makronu, da imaju jednu brigu manje.&nbsp;
BDP je porastao za 2,6 posto, depoziti za skoro 10, krediti za 6,4, devizne rezerve 7, indirektni porezi za 4,6 posto, broj zaposlenih za 15,131, odnosno 3 posto, turizam je porastao za 11, strane direktne investicije za 17 posto i iznosit će više od milijardu KM (rekordna godina, dobra je bila i 2018.), prosjećna plaća je porasla za 4,2 posto (inflacija i porast cijena zanemarivi).

<h2>Federacija BiH je vukla zemlju naprijed</h2>

Prosječna plaća u BiH je iznosila 469,3 eura. Poređenja radi – u Srbiji je iznosila 454,7, u Albaniji 423,1 euro, u Makedoniji 409,8 eura.
Federacija BiH je i u protekloj godini vukla zemlju naprijed – 80 posto stranih investicija i 90 posto turističkih noćenja je ostvareno u Federaciji. Slično je i sa izgradnjom – ugovoren je rekordan broj dionica autoputa na Koridoru 5C, završena je prva dionica na magistralnoj cesti Stolac - Neum, uključujući i probijanje tunela "Žaba", krenulo se s probijanjem tunela "Hranjen" prema Goraždu, osigurana su sredstva za početak gradnje brze ceste prema Travniku, počeli su pripremni radovi na izgradnji Termoelektrane Blok 7. u Tuzli, osigurana su sredstva i otvoren je tender za izbor izvođača na probijanju tunela "Prenj" – najdužeg i najzahtjevnijeg tunela u regionu...Federacija će u sljedećih 10 godina biti najveće gradilište na Balkanu otvaranjem izgradnje autoputa Sarajevo - Beograd, vrhunac gradnje će biti lociran u 2023. i 2024. godinu. Tada će građevinska operativa u BiH trebati minimalno 4.000 uposlenika, od toga 200 inženjera, 180 poslovođa, a raznovrsnih mašinista, mehaničara i automehaničara više od 1.000. Ove brojke možemo postići samo snažnom saradnjom obrazovnih institucija i građevinskih firmi, kroz dualno obrazovanje i prekvalifikacije.

Kroz cijelu 2019. svjedočili smo najdirektnijim i najopasnijim napadima na stabilnost i suverenitet BiH od vremena potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma

Izetbegović: Rad Vlade KS obilježen gafovima, Federaciju pretvaramo u najveće gradilište

Snijeg i temperaturni minusi nisu spriječili građane da prošetaju glavnim ulicama bh. prijestonice i uživaju u zimskim čarolijama.&nbsp;Po uzoru na svjetske metropole, Sarajevo je okićeno kao nikad do sada, a <a href="https://avaz.ba/tag/27554/praznici" style="color: rgb(255, 0, 0);">praznični</a> duh osjeti se doslovno na svakom ćošku.&nbsp;

Nekoliko klizališta, pozornica, ali i drvenih kućica s raznovrsnom ponudom hrane, pića, ali i rukotvorina, samo su dio prazničnog sadržaja u <a href="https://avaz.ba/tag/341/sarajevo" style="color: rgb(255, 0, 0);">glavnom gradu</a> Bosne i Hercegovine.Naš fotoreporter prošetao je bh. prijestonicom, pogledajte šta je zabilježio.&nbsp;

"Avaz" sa šumarima na terenu: Radimo i na -20, posao ne čeka i ne bira

Kroz špijunku / Adin Hebib: Najteže je naslikati ženu i konja

"Avaz" u Prihvatilištu za skitnice i prosjake: Spavao sam gdje sam stigao, sad imam hranu i krov nad glavom

Evgenija i Nijad dobili vrijedne poklone od Zorana Maksimovića: Da radost praznika svi osjete

Svaki praznik podstiče želju da danas budemo bolji nego jučer, a sutra bolji nego danas

Bisera Turković za "Avaz": Tenzije će nakon izbora u Hrvatskoj biti smanjene

"Avaz" na imanju Beriza Belkića: Bavim se poljoprivredom, imam voćke, golubove...

Sifet Podžić za "Avaz": NATO je već na Drini, ne treba se niko zavaravati

Kroz špijunku / Inas: Nemam ozbiljnu vezu, imam više djevojaka

Vojin Mitrović za "Avaz": Koridor 5C je naš najveći prioritet

Bevanda za "Avaz": Preopasno je licitirati stopom PDV-a

{Đir sa Memom} / Novogodišnje izdanje: Ljubav, prevare, razvodi, seks i droga na balkanskoj muzičkoj sceni

Radončić: SBB je medijatorskom ulogom, snagom dijaloga i kompromisima bio poželjan partner za sve stranke

Vijeće ministara BiH donijelo niz odluka: Otkočena sredstva za Koridor 5C i granične prijelaze

Izetbegović: Rad Vlade KS obilježen gafovima, Federaciju pretvaramo u najveće gradilište

Zimska čarolija: Grad pun, svi uživaju u prazničnoj atmosferi

"Avaz" sa šumarima na terenu: Radimo i na -20, posao ne čeka i ne bira

Kroz špijunku / Adin Hebib: Najteže je naslikati ženu i konja

"Avaz" u Prihvatilištu za skitnice i prosjake: Spavao sam gdje sam stigao, sad imam hranu i krov nad glavom

Evgenija i Nijad dobili vrijedne poklone od Zorana Maksimovića: Da radost praznika svi osjete

Svaki praznik podstiče želju da danas budemo bolji nego jučer, a sutra bolji nego danas

Bisera Turković za "Avaz": Tenzije će nakon izbora u Hrvatskoj biti smanjene

"Avaz" na imanju Beriza Belkića: Bavim se poljoprivredom, imam voćke, golubove...

Sifet Podžić za "Avaz": NATO je već na Drini, ne treba se niko zavaravati

Kroz špijunku / Inas: Nemam ozbiljnu vezu, imam više djevojaka

Vojin Mitrović za "Avaz": Koridor 5C je naš najveći prioritet

Bevanda za "Avaz": Preopasno je licitirati stopom PDV-a

{Đir sa Memom} / Novogodišnje izdanje: Ljubav, prevare, razvodi, seks i droga na balkanskoj muzičkoj sceni

Radončić: SBB je medijatorskom ulogom, snagom dijaloga i kompromisima bio poželjan partner za sve stranke

Vijeće ministara BiH donijelo niz odluka: Otkočena sredstva za Koridor 5C i granične prijelaze

Izetbegović: Rad Vlade KS obilježen gafovima, Federaciju pretvaramo u najveće gradilište

Zimska čarolija: Grad pun, svi uživaju u prazničnoj atmosferi