Nove mame trebale bi biti upoznate s činjenicom da je normalno da njihove bebe, ukoliko ih doje, više plaču, tvrde stručnjaci. Vijeće za medicinska istraživanje kaže da je veća razdražljivost beba koje se hrane majčinim mlijekom normalna te priznaje da su bebe hranjene umjetnom hranom mirnije. No, naglašavaju da je dojenje ipak najbolji izbor.&nbsp; Većina mama u Velikoj Britaniji pokušava dojiti bebe, ali tokom prvih mjeseci taj broj opada za trećinu. Jedan od najčešćih izgovora za prestanak dojenja je tvrdnja majki da njihovo mlijeko nije dovoljno da bi zadovoljilo potrebe djeteta. Naučnici tvrde da je razdražljivost beba zasigurno kriva za ovaj negativni stav.
Zbog toga još jednom naglašavaju da je razdražljivost normalna te da se, zapravo, radi o njihovom načinu komunikacije s majkom, pa stoga ne bi trebala biti alarmantna.

Vijeće za medicinska istraživanje kaže da je veća razdražljivost beba koje se hrane majčinim mlijekom normalna

Razdražljivost kao komunikacija s majkom

Bebe koje doje više plaču

Djeca više vremena provode na <a href="https://bebe.avaz.ba/svakodnevica/370029/previse-televizije-i-interneta-ugrozava-zdravlje">internetu</a> nego pred televizorom, pokazalo je najnovije istraživanje čiji su rezultati prilično zabrinjavajući.&nbsp; Osim igrica na internetu, djeca većinu vremena provode na online društvenim mrežama, što je sve dramatična promjena navika djece.
Prošle godine je broj djece s tablet računarima bio za 50 posto veći nego godinu prije toga, te je sada i televizija dostupna putem interneta popularnija od klasične.
U istraživanju su korišteni podaci prikupljeni od oko 2.000 ispitanika u dobi od 5 do 16 godina.
Prosječno dijete na internetu provodi oko tri sata dnevno, a pred televizorom nešto više od dva sata. Vrijeme provedeno na internetu je u prosjeku bilo najveće kod najstarijih ispitanika.

Djeca više vremena provode na internetu nego pred televizorom

Prosječno dijete na internetu provodi oko tri sata dnevno

Djeca su sve više online

Životna praksa u mnogim evropskim zemljama pokazala je da nije dovoljno donijeti samo zakon protiv <a href="https://bebe.avaz.ba/rast-razvoj/459428/dijete-mozete-kazniti-i-bez-batina">tjelesnog kažnjavanja djece</a>, već treba istovremeno raditi na edukaciji javnosti i pomagati roditeljima u odgoju djece da bi naučili kako se snaći u situacijama kad biraju kažnjavanje.&nbsp; Ono što nazivamo samo kao discipliniranje djeteta, naprimjer nekoliko udaraca po stražnjici, jeste tjelesno nasilje. Odgajate li svoje dijete koristeći se nekim oblikom nasilja, naučit ćete ga da je nasilje prihvatljivo i vjerovatno će i ono koristiti iste metode u odnosima s drugim ljudima te u odgoju svoje djece jednog dana.
Djeca znaju biti neposlušna i roditelj ima dojam da udarcem brzo rješava problem, no udarcima ne govorite djetetu kako se treba ponašati. Zamislite da svaki put kad napravite nešto što ne odgovara vašem partneru dobijete od njega šamar.
Ako vam je fizičko kažnjavanje prihvatljiv način odgoja i redovno ga koristite, budite spremni na sve posljedice koje iz toga mogu proizaći.
Ako tučete svoje dijete, ono uči da je to normalno u odnosu i usvaja takav model ponašanja. Ovisno o temperamentu, takvo dijete će možda već u vrtiću početi tući svoje vršnjake ili potpuno suprotno, povući se u sebe.

Odgajate li svoje dijete koristeći se nekim oblikom nasilja, naučit ćete ga da je nasilje prihvatljivo

Ako tučete svoje dijete, ono uči da je to normalno u odnosu

Fizičko kažnjavanje potiče agresivnost

<a href="https://bebe.avaz.ba/rast-razvoj/415374/je-li-moderan-odgoj-i-dobar-odgoj">Tokom vaspitavanja djeteta</a>, roditelj definira neka djetetova ponašanja kao poželjna, a neka kao nepoželjna, zahtijevajući od djeteta da se ponaša u skladu s tim.&nbsp;Takve situacije su po pravilu konfliktne, jer dijete koje želi da se ponaša na svoj način, roditelj tjera da se ponaša „kako treba". Međutim, ni kada dijete počne da se ponaša „kako treba" to još ne znači da je dato ponašanje prihvatilo i usvojilo.
Postoje brojni primjeri u kojima se neko u djetinjstvu ponašao onako kako roditelji insistiraju, da bi kada odraste potpuno odstupio od tog ponašanja i počeo da se ponaša na suprotan način. 
Naprimjer, kćerka koja je kao dijete uredno pospremala svoju sobu, kada je odrasla i odvojila se od roditelja, prestala je da uređuje svoj stan. 
Možemo da se zapitamo kako je došlo do toga da osoba odbaci ponašanje koje joj je u djetinjstvu „usađeno". Naime, pravila koja su roditelji nametali dijete nikada nije prihvatilo kao zaista smisleno i korisno.
Pravilo je jednostavno: djeca prihvataju i usvajaju samo ona ograničenja, prinude i kazne koje sama doživljavaju kao smislene i opravdane. Zadatak roditelja jeste da im pomognu u tome.

Djeca prihvataju i usvajaju samo ona ograničenja, prinude i kazne koje sama doživljavaju kao smislene i opravdane

Naučite ih da razumiju određena pravila

Nema nametanja pravila bez objašnjenja

<a href="https://avaz.ba/vijesti/teme/522286/otvorite-oci-kako-prepoznati-da-je-vase-dijete-zrtva">Emocionalno nasilje</a> manifestira se kroz nadijevanje pogrdnih imena, vrijeđanje, omalovažavanje, okrutne kritike, sramoćenje, ogovaranje, isključivanje iz društva...&nbsp; Emocionalno zlostavljanje je teško dokazivo, to je zlostavljanje od kojeg nema fizičkih tragova i od kojeg se ponekada mnogo teže oporaviti nego od fizičkih povreda. Zlostavljanje koje, nažalost, u našem društvu malo ko shvata ozbiljno. 
Emocionalno nasilje manifestira se kroz nadijevanje pogrdnih imena, vrijeđanje, omalovažavanje, okrutne kritike, sramoćenje, ogovaranje, isključivanje iz društva... Pokazalo se da posebno djevojčice češće primjenjuju nedirektivna, profinjena, društvena sredstva kako bi uznemirivale druge djevojčice. 
Najčešća ponašanja ovakvog tipa su isključivanje iz istog kruga prijateljica, manipuliranje prijateljskim odnosima, širenje zlobnih glasina, ogovaranje, laganje itd. Riječi mogu biti mnogo snažnije od udaraca, one su brze i bezbolne za nasilnika, a mogu biti izuzetno štetne za žrtvu. I, što je najgore od svega, žrtva ih može iznova i iznova proživljavati i gledati ukoliko postoji pisani trag. 
Ako se verbalno nasilje dopušta ili ignorira, a žrtva ne zaštićuje, ono postaje normalno, zbog čega se žrtva dehumanizira. Također, kada dijete postane svakodnevni predmet izrugivanja, ono je često isključeno iz zajedničkih aktivnosti.
I samo isključivanje djeteta iz odnosa je nasilje. Nasilje kroz odnose je najteže otkriti s pozicije promatrača, a sastoji se od sistemskog smanjivanja djetetovog samopoštovanja kroz ignoriranje, izolaciju, isključivanje ili izbjegavanje. Izostanak ikakve pažnje vjerovatno je nešto najbolnije s čim se dijete može suočiti.
Što je zlostavljanje dugotrajnije, vjerovatnost dugoročnih posljedica je veća. Kroz prizmu istraživanja, posljedice zlostavljanja su slijedeće:
- 20 posto žrtava izostaje iz škole da bi izbjegle maltretiranje

- 29 posto ima problema s koncentracijom

- 22 posto osjeća simptome fizičke bolesti

- 20 posto ima problema sa spavanjem

- Određeni postotak žrtava pokuša ili počini samoubistvo

Emocionalno zlostavljanje je teško dokazivo, to je zlostavljanje od kojeg nema fizičkih tragova i od kojeg se ponekada mnogo teže oporaviti nego od fizičkih povreda

Što je zlostavljanje dugotrajnije, vjerovatnost dugoročnih posljedica je veća

Riječi vršnjaka bole više od batina

Najpogodniji period za uvođenje <a href="https://bebe.avaz.ba/svakodnevica/501697/uz-malo-truda-i-strpljena-jest-ce-sve">novih namirnica</a>&nbsp;u bebinu ishranu je nakon šestog 
mjeseca.&nbsp;&nbsp; Između četvrtog i šestog mjeseca prelazi se na drugu generaciju mlijeka do navršene prve 
godine. Ova formula sadrži kalcij, fosfor, minerale i vitamine. Do prve godine života, beba&nbsp;&nbsp;mora dnevno piti 500 mililitara mlijeka.&nbsp;&nbsp;- Voće i povrće: Preporuka je početi od šestog mjeseca. Voćni plodovi trebaju biti zreli i 
pripremaju se kuhanjem i pasiranjem. Povrće bebi ponudite u obliku pirea. Počnite s&nbsp;&nbsp;nekoliko kafenih kašičica prije ili nakon flašice.&nbsp;I voće i povrće uvodite jedno po jedno zbog eventualne alergije.&nbsp;&nbsp;- Meso i riba u ishranu se uvode u sedmom, osmom mjesecu i to u mljevenom obliku. 
Količine: 10 g dnevno (dvije kafene kašičice) do osmog mjeseca, 20 g dnevno (četiri&nbsp;kafene kašičice) do prve godine i 30 g dnevno (šest kafenih kašičica) do treće godine.&nbsp;- Jaje: pošto je riječ o jakom alergenu, ne treba ga djetetu davati prije osmog mjeseca i to 
najviše jednu trećinu.&nbsp;- Hljeb, tjestenina i riža: ne preporučuje se uvođenje u ishranu prije osmog mjeseca.

Najpogodniji period za uvođenje novih namirnica u bebinu ishranu je nakon šestog  mjeseca

Voće i povrće: Preporuka je početi od šestog mjeseca

Kada djeci uvesti nove namirnice

Greške u djetetovoj <a href="https://bebe.avaz.ba/rast-razvoj/511569/koliko-djeci-treba-vitamina-a-koliko-minerala">ishrani</a>&nbsp;imaju, naravno, i svoje posljedice. Ako se s raznovrsnom 
ishranom počne prije četvrtog mjeseca, organi za varenje nisu u stanju pravilno preraditi&nbsp;hranu, tako da se odbrambeni sistem organizma, još nezreo, izlaže opasnosti od alergije.&nbsp;&nbsp; Pored toga, roditelji koji suviše sole ili šećere bebinu hranu ili pretjeruju s količinom mesa, 
stvaraju potencijalne probleme sa bubrezima, organima za varenje ili kilogramima.&nbsp;&nbsp;
Postepenim uvođenjem namirnica u ishranu, dijete polako otkriva nove ukuse i stječe&nbsp;pravilne navike u ishrani.&nbsp;

Postepenim uvođenjem namirnica u ishranu, dijete polako otkriva nove ukuse

Izlažete mališane opasnosti od alergije

Greške u djetetovoj ishrani i posljedice

Gojaznost i alergije sve su češće kod djece. Da biste bolje očuvali zdravlje svog malenog, počnite sa zdravim načinom ishrane od najranijeg doba.&nbsp;&nbsp; Do treće godine, dijete ima specifične nutritivne potrebe jer se njegova težina od rođenja do tog perioda povećava četiri puta, a visina dva puta. Pri svemu tome, organi za varenje još nisu dostigli punu zrelost. 
Do šestog mjeseca stručnjaci savjetuju isključivo dojenje. Majčino mlijeko jedina je savršena namirnica za bebu, ali postoje situacije kada je bebi neophodno davati formulu. Ipak, zahvaljujući savremenoj tehnologiji, <a href="https://bebe.avaz.ba/svakodnevica/527454/kada-smijem-uvesti-kravlje-mlijeko-u-ishranu-bebe">sastav dječijih formula</a> umnogome se približio sastavu majčinog mlijeka. 
- One sadrže manje proteina - oko 10 g/l, dok ih u majčinom mlijeku ima 12 g/l.
- Obogaćene su nezasićenim masnim kiselinama kako bi se što više približile sastavu majčinog mlijeka.
- Neke formule sadrže i probiotike (mikroorganizme koji blagotvorno djeluju na zdravlje). Dječije mliječne formule odgovaraju i zdravstvenim potrebama djeteta: 
- Beba je podložna alergijama: ljekari u tom slučaju preporučuju hipoalergenska mlijeka 
koja se mogu koristiti od prvog dana.
- Beba ima problema s varenjem: grčevi često nastaju zbog otežanog varenja laktoze (mliječnog šećera). Fermentirana mlijeka sadrže mliječne fermente koji olakšavaju varenje.
- Beba često povraća mlijeko: gušća mlijeka sadrže kukuruzni ili rižin skrob tako da se učestalost i količina povraćanja znatno smanjuju njihovom upotrebom.

Gojaznost i alergije sve su češće kod djece

Da biste očuvali zdravlje djeteta, počnite sa zdravim načinom ishrane od najranijeg doba

Djeca koju često čuvaju djedovi i bake imaju puno veću šansu da će imati <a href="https://bebe.avaz.ba/svakodnevica/470569/debelo-nije-isto-sto-i-zdravo">višak kilograma</a>,&nbsp;utvrdili su londonski naučnici. Oni su pratili navike 12.000 trogodišnje djece i utvrdili da su&nbsp;izgledi za višak kilograma kod njih oko 34 posto veći ako su se više od 20 sati sedmično o&nbsp;njima brinuli djedovi ili bake.&nbsp;&nbsp;Zanimljivo je da je fenomen primijećen kod djece roditelja boljeg socioekonomskog 
statusa. Kod djece što idu u vrtić ili ih čuva dadilja nije se dogodilo debljanje.&nbsp;

Zanimljivo je da je fenomen primijećen kod djece roditelja boljeg socioekonomskog  statusa

Djeca se udebljaju kod djeda i bake

<a href="https://bebe.avaz.ba/rast-razvoj/540464/kako-da-dojenje-bude-manje-bolno">Majčino mlijeko je najzdravije</a> - činjenica je koju više niko ne može osporiti i znaju je sve sadašnje i buduće majke, dojile one ili ne. Majčino mlijeko ne može se nadomjestiti nikakvim umjetnim pripravcima, ono je hrana i lijek.&nbsp;&nbsp; Ali, šta kada se dogodi da majka zbog nekog razloga nema dovoljno mlijeka, a dijete zbog razvoja zahtijeva sve veće količine? Činjenica je da samo 2,5 posto žena nema dovoljno mlijeka. 
Statistike pokazuju da čak 50 posto majki odustaje od dojenja u prvih mjesec dana ili uz svoje koristi i umjetno mlijeko kao nadohranu. Pri tome se jaljaju brojni problemi.
Količina mlijeka često se ne poklapa s potrebama djeteta. Mlijeka je najčešće previše ili premalo, a proizvodnja bi se trebala uravnotežiti u roku nekoliko sedmica. 
Iskustvo govori da treba biti uporan, bez obzira na probleme. Ali, šta kada je vaše dijete gladno, ne raste i ne dobiva na težini? Činjenica je da nijedna majka ne želi da njeno dijete bude gladno, da zaostaje u razvoju i da plače, jer je gladno. 
Ipak, majka će se najbolje osjećati kada samostalno odluči da li će dohranjivati dijete ili ne. Ne smije biti pritiska okoline da po svaku cijenu mora dojiti, jer će taj svoj stres prenijeti na dijete. 
Dojilja treba biti svjesna da je dobra i požrtvovana majka bez obzira na to dojila ona ili ne.&nbsp;

A kako stručnjaci preporučuju da nikako ne odustajete od dojenja, ako je ikako moguće, isprobajte sljedeće: 
- Što više dojite više će se mlijeka proizvoditi - praksa pokazuje da je tako kod većine žena. Ukoliko imate premalo mlijeka nastojte čim više dojiti svoje dijete.
- Stavite dijete u dobar položaj - ukoliko dijete nije u dobrom položaju, moguće je da neće moći sisati i stimulirati vaše bradavice, a s time i proizvodnju mlijeka.
- Dojite na obje dojke - svaki put kada dojite dijete, ponudite mu obje dojke u ravnomjernom vremenskom razmaku.
- Odmarajte s bebom nekoliko dana - ukoliko je moguće, nekoliko dana provedite s bebom u krevetu, odmarajući i dojeći je, kako bi se stvorila povezanost, a što bi moglo potaknuti i proizvodnju mlijeka.
- Masaža dojke - kružno masirajte dojku od perifernog dijela prema sredini.
- Oblozi - prije dojenja stavite topli oblog kako bi se dojka još više opustila.
- Motivacija - liječnici preporučuju da se za dojenje djeteta trebate pripremati za vrijeme trudnoće, odnosno da će smirena i sretna majka lakše proizvoditi mlijeko od one zabrinute i pod stresom.

Pedijatri nikako ne preporučuju odustajanje od dojenja pa, ako je ikako moguće,  isprobajte preporučene tehnike kako bi vaše dijete uživalo u blagodati koje mu samo  majka može priuštiti

Iskustvo govori da treba biti uporan, bez obzira na probleme

Šta kad mlijeka nema dovoljno?

- Priča o tome da dojilja mora piti mnogo mlijeka da bi stvarala mlijeko jednostavno 
nije tačna. Bilo koja vrsta hrane i pića, uzeta u primjerenoj količini, dovoljna je da bi se&nbsp;proizvelo dovoljno mlijeka.&nbsp;&nbsp;- Sposobnost <a href="https://zdravlje.avaz.ba/ishrana/457216/beba-doji-na-zahtjev-a-ne-prema-satnici">uspješnog dojenja</a> ne ovisi o veličini dojki. Veličina dojki ovisi o količini 
masnog tkiva smještenog ispod kože. Mlijeko stvaraju posebne žlijezde u dojkama koje su&nbsp;&nbsp;prisutne kod svih žena.&nbsp;- Možete nastaviti jesti većinu svoje omiljene hrane za vrijeme dojenja. Ako ste 
zabrinuti zbog pojedine hrane, pojedite svaki put malu količinu i gledajte uzrokuje li bilo&nbsp;&nbsp;kakav problem vašem djetetu. Ako smeta djetetu, izbjegavajte tu određenu hranu.&nbsp;- Ako niste dojili prvo dijete, to ne znači da nećete moći dojiti drugo. Imajte 
povjerenja.&nbsp;&nbsp;

Priča o tome da dojilja mora piti mnogo mlijeka da bi stvarala mlijeko jednostavno  nije tačna

Četiri zablude o dojenju

<a href="https://bebe.avaz.ba/svakodnevica/439176/uzroci-i-lijecenje-iscasenja-kukova">Razvojna displazija kuka</a> je nedovoljno razvijena zglobna čašica i promjena položaja zglobne glave, koja se djelimično ili potpuno nalazi izvan čašice. U slučaju da taj nepravilni položaj ostane, funkcija kuka se remeti, a s vremenom dolazi i do propadanja glave zgloba zbog poremećenog dotoka krvi.&nbsp;&nbsp; Korekcija glave zgloba i smještanje u čašicu moguće je nošenjem posebnih proteza, a ako se učini na vrijeme, razvoj zgloba postaje normalan. Potpuno iščašenje javlja se kod 1,5 na 1 000 novorođenčadi, a djelimična kod devet od 1 000 beba.
Za postavljanje rane dijagnoze iščašenja kukova kod beba i rane terapije neophodan je ultrazvučni pregled u prvoj godini života novorođenčadi i dojenčadi. Ovom metodom prate se meke i čvrste strukture zgloba kuka.&nbsp;Pregledom je moguće ustanoviti da li su zglobne površine dobro razvijene i oblikovane i kakav će se zglob kasnije razviti. Ovim pregledom prati se odnos između zglobnih tijela koji se ne može dobiti običnim kliničkim pregledom.&nbsp;Pregled kukova obavlja se u bočnom položaju novorođenčeta, u posebno izgrađenom ležištu. Ultrazvuk je vrlo korisna, sigurna i jedina dijagnostička metoda za pregled kukova. Ultrazvučni pregled pomaže boljem i ranijem prepoznavanju mnogih ortopedskih problema u rastu, okoštavanju glave i zgloba kuka, utvrđivanju promjena mekih tkiva i sadržaja zglobne šupljine. Na ovaj način prate se rotaciona i torziona kretanja natkoljenične kosti (femur).&nbsp;&nbsp;Nakon dijagnosticiranog iščašenja kukova, primjenjuju se odgovarajuće udlage kojima se vrši korekcija mane, a učinak terapije prati se ultrazvučnim pregledima.

Odmah nakon rođenja pregledom u porodilištu moguće je utvrditi urođeno iščašenje kukova

Pregled kukova obavlja se u bočnom položaju novorođenčeta

Obavezno na ultrazvuk kukova

Preko plodove vode fetus osjeća okus namirnica koje majka jede. Po rođenju, beba razlikuje slatko (to mu je omiljeni ukus), slano, kiselo i gorko. Ono također primjećuje razliku između majčinog i vještačkog mlijeka.&nbsp;&nbsp; Stručnjaci smatraju da roditelji ne dopuštaju uvijek bebi da bude to što jeste. Oni, naime, žele da njihovo dijete napreduje brže u svim domenima, uključujući i ishranu. Činjenice pokazuju da se pržene namirnice uvode u ishranu najmlađih već od desetog-dvanaestog mjeseca, a redovno ih konzumira oko 50 posto djece do tri godine starosti. 
Isto važi i za suhomesnate proizvode i gazirana pića koji se nalaze na jelovniku već od 13. mjeseca. Pedijatri kod djece sve češće konstatiraju višak soli, proteina, brzih šećera i nedostatak željeza. 
Raznovrsna ishrana mora biti postepena i prilagođena bebi, jer će ona, prije navršene treće godine četiri puta uvećati svoju težinu i dva puta visinu. Nažalost, istraživanja pokazuju da se prehrambene navike beba ukorjenjuju već od 13 mjeseca. 
Ne zaboravite da jedno jaje odgovara komadu mesa ili ribe od 50 grama. Znači, dijete između prve i druge godine ne treba jesti više od polovine jednog jajeta. U suprotnom, djeca starosti od 19 do 24 mjeseca unosila bi tri i po puta više proteina nego što im je potrebno, a djeca od 25 do 36 mjeseci - čak četiri i po puta više!
Najbolje su sirove biljne masti (ulje repice, maslinovo i sojino ulje) i to jedna supena kašika dnevno, kao i malo putera. Skrobne namirnice moraju biti prisutne u svakom obroku do * Sve vrste voća mogu se jesti kuhane, ispasirane, a zatim u malim komadima, osim suhog voća. Ne zaboravite koštunjave plodove. Isto važi za povrće, osim za nepasirano suho povrće koje treba izbjegavati do 18. mjeseca.

To što beba od rođenja raspoznaje četiri okusa ne znači da je ona stvorila vlastiti okus hrane. Tu je uloga roditelja primarna. Oni moraju naviknuti dijete da ne jede ni suviše slano, ni suviše slatko i da ima četiri prava obroka u toku dana. 
Period od godine i po do tri godine ključni je u stjecanju dobrih prehrambenih navika. Oko druge - treće godine dijete se plaši nepoznatih namirnica. Ovaj period čini dio normalnog razvoja svakog djeteta. 
Otprilike od druge godine 75 posto djece počinje birati hranu (strah od isprobavanja novih namirnica uglavnom se odnosi na voće i povrće). Ova faza traje do pete godine, a nekad i duže.
U ovakvim slučajevima, roditelji ne trebaju brinuti. Jelo treba predstavljati zadovoljstvo. Nema svrhe ljutiti se, tjerati dijete da završi svoj obrok, uskratiti mu slatkiš... Naime, tako će se prije stvoriti blokada i averzija prema jelu. Potrebno je vrijeme da dijete razvije vlastiti ukus, a vi mu u tome trebate pomoći, vodeći pritom računa o uravnoteženoj ishrani.
Da biste svoje dijete privoljeli da proba neko novo jelo, morate probuditi sva njegova čula. Pustite ga da osjeti okus, pričajte mu o obliku i boji namirnica... Prihvatanje novih namirnica nije jednostavno - nekad je potrebno ponuditi djetetu sedam do deset puta istu namirnicu prije nego što je prihvati. Najbolje je uvesti je zajedno s nekom namirnicom koja je već poznata.

Razviti okus kod djece ne znači hraniti ih kao odrasle osobe

Raznovrsna ishrana mora biti postepena i prilagođena bebi

Ishrana djece mora biti prilagođena njihovim specifičnim potrebama

<a href="https://bebe.avaz.ba/svakodnevica/539067/umjesto-sirupa-za-kasalj-med">Nekada je kašalj</a> pokazatelj da se organizam vašeg djeteta uspješno bori s bolešću, ali kada ono danima samo kašljuca, kada mu to remeti san, „kida" organizam ili je praćen visokom temperaturom, a traje više od dvije sedmice - signal je da ga odvedete ljekaru.&nbsp;&nbsp;

Ipak, naučite razlikovati „dobar" i „loš" kašalj, jer dobar čisti pluća, a loš samo nadražuje organizam. Kašalj je ustvari refleks - odbrambeni mehanizam koji želi istjerati problem iz dišnih organa.&nbsp;&nbsp; Dakle, nešto (sekret, upalu, strano tijelo...) što se nalazi u dišnim putevima nadražuje posebne nervne završetke, receptore za kašalj kojih ima gotovo svuda u sluznici disajnim organima. 
Pluća se, inače, konstantno čiste radi disanja. Zrak od nosa do pluća prolazi pored treplji koje, kao metlicom, čiste svaki otpad iz bronhija. Treplje su „namočene" sluzi, u kojoj se prljavštine zadržavaju, kao na mokroj krpi, i izbacuju se.

Kašalj ubrzava proces uklanjanja nečistoća, uključujući i mikroorganizme. Kašalj je koristan dok uklanja neželjene supstance, naprimjer vlagu (šlajm) iz disajnih puteva i pluća. Takav kašalj naziva se produktivnim i često se javlja kod prehlade, bronhitisa i pneumonije (upale pluća).&nbsp;&nbsp; S druge strane, suh, iskidan (neproduktivan) kašalj često razdražuje, ometa san, cijepa grlo. Produktivni kašalj dio je procesa ozdravljenja od prehlade i gripe. Neophodno je uraditi sve što se može kako biste pomogli dječijem organizmu da ukloni nečistoće iz pluća posredstvom šlajma i sluzi.

Plućima, osim lijekova, pomaže i topla tečnost poput supe ili čaja. Kašalj smiruje i prženi šećer rastopljen u vrućem mlijeku, a i inhalacije mogu biti od velike pomoći. Dijete treba piti mnogo tečnosti. Neproduktivan, suh kašalj, kod kojeg nema izbacivanja sluzi, možete pobijediti lijekovima. Iako većinu sirupa možete dobiti bez recepta u apoteci, ipak se posavjetujte s ljekarom prije nego što ih date djetetu.&nbsp;

Kašalj je ustvari refleks - odbrambeni mehanizam koji želi istjerati problem iz dišnih   organa

Kašalj ubrzava proces uklanjanja nečistoća

Kada je kašalj dobar, a kada loš

Zašto nas trenutak u kome osjetimo <a href="https://bebe.avaz.ba/svakodnevica/527782/ne-igrackama-koje-mirisu-evo-i-zasto">određeni miris</a> vraća u djetinjstvo? Možda zato što nas taj prvi miris odmah povezuje s nekim predmetom ili događajem koji uživa privilegiran status u mozgu.&nbsp; Profesorica Jara Ješurun (Jaara Jeschurun) iz Izraela kaže da mozak "rezervira" poseban oblik aktivnosti za sjećanja koja su nekada, prvi put, povezivala neki predmet i određeni miris. Ovakvo "uparivanje" predmeta i mirisa, smatra ona, prvi put se odigralo u najranijem djetinjstvu i ostalo je trajno arhivirano u mozgu. 
Mozak je evoluirao toliko da je u stanju trajno smjestiti ova privilegirana sjećanja zato što time pojačava našu sposobnost da "namirišemo" moguću opasnost.

Mozak je evoluirao toliko da je u stanju trajno smjestiti ova privilegirana sjećanja

Mozak "rezervira" poseban oblik aktivnosti za sjećanja

Zašto nas određeni miris vraća u djetinjstvo

<a href="https://bebe.avaz.ba/svakodnevica/541776/razvoj-vida-kod-beba">Bebe</a> rođene oko dva mjeseca prije termina mogu prepoznati i razlikovati dva predmeta različitih oblika uz pomoć ruku, uprkos neurološkoj nerazvijenosti, pokazali su rezultati francuskog istraživanja.&nbsp; Istraživanje obavljeno na prijevremeno rođenim bebama kojima su davani u ruke različiti predmeti radi prepoznavanja je, kako su istakli francuski naučnici iz Nacionalnog centra za zdravstvena istraživanja, prvi put pokazalo već prisutnu manuelnu eficijenciju kod prijevremeno rođenih beba. 
Bebe rođene u normalnom terminu od rođenja primaju veliki broj taktilnih stimulanasa: one se peru, stavljaju na trbuh majke, doje, povijaju i ostalo. One na taj način već imaju kontakt i s drugim kožama osim svoje i različitim površinama predmeta, tako da od prvih trenutaka života imaju pravu manuelnu percepciju, taktilnu sposobnost koja im omogućava da shvataju svoje okruženje, što se sada pokazalo da je slučaj i s prijevremeno rođenim bebama.

Bebe rođene u normalnom terminu od rođenja primaju veliki broj taktilnih stimulanasa: one se peru, stavljaju na trbuh majke, doje, povijaju i ostalo

Od prvih trenutaka života imaju pravu manuelnu percepciju

Bebe koje doje više plaču

Djeca su sve više online

Fizičko kažnjavanje potiče agresivnost

Nema nametanja pravila bez objašnjenja

Riječi vršnjaka bole više od batina

Kada djeci uvesti nove namirnice

Greške u djetetovoj ishrani i posljedice

Da biste očuvali zdravlje djeteta, počnite sa zdravim načinom ishrane od najranijeg doba

Djeca se udebljaju kod djeda i bake

Šta kad mlijeka nema dovoljno?

Četiri zablude o dojenju

Obavezno na ultrazvuk kukova

Ishrana djece mora biti prilagođena njihovim specifičnim potrebama

Kada je kašalj dobar, a kada loš

Zašto nas određeni miris vraća u djetinjstvo

I prijevremeno rođene bebe dodirom prepoznaju predmete

Svakodnevnica

Bebe koje doje više plaču

Djeca su sve više online

Fizičko kažnjavanje potiče agresivnost

Nema nametanja pravila bez objašnjenja

Riječi vršnjaka bole više od batina

Kada djeci uvesti nove namirnice

Greške u djetetovoj ishrani i posljedice

Da biste očuvali zdravlje djeteta, počnite sa zdravim načinom ishrane od najranijeg doba

Djeca se udebljaju kod djeda i bake

Šta kad mlijeka nema dovoljno?

Četiri zablude o dojenju

Obavezno na ultrazvuk kukova

Ishrana djece mora biti prilagođena njihovim specifičnim potrebama

Kada je kašalj dobar, a kada loš

Zašto nas određeni miris vraća u djetinjstvo

I prijevremeno rođene bebe dodirom prepoznaju predmete