Kanibalizam je za većinu nas jedna od najstra&scaron;nijih pojava koje se uop&scaron;te može zamisliti, ali za pripadnike plemena Korovai sa Nove Gvineje, jela od ljudskog mesa imaju posebno mjesto u njihovoj kulturi.

Australijski novinar Paul Raffaele se prije nekoliko godina zaputio na ekspediciju da bi u susretu sa ovim plemenom poku&scaron;ao da shvati razloge ovog drevnog rituala. On je postao prvi čovjek sa Zapada koji je pre&scaron;ao preko granice koja razdvaja teritorije njihovih klanova duboko u pra&scaron;umi. Dok su naseobine koje se nalaze nizvodno do sada bivale izložene zapadnoj kulturi, one malo dalje uzvodno jo&scaron; uvek opstaju u izolovanim grupama i po&scaron;tuju običaje koji postoje već hiljadama godina.

Čak ni policija Indonezije, ni Kornelijus (Paulov vodič koji je godinama živeo sa Korovaji plemenom) nisu za&scaron;li tako duboko u pra&scaron;umu zbog straha od klanova koji svim do&scaron;ljacima prijete smrću. Nakon nekoliko momenata od kojih se diže kosa na glavi, kada se najiskrenije upla&scaron;io za goli život, Paul je konačno uspio da se probije u unutra&scaron;njost. Ovo je njegov intervju za Vice.

Kako si uspio da se približi&scaron; plemenu?

Preko mog vodiča, Kornelijusa. On je porijeklom sa Sumatre i prije deset godina je oti&scaron;ao da poseti Korovaje odlučan da ih &scaron;to bolje upozna. Stavili su ga na probu da bi vidjeli da li zaslužuje da ostane ili ne. Jedne noći su mu dali neko mesa i rekli mu da je ljudsko. Rečeno mu je da mora da ga pojede ako želi da ostane s njima, a ako odbije, moraće da ode. Pojeo je meso i tako su se zbližili.

Kako si se osjećao kao prvi bijelac koji je pre&scaron;ao granicu koja razdvaja plemena?

Na&scaron; plan je bio da posjetimo &nbsp;klan Letin koji nikada do tada nije vidio stranca. Čak ni Kornelijus nikada nije oti&scaron;ao tako daleko uzvodno iz straha da ne bude ubijen. Upali smo u zasjedu. Plovili smo uzvodno rekom Nderijam Kabur u kanuu izdeljanom od debla drveta i naletjeli na buljuk golih mu&scaron;karaca naoružanih lukovima i strijelama. Ti ljudi nisu očekivali da nas tu zateknu i stoga su se odlučili za napad. Bilo je to u sumrak i oni su urlali na nas. Shvatio sam &scaron;ta treba da radim ako počnu da nas gađaju strijelama. Spremao sam se da skočim u rijeku i poku&scaron;am da otplivam nizvodno do Janirume, &scaron;to bi potrajalo par dana ako nas u međuvremenu ne bi smazao neki krokodil.

Pa &scaron;ta ste uradili?

<img alt="1" src="/media/old/5809f173-1174-4bfa-92d7-50460a0a0a64-1.png" title="1" />

Kornelijus govori jezikom Korovajia pa je uspio da se nagodi sa njima tako &scaron;to su se dovikivali preko rijeke. Rekli su nam da smo uvrijedili riječnog boga i da to moramo da platimo. Da bismo pro&scaron;li dalje tražio nam je indonežanske rupije u vrijednosti od nekih trideset dolara. Ja sam mu platio i pustili su nas da nastavimo uzvodno.

Da li si otkrio za&scaron;to su pripadnici ovog plemena kanibali?

Kad neko padne iz kuće na drvetu ili pogine u borbi, Korovajima je prilično jasno za&scaron;to je umro. Ali oni ne shvaćaju mikrobe i bacile (od kojih pra&scaron;ume naprosto vrve), pa kad neko umre na za njih tako misteriozan način, to jest od bolesti, oni vjeruju da je to djelo ve&scaron;taca, kakua, koji dolaze iz podzemnog svijeta. Kakue imaju tijela mu&scaron;karca (i nikada ne mogu biti žene) i uz pomoć magija se hrane utrobom ljudi, a prema vjerovanjima domorodaca Melanezije, treba im se odužiti istom mjerom. Oni moraju da pojedu kakuu isto kao &scaron;to je on pojeo umrlu osobu. To je način na koji se u njihovom svijetu dijeli pravda.

Braća Kili-Kili i Bailom su prva dva pripadnika plemena Korovaji koja si upoznao. Može&scaron; li da opi&scaron;e&scaron; prvi susret sa njima?

Jo&scaron; je bila noć kada smo stigli do sela veslajući uzvodno. Sjeli smo pored male logorske vatre u jednoj kolibi bez vrata iz koje se pružao pogled na rijeku. Kroz polumrak su nam pri&scaron;la dvojica mu&scaron;karaca, jedan u &scaron;orcu, a drugi potpuno go, sa ogrlicom od zuba vepra i lista zamotanog oko vrha penisa. &bdquo;Ovo je Kili-Kili&quot;, rekao je moj vodič, &bdquo;najčuveniji ubica kakua&quot;. Pitali su me da li želim da vidim lobanju posljednjeg čovjeka kojeg su ubili. Odlično su ga poznavali i bio im je dobar prijatelj. Ja sam rekao da hoću i oni su je izvadili. Dali su mi je i mada nisam želeo da je dodirnem, drugog izbora nije bilo.

Svjetlost je bila jeziva, a lobanja hladna na dodir i zaista nisam htio ni da je pipnem, ali onda ne bih stekao njihovo povjerenje. Kili-Kili je već samo po sebi sumanuto ime, zar ne? Posebno kad se radi o nekome ko je ubio i pojeo 23 ljudi. Vrh lobanje su odrubili da bi mogli da dopru do mozga, najveće poslastice za njih.

Da li kuhaju ljude ili ih jedu žive?

Oni sve to kuhaju na pari, u nekoj vrsti peći od kamenja i li&scaron;ća, isto kao &scaron;to rade i sa mesom svinje. Prvo odsjeku noge i umotaju ih u li&scaron;će banane. Onda odsjeku glavu i daju je onome koji je prvi prona&scaron;ao kakuu. Eto otkud ona lobanja kod Kili-Kilija. Desnu ruku i rebra s desne strane odsjeku u jednom komadu, a lijevu u drugom. Kada sam ih pitao kakvog je ukusa, mada smo svi često čuli za ono tako ra&scaron;ireno i pogre&scaron;no shvatanje da je kao svinjetina, rekli su mi da najvi&scaron;e podsjeća na kazuari &ndash; pticu koja živi na Novoj Gvineji i na sjeveru Australije i koja liči na noja ili na emua.

Da li jedu sve?

Sve osim kose, noktiju i penisa. Djeci ispod trinaest godina nije dozvoljeno da jedu po&scaron;to vjeruju da je meso kakue veoma opasno za njih &ndash; svuda okolo ima zlih duhova a djeca su posebno ranjiva.

Kanibalizam je, uz incest, ne&scaron;to &scaron;to najveći deo čovečanstva ispunjava neopisivom stravom. Za&scaron;to Korovaji nisu podjednako zgroženi kao mi?

Kada sam ih pitao za&scaron;to se hrane ljudski mesom, odgovorili su mi: &bdquo;Ne jedemo mi ljude, nego kakue.&quot; Oni kakue ne smatraju ljudima čak ni ako se radi o stricu ili bratu ili rođaku.

Da li može&scaron; da kaže&scaron; ne&scaron;to o Va-Vi?

Kad smo bili u Kili-Kilijevom selu, Kornelijus mi je pri&scaron;ao i rekao mi: &bdquo;Ima ovde jedan dječak koji je prognan iz ovog plemena i zove se Va-Va. Nakon smrti oca i majke, klan je posumnjao da ih je on ubio uz pomoć crne magije, kao kakua. I sve dok ne napuni četrnaest godina, neće mu ni&scaron;ta&quot;. Bilo je dovoljno pogledati ga i vidjeti prestravljenost i užas u očima tog djeteta.

Kornelijus i ja smo razgovarali o tome duboko u noć. Ne mogu sad da ulazim u detalje jer sam obećao da neću reći gdje se nalazi, ali dječak je spa&scaron;en. U drugačijim okolnostima se ne bih odlučio na takav potez jer mislim da djeca treba da ostanu u kulturama u kojima su odrasla, ali ovaj slučaj je bio drugačiji jer mi je njegova porodica rekla da mu je život u opasnosti.

Da li si nekad brinuo da će i od tebe pomisliti da si kakua?

Ne, to nije moguće. Kakua može biti samo neko iz plemena. Da budem iskren, onda nisam znao, ali svejedno me nije bilo strah. Strah pomrači um čovjeku, a u takvim situacijama glava treba da je sasvim bistra. Treba primetiti svaki detalj i govor tijela za slučaj da nastane neki problem.

Kanibalizam u Novoj Gvineji

Ovo je priča prvog bijelca koji je posjetio pleme ljudoždera

Pro&scaron;etajte predivnim predgrađem Pariza, poznatom po&nbsp;kraljevskoj palati Versaj (Versailles), u koju svake godine kroči vi&scaron;e od tri miliona turista.

Ovaj francuski grad najpoznatiji je po palati konstruisanoj u XVII stoljeću. Ovo zdanje&nbsp;bilo je sjedi&scaron;te kraljeva u doba Louisa&nbsp;XIV, Louisa&nbsp;XV i Louisa&nbsp;XVI.

Versajska palata se i danas održava i privlači pažnju turista.

Ukoliko niste posjetili dvorac u Versaju, uživajte u prelijepom pogledu na ovo zdanje, koje se nalazi na UNESCO-ovoj listi svjetske ba&scaron;tine, ali i na prizor samog grada.

Ovaj snimak zabilježen je pomoću drona, a ptičija perspektiva otkriva nam impresivan pogled, uređene ba&scaron;te i historijsku arhitekturu, pi&scaron;e portal Nationalgeographic.rs.

<iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="400" scrolling="no" src="https://www.youtube.com/embed/wi3NlaiwjP4" width="800"></iframe>

Pariski dvorac konstruisan u XVII stoljeću

Prelijepi snimci versajske kraljevske palate zabilježeni dronom (VIDEO)

Berlin je&nbsp;najveći i&nbsp;glavni grad&nbsp;Njemačke&nbsp;s 3.392.026 stanovnika i nakon&nbsp;Londona&nbsp;drugi najveći grad&nbsp;Evropske unije. Prije&nbsp;Drugog svjetskog rata&nbsp;imao je 4,5 miliona stanovnika, a u vrijeme&nbsp;Hladnog rata od&nbsp;1949. do&nbsp;1990. bio je podijeljen na&nbsp;Istočni Berlin&nbsp;i&nbsp;Zapadni Berlin.

Berlin je smje&scaron;ten na rijekama Spree i Havel na sjeveroistoku Njemačke. Jedna je od 16 njemačkih saveznih zemalja, sa svih strana okružen saveznom zemljom&nbsp;Brandenburg.

Ukoliko ovaj grad odlučite da posjetite krajem septembra, imat ćete priliku da budete svjedok (ako niste učesnik) Berlinskog maratona, ili da na Aleksanderplacu uživate u Oktoberfestu.&nbsp;

Svake jeseni ovdje je spektakularni Festival svjetlosti. Na par dana sve znamenitosti Berlina dobiju novo ruho, obasjane su reflektorima, svjetlosnim mapama i umjetničkim projekcijama. Jedinstven spektakl koji Berlin obasja u sumornu i hladnu jesen.

Gradski saobraćaj je vrlo dobar, grad je dobro povezan pa se jednom stanicom metroa od Aleksanderplaca stižete do stanice Hake&scaron;er market, a u &scaron;etnji okolnim ulicama sigurno ćete uživati.

Mno&scaron;tvo haustora koji se pretvore u lavirint uskih hodnika punih grafita i murala, s&nbsp;puno dizajnerskih radnji i skrivenih kafića. Ako tragate za vintidž komadima, obavezno pro&scaron;etajte do ove živopisne četvrti.&nbsp;

Skriveni dijelovi grada će vam pokazati ono &scaron;to Berlin zaista jeste. Uzburkan, alternativan i divlji grad u kome di&scaron;ete punim plućima. Nije sterilan i pretjerano čist, niti je na&scaron;minkan, ali ima upadljivu kosmopolitsku atmosferu.

Ljude koji žive u Berlinu prepoznat ćete po neobičnom stilu i opu&scaron;tenosti, ne prate trendove. Ovo je jedan od rijetkih gradova u kojem vas obezbjeđenje neće pustiti u klub jer ste previ&scaron;e skockani i sređeni za opu&scaron;tenu atmosferu kluba. Njeguju se individualnost, sloboda i umjetnički duh.

Na obali rijeke Spreeje možete sjedeti i uživati u suncu ili sjesti na neki od lokalnih brodića, ploviti i razgledati grad iz drugog ugla.

Zelenih povr&scaron;ina u ovom gradu ima mnogo, možete iznajmiti bicikl i voziti ili &scaron;etati se kroz Tiergarten park koji se na jednoj strani graniči sa Zoo-vrtom a na drugoj strani je Brandenburgska kapija. U samom parku ima puno staza, skrivenih mjesta, jezera. Na jednom od njih možete sjesti u neki od čamaca koji se nalaze na obodu jezera i besplatno se provozati okolinom ili sjesti u jedan od kafića koji se nalazi na obali i uživati.

O noćnom provodu u Berlinu pričaju svi, ne morate da se zateknete u nekom od klubova da biste slu&scaron;ali najbolje DJ-ejeve.

Inače žurke ovde mogu da traju i 48 sati neprekidno. Ovdje noćni život nema kraja.

Berlin zahtjeva vrijeme i istraživački duh.

Najveći i glavni grad Njemačke

Grad slobode: Berlin zahtjeva vrijeme i istraživački duh

Ima tako slučajeva koji čovjeka odvedu na mjesta o kojima može samo sanjati. Recimo Sirakuza. Kome bi ovaj drevni grad na Siciliji pao napamet za provesti odmor, posjetiti ga da nije pukog slučaja.

Novinar Dnevnog avaza imao je tu prigodu isključivo jer su vispreni&nbsp;Italijani nekoć odredili ovo mjesto da se tamo igra rukometna utakmica između Italije i BiH. &Scaron;to, niko ne zna. Mogli su komotno izabrati Trst.

<img alt="dina2" src="/media/old/57e6cc43-3e04-4b56-9056-11480a0a0a64-dina2.JPG" title="dina2" />

Niko tu pojma ni o čemu nije imao, ni ko smo ni &scaron;ta smo, ni odakle. Svoje prehrambene preferencije rukometa&scaron;i i ono malo novinara morali su crtati, čak su se i pri izgovoru OK lomili jezici, ali prizori koje tamo susretnete u ono pola dana &scaron;to imate na raspolaganju istisnu sve druge neugodnosti. Informacije o ozbiljnosti također. Jer Sirakuza je, riječima Valerijana Žuje, ozbiljan grad.

Slično je kad imate povi&scaron;enu temperaturu, a slučaj vas dovede na najveću pje&scaron;čanu dinu u Evropi. Dunu de Pyla.

Iskreno, ovaj novinar u životu nije pomislio ni na jednu dinu. Mogao bi se napraviti budalom pa o njoj besjediti, izgledati poput poznavaoca opće prakse, da ga takvi poznavaoci prilično ne nerviraju.

Poznavaoci koji sažimaju znanje o broju obrtaja pri najmanjoj potro&scaron;nji, ekvatorijalnoj klimi, hijerarhiji činova u vojsci, pje&scaron;čanim dinama, 3-2-1 rukometnoj odbrani ili pak političkoj mudrosti Bože Petrova.

Saznavao je također ovaj novinar o razlozima prosperiteta u recimo Njemačkoj, &Scaron;vedskoj... Tamo ljudi koji prave ča&scaron;u, prave ča&scaron;u. Ne treba im, ne zanima ih niti se bakću s pravljenjem fla&scaron;e. Nemoj pametovati, radi to &scaron;to radi&scaron;, fokusiraj se i bit će&scaron; sretan.

Međutim, razlika je kada kročite negdje &ndash; poslalo vas &ndash; pa vas zainteresiraju neke stvari i poželite saznati kako ovo, &scaron;ta.

I tako, kao da je izgubljena u prostoru i na krivom kontinentu, veličanstvena pje&scaron;čana dina&nbsp;Dune du Pyla&nbsp;smjestila se&nbsp;u&nbsp;zaljevu Arcachon&nbsp;u jugozapadnoj Francuskoj, 60 kilometara od&nbsp;Bordeauxa.&nbsp;

<img alt="dina3" src="/media/old/57e6cc54-5eb0-43a8-b9df-11480a0a0a64-dina3.JPG" title="dina3" />

Borova &scaron;uma posađena je iza dine kako bi zaustavila njeno &scaron;irenje i pomicanje na kopno. Unatoč tome dina se polako kreće sve vi&scaron;e prema unutra&scaron;njosti zemlje prekrivajući &scaron;umu, a kod jakog vjetra i ceste u blizini!&nbsp;

Ovo mjesto odakle se pruža pogled na hiroviti Atlanski okean stoga je turistička atrakcija par exellance.

Dina je dugačka 500 metara, &scaron;iroka 3km i visoka 107metara s čijeg se vrha pruža romantični pogled na zaljev i borove &scaron;ume u zaleđu. Dok se &scaron;iri na svom putu ne &scaron;tedi nikoga. Kažu da je već progutala mno&scaron;tvo kuća, puteva i &scaron;uma.&nbsp;

<img alt="dina-4" src="/media/old/57e6cc75-3d78-4e49-a377-11af0a0a0a64-dina-4.JPG" title="dina-4" />

Ljudima koji se zateknu blizu dine zna se činiti kao da su u Sahari, velikoj afričkoj pustinji, a ne usred Evrope. I dok se popenjete stotinjak metara uz stepenice za koje je također enigma kako ih je tu neko posadio, suočit ćete se s prizorom kojeg ćete se vječno sjećati pa makar i sa povi&scaron;enom unatra&scaron;njom temperaturom.

Definitivno je: Dina du Pyla jedno je od najneobičnijih i najčudnijih mjesta u Evropi.

Može se konzumirati i uz stihove &bdquo;Kamo dalje rođače, iz pijeska vire krunisne glave&hellip;&ldquo;

Dina du Pyla jedno je od najneobičnijih i najčudnijih mjesta u Evropi

Priča o pukom slučaju i čudu prirode: Avaz.ba na najvećoj evropskoj pješčanoj dini u Evropi

Najduži i najvi&scaron;i svjetski stakleni most zatvoren je u petak 2. septembra samo dvije sedmice nakon otvaranja. Mostom dnevno može proći 8.000 turista, a dolazilo ih je vi&scaron;e od deset hiljada, javila je agencija Xinhua.

- Softverski i hardverski problemi zbog masovnog priljeva turista uzrok su privremenog zatvaranja mosta -&nbsp;dodala je agencija.

- Mi smo preplavljeni posjetama -&nbsp;rekao je glasnogovornik kompanije &quot;Zhangjiajie Grand Canyon&quot; za CNN.

Dodao je da je kapacitet mosta bio ograničen na 8.000 posjetitelja dnevno, ali ukupna potražnja je deset puta veća.

Kineski inženjeri sada će unaprijediti sistem kako bi most podnio veći broj posjetitelja i zatim ga testirati prije ponovnog otvorenja.

Most je dug 430 metara, &scaron;irok &scaron;est, a premo&scaron;ćuje 300 metara duboki kanjon u nacionalnom parku Tianmenshan u sredi&scaron;njoj Kini.&nbsp;

Otvoren je 20. augusta 2016. Na most se ne može u visokim petama, ulaznica ko&scaron;ta 138 juana (36 KM), a za posjetu se treba najaviti dan unaprijed. 
&nbsp;

Dvije sedmice nakon otvaranja

Zbog ogromnog interesovanja zatvoren najduži i najviši stakleni most u Kini

Grad sa najstarijom podzemnom željeznicom na svijetu, drugom crkvom po veličini, vi&scaron;e od 11.000 restorana i kafića... Da, mislimo na London, jednu od najvećih svjetskih metropola!

U englesku prijestonicu možete stići sa sve četiri strane svijeta, tj. iz &scaron;est zračnih luka: Heathrow, Gatwick, Stansted, Luton, Southend i City, a do samog grada željeznicom ili autobusom, koji voze svakih nekoliko minuta.

Kao i svaki veliki grad, London je za početak najlak&scaron;e upoznati ako sjednete na neki od specijaliziranih crvenih buseva koji nude organizirano razgledavanje i prepustite se turističkim rutama da vam otkriju čari engleske prijestonice.

Ono &scaron;to London čini prepoznatljivim u čitavom svijetu jesu njegov Parlament i najpoznatiji sat - Big Ben.

U gradu ćete se susresti i s brojnim stadionima, poput &quot;Wembleya&quot;, &quot;Emiratesa&quot; i &quot;Stamford Bridgea&quot;, ali i brojnim parkovima i vrtovima, počev&scaron;i od Hyde Parka i Regent&#39;s Parka, pa do onih manje znanih koji se najče&scaron;će zovu &#39;key gardens&#39;, jer su u vlasni&scaron;tvu stanovnika obližnjih zgrada koji plaćaju poseban porez na njih i jedino ih oni mogu otključati i uživati u njihovoj ljepoti.

No, prije nego se odlučite posjetiti London, pogledajte ove fascinantne videe snimljene u 4K rezoluciji dronom iz zraka.

<div><iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="400" scrolling="no" src="https://www.youtube.com/embed/wic3tuv16kg" width="800"></iframe></div>

<div><iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="400" scrolling="no" src="https://www.youtube.com/embed/9-OnT7jLAfw" width="800"></iframe></div>

Grad sa najstarijom podzemnom željeznicom na svijetu

LONDON IZ ZRAKA Pogledajte sve znamenitosti engleske prijestonice (VIDEO)

Stjuardesa Emily George radila je na brojnim privatnim letovima,&nbsp;a za britanski Telegraph&nbsp;je odlučila da otkrije &scaron;ta se sve događa u privatnim avionima bogata&scaron;a visoko iznad zemlje.

- Kada možete sebi da priu&scaron;tite privatni let, novac vam nije problem. Bilo je tu večera od milion funti, salate od 700 dolara, pa čak i teretana u avionu ili diskoteke sa &scaron;ipkama na kojima djevojke mogu da ple&scaron;u... Vidjela sam čak i presto od zlata -&nbsp;ispričala je Emilya.

Često se susretala s nemogućim zahtjevima koje je morala da ispuni. Plaćali su joj vožnju taksijem od 500 funti samo da bi pokupila kavijar, a čak je dolazilo i do prisilnog slijetanja zbog snažne želje za Mcdonaldsovom hranom.

- Jednom sam posluživala losos kojemu su cijeli&nbsp;njegov život pu&scaron;tali klasičnu muziku -&nbsp;otkriva samo jedan od mnogih potpuno bizarnih zahtjeva bezobrazno bogatih putnika.

Nemoralne ponude su normalan dio posla, kaže. Najgore joj je bilo s moćnim poslovnim ljudima koji bi je dodirivali ili joj bez srama nudili intimna druženja, a znali su i da nenajavljeno upadaju u njenu hotelsku sobu.

Vlasnik jednog privatnog aviona je imao čak i nastrane uniforme za stjuardese, koje su morale da nose sve vrijeme, a one koje bi odbile ne bi dobro pro&scaron;le.

No, ima ovaj posao i pozitivnih strana, priznaje Emilya. Dobijala je ogromne dnevnice i od nekoliko hiljada dolara, skupe pokone, &scaron;minku i odjeću, kao i brojne VIP ulaznice.

Odsjedala je u najskupljim hotelima i jela u najboljim restoranima, a često je dobijala i svog privatnog vozača do sljedećeg leta. Uniforme su većinom radili čuveni dizajneri, a mogla je da jede sve &scaron;to jedu i klijenti u avionu.

Otkrila je da za ovaj posao osoba mora da bude veoma diskretna i spremna na buran raspored.

Ključno je, kaže, znati da se nosite sa zahtjevnim klijentima čije želje često znaju da budu van granica zdravog razuma.

Emily George radila na brojnim privatnim letovima

NEBESKI BLUD Stjuardesa otkriva šta se dešava na letovima bogataša

Taylor Gleason&nbsp;nije mnogo putovao, ali je prvo &scaron;kolsko putovanje u Italiju probudilo u njemu ljubav i želju za stalnim putovanjem i avanturom.

Tada je imao 16 godina, a već pet godina kasnije obi&scaron;ao je vi&scaron;e od 50 zemalja i stekao nevjerovatna iskustva.

Fotografije&nbsp;njegovih avantura &scaron;irom svijeta dovele su ga do 64.000 pratilaca na Instagramu.

<img alt="taylor" src="/media/old/57bb5991-8994-4458-b7d1-43fe0a0a0a64-taylor.jpg" title="" />

<img alt="taylor" src="/media/old/57bb598e-e290-4d8c-8629-43fe0a0a0a64-taylor.jpg" title="" />

<img alt="1taylor" src="/media/old/57bb598b-a264-404d-943f-43ef0a0a0a64-1taylor.jpg" title="" />

<img alt="11" src="/media/old/57bb5988-cde0-4f25-9334-43ff0a0a0a64-11.jpg" title="" />

<img alt="111" src="/media/old/57bb5986-5af0-4e2d-b66d-43ef0a0a0a64-111.jpg" title="" />

<img alt="ttes" src="/media/old/57bb5983-97b8-4429-b63f-43ff0a0a0a64-ttes.jpg" title="" />

<img alt="11111" src="/media/old/57bb5981-b148-4be0-8a33-43ef0a0a0a64-11111.jpg" title="" />

<img alt="asda" src="/media/old/57bb597e-9e60-42d1-b946-43ff0a0a0a64-asda.jpg" title="" />

Želju za avanturama probudilo mu prvo školsko putovanje u Italiju

Taylor je za dvije godine obišao 50 država (FOTO)

Marinaleda je gradić u Andaluziji na jugu &Scaron;panije koji na povr&scaron;ini od 25 kilometara kvadratnih broji oko 2.700 stanovnika.

Stanovnici Marinalede ne boje se da izraze svoja politička uvjerenja. Umjesto blje&scaron;tavih reklama i brendova &ndash; ulična umjetnost u obliku grafita i murala sa porukama podr&scaron;ke i solidarnosti sa zemljama poput Kube i Venecuele. Ulice nose nazive slavnih boraca za radnička prava kao &scaron;to su Federiko Garsija Lorka i Pablo Neruda.

Dok se ostatak &Scaron;panije bori sa domaćom oligarhijom i stranim bankama koje su preuzele zemlju, odluke u ovom gradiću donose se direktno demokratskim putem na nedeljnim sastancima koje obično posjećuje oko 300-400 ljudi.&nbsp;

Dok je nezaposlenost u &Scaron;paniji dostigla stopu od 27 odsto u Marinaledi je ostvarena gotovo puna zaposlenost.Navala za useljenjem je tolika da je uvedena lista čekanja za useljenje &ndash; a čeka se i po dvije godine. Do sada je izgrađeno oko 350 kuća, a u iduće dvije godine trebalo bi da se izgradi oko jo&scaron; 250. Prosječna mesečna plata za zaposlene iznosi 1.200 eura mjesečno. Možda vam se ne čini puno, ali kad se pogleda cijena stanovanja koja kod njih iznosi 15 eura mesečno, jasno je da se sa takvom platom može sasvim pristojno živjeti.

<img alt="1" src="/media/old/57b0a106-2470-4ffc-bc9c-4baa0a0a0a64-1.jpg" title="1" />

Grad takođe osigurava pristup besplatnom Internetu. Fascinantan je i sportski sadržaj u ovom gradu sa jedva 2.000 stanovnika &ndash; dva fudbalska terena, ko&scaron;arka&scaron;ki teren, teren za tenis, skvo&scaron; i odbojku, bazen. Svi su oni besplatno na raspolaganju stanovnicima (osim bazena za koji se plaća godi&scaron;nja naknada).

Marinaleda ima i svoju crkvu, ali je učestvovanje u crkvenim aktivnostima je veoma slabo. U ovom gradu ljudi sami sebi grade kuće, a jedan od njih je i David Gonzalez Molina.&nbsp;

Nakon &scaron;to je najmanje dvije godine proveo kao registrovani građanin Marinalede, od lokalnih vlasti dobija materijal potreban za izgradnju kuće, a tek nakon &scaron;to je izgradi počeće da plaća 15 eura mjesečno toj istoj vladi kako bi se refundirali tro&scaron;kovi kori&scaron;tenog materijala.

<img alt="2" src="/media/old/57b0a126-0fd0-4fbe-96b9-4b700a0a0a64-2.jpg" title="2" />

Naravno, budući da ne znaju svi da grade kuću, vlasti u pomoć &scaron;alju profesionalne građevinare i arhitekte koji pomažu u izgradnji. Kuće se ne mogu prodati, čime se spriječava mogućnost profitiranja. Jednom mjesečno u gradu se obilježava tzv. Crvena nedelja kada neko na plenumu iznese ideju o tome kako bi grad mogao postati jo&scaron; bolji ili ljep&scaron;i. Ukoliko ideja bude prihvaćena, volonteri obave taj posao.&nbsp;

Nekad se radi o či&scaron;ćenju ulica ili popravkama na kućama. Grad ima i svoju vlastitu televiziju i radio kanale, a nedavno je go&scaron;ća u studiju bila i sama Čegevarina kćerka. Policija ovdje ne postoji.

&ndash; Prema &scaron;panskom zakonu, mi bismo, prema broju stanovnika trebalo da imamo između 4 i 7 policajaca. Ali, mi ih ne želimo ovdje. Jer, ba&scaron; zato &scaron;to se sve zasniva na dobrovoljnoj bazi, jer se zajedno borimo i zajedno krojimo na&scaron;e živote, postoji vrlo visok stepen koegzistencije &ndash; obja&scaron;njava gradonačelnik.

Marinaleda

RAJ NA ZEMLJI  Grad gdje je plata 2.500 KM, kirija 30, internet je besplatan, a kriminala nema

Holandski fotograf Brian iz Roterdama zabilježio je dirljive fotografije kompozicije voza Orient Expressa koji je nekad predstavljao vrhunac luksuza i romantike, a u međuvremenu je postao jo&scaron; jedna napu&scaron;tena olupina prepu&scaron;tena zubu vremena.

Orient Express bio je jedan od najslavnijih&nbsp;vozova u historiji željeznice.

Njegova ruta se mijenjala mnogo puta kroz&nbsp;historiju.

Orient Express je postao sinonim za luksuzno putovanje&nbsp;vozom, iako to u početku nije bio.

Prvobitno je voz vozio od&nbsp;Pariza&nbsp;do rumunjskog grada Giurgiu, ali Orient Express najče&scaron;će povezuje dva grada,&nbsp;Pariz&nbsp;i&nbsp;Istanbul.

Najslavniji voz u historiji

Nekada simbol luksuza i glamura, danas avet iz prošlosti

U blizini Foče, u selu Dančići u mjestu Pirni Do nalaze&nbsp;se pje&scaron;čane piramide, koje predstavljaju&nbsp;geomorfolo&scaron;ku rijetkost na ovim prostorima.

Njih posjeti tek po neki zaljubljenik u prirodu, planinar ili, s vremena na vrijeme, neki turist.

Ovaj prirodni fenomen bi svuda u svijetu sigurno bio glavna turistička atrakcija, ali u Bosni i Hercegovini, one su jo&scaron; jedno mjesto od ljudi skoro zaboravljeno.

Pje&scaron;čane piramide su prirodni fenomen i izgledaju kao da ih je vajar radio.&nbsp;

Prvi put se pominju jo&scaron; u austrougarskom periodu, pogotovo zato &scaron;to se tada trebao praviti put prema Kalinoviku. Austrougari su, vidjev&scaron;i pje&scaron;čane piramide, pomakli dionicu tog puta drugo mjesto.

U pro&scaron;losti mnogi su putopisci opisivali ba&scaron; ove piramide u svojim djelima diveći se ovom prirodnom fenomenu.

Jedan od putopisaca koji su pisali o piramidama je Dragutin Deroko koji je jedno vrijeme boravio u Foči, vozio se splavom niz Drinu i posjećivao pje&scaron;čane piramide. Prema njegovim tvrdnjama, ove piramide su stare najmanje 200 godina.

Izbrazdani pje&scaron;čani stubovi uzdižu se iz svojih &scaron;irokih temelja i sužavaju prema vrhu te na taj način čine izvanrednu geomorfolosku rijetkost na ovim prostorima. Ono &scaron;to je zanimljivo jeste da proces erozije traje i danas tako da pje&scaron;čane piramide ne nestaju, nego rastu.

Sličan prirodni fenomen javlja se i na drugim mjestima u svijetu pa tako pje&scaron;čane piramide svojim oblikom i sastavom podsjećaju na piramide u Coloradu u Sjedinjenim Američkim Državama, u Dolomitima (Italija) ili na piramide u Đavoljoj Varo&scaron;i (Srbija).

&nbsp;

Stare najmanje 200 godina

(FOTO) PRIRODNI FENOMEN Zaboravljene pješčane piramide kod Foče

Poslije Sarajeva, Mostara, Hvara, Istanbula i Minhena, ekipa YouTube kanala Cities in 4K snimila je i Konjic.

U dvije i po minute videa visoke rezolucije možete uživati u timelapseu koji prikazuje sve očite i skrivene ljepote hercegovačkog dragulja Konjica, njegovih mostova, ulica i &scaron;armantnog Starog grada.

- Konjic je predivan bosanskohercegovački grad lociran na krajnjem sjeveru Hercegovine. Trgovačko mjesto također pruža i predivne prirodne sadržaje locirane van granica grada uključujući Boračko i Jablaničko jezero -&nbsp;stoji u opisu videa koji potpisuje Amir Kulaglić.

U opisu pominje da se Konjic prostire sa obje strane rijeke Neretve.

- &Scaron;arm i starost grada su neki od razloga zbog kojih se ekipa YouTube kanala Cities in 4K&nbsp;se zaustavila&nbsp;tamo - navedeno je između ostalog u opisu.

<div><iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="315" src="https://www.youtube.com/embed/Xz9HtNsyHCU" width="560"></iframe></div>

&nbsp;

Novi video ekipe YouTube kanala Cities in 4K

PREDSTAVLJEN KONJIC Hercegovački dragulj na Neretvi u 4K rezoluciji

Perast&nbsp;(italijanski&nbsp;Perasto) je malo primorsko naselje u&nbsp;crnogorskoj&nbsp;općini&nbsp;Kotor. Najveći je spomenik&nbsp;Boke Kotorske&nbsp;(Crna Gora), sav je na kamenu i cijeli kameni. U njemu se nalaze&nbsp;palate, crkve i kamene kuće.&nbsp;

Od najranijih dana Perast je bio okrenut moru i pomorstvu. Već 1336. godine Perast je imao brodogradili&scaron;te koje je radilo do 1813. godine. Status op&scaron;tine dobio je 1580. godine i zadržao ga sve do 1950. Ipak, svoj najveći procvat Perast doživljava u XVII i XVIII vijeku, kada svjetskim morima plovi stotinak pera&scaron;kih lađa.

Po&scaron;to je jedna od najpoznatijih pomorskih &scaron;kola bila upravo u Perastu, Petar Veliki je na preporuku Venecije sinove poznatih plemićkih familija slao u Perast, da se obučavaju kod poznatog matematičara i moreplovca Marka Martinovića. Podaci govore da je tokom 1697. i 1698. godine na brodu Marka Martinovića plovilo 17 ruskih kneževa.

Svoj procvat Perast duguje pomorstvu, a upravo to je razlog &scaron;to najmonumentalnije pera&scaron;ke građevine potiču iz ovog perioda.

Plan grada je sasvim jednostavan. Jedna dugačka ulica vodi kroz grad duž obale, a od nje stepeni&scaron;ta vode u vi&scaron;e dijelove. U centru grada nalazi se trg (Pjaca) kojim dominira crkva Sv. Nikole sa svojim impresivnim zvonikom visokim 55 metara. Prvobitno započeta trobrodna crkva nikada nije zavr&scaron;ena, zbog nedostatka novca. Danas se u prezbiteriju i sakristijama nedovr&scaron;ene crkve nalazi riznica i muzej.

Postojeća crkva datira iz XVII vijeka a gradnja je kompletirana izgradnjom velelepnog zvonika 1691. godine.

Osim crkve Sv. Nikole Perast ima jo&scaron; 17 crkava. Veoma je interesnatna crkva Sv. Ane koja se nalazi visoko iznad grada, a freskama je ukrasio Tripo Kokolja.

Prelijepe pera&scaron;ke palate, iako danas velikim dijelom zapu&scaron;tene i obrasle br&scaron;ljanom, ipak svjedoče o zlatnom dobu ovog grada.

Palata Bujović sagrađena je krajem XVII vijeka i divan je primjer renesansno-barokne arhitekture.

Danas se u ovoj palati nalazi Muzej grada Perasta sa brojnim eksponatima, dokumentima i slikama koje svjedoče o burnoj istoriji Perasta.

<h2>Ostrva izvan Perasta</h2>

Preko puta Perasta nalazi se Gospa od &Scaron;krpjela, vje&scaron;tačko&nbsp;ostrvo, nastalo nabacivanjem kamena na podvodnu hrid. Do dana&scaron;njih dana sačuvan je običaj ritualnog bacanja kamena oko ostrva svakog 22. jula, kao spomen na dan kada je 1452. godine na hridi - &scaron;krpjelu pronađena ikona Bogorodice sa malim Hristom, &scaron;to je Pera&scaron;tanima bio &quot;Božiji znak&quot;&nbsp;i povod za izgradnju crkve.

U smiraj dana povorka okićenih barki napunjenih kamenjem kreće prema Gospi. Kao vrhunac svečanosti, u more oko ostrva baca se doneseno kamenje i barke se vraćaju natrag.

U manifestaciji tradicionalno učestvuju samo mu&scaron;karci.

Sama crkva podignuta je 1630. godine, a osmougaona kapela dodata je četrdeset godina kasnije. Unutra&scaron;njost crkve oslikao je na&scaron; najveći barokni slikar Tripo Kokolja (1661-1713), rodom Pera&scaron;tanin.

Freske se nalaze na tavanici i gornjim dijelovima bočnih zidova i prikazuju scene iz života Isusa Hrista, Bogorodice i Proroka. Ispod oslikanih dijelova nalazi se oko 2.000 srebrnih zavjetnih pločica koje prikazuju detalje pomorskih pobjeda, bilo nad piratima ili u oluji. Pomorci su ih donosili u znak zahvalnosti Gospi za sačuvane živote u tim okr&scaron;ajima.

Perast je danas izuzetno miran gradić, a buran život, bogatstvo i slava Perasta i Pera&scaron;tana su istorija. Ipak, svojom ljepotom Perast privlači moderne moreplovce, putnike, umjetnike, sanjare, željne ljepote i mira.

Mali mirni grad između Risna i Kotora

Posjetite Perast, najveći spomenik Boke Kotorske

&Scaron;pic sezone je, a u privatnim sobama i apartmanima duž crnogorskog primorja praznih kreveta je&nbsp;napretek. &quot;Julska rupa&quot;, kako obično zovu slabiju posjetu turista tokom prvog dijela sedmog mjeseca potrajala je i duže od njenog roka.

Iz Turističke organizacije Budve saop&scaron;tili su&nbsp;da od Jaza do Buljarice boravi 60.000 turista, &scaron;to je, kažu, &quot;negde kao i lani&quot;. Domaćini, oni koji se bave izdavanjem soba, ljuti su, jer se statistika i stvarno stanje veoma razlikuju. Gužve na plažama i &scaron;etali&scaron;tima prave brojni vikenda&scaron;i, ali i stranci i domaći koji imaju kuće i stanove duž obale. Uglavnom Rusi, ali i ljudi iz regiona.&nbsp; 
 
- Ne znam čemu služe procenti, kada gostiju nema. Cio stan mi je prazan, nikako da dođe prvi gost -&nbsp;kaže Dragana Neković iz Budve.&nbsp; 
 
Žale se i domaćini iz Petrovca, Buljarice i drugih mjesta, napominjući da su uglavnom puni hoteli, a da je u njihovim kućama i stanovima premalo gostiju.&nbsp; 
 
Da je &quot;oseka&quot; prilična, svjedoče i dileri, ulični prodavci soba, koji su ispunili trotoare oko gradskih bulevara u Budvi i drugim mjestima. Sa &quot;bedževima&quot; na kojima pi&scaron;e &quot;sobe, apartmani&quot; juri&scaron;aju kao osice na automobile stranih registracija i tako prouzrokuju saobraćajne gužve, nerjetko i sudare. Sve u želji da popune prazne sobe gazdama koje su ih angažovale za ovaj posao. To, inače, rade ilegalno.&nbsp; 
 
Cijene stoje i padaju.&nbsp;Gostima je skupo noćenje od 12 i 15 eura, pa oni čije su kuće prazne nude krevet i za deset, odnosno osam&nbsp;eura.&nbsp;Najgori je, vele, prazan krevet.&nbsp; 
 
Optimisti, među kojima su najbrojniji oni koji se bave turističkom politikom, kažu da će najezda početi narednog vikenda, pi&scaron;u&nbsp;Večernje novosti.

Mještani se žale

SLABA SEZONA U Crnoj Gori cijene soba i po osam eura

Drevne građevine, stare vi&scaron;e od 11.000 godina, nađene su na Kipru i mogle bi biti nastarije selo ikada otkriveno u svijetu.

Ostaci 29 okruglih građevina otkriveni su u Klimonasu, kod grada Limasola, saop&scaron;tila je Uprava za starine i dodala da je to &quot;najstariji stil poljoprivrednog i seoskog života na svijetu&quot;.

Građevine na obodu planina prema moru su stare 10.500 do 11.000 godina&nbsp;te su bar 2.000 godina starije od prvog naselja na Kipru, u mjestu Hirokitija.

To naselje je na spisku za&scaron;tićene svjetske ba&scaron;tine Organizacije UN za obrazovanje, nauku i kulturu (Unesko).

Na arheolo&scaron;kom nalazi&scaron;tu od 5.000 kvadratnih metara u Klimonasu su nađene i kosti mačaka i pasa&nbsp;i ostaci kamenog oruđa za rad i lov koji podsjećaju na neolitske.&nbsp;

Arheolozi Fransoa Brijoa i Žan-Deni Vinj ocijenili su da su tada&scaron;nji mje&scaron;tani Klimonasa vjerovatno lovili manje ptice i divlje svinje.

Drevne građevine, stare više od 11.000 godina

KIPAR Otkriveni ostaci najstarijeg sela na svijetu

Bračni par indijskih penjača suočio se s optužbama da je lažirao uspon na Everest, nakon &scaron;to je nekoliko alpinista ukazalo na nedosljednosti na njihovim fotografijama koje su postavili online.

Dinesh i Tarakeshwari Rathod tvrde da su se 23. maja popeli na najvi&scaron;i vrh na svijetu. Ali komentatori na internetu upozoravaju da su nosili različite gojzerice na navodnim slikama s vrha i na onima tokom uspona, a praktično&nbsp;je nemoguće presvući se na tim visinama i hladnoći.

Oni isto tako kažu da je 23. maja prekasni datum da bi se uspjelo doći do samog vrha, prenosi Hina.

Nepalske vlasti pokrenut će istragu ako prime pismeni zahtjev, a ako je bračni par zaista falsificirao osvajanje vrha, bit će mu oduzet certifikat.

Ovo je priča prvog bijelca koji je posjetio pleme ljudoždera

Prelijepi snimci versajske kraljevske palate zabilježeni dronom (VIDEO)

Grad slobode: Berlin zahtjeva vrijeme i istraživački duh

Priča o pukom slučaju i čudu prirode: Avaz.ba na najvećoj evropskoj pješčanoj dini u Evropi

Zbog ogromnog interesovanja zatvoren najduži i najviši stakleni most u Kini

LONDON IZ ZRAKA Pogledajte sve znamenitosti engleske prijestonice (VIDEO)

NEBESKI BLUD Stjuardesa otkriva šta se dešava na letovima bogataša

Taylor je za dvije godine obišao 50 država (FOTO)

RAJ NA ZEMLJI Grad gdje je plata 2.500 KM, kirija 30, internet je besplatan, a kriminala nema

Nekada simbol luksuza i glamura, danas avet iz prošlosti

(FOTO) PRIRODNI FENOMEN Zaboravljene pješčane piramide kod Foče

PREDSTAVLJEN KONJIC Hercegovački dragulj na Neretvi u 4K rezoluciji

Posjetite Perast, najveći spomenik Boke Kotorske

SLABA SEZONA U Crnoj Gori cijene soba i po osam eura

KIPAR Otkriveni ostaci najstarijeg sela na svijetu

Bračni par se pohvalio usponom na Everest pa ih optužili za faslificiranje

Putovanja

Ovo je priča prvog bijelca koji je posjetio pleme ljudoždera

Prelijepi snimci versajske kraljevske palate zabilježeni dronom (VIDEO)

Grad slobode: Berlin zahtjeva vrijeme i istraživački duh

Priča o pukom slučaju i čudu prirode: Avaz.ba na najvećoj evropskoj pješčanoj dini u Evropi

Zbog ogromnog interesovanja zatvoren najduži i najviši stakleni most u Kini

LONDON IZ ZRAKA Pogledajte sve znamenitosti engleske prijestonice (VIDEO)

NEBESKI BLUD Stjuardesa otkriva šta se dešava na letovima bogataša

Taylor je za dvije godine obišao 50 država (FOTO)

RAJ NA ZEMLJI Grad gdje je plata 2.500 KM, kirija 30, internet je besplatan, a kriminala nema

Nekada simbol luksuza i glamura, danas avet iz prošlosti

(FOTO) PRIRODNI FENOMEN Zaboravljene pješčane piramide kod Foče

PREDSTAVLJEN KONJIC Hercegovački dragulj na Neretvi u 4K rezoluciji

Posjetite Perast, najveći spomenik Boke Kotorske

SLABA SEZONA U Crnoj Gori cijene soba i po osam eura

KIPAR Otkriveni ostaci najstarijeg sela na svijetu

Bračni par se pohvalio usponom na Everest pa ih optužili za faslificiranje