<p>Ako se ikada zateknete na ulicama Ašgabata, glavnog grada Turkmenistana, teško da vam jedna stvar može promaći – gotovo svi automobili su bijeli. Taj neobičan prizor nije stvar ukusa vozača, već posljedica jasnih pravila koja je nametnula država.</p><p>Još 2018. godine donesena je odluka kojom je u glavnom gradu zabranjena vožnja crnih i jarko obojenih vozila. Vlasti nikada nisu zvanično objasnile razloge ove mjere, ali se često povezuje s uvjerenjima bivšeg predsjednika Gurbangulyja Berdimuhamedova, za kojeg se vjeruje da je bijelu boju smatrao simbolom sreće.</p><p>Osim bijele, rijetko se mogu vidjeti i automobili u srebrnoj ili zlatnoj boji, ali ni to nije sve – vozila moraju biti besprijekorno čista. Policija redovno kažnjava vozače čiji su automobili prljavi, pa je održavanje izgleda vozila u Ašgabatu praktično obaveza.</p><p>Nadimak „Bijeli grad“ Ašgabat nije dobio bez razloga. Od početka 2000-ih vlasti su propisale da sve nove zgrade moraju biti obložene bijelim mramorom, zbog čega ovaj grad danas drži svjetski rekord po broju takvih objekata.</p><p>Turkmenistan se nalazi u srednjoj Aziji, uz obale Kaspijskog jezera, a kao samostalna država nastao je nakon raspada Sovjetskog Saveza. Graniči s Kazahstanom, Uzbekistanom, Afganistanom i Iranom.</p><p>Iako nudi niz zanimljivih prizora, ova zemlja i dalje je među najzatvorenijima na svijetu. Turizam nije u fokusu vlasti, što potvrđuje i podatak da se godišnje izdaje tek oko 10.000 turističkih viza, zbog čega Turkmenistan za mnoge ostaje prava nepoznanica.</p>

Od početka 2000-ih vlasti su propisale da sve nove zgrade moraju biti obložene bijelim mramorom

Nevjerovatno: U ovom gradu je crna boja automobila zakonom zabranjena

<p>Italija je proglašena najboljom evropskom destinacijom za solo putovanja u 2026. godini, prema indeksu koji je sastavila Much Better Adventures.</p><p>Rangiranje je napravljeno na osnovu nekoliko faktora, uključujući sigurnost, dostupnost hrane, infrastrukturu i jednostavnost putovanja. Iako je globalno prvo mjesto pripalo Kirgistanu, među evropskim državama Italija je zauzela vrh liste.</p><p>Autori istraživanja navode da Italija nudi spoj odlične gastronomije, dobre željezničke povezanosti i raznovrsnih pejzaža, što je čini idealnom za samostalne putnike.</p><p>Posebno su izdvojeni Dolomiti, Toskana i Ligurija kao regije koje nude kombinaciju avanture, prirode i kulture.</p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/reel/DMA4Q05t7IL/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/reel/DMA4Q05t7IL/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/reel/DMA4Q05t7IL/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by Giorgio Teti (@giorgioteti)</a></p></div></blockquote>
<script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

<p>Na drugom mjestu našao se Portugal, zahvaljujući sigurnosti i kvalitetnoj infrastrukturi, dok je treća Španija, gdje se kao mirnije alternative masovnom turizmu izdvajaju Galicija, Murcia i kantabrijska obala.</p><p>U ostatku liste slijede Norveška, Slovačka, Albanija, Island, Grčka, Slovenija i Rumunija.</p><p>Istraživanje pokazuje da se sve više ljudi odlučuje za solo putovanja, tražeći destinacije koje nude osjećaj sigurnosti, slobode i autentičnog iskustva.</p>

Portugal i Španija odmah iza lidera, putnici sve više biraju sigurne i autentične destinacije

Pogledajte listu najboljih evropskih destinacija za solo putovanja u 2026: Italija zauzela prvo mjesto

<p class="">Južni Sudan je divna zemlja i bogata resursima - prije svega naftom, zlatom i uranijem. Ipak, budžet zemlje je manji od budžeta Kantona Sarajevo, nakon petnaest godina neprestanih ratnih sukoba. Ljudi bukvalno kuhaju i jedu lišće da bi preživjeli.</p><p>Noći i dane provode ispod drveća - neki od njih su goli, bosi. Roditelji su očajni dok pokušavaju da nahrane svoju neuhranjenu dječicu. Bez vode, bez skloništa, bez ičega. Kada god se iz Južnog Sudana vratim u Sarajevo, poljubim zemlju na kojoj stojim, a svima govorim da nismo svjesni koliko nam je dobro.</p>

<p>Šarenilo i sjaj modernog svijeta, aviona, fudbalskih stadiona i vještačke inteligencije nam ne dopuštaju da vidimo da je oko nas svijet iz mračnog doba. Da je svijet u srednjem vijeku, koji masovno ubija svoju djecu. Ovo nije pokušaj privlačenja pažnje i klikova. Ovo je realnost koju gledam u jednoj od najsiromašnijih zemalja svijeta</p><h2>Nismo svjesni</h2><p>Dvije godine nakon proglašenja nezavisnosti, 2011. godine, ova zemlja od 13 miliona ljudi se počela suočavati s hroničnim krizama i ratovima koji uzrokuju glad, silovanja, protjerivanja i ostale zločine od kojih čovjek zanijemi. A ovi zločini nama u Bosni i Hercegovini nisu nepoznati, nažalost.</p>

<p>Još ne mogu jasno definisati emocije koje me preplave dok svjedočim svakodnevnoj tragediji u ovoj zaboravljenoj zemlji. Ili dok, recimo, lektorišem čitulje za ubijene kolege, ili dok slušam o tragičnoj sudbini šire porodice najbližeg lokalnog kolege.</p><p>Radio sam i ranije u zahtjevnim misijama po Africi i Bliskom istoku. Ali se pod težinom stradanja u Južnom Sudanu nešto u meni slomilo.</p><h2>Vlast Superhika</h2><p>Izgleda kao da na ovom svijetu konce vuče Superhik – vječito pijani antijunak iz stripa „Alan Ford“, koji krade od siromašnih i daje bogatima.</p><p>Izbjeglice su sretne da im Ljekari bez granica (MSF) pruže i najosnovniju njegu. MSF je jedna od nekoliko organizacija koja idalje djeluje u Južnom Sudanu. Ostali su otišli, jer su prije godinu ostali bez novca.</p><p>A novca nema jer su prioriteti bogataša jasni: krstareće rakete, poniruće bombe, borbeni avioni. Samo jedan lovac F-16 Block 72 košta više nego svi godišnji programi MSF-a u Južnom Sudanu, koji pokriva 17 bolnica i domova zdravlja.</p><p>MSF novac ne dobija od raznih agencija i država, nego od nekoliko miliona privatnih donatora - slava im i hvala - što nam daje slobodu i širinu u odlukama kada, kako, gdje i zašto reagujemo na krize. Trenutno djeluje u 74 države svijeta, a devedesetih je MSF pružao pomoć i kod nas u BiH.</p><h2>Svjedočenja ljudi</h2><p>Nedavno smo započeli s hitnom podrškom za gotovo 30 hiljada izbjeglica u seocetu Chuil, na sjeveroistoku zemlje. Majka troje djece svjedoči da su danima jeli kuhano lišće da prežive. Momak iz Lankiena, gdje su vladine snage bombardovale MSF-ovu bolnicu 3. februara, a potom i lokalnu pijacu, kaže da je u tom mjestu sve srušeno i zapaljeno, da je Lankien postao grad duhova. Naša bolnica tamo je pružala njegu za oko 250 hiljada ljudi. Interno raseljenih je približno 260 hiljada i još toliko je od rata pobjeglo u Etiopiju.</p>

<p>U državnim domovima zdravlja nema paracetamola ni antibiotika, a glavna bolnica u jednoj od saveznih država na sjeveru Južnog Sudana nema čak ni hirurških rukavica za porode. O ozbiljnijim lijekovima da ne pričamo. Ili o tome da osoblje nije primilo platu skoro pa godinu. I tako u cijeloj zemlji.</p><h2>Izvan Džube</h2><p>Put od Džube, glavnog grada, ka ruralnim područjima izgleda kao putovanje u prošlost. Ljudi izvan glavnog grada žive u kolibama od blata i prića - tukulima, kako se to kaže lokalno.</p><p>Fotku s kolibama sam pokazao svom tetku, kaže sretni ljudi, nemaju ništa, a imaju sve. U početku sam mislio da je to zanimljivo i ispravno gledište. No, ljudi iz ovih koliba nemaju izbor. I to je ono što je velika razlika između njih i svih drugih koji žive u zemljama koje se ne raspadaju: mogućnost izbora. Pa ako izaberem i Novakovu pećinu na Romaniji za dom, moja stvar. Ali ljudi ovdje ne mogu birati, žive ono što moraju.</p><h2>O autoru</h2><p>Stefan Pejović rođen je 1984. godine u Sarajevu. Karijeru je započeo 2003. godine na Radiju 202, a potom je radio za brojne medijske kuće, nevladine i međunarodne humanitarne organizacije. Posljednjih šest godina radi za Ljekare bez granica (Medecins Sans Frontieres - MSF). Bio je u misijama u Nigeriji, Etiopiji, nakon zemljotresa u Turskoj, zatim na spasilačkom brodu Geo Barents u Sredozemnom moru, te u Jemenu. Trenutno je koordinator regionalnih komunikacija za MSF u Južnom Sudanu.</p>

 Dvije godine nakon proglašenja nezavisnosti, 2011. godine, ova zemlja od 13 miliona ljudi se počela suočavati s hroničnim krizama i ratovima

totine hiljada izbjeglica bez osnovnih uslova za život

Južni Sudan – decenija i po rata: Humanitarna kriza sve veća

<p>Makarska ovih dana bilježi odličan početak turističke sezone, jer je grad tokom prvomajskih praznika, ali i nakon njih, ispunjen brojnim domaćim i stranim gostima. Sunčano vrijeme, šetnice pune ljudi i kafići prepuni posjetilaca potvrđuju da je rivijera već u punom ritmu.</p><p>Posebno je živo na gradskoj rivi, gdje turisti uživaju u šetnji, ispijanju kafe i pogledu na more te impozantno Biokovo. Oni najhrabriji su iskoristili priliku da otvore i sezonu kupanja u maju.</p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/reel/DX346eONwaP/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/reel/DX346eONwaP/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/reel/DX346eONwaP/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by Dnevni avaz (@dnevniavaz)</a></p></div></blockquote>
<script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

<p><br></p><p>Brojni gosti u prvomajskoj noći mogli su uživati i u koncertu Adija Šošeta, koji je dodatno upotpunio prazničnu atmosferu u gradu.</p><p>Ugodna atmosfera i visoke temperature privukle su mnoge posjetioce koji su odlučili produžiti boravak i nakon praznika, pa bi Makarska, prema prvim utiscima, mogla imati veoma uspješan uvod u ljetnu sezonu.</p>

Posebno je živo na gradskoj rivi, gdje turisti uživaju u šetnji, ispijanju kafe i pogledu na more

Video / Makarska rivijera vrvi od turista i nakon 1. maja

<p>Produženi prvomajski praznici ove godine donijeli su idealnu priliku za putovanja, pa su mnogi građani Bosne i Hercegovine odlučili iskoristiti slobodne dane za kratki predah od svakodnevnih obaveza.</p><p>Turističke agencije bilježe veliku potražnju i gotovo rasprodane aranžmane, što potvrđuje da interes za putovanja ne jenjava.</p><h2>Rekordan broj putnika</h2><p>Iz agencije „Fibula“ za „Avaz“ su kazali da su kod njih najpopularniji aranžmani za Antalijsku rivijeru i Jadransko more.</p><p>- Kod nas je najviše aranžmana prodano za Tursku i Jadran, a ima jako puno putnika. Jedan let je već otišao 26. aprila za Tursku, a za prvomajske praznike najviše je putovanja za Hrvatsku – kazali su iz „Fibule“.</p><p>Prema dosadašnjim pokazateljima, interesovanje putnika je na sličnom nivou kao i prethodnih godina, a iz agencije „Sol Azur i Buena Vista“ naglašavaju da su rasprodani svi aranžmani te da njihovi klijenti putuju uglavnom na evropske destinacije.</p>

<p>- Svi objavljeni programi su rasprodani. Imamo otprilike 15 destinacija koje će ići grupno. Najviše putnika ide za Istanbul, Pariz, Rim i Barselonu, dok imamo još manjih polazaka za Prag, Beč, Budimpeštu, Veneciju, Azurnu obalu, Milano. U ponudi imamo još neke daleke destinacije poput Maldiva, Dominikane, Egipta i Antalije za koje su putnici iskazali interesovanje – kazali su iz „Sol Azura i Buena Viste“.</p><p>U ponudi trenutno nemaju destinacije na Bliskom istoku, a kako navode, nema ni zahtjeva za putovanja tamo.</p><p>- Najviše se ide za Maldive, eventualno Japan, Kina i Tajland, što se tiče tih destinacija koje su išle preko Bliskog istoka. Sad su zamijenjene rute i uglavnom idu preko Istanbula, a uspostavili su se određeni letovi ponovo i preko Dubaija – navode iz agencije.</p><p>Iz „Centrotursa“ ističu da je ove godine najatraktivnija Hurgada, te da su oborili rekord s brojem putnika.</p><p>- Više od 100 ljudi otputovalo je prvim čarter letom u Egipat, dok je zabilježeno veliko interesovanje i za Antaliju. Pored ovih destinacija, vlada ogroman interes za Istanbul i Pariz, te na tim destinacijama imamo nekoliko grupa. Također, za Prvi maj organizovali smo jednu grupu za Amsterdam i jednu za Italiju – kazali su iz „Centrotursa“.</p><h2>Jug Evrope</h2><p>Španija i Portugal su najpoželjnije destinacije u agenciji „Relax Tours“, ali broj jedan ostaje Istanbul za koji su imali dva termina.</p><p>- Svi programi su rasprodani za Prvi maj, a jug Evrope je najatraktivniji. Što se tiče starosne dobi putnika, tu je zaista širok spektar, a posebno na putovanjima koja su grupnog karaktera, gdje se ide u obilaske znamenitosti – poručuju iz „Relax Toursa“.</p><p>Sudeći prema podacima turističkih agencija, ovogodišnji prvomajski praznici obilježeni su velikim interesovanjem za putovanja, posebno ka evropskim i mediteranskim destinacijama. Iako su se neke rute i ponude prilagodile aktuelnim okolnostima, želja za odmorom i istraživanjem novih mjesta ostaje snažna među građanima BiH.</p>

Što se tiče starosne dobi putnika, tu je zaista širok spektar

Produženi praznici potaknuli rekordnu potražnju za putovanjima: Egipat, Turska i evropski gradovi u vrhu interesa bh. građana

<p>Putovanje avionom je većini ljudi rutina. Smještate se na svoje sjedište, vežete pojas i čekate polijetanje. Ali za doktoricu hitne medicine Anitu Patel postoje nekoliko ključnih koraka koje ona preduzima prije svakog leta kako bi zaštitila sebe i svoju porodicu.</p><h2>Najprljavije površine koje putnici zanemaruju</h2><p>Doktorica Patel upozorava da su sklopivi stolovi u avionu među najprljavijim površinama. Na njima se jede, pije i čita, a djeca ih ponekad, kako kaže, čak i ližu. Zato ona nikada ne ulazi u avion a da ih prethodno ne dezinfikuje.</p><p>- Svi vidimo kako ekipe za čišćenje ulaze u avion čim mi izađemo. Njihovo vrijeme je ograničeno i jednostavno ne stignu da prebrišu svaki stočić - objasnila je. </p><p>- Čim sjednem, odmah antibakterijskim maramicama prebrišem stočić - kazala je.</p><p>Na tim površinama, upozorava, mogu se naći razne bakterije, virusi i mikroorganizmi koji izazivaju probavne tegobe. </p><p>- Niko ne želi da započne putovanje povraćanjem i proljevom - rekla je.</p><h2>Koliko dugo virusi i bakterije opstaju na površinama</h2><p>Dodala je da mnogi virusi mogu da prežive na površinama dugo vremena, a neke bakterije i satima. Na primjer, virusi prehlade mogu opstati do sedam dana, grip do 48 sati, a virus koji izaziva COVID-19 od nekoliko sati do nekoliko dana.</p><p>Pošto ne postoje jasna pravila koja bi avio-kompanijama nalagala koliko često moraju da čiste te površine, odgovornost je u velikoj mjeri na putnicima.</p><p>Jedno manje istraživanje pokazalo je da su sklopivi stolovi najprljavije mjesto u avionu ili aerodromu, sa gotovo dvostruko više bakterija od sljedećeg najprljavijeg mjesta, slavina na fontanama za vodu na aerodromu.</p><p>- Prvih nekoliko minuta nakon što sjednete su ključni. Ako tada ne prebrišete stočić, propuštate najbolji trenutak, posebno ako imate malu djecu koja stalno stavljaju ruke u usta - poručila je Patel, dodajući da briše sve površine oko sebe i svoje porodice, uključujući i kopču za otvaranje stola.</p><h2>Zaštita od UV zračenja tokom leta</h2><p>Osim dezinfekcije, Patel ističe i važnost zaštite od sunca. Mnogi nisu svjesni jačine UV zraka na velikim visinama. </p><p>- Sunčeva svjetlost, koja djeluje prijatno visoko u zraku, zapravo je štetnija nego na zemlji - objasnila je, preporučujući nanošenje kreme za sunčanje prije svakog ljeta.</p><p>Iako roletne na prozorima pružaju određenu zaštitu, one ne blokiraju u potpunosti štetno UV zračenje koje se povezuje sa oštećenjem kože. </p><p>- Svoje sjedište možete donekle da kontrolišete, ali ne i sjedišta oko sebe - napomenula je, dodajući da bi, da je "organizovanija", u plan putovanja uključila i zaštitnu odjeću.</p><h2>Male navike koje povećavaju sigurnost u avionu</h2><p>Patel je naglasila i važnost vezivanja sigurnosnog pojasa. Kaže da su ona i njena djeca vezani kad god sjede u avionu, čak i kada to nije obavezno. Ističe da su male mjere opreza važne za zaštitu putnika i porodice.</p><p>Ipak, dodaje da ove mjere ne bi trebalo da izazivaju stres, posebno tokom odmora. </p><p>- Nije cilj savršenstvo, već da uradite najbolje što možete - zaključila je Patel, prenosi b92.</p>

Niko ne želi da započne putovanje povraćanjem i proljevom, rekla je

Putujete avionom? Evo koje dvije greške doktorica savjetuje da izbjegavate


<p>Iako je zvanični dolazak ljeta još daleko, visoke temperature su bile povod da na brojnim primorskim mjestima se već svjedoči ljudima na plažima.</p><p>Reporteri "Pixsella" su u Šibeniku, tačnije naselju Brodarica, zabilježili prve prve kupače.</p><p>Mnogi se nisu usudili ući u još hladnu vodu, ali su obukli kupaće kostime i sunčali se.</p>

Mnogi se nisu usudili ući u još hladnu vodu, ali su obukli kupaće kostime i sunčali se

Kao da je već ljeto: Sunčanje na plažama širom Hrvatske

<p>Amsterdam, glavni grad Nizozemske, koji leži na više od 160 kanala povezanih s gotovo 1.500 mostova, osnovan je krajem 12. stoljeća kao malo ribarsko mjesto na obali rijeke Amstel po kojoj je i dobio ime. Ovaj grad na vodi u kojem se historija ogleda u svakom kanalu, zbog čega je nazvan i „Venecijom sjeverne Evrope”, nedavno je “ugostio” novinarku “Dnevnog avaza”. </p><p>Prema istraživanju koje je provela organizacija “Economist Intelligence Unit”, Amsterdam je drugi najbolji grad za život. Ipak, iako je glavni i najveći grad u državi te finansijski i kulturni centar, sjedište nizozemske vlade nalazi se u Hagu.&nbsp;</p>

<h2>Zlatno doba</h2><p>Amsterdam je proglašen gradom 1342. godine te je s vremenom dostigao svoje zlatno doba, postavši jedan od najvažnijih trgovačkih gradova i luka u svijetu. Utjecaj stranaca, najviše iz Njemačke i skandinavskih zemalja, doveo je do enormnog porasta stanovništva u 16. stoljeću, uključujući i izgradnju sistema kanala u svrhu utvrđenja i odbrane grada, koji je kasnije postao poznat kao prsten kanala. Prstenasti sistem amsterdamskih kanala uvršten je u UNESCO-ov spisak svjetske baštine 2010. godine.</p><p>Prvi susret s Amsterdamom nije samo dolazak u novi grad, već ulazak u svijet u kojem voda i arhitektura pričaju priče stare stoljećima. Kanali, koji presijecaju grad i reflektiraju fasade uskih, blago nagnutih kuća, nisu samo razglednica, već srce grada koje oblikuje njegov identitet i ritam svakodnevice. Kombinacija kulture, arhitekture i opuštenog načina života čini Amsterdam nezaobilaznom turističkom destinacijom. Cvijeće na prozorima, brodovi koji lagano klize vodom i zvuk bicikala stvaraju istovremeno umirujući i živahan ritam grada.</p><p>Amsterdam stoji na 11 miliona drvenih stubova, odnosno šipki koje su zabodene kroz blato dubine otprilike 11 metara i stoje na pijesku ispod, držeći građevine. Čak 9.000 njih drži Glavnu željezničku stanicu.  </p><p>Starom jezgru grada, izgrađenom u 17. stoljeću, oblik su definirali upravo kružni vodeni kanali. Vožnja čamcem kroz ove vodene ulice otkriva niz elegantnih kuća s uskim fasadama i velikim prozorima, koje svjedoče o trgovačkom procvatu iz tog perioda, zlatnog doba Nizozemske, kada je ovdje osnovana i prva berza u svijetu. Tada se i današnji New York zvao New Amsterdam.&nbsp;</p>

<h2>Bicikli i sloboda</h2><p>Specifičan izgled kuća u Amsterdamu bio je uslovljen porezima, koji su bili veći ako bi kuća bila šira, pa su uglavnom uske i visoke, te s ogromnim prozorima i velikim kukama iznad, jer je bilo nemoguće unijeti namještaj u kuću i odnijeti ga na drugi sprat uskim strmim stepenicama, već se morao unositi kroz prozor.</p><p>Još jedan od upečatljivih prizora u Amsterdamu jeste mnoštvo bicikala, koji su više od prevoznog sredstva, oni su način života mještana. U Amsterdamu ima više bicikala nego ljudi, a pretpostavlja se da to ima veze s ukradenim biciklima. Od mještana ćete čuti da su kanali sastavljeni od 1/3 mulja, 1/3 bicikala i 1/3 vode, jer gotovo 25.000 bicikala godišnje upadne u kanal, a izvadi se približno 8.000.</p><p>Grad je savršeno prilagođen biciklistima, pa i posjetioci brzo usvajaju taj ritam kretanja. Početkom 2023. godine, otvorena je prva podvodna garaža za bicikle Stationsplein, koja je u manje od pola godine nakon otvaranja dostigla maksimalnu popunjenost. </p><p>Amsterdam je poznat i po svojoj otvorenosti i liberalnom duhu. Različitosti se ovdje, ne samo prihvataju nego i slave, što mnoge dodatno potiče da ga posjete. Ulice su ispunjene ljudima iz cijelog svijeta, jezici se miješaju, a kultura se neprestano obogaćuje novim utjecajima. </p><p>Veliki prihod od turizma ovom gradu donose legalizovana prostitucija, legalizovano konzumiranje lakih droga i postojanje više stotina kafe šopova u kojima se mogu kupiti najrazličitije vrste kanabisa, te izuzetno bogati sadržaji namijenjeni LGBT zajednici. Iako su vođene ture po Crvenoj četvrti (De Valen) obustavljene 2020. godine, i dalje možete prošetati tim ulicama i vidjeti poznate izloge s crvenim svjetlima.</p>

<h2>Turističke atrakcije</h2><p>A najljepše je gledati Amsterdam s nekog od turističkih brodova, koji će vas provesti kroz tri glavna kanala - Herengracht (Gospodski kanal), Keizersgracht (Carski kanal) i Prinsengracht (Prinčevski kanal). Imat ćete priliku upoznati prepoznatljivu nizozemsku arhitekturu, vidjet ćete i Blauwbrug, najljepši most, Munttoren i Montelbaanstoren, najpoznatije tornjeve, ali i stotine brodova-kuća, od kojih su mnogi preuređeni u turistički smještaj.</p><p>Kopneni dio Amsterdama najbolje je obići pješice. Glavni trg zove se Dam i s njega se možete orijentirati prema svim drugim odredištima. Na Damu se nalazi Koninklijk Paleis (Kraljevska palača), koja je nekad bila gradska vijećnica. Tu je i krunidbena crkva nizozemske aristokratije - Nieuwe Kerk, ali i poznati muzej voštanih figura Madame Tussauds. U blizini su Glavna željeznička stanica i zanimljive crkve poput Sint Nicolaaskerka, Westerkerka i Zuiderkerka. Zidine starog grada “predstavlja” Waag, jedina preostala njegova utvrda, koja će mnogima biti zanimljiva po tome što tu započinje Crvena četvrt. </p><p>U ovom gradu se nalazi najviše muzeja po kvadratnom metru na svijetu – ukupno 51. Najpoznatiji “klasični” su Zemaljski muzej (Rijksmuseum), monumentalna građevina koja čuva bogatu kolekciju nizozemske umjetnosti i historije, te muzeji Van Goga (Gogh) i Rembranta (Rembrandt), u kojima se čuvaju djela slikarskih velikana Vincenta van Goga i Rembranta van Rijna. Od “unikatnih” muzeja treba spomenuti Kuću Ane Frank (Anna), djevojčice koja se tu s porodicom skrivala od nacista tokom Drugog svetskog rata, te napisala svoj čuveni dnevnik; potom Heineken Experience, Muzej dijamanata i Muzej erotike.&nbsp;</p>

<h2>Hrana, cvijeće, izlasci </h2><p>Ulice Amsterdama su mirne i gotovo meditativne u jutarnjim satima, dok noću oživljavaju u svjetlima i muzici. Ulična hrana i mali restorani, koji su na svakom koraku, nude autentične nizozemske okuse. Topli stroopwafeli, svježe napravljeni, šire miris karamele, tu su i sirevi poput edamera i gaude, te “broodje haring”, možda i najpoznatiji klasik ulične hrane u Amsterdamu, iako ga turisti ne biraju baš često, jer se glavni sastojak jede sirov. Sastoji se od sirove, slane haringe, narezanih kiselih krastavaca i crnog luka u kifli ili nekom drugom bijelom pecivu. Iako na prvu pojam “sirova haringa” možda zvuči pomalo čudno i neukusno, radi se o pravom specijalitetu, jer je riba svježa i kvalitetna. A u tradicionalnim braon kafićima “bruine kroegen” s tamnim drvenim interijerima, niskim plafonima i atmosferom koja je stara više stoljeća, možete se osvježiti đeneverom, njihovim tradicionalnim pićem od kleke.</p><p> </p><p>U prijestonici Nizozemske ćete vidjeti i brojne parkove, od kojih je najpoznatiji i najljepši Vondelpark, zelena oaza gdje se mještani odmaraju, trče ili jednostavno uživaju u ljepoti okolice, a godišnje ga posjeti više od deset miliona ljudi. U proljeće park procvjeta u punom sjaju, a prepun je i čuvenih nizozemskih tulipana. U Amsterdamu se nalazi i jedina pijaca cvijeća na plutajućim kućama-brodovima. </p><p>Večernji izlasci u ovom gradu su priča za sebe, jer ima više od 1.500 klubova i barova, kojih je najviše u četvrtima Leidseplein, Rembrandtplein i oko Jordaana. Izađete li vani predvečer i ostanete do jutra, uvjerit ćete se da su u bilo koje doba i ulice i klubovi konstantno puni ljudi. </p><p>Na kraju, ono što ovaj grad čini nezaboravnim nije samo njegova ljepota, već osjećaj i utisak koji ostavlja </p><p>dok ga napuštate, te želja da se vratite, a „ono što se desi u Amsterdamu, ostaje u Amsterdamu“.</p><h2>Može kanabis, ali ne i cigarete </h2><p>Nizozemski zakoni o kanabisu su prilično čudni. Tehnički je ilegalan, ali dekriminalizovan i toleriše se pod određenim uvjetima. Uglavnom se konzumira u službenim kafe šopovima, koji smiju prodati do pet grama po osobi dnevno. Unutra se smije pušiti ova laka droga, ali je čudno što se u istom prostoru ne smiju pušiti obične cigarete.</p><h2>Najviši na svijetu</h2><p>Stanovnici ovog grada su najviši na svijetu. Muškarci su u prosjeku visoki 184 centimetra, a žene 170 centimetara. Pretpostavlja se da su za to zaslužni genetika i zdrava ishrana. Još jedna zanimljivost u vezi sa stanovnicima ovog grada i Nizozemcima uopće jeste da piju najviše kafe na svijetu, poslije Finaca.&nbsp;</p>

Kanali nisu samo razglednica, već srce grada koje oblikuje njegov identitet i ritam svakodnevice 

Novinarka “Dnevnog avaza” u Amsterdamu: Grad kanala, slobode i svevremenske ljepote

<p>Svi smo navikli na opuštajuće spa odmore, ali novi trend "glowcation" redefinira luksuzna putovanja. Ovaj fenomen spaja wellness s ciljanom brigom o ljepoti, ciljajući na vidljive rezultate u transformaciji kože i revitalizaciji tijela, a najviše ga slijede mlađe generacije.</p><p>Za razliku od klasičnih spa odmora koji se fokusiraju na opuštanje, "glowcation" je usmjeren na ciljane tretmane ljepote i holističke pristupe koji obećavaju trajnu promjenu, ne samo privremeno opuštanje. Ovaj trend privlači ljude koji žele ne samo odmor, već i povratak kući s pomlađenim izgledom i obnovljenom energijom. Generacija Z, koja je pod snažnim utjecajem društvenih mreža, postavila je temelje ovog trenda, a “staklena koža” postala je statusni simbol.</p><h2>Destinacije koje vode trend</h2><p>Na vrhu popisa glowcation destinacija nalazi se Seul, glavni grad Južne Koreje, poznat po svojoj naprednoj dermatologiji i K-beauty industriji. Tu posjetitelji mogu uživati u AI analizama kože i tretmanima poput LED terapija i laserskog pomlađivanja. U Europi, Pariz je postao meka za ljubitelje dermatološke kozmetike, dok Italija, s regijama poput Toskane, nudi termalne izvore i tretmane bazirane na grožđu i vinu. Za one koji traže duhovnu obnovu, Kerala u Indiji nudi ajurvedske tretmane koji liječe iznutra.</p><h2>Wellness u hotelima</h2><p>Glowcation nije samo o tretmanima, već o sveobuhvatnom iskustvu koje uključuje i smještaj. Luksuzni hoteli uvode tehnologije kao što su cirkadijalna osvjetljenja koja pomažu prirodnom ciklusu spavanja, jer je kvalitetan san ključ za zdravu kožu. Mnogi hoteli nude personalizirane jelovnike i hladnjake za kozmetiku, a prehrana postaje važan dio programa, s naglaskom na biljnu hranu bogatu antioksidansima.</p><p>Ovaj trend dovodi do promjene u načinu razmišljanja o putovanjima i brizi o sebi. Umjesto klasičnih suvenira, putnici donose kući zdraviji izgled, nova saznanja o njezi kože i zdravim navikama koje traju i mjesecima nakon povratka. U svijetu gdje je blagostanje luksuz, glowcation nije samo hir to je investicija u vlastitu ljepotu i zdravlje.</p>

Novi trend putovanja spaja wellness, ljepotu i luksuz, a ovi gradovi prednjače u ponudi

"Glowcation" fenomen: Putujte za ljepotu, ne samo za odmor

<p>U francuskom primorskom gradiću Pornik na obali Atlantika lokalni hotel „La Fonten” ponudio je povraćaj od jednog eura svakom turisti za svaki kubni milimetar kiše koji padne tokom boravka u hotelskom smještaju.</p><p>Sa 35 uzastopnih dana padavina na početku ove godine januar i februar u Francuskoj bili su posebno vlažni mjeseci, prenio je Tanjug vijest „Figaroa”.</p><p>- Prvi mjesec u godini obično je prilično miran na obali Atlantika. Ove godine februar je bio posebno vlažan i to se negativno odrazilo na turizam - izjavio je Stefan Bertran, menadžer hotela „La Fonten”.</p><p>Objasnio je da je uobičajeno da gosti iz obližnjeg Nanta krajem nedjelje provjere vremensku prognozu za vikend.</p><p>- Ako je vrijeme lijepo dođu, a ako nije ne dođu. Ali vrijeme na našoj obali Atlantika stalno se mijenja - kaže Bertran.</p><p>Hotel „La Fonten” dobio je licencu „Zeleni ključ” za održivi turizam u domenu smještaja i ugostiteljstva, a ranije ove godine je dobio i nagradu „Porodični izbor”, kojom je prepoznat kao mjesto pogodno za boravak djece, prenosi RTCG.</p>

Prvi mjesec u godini obično je prilično miran na obali Atlantika,  izjavio je Stefan Bertran, menadžer hotela „La Fonten”

Hotel plaća turistima ako pada kiša

<p>U ubrzanom načinu života mnogi ljudi osjećaju stres, umor i udaljenost od prirode. Upravo zato boravak na otvorenom sve se češće preporučuje kao jednostavan način za poboljšanje fizičkog i mentalnog zdravlja. Jedan od najboljih oblika takvog odmora je kampiranje.</p><p>Boravak u prirodi ne znači samo odmor, već i priliku da se tijelo i um oporave od svakodnevnog pritiska. Istraživanja pokazuju da vrijeme provedeno na otvorenom može poboljšati raspoloženje, san, fizičku kondiciju i opće zdravlje.</p><h2>Smanjuje stres i poboljšava raspoloženje</h2><p>Jedna od najvećih prednosti kampiranja je smanjenje stresa. U prirodi nema stalnih obaveza, poruka i gužve, što omogućuje opuštanje tijela i uma.</p><p>Mir, tišina i prirodni zvukovi pomažu u snižavanju razine stresa i poboljšavaju mentalno zdravlje. Čak i nekoliko dana u prirodi može pozitivno uticati na raspoloženje.</p><h2>Više kretanja, bolje zdravlje</h2><p>Kampiranje prirodno uključuje fizičku aktivnost – hodanje, planinarenje, postavljanje opreme i boravak na otvorenom.</p><p>Redovno kretanje doprinosi:</p><p>- zdravlju srca</p><p>- boljem metabolizmu</p><p>- jačim mišićima i kostima</p><p>- manjem riziku od hroničnih bolesti</p><p>Aktivnosti u prirodi često su ugodnije i lakše za održavanje nego vježbanje u zatvorenom prostoru.</p><h2>Bolji i kvalitetniji san</h2><p>Mnogi ljudi imaju problema sa snom zbog ekrana i umjetnog svjetla. Tokom kampiranja smanjuje se izloženost tehnologiji, pa se tijelo prirodno usklađuje s ritmom dana i noći.</p><p>To može dovesti do:</p><p>- bržeg uspavljivanja</p><p>- dubljeg sna</p><p>- osjećaja odmorenosti</p><p>Svjež zrak i prirodni zvukovi dodatno doprinose kvalitetnijem odmoru.</p><h2>Prirodni ritam i energija</h2><p>Boravak u prirodi pomaže regulaciji unutrašnjeg biološkog sata. Prirodno svjetlo i večernji mrak pomažu tijelu da se vrati svom prirodnom ritmu.</p><p>To može poboljšati energiju tokom dana, koncentraciju i opće funkcionisanje organizma.</p><h2>Više vitamina D</h2><p>Sunčeva svjetlost omogućava tijelu proizvodnju vitamina D, koji je važan za kosti, mišiće i imunitet.</p><p>Kampiranje povećava vrijeme provedeno na otvorenom, što prirodno doprinosi višem nivou ovog vitamina.</p><p>Priroda pomaže da se fokus premjesti na sadašnji trenutak. Zvukovi, mirisi i okruženje potiču opuštanje i smanjuju napetost.</p><p>Takvo stanje može smanjiti anksioznost i poboljšati emocionalnu stabilnost.</p><h2>Jači imunitet i otpornost</h2><p>Boravak u prirodi, svjež zrak i fizička aktivnost pozitivno utiču na imunitet. Manje stresa i više kretanja dodatno jačaju organizam.</p><p>Kampiranje podstiče zajedništvo, komunikaciju i saradnju. Bez tehnologije ljudi više razgovaraju i provode kvalitetno vrijeme zajedno.</p><p>To jača porodične i prijateljske odnose te smanjuje osjećaj usamljenosti.</p><p>Kampiranje pomaže u učenju praktičnih vještina poput postavljanja šatora, snalaženja u prirodi i pripreme hrane.</p><p>Ovakva iskustva jačaju samopouzdanje i osjećaj odgovornosti.</p><h2>Povezanost s prirodom</h2><p>Jedna od najvećih vrijednosti kampiranja je ponovna povezanost s prirodom. Boravak pod zvijezdama, tišina i prirodno okruženje imaju snažan smirujući učinak.</p><p>Ljudi koji više vremena provode u prirodi često razvijaju zdravije navike i bolji odnos prema vlastitom zdravlju.</p>

Boravak u prirodi smanjuje stres, poboljšava san i jača tijelo i um

Kampiranje: Prirodan način za bolje zdravlje

<p>Brisel je trostruka prijestonica - glavni grad Flamanske oblasti u Belgiji, glavni grad Belgije i politička prijestonica Evropske unije. Ovdje je sjedište NATO-a, monumentalna zgrada “Berlaymont”, sjedište Evropske komisije, te Evropski parlament, gdje se donose odluke koje utječu na živote stotina miliona ljudi.</p><p>Ali Brisel nije samo birokratija i politika, iza staklenih fasada evropskih institucija počinje grad s dušom, starim kamenim ulicama i živopisnim kvartovima u kojima se osjeća puls svakodnevnog života. Novinarka „Dnevnog avaza“ u to se uvjerila prilikom nedavne posjete ovom gradu kontrasta, raskošnih trgova, skrivenih ulica, čokolade, piva, pomfrita - za koji Belgijanci tvrde da je nastao upravo kod njih, crtanih romana, vafli… </p><h2>Multikulturalni grad</h2><p>Grad postoji duže od hiljadu godina. Od 15. stoljeća Brisel je cvjetao kao kneževska prijestonica Niskih Zemalja, sastavnog i važnog dijela moćnog Rimskog Carstva. Neko vrijeme je bio glavni grad Nizozemske. Nakon raznih katastrofa, uključujući uništenje većeg dijela grada od Francuza 1695. godine, ovdje se 1830. godine dogodila revolucija kojom je Belgija izborila nezavisnost.</p><p>Danas je Brisel moderan grad koji ima gotovo 1.800.000 stanovnika, ali i snažan osjećaj historijske tradicije, mada je uglavnom obnovljen u 19. stoljeću, te je ostalo malo originalne arhitekture.</p><p>Ono što belgijsku prijestonicu čini posebno zanimljivom jeste njena multikulturalnost. Brisel je, zapravo, poput raskrsnice: mjesto gdje se susreću narodi, kulture, ideje i historija. U gradu se govori više jezika: francuski i nizozemski su službeni, ali se svuda čuju engleski, arapski, španski i mnogi drugi jezici. </p><p>Briselska galerija “Royales St. Hubert”,&nbsp;koja datira iz 19. stoljeća, jeste prvi u svijetu natkriveni šoping centar s predivnim arkadama. Ovdje su&nbsp;prije 100 godina nastale prve praline&nbsp;koje je napravio gospodin&nbsp;Neuhaus. Dok prolazite galerijom,&nbsp;na sve strane su oko vas&nbsp;draguljarnice, poznate prodavnice čokolade, ekskluzivni butici, restorani, pa čak i&nbsp;pozorište i kino.&nbsp;</p><h2>Najljepši trg Evrope</h2><p>Ako postoji mjesto koje savršeno predstavlja Brisel, onda je to čuveni Grand Place, odnosno Veliki trg – srce grada. Ovaj veličanstveni trg mnogi proglašavaju najljepšim u Evropi. Okružen je raskošnim zanatskim kućama sa zlatnim ukrasima, a trgom dominira impresivna gotička zgrada Gradske vijećnice s tornjem visokim gotovo stotinu metara. Fascinantna je i Kraljeva kuća, odnosno Kuća hljeba, u kojoj je danas smješten Gradski muzej, a dva imena je dobila zato što se nalazi na mjestu gdje je nekad bila tržnica hljeba. </p><p>U jednoj od zgrada na ovom trgu, na kojoj je uklesan labud, jedno vrijeme je živio Karl Marks (Marx), koji se doselio u Brisel 1845. nakon što je prognan iz Francuske. U Briselu je upoznao druge prognane socijaliste, a kasnije mu se pridružio i Engels, te su tu napisali čuveni „Komunistički manifest“.</p><p>Godine 1988., Grand Place je upisan na UNESCO-ovu listu svjetske baštine.</p><p>U večernjim satima ovaj veličanstveni trg dobija posebnu čar. Svjetla se odbijaju od pozlaćenih detalja na fasadama, turisti i lokalni stanovnici sjede u kafićima, a često se može čuti muzika uličnih svirača. </p><p>Svake dvije godine ovdje se održava spektakl poznat kao “Flower Carpet” (Tepih od cvijeća), kada se Veliki trg pretvara u ogroman tepih od stotina hiljada begonija.</p><p>Kraljevska palača je također jedna od najpoznatijih građevina Brisela.&nbsp;U njoj su i&nbsp;sobe za specijalne goste zemlje, ali i&nbsp;kancelarije određenih ministarstava. Prostorije&nbsp;Kraljevske palače nisu stalno otvorene za turiste pa ju je moguće posjetiti od 21. jula do početka septembra. </p><p>Veoma značajna je i Katedrala St. Mihaela i St. Gudule u kojoj se&nbsp;obavljaju kraljevska vjenčanja, koja podsjeća na pariski Notre Dame i po stilu gradnje i po svojim&nbsp;tornjevima visokim 69 metara. Riječ je o&nbsp;nadbiskupskom sjedištu&nbsp;koje je&nbsp;izgrađeno između 13. i 15. stoljeća&nbsp;i smatra se jednim od&nbsp;najboljih primjeraka brabanske, odnosno brabantinske gotike, varijante gotičke arhitekture tipične za Belgiju. </p><h2>Simboli i legende  </h2><p>Prilikom posjete Briselu nijedan turist ne može odoljeti da ne vidi “Manneken Pis”, najpoznatiju bronzanu statuu malog dječaka s velikom pričom. Ova statua dječaka koji mokri u fontanu, nastala u 17. stoljeću, danas je jedan od najpoznatijih simbola Belgije.</p><p>Prema legendi, u 14. stoljeću grad je bio pod opsadom, a kako ga neprijatelji nisu mogli lako osvojiti, odlučili su eksplozivom raznijeti gradske zidine. Dok su provodili svoj plan u djelo, dječak je vidio šta rade te, čim su napadači pobjegli da ih eksploziv ne povrijedi, pomokrio se po gorućem fitilju i spasio grad.</p><p>Zanimljivo je da „Manneken Pis“ ima stotine kostima. Tokom godine građani ga oblače u različite narodne nošnje, uniforme ili kostime koji obilježavaju određene događaje i kulture iz cijelog svijeta.</p><p>Dok stari dio grada priča priče iz prošlih stoljeća, moderni Brisel ima svoje arhitektonsko čudo – „Atomium“. Ova futuristička konstrukcija izgrađena je 1958. godine za „Expo“ i predstavlja model kristala željeza uvećan milijardama puta. Sastoji se od devet ogromnih kugli povezanih metalnim cijevima. Unutar njih nalaze se izložbeni prostori, restorani i panoramske platforme s kojih se pruža spektakularan pogled na grad.</p><p>Za Brisel su karakteristični i brojni parkovi prepuni drveća i cvijeća, a jedan od njih -&nbsp;Cinquantenaire park čuvar je najdužeg slavoluka pobjede na svijetu, simbola Brisela izgrađenog&nbsp;1880. godine povodom 50. godišnjice nezavisne države Belgije. U parku je i&nbsp;Velika džamija, najstarija u gradu i najveća u državi.</p><h2>Hrana i stripovi</h2><p>Brisel je raj za sladokusce. Prvo što se uoči jesu ogromni izlozi prepuni tradicionalne čuvene&nbsp;belgijske čokolade&nbsp;za koju su nekada u historiji Belgijanci za sebe rezervirali najbolja kakao zrna. Belgijska čokolada smatra se jednom od najboljih na svijetu, a u elegantnim radnjama mogu se pronaći prava mala umjetnička djela od kakaa. Među najpoznatijim čokoladnim kućama su „Neuhaus“, „Godiva“ i „Leonidas“. Čokolada se prodaje u svim mogućim oblicima i pakovanjima po cijenama koje su prilično visoke, naprimjer, najmanje pakovanje čokoladnih pralina košta približno 13 eura.&nbsp;A Briselski aerodrom je mjesto na kojem se godišnje proda najviše čokolade na svijetu.</p><p>Ništa manje poznati nisu ni belgijski vafli. Topli, hrskavi izvana, mekani iznutra, posuti šećerom u prahu ili preliveni čokoladom i voćem, prodaju se gotovo na svakom koraku. Tu su i drugi belgijski specijaliteti poput pomfrita i piva. Izrada i vrednovanje piva je dio kulturne baštine nizu zajednica u cijeloj Belgiji. Gotovo 1500 vrsta piva se proizvode u ovoj zemlji različitim metodama&nbsp;fermentacije.&nbsp;U svakoj od briselskih pivnica od konobara možete saznati kako se pivo koje ste naručili pravi, koliko traje proces, gdje se čuva… Uz pivo je gotovo obavezno naručiti i sir koji se obično služi na drvenom pladnju s prepečenim kriškama hljeba.</p><p>Još jedna specifična kulturna tradicija Belgijanaca je strip. Ovdje je nastao slavni lik Tintin kojeg je stvorio belgijski autor Herge. I „Štrumpfovi“ su se prvi put pojavili u stripu belgijskog umjetnika Pjera Kulifora (Pierre Culliford), poznatog kao Pejo (Peyo), te su se proširili na filmove, televizijske emisije, videoigre...&nbsp;A kako je sve počelo, razvijalo se i kako nastaje strip ljubitelji stripa mogu saznati u čuvenom Comic Strip centru, gdje se, osim galerijsko-muzejskog prostora, nalaze i prodavnica stripova i biblioteka.</p><p>Brisel je prepun murala posvećenih junacima stripova pa šetnja njegovim ulicama izgleda kao galerija na otvorenom – na fasadama zgrada oslikane su scene iz poznatih stripova koje unose boju i vedrinu urbanom pejzažu. </p><h2>Bh. ministar dočekao naše turiste</h2><p>Grupu bosanskohercegovačkih turista u Briselu je srdačno dočekao ministar-savjetnik u Misiji Bosne i Hercegovine pri Evropskoj uniji Igor Lincner, te im zajedno s izuzetno profesionalnim turističkim vodičem Srđanom Sušićem pokazao najzanimljivije znamenitosti ovog grada.</p>

Evropska politička prijestonica u kojoj su smještene ključne institucije EU

Novinarka "Dnevnog avaza" u prijestonici Belgije: Grad u kojem kuca srce Evrope

<p>Niske temperature i pojačane snježne padavine u dijelovima Bosne i Hercegovine stvorile su pravi zimski ugođaj, što je vidljivo i na Bjelašnici.</p><p>Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda, jutros u 8 sati visina snijega na ovoj olimpijskoj destinaciji iznosila je 239 centimetara.</p><p>Ova neočekivana količina snijega omogućila je posjetiteljima skijanje i sankanje.</p><p>Iz Olimpijskog centra Bjelašnica na Instagramu su objavili da su danas u funkciji tri lifta – "K1, BX i Dječiji park", dok su otvorene staze "Kolijevka", "Olimpijski spust/S", "Jure Franko", "Groodvy", "Štinji do" i "Olimpijski spust".</p><p>U 8 sati na Bjelašnici je izmjereno -7 stepeni, a tokom dana se očekuje temperatura oko -6 stepeni uz promjenjivo oblačno vrijeme.</p>

U 8 sati na Bjelašnici je izmjereno -7 stepeni, a tokom dana se očekuje temperatura oko -6 stepeni

Snijeg na Bjelašnici dosegao 239 centimetara

<p>Konja, glavni grad istoimene pokrajine smještene u centru divlje ravnice Anadolije, po površini najveće turske provincije, sedmi je grad u Turskoj po broju stanovnika. Iako je krajolik naizgled surov, sakriva nevjerovatno bogatu historiju i kulturu.</p><p>Historija Konje seže hiljadama godina unazad – još iz vremena Hetita, preko Frigijaca, Rimljana i Bizantinaca. Da je jedan od najstarijih gradova na svijetu, dokazuju arheološka iskopavanja na brdu Aladin u centru grada, koja ukazuju da naselje datira od najmanje tri milenija prije nove ere.  </p><p>Staro latinsko ime za grad je Ikonium, u kojem je, prema predaji, sahranjen grčki filozof Platon. Od 1097. do 1243. grad je bio prijestolnica Turaka Seldžuka i njihovog Rumskog sultanata. Svoj vrhunac Konja je dostigla između 1205. i 1239., kada je ovaj sultanat zauzimao cijelu Anadoliju, Armeniju, dio Bliskog istoka i Krim. Iz tog vremena je Ince Minareli medresa, koja je danas pretvorena u Muzej seldžučke umjetnosti. </p><p>Godine 1243., Konju su zauzeli Mongoli, nakon njih turkmenska dinastija Karamanidi, te, 1467., Osmanlije. Izgradnja željezničke pruge Istanbul - Bagdad, 1896., koja je prošla kroz grad, oživjela je Konju te je sve do 1923. bila najvažniji grad centralne Anadolije, mnogo veća od tadašnje Ankare.</p>

<h2>Muzej Mevlana&nbsp;</h2><p>U srcu starog dijela grada, u Muzeju Mevlana, u grobnici od tirkiznih pločica, sahranjen je Mevlana Dželaludin Rumi, “vječna duša Konje”.</p><p>Sufijski mistik, pjesnik i učitelj Rumi mnogo je utjecao na mističku misao i književnost širom svijeta. Njegova filozofija ljubavi, tolerancije i duhovnog jedinstva prožima Konju na svakom koraku. </p><p>Priča kaže da je Rumi, koji je bio voljena i cijenjena figura u islamskom svijetu, postao neizmjerno tužan nakon odlaska svog prijatelja Šemsija Tebrizija uz kojeg je otkrio dubine duhovnosti. Ovaj gubitak je uzrokovao veliku promjenu u njegovom životu. Odrekao se svega i napisao “Mesneviju”, koja je u svijetu priznata kao remek-djelo i predstavlja najveću sufijsku poemu svih vremena, a sastoji se od 25.000 stihova.</p><p>Mevlanin mauzolej i muzej nisu samo turistička atrakcija, već mjesto hodočašća, kako za vjernike, tako i za ljude koji tragaju za unutarnjim mirom.</p><p>Ulazak u kompleks Mevlaninog turbeta ostavlja snažan utisak: miris starog drveta, tihi žamor posjetilaca i osjećaj poštovanja koji vas odmah obuzme. Njegove riječi: „Dođi, dođi, ko god da si“ i danas odzvanjaju kao univerzalni poziv čovječanstvu.</p><p>Za Rumija istinska ljubav je bila ljubav prema Bogu, a smrt je predstavljala dan njihovog sjedinjenja. Zbog toga je dan njegove smrti, 17. decembar, poznat kao dan proslave, a ne dan žalosti, a Šeb-i Arus svečanosti koje se održavaju svake godine na ovaj dan simboliziraju "noć susreta sa Bogom" i "noć vjenčanja".</p><h2>Sema-ples</h2><p>Konja je kolijevka mevlevijskog derviškog reda i čuvenog sema-plesa, jednog od najvažnijih aspekata Muzeja Mevlana, rituala u kojem se derviši okreću u savršenoj ravnoteži, simbolizirajući put duše ka Bogu. Sema-ples nije predstava u klasičnom smislu, već duhovni čin. </p><p>Ovaj očaravajući ples, koji je UNESCO priznao kao nematerijalno kulturno naslijeđe, simbolizira duhovno putovanje derviša ka sjedinjenju s božanskim. Dok se vrte, obučeni u tradicionalnu nošnju, suprotno smjeru kretanja kazaljki na satu, s desnom rukom podignutom prema Bogu i lijevom spuštenom ka zemlji, oni se odvajaju od materijalnog svijeta, ostavljajući iza sebe svoje brige, želje i sve zemaljske veze. Ples se sastoji od tri faze, a u posljednjoj se dervišima, koji simboliziraju planete, pridružuje i njihov učitelj koji predstavlja Sunce ili reinkarnaciju Mevlane. </p><p>Koliko su ljudi u Konji posvećeni duhovnosti, kazuje podatak da je u gradu aktivno više od 3.000 džamija. Turci, za razliku od većine islamskog svijeta, ohrabruju posjetu džamijama. Jedna od najljepših je Selimija, džamija kupolastog oblika koju je naručio sultan Selim II, a koja se nalazi odmah pored Muzeja Mevlana. Treba spomenuti i neobičnu džamiju Aziziju, ali je svakako najpoznatija Aladinova, najstarija seldžučka džamija u celoj Turskoj, izgrađena 1220. godine na vrlo dobroj strateškoj lokaciji, na istoimenom brdu Aladin, s kog se pruža vjerovatno i najbolji pogled na cijeli grad.</p>

<h2>Hrana i leptiri</h2><p>Gastronomija Konje je jednostavna, ali izuzetno bogata. Hrana ovdje nije samo obrok, ona je dio tradicije i porodičnog okupljanja. Kako je bila tokom svoje burne historije pod vlašću Grka, Rimljana, Bizantinaca i na kraju Seldžuka i Osmanlija, to je doprinijelo bogatstvu različitosti koje karakterizira kuhinju Konje.</p><p>Ipak, zaštitni znak gastronomske ponude u ovom gradu svakako je izvrsna janjetina. Nemarinirano meso lagano se peče u glinenoj peći u svom soku pa blagi okus duguje samo sebi. Treba spomenuti još nekoliko specijaliteta tipičnih za ovu regiju kao što su etli-ekmek (duga, tanka rolat-pica namazana fino začinjenim mljevenim mesom), pikantna čorba od bamije i Konja kebab (janjeća koljenica, veoma sporo pečena i servirana na pita-hljebu sa slatkim crvenim lukom). Posebna su i razna jela od pšenice, jogurta i mahunarki.</p><p>U ovom gradu džamija i muzeja, osim Mevlaninog, veoma su posjećeni i Ataturkov, Arheološki i Etnografski muzej. Čuven je i Muzej leptira, odnosno Tropski vrt leptira, jedan od najvećih na svijetu i prvi u Turskoj. Otvoren je za posjetioce 2015. i izgrađen u obliku džinovskog leptira u skladu s prirodom, kako bi se, posebno djeci, usadila ljubav prema ovim divnim insektima.</p><h2>Čatal Hujuk</h2><p>Dokaz da je anadolijska stepa kolijevka civilizacije nalazi se na samo pedesetak kilometara jugoistočno od Konje. To je Čatal Hujuk, jedno od najvažnijih arheoloških nalazišta na svijetu, otkriveno šezdesetih godina prošlog stoljeća. Ime ovog mjesta nastalo je kao kovanica dviju turskih riječi: čatal (viljuška) i hujuk (humka). Iskopavanja su otkrila gusto zbijeno naselje iz neolita koje je nastalo prije 9.000 godina. </p><p>Naselje je bilo smješteno između dva brda i imalo je više od 5.000 stanovnika, a vrhunac njegovog razvoja desio se u periodu između 6250. i 5400. godine prije nove ere. Kuće u kojima su ljudi živjeli bile su četvrtastog oblika bez vrata i prozora, i u njih se ulazilo s krovova. Još čudnije u odnosu na današnje koncepte naseobina jeste to što je naselje bilo bez ulica, pa su kuće zbijane jedna uz drugu, a zidovi i podovi su oblagani slojem ilovače. </p><p>Na zidovima su također pronađene slike i reljefi životinja i ljudskih bića, a otkriveni su i brojni drugi religijski simboli. Ispod samih kuća pronađeni su grobovi s ljudskim ostacima, ali i brojni predmeti od gline, bakra, drveta i tekstila. Lokalitet Čatal Hujuk nalazi se od 2012. godine na UNESCO-ovoj listi svjetske kulturne baštine.</p><p>Iako je Konja danas i moderan grad s univerzitetima, širokim trgovima i savremenim kvartovima, tradicionalni duh je još snažno prisutan. Na bazarima se i dalje prodaju začini, suho voće, bakreno posuđe i rukotvorine. Ljudi su smireni, gostoljubivi, ali suzdržani. Ljepota tog grada ne može se prenijeti riječima, to možete osjetiti samo ako odete tamo i doživite svaki njegov ćošak.</p>

U srcu starog dijela grada, u Muzeju Mevlana, sahranjen je Mevlana Dželaludin Rumi, “vječna duša Konje” 

Novinarka „Dnevnog avaza“ u starom dijelu Konje

Novinarka “Dnevnog avaza” u Konji, centru islamske duhovnosti i seldžučke slave

<p>Spomenik koji smo zabilježili u centru Kardifa (Cardiffa) posvećen je Beti Kembel (Betty Campbell), prosvjetnoj radnici, društvenoj aktivistkinji i prvoj crnoj direktorici škole u Velsu. Rođena je u butaunskom dijelu grada, poznatom kao Tajger Bej (Tiger Bay), a ostala je upamćena po radu u osnovnoj školi Maunt Stjuart (Mount Stuart Primary School), gdje je snažno gurala teme crne historije i kulture u nastavu.</p>

<p>Velšanima je važna jer je bila mnogo više od školske direktorice. Zvanični izvori navode da je godinama bila glas jednakosti i raznolikosti, da je radila na očuvanju multikulturalnog naslijeđa Kardifa, bila članica Komisije za rasnu jednakost, te jedna od pionirki Mjeseca historije crnaca (Black History Month) u ovoj zemlji. Upravo zato je u centru Kardifa 2021. godine dobila spomenik, a gradske vlasti ističu da je riječ o prvoj statui stvarne, imenovane žene u Velsu.</p><p>Za Kardif i Vels Beti Kembel ostala je simbol toga koliko obrazovanje može promijeniti društvo. Njeno naslijeđe i danas živi, pa njeno ime nosi i posebna nagrada velške vlade za promovisanje doprinosa i perspektiva crnih, azijskih i manjinskih etničkih zajednica. Zato je njen spomenik u centru grada podsjetnik na vrijednosti koje Velšani žele sačuvati.</p>

Prva crna direktorica škole u Velsu ostala je simbol obrazovanja, jednakosti i multikulturalnog identiteta grada

Ko je žena sa spomenika u centru Kardifa: Beti Kembel bila je pionirka Velsa

<p>Londonski crni taksiji odavno nisu samo prevozno sredstvo, nego i jedan od najprepoznatljivijih simbola grada na Temzi. Gotovo da nema turiste koji ih ne primijeti, baš kao ni čuvene crvene autobuse, telefonske govornice ili Big Ben.</p><p>Na prvi pogled djeluju kao podsjetnik na neka prošla vremena, ali upravo u tome i leži njihova posebnost. Njihov upečatljiv dizajn, prostranost i elegancija godinama su dio identiteta Londona, zbog čega se često nalaze na fotografijama, razglednicama i u filmskim scenama.</p><p>Posebnu draž daje i činjenica da vozači londonskih taksija važe za izuzetne poznavaoce grada, pa vožnja u njima često djeluje kao mali susret s pravim duhom britanske prijestonice. Zbog svega toga, crni taksiji nisu tek dio saobraćaja, već i dio priče koju London svakodnevno živi i pokazuje svijetu.</p>

Nevjerovatno: U ovom gradu je crna boja automobila zakonom zabranjena

Pogledajte listu najboljih evropskih destinacija za solo putovanja u 2026: Italija zauzela prvo mjesto

Južni Sudan – decenija i po rata: Humanitarna kriza sve veća

Video / Makarska rivijera vrvi od turista i nakon 1. maja

Produženi praznici potaknuli rekordnu potražnju za putovanjima: Egipat, Turska i evropski gradovi u vrhu interesa bh. građana

Putujete avionom? Evo koje dvije greške doktorica savjetuje da izbjegavate

Kao da je već ljeto: Sunčanje na plažama širom Hrvatske

Novinarka “Dnevnog avaza” u Amsterdamu: Grad kanala, slobode i svevremenske ljepote

"Glowcation" fenomen: Putujte za ljepotu, ne samo za odmor

Hotel plaća turistima ako pada kiša

Kampiranje: Prirodan način za bolje zdravlje

Novinarka "Dnevnog avaza" u prijestonici Belgije: Grad u kojem kuca srce Evrope

Snijeg na Bjelašnici dosegao 239 centimetara

Novinarka “Dnevnog avaza” u Konji, centru islamske duhovnosti i seldžučke slave

Ko je žena sa spomenika u centru Kardifa: Beti Kembel bila je pionirka Velsa

Crni taksiji: Jedan od zaštitnih znakova Londona

Putovanja

Nevjerovatno: U ovom gradu je crna boja automobila zakonom zabranjena

Pogledajte listu najboljih evropskih destinacija za solo putovanja u 2026: Italija zauzela prvo mjesto

Južni Sudan – decenija i po rata: Humanitarna kriza sve veća

Video / Makarska rivijera vrvi od turista i nakon 1. maja

Produženi praznici potaknuli rekordnu potražnju za putovanjima: Egipat, Turska i evropski gradovi u vrhu interesa bh. građana

Putujete avionom? Evo koje dvije greške doktorica savjetuje da izbjegavate

Kao da je već ljeto: Sunčanje na plažama širom Hrvatske

Novinarka “Dnevnog avaza” u Amsterdamu: Grad kanala, slobode i svevremenske ljepote

"Glowcation" fenomen: Putujte za ljepotu, ne samo za odmor

Hotel plaća turistima ako pada kiša

Kampiranje: Prirodan način za bolje zdravlje

Novinarka "Dnevnog avaza" u prijestonici Belgije: Grad u kojem kuca srce Evrope

Snijeg na Bjelašnici dosegao 239 centimetara

Novinarka “Dnevnog avaza” u Konji, centru islamske duhovnosti i seldžučke slave

Ko je žena sa spomenika u centru Kardifa: Beti Kembel bila je pionirka Velsa

Crni taksiji: Jedan od zaštitnih znakova Londona