Dođe trenutak tokom Nedjelje mode kada gledate gomilu fotografa kako se bore da uhvate sliku nekoga veoma mršavog u veoma zastarjelom outfitu, ili kada vidite Prisilu Čan (Priscilla Chan), zajedno sa svojim suprugom, osnivačem Mete Markom Cukerbergom (Mark Zuckerberg), kako ulaze na reviju Prade (Prada) noseći njihov ovčiji kaput sa plavom kragnom od 11.500 eura (oko 13.000 dolara), i zapitate se: za koga je sve ovo?

Moda nikada nije bila prisutnija, a istovremeno manje dostupna. Postala je sveprisutna kao pop muzika, prenoseći revije uživo i pretvarajući utrku oko odijevanja poznatih u pravi sport. Prilagođavajući se platformama poput TikToka i Instagrama (Instagram), čija je potpredsjednica za modu Eva Čen (Eva Chen) na neki način jednako moćna kao i Ana Vintur (Anna Wintour) iz Vogue-a, industrija je stvorila generacije modno osviještenih posmatrača željnih da komentarišu svaki potez brendova. 

Na primjer, kičasta ili briljantna revija Guccija izazvala je višednevnu raspravu.

Cijene porasle

Istovremeno, cijene su porasle: torba Šanel (Chanel) skočila je s 5.800 dolara 2019. na 10.800 dolara 2024. godine; kolekcija Versacea (Versace) za proljeće 2025., koja je dočekana kao osvježenje u odnosu na dominaciju „quiet luxury“, uključuje haljine koje koštaju desetine hiljada dolara. Proizvodi koje sve ove digitalne marketinške aktivnosti promoviraju uglavnom nisu dostupni većini ljudi koji o njima govore. Ideja je da generacija Z, koja dijeli mišljenja o modi, kupuje parfeme ili maskare dizajnerskih brendova. Ali današnji mladi previše su promišljeni da bi se zadovoljili tako očiglednim proizvodima.

Za jesen-zimu 2026., Prada (Prada) je bila inspirisana procesom slojevitog odijevanja. Kolekcija je predstavljala klasični ženski manifest Prade: samo 15 modela je prošlo pistom po četiri puta, ukupno 60 lookova, svaki miksovan s prethodnim komadima uz dodatke ili izostavljanja. To je bila izjava o brzini savremenog ženskog života – način na koji žene prolaze kroz dnevne detalje i istovremeno kroz istoriju koja se mijenja s nekoliko komada opreme (npr. culottes i kitschy perle suknje; smjele čizme sa perjem i šljokičaste čarape).

Ipak, za mnoge, Cukerberg i Čan bili su ometajući: šta ovi milijarderi rade na polugodišnjoj luksuznoj modnoj reviji? Istina je da milijarderi danas imaju više novca nego ikada prije (prema Forbes-u, Cukerbergovo bogatstvo poraslo je s 72 milijarde na 177 milijardi dolara dok se cijena Šanel torbe skoro udvostručila). U jednom trenutku, morate tražiti druge stvari na koje ćete trošiti novac, kao što su ranije pokazali Džef Bezos i Loren Sančez Bezos (Jeff Bezos & Lauren Sanchez Bezos). Sviđa vam se ili ne, moda postaje novo igralište američkih tehnokrata, koji su podložni čarima Prade kao i svi ostali.

Miucija Prada (Miuccia Prada), sama milijarderka, nema iluzije da je pista mjesto za političko grandiozno istupanje. „Pokušavam sve raditi politički osim očiglednog političkog, jer bih bila kritikovana – bogata modna dizajnerka ne može se baviti politikom jer nije u redu“, rekla je iza scene. „Dizajniramo za bogate ljude. Govorimo o skupim stvarima, odijevamo bogate ljude. To morate imati na umu.“

Dizajner koji najbolje razumije ovu napetost između velikih modnih ideja i ponekad neupućenih potrošača je 42-godišnji Glen Martens (Glenn Martens), kreativni direktor Diesela (Diesel) i Mezon Margiela (Maison Margiela). „Moda se toliko globalizovala, posebno s društvenim mrežama. Svatko može postati kritičar. Svatko ima šta reći. To je demokratizovano na dobar način“, rekao je pred Diesel reviju ispunjenu neobičnim komadima i neobičnim pleteninama. Ipak, to ima i svoju lošu stranu: „Znam da ljudi koji nemaju pozadinu i znanje možda ne mare, jer žele instant hitove.“

Društvene mreže

Neki dizajneri uspijevaju ignorisati društvene mreže. Dizajnerka Marija Grazija Kiuri (Maria Grazia Chiuri) za Fendi (Fendi) je svojim debi showom jasno poručila kupcima: „Izvadite novčanik.“ Njezina devetogodišnja karijera u Dior-u (Dior) kao direktorice ženskih kolekcija bila je često kritikovana. Njena kolekcija u Fendi-u, koja uključuje nježno remixane ideje iz Dior-a, pokazuje da zna šta mora reći – torbe, posebno poznata Baguette, izgledaju neodoljivo.

Za brendove srednje veličine poput Džil Sander (Jil Sander) ili Marni (Marni), odjeća je i dalje glavna stvar, a dizajneri Simone Beloti (Simone Bellotti) i Meril Rog (Meryll Rogge) žele oblačiti stvarne klijente, bez obzira na Instagram hype ili dodatke.

Na reviji Marni-ja, Rog je predstavila kreativnu odjeću za žene i muškarce koji žele izgledati odraslo, inspirisana kasnim 90-im i ranih 2000-ih, ali ne u Y2K stilu – više u stilu Vinone Rajder (Winona Ryder).

Na reviji Botege Venete (Bottega Veneta), dizajnerka Luiz Trotter (Louise Trotter) vratila je svoje eksplozivne Muppet lookove – pomalo šarmantne, pomalo čudne. Isto tako, Đordžio Armani (Giorgio Armani), sada pod nadzorom nećakinje Silvane Armani (Silvana Armani), predstavio je jednostavne, ali efektne komade: široke hlače, tekuće odijelo i šaljive kapute u bordo i sivoj boji.

Ova moda je kombinacija luksuza, šarma i ekscentričnosti – od stila za tehnokrate do neutralnih komada koji se mogu kupiti i u outletima.