Zabrana izvoza pilećeg mesa iz Bosne i Hercegovine u zemlje Evropske unije bit će ukinuta od 30. juna, potvrdio je pomoćnik ministra za veterinarstvo Republike Srpske Negoslav Lukić.Lukić je podsjetio da je zabrana trajala četiri mjeseca, odnosno od kada je ustanovljen ptičiji grip na podruju opštine Petrovo.- Ukidanje zabrane izvoza pilećeg mesa od velikog je značaja za domaće proizvođače, rekao je Lukić za <a href="https://www.nezavisne.com/ekonomija/privreda/Ukida-se-zabrana-izvoza-pileceg-mesa-iz-BiH/971117">Nezavisne</a>.Naime, ptičiji grip na području opštine Petrovo evidentiran je u februaru, dok su zone nadzora ukinute početkom aprila, od kada se i očekivao povratak izvoznog statusa pilećeg mesa na tržište EU.Peradarstvo je jedina grana stočarstva u BiH koja ima suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni.

Peradarstvo je jedina grana stočarstva u BiH koja ima suficit

Ukida se zabrana izvoza pilećeg mesa iz BiH

Izvršni direktor kompanije Volkswagen Oliver Blum planira da ukine do 100.000 radnih mjesta i obustavi proizvodnju u četiri njemačke fabrike, objavio je njemački biznis portal Manager Magazin.Plan podrazumijeva i smanjenje planiranih investicija za oko 15 odsto, kako prenosi Reuters, na nešto više od 130 milijardi eura (148 milijardi dolara) u narednih pet godina.Volksvagen takođe planira da obustavi proizvodnju u fabrikama u Hanoveru, Cvikauu i Emdenu, kao i u fabrici kompanije Audi u Nekarsulmu, kada postojeći modeli vozila budu povučeni iz proizvodnje.Predložene mjere išle bi dalje od postojećeg programa smanjenja broja zaposlenih za 50.000 radnika i dolaze uprkos sporazumu sa sindikatima iz 2024. godine, kojim je isključeno zatvaranje fabrika u Njemačkoj tokom ove decenije.Kako navode, portparol kompanije Volkswagen odbio je da komentariše "povjerljive dokumente", navodeći da će se odluke razmatrati i odobravati u organima upravljanja kompanije.

Planira se obustava proizvodnje u fabrikama u Hanoveru, Cvikauu i Emdenu, kao i u fabrici kompanije Audi u Nekarsulmu

Volksvagen gasi fabrike, planira da ukine 100.000 radnih mjesta

Bitcoin (BTC) se oporavio na oko 59.800 dolara nakon pada na 58.206 dolara, oporavljajući se usred oštrog pada azijskih dionica, uključujući pad južnokorejskog Kospija od 8% i pad japanskog Nikkeija od 3%.Unatoč ovom oporavku, cijena bitcoina je i dalje pala za više od 5% za sedam dana i gotovo 20% za mjesec. Stručnjaci napominju da je raspon od 50.000 do 60.000 dolara historijski bio snažna zona podrške za bitcoin, privlačeći kupce tokom padova tržišta. Rasprodaja azijskih dionica slijedi averziju prema riziku na Wall Streetu, potaknutu porastom cijena koji su najavile velike tehnološke kompnije poput Applea zbog rastućih troškova.No, okruženje za bitcoin trenutno ne izgleda dobro. Opklade protiv Bitcoina gomilaju se na Wall Streetu dok cijena kriptovalute pada blizu dvogodišnjeg minimuma.Opcije kojima se trguje na iShares Bitcoin Trust ETF-u (NASDAQ: $IBIT), najvećem BTC fondu kojim se trguje na berzi, ukupno su iznosile 1,1 milion ugovora 25. juna, što je dvostruko više od prosjeka u posljednjih 30 dana.Prodajne opcije više su nego udvostručile broj kupovnih opcija jer trgovci na Wall Streetu i dalje vjeruju da cijena Bitcoina mora dodatno pasti.

Opklade protiv Bitcoina gomilaju se na Wall Streetu

Bitcoin se podigao blizu 60.000 dolara, ali ipak postoji problem

Na danas održanom ročištu pred Opštinskim sudom u Zenici nije donesena konačna odluka o pokretanju ili nepokretanju stečajnog postupka nad preduzećem Nova Željezara Zenica.Sutkinja Sanja Pavlić će, nakon što je danas saslušala kompletan izvještaj koji je u predstečajnom postupku sačinio privremeni stečajni upravnik Jasmin Hadžirašidović, konačnu odluku donijeti u naredna tri dana.Hadžirašidović je, pak, istakao kako ostaje pri svim navodima iz izvještaja koji je sačinio na zahtjev ovog suda, u kojem je naveo da postoje svi uslovi za otvaranje stečaja nad ovim preduzećem, a koje zahtijeva potpunu reorganizaciju i prekid integralne proizvodnje čelika, koja je i obustavljena nedavnim gašenjem ili prestanka rada pogona Visoka peć, Aglomeracija i Čeličana.Preduzeće se, istakao je, nalazi u stanju platežne nesposobnosti, a povjerioci potražuju oko 317.307.000 KM, od čega je 240.000.000 KM dospjelih te još 77 miliona KM nedospjelih potraživanja.Najveći povjerioci su „Ferrum“ iz Zvornika sa 160 miliona koji je u vlasništvu sina ministra saobraćaja i veza RS Zorana Stevanovića, Nova Ljubija Prijedor sa 69 miliona, Pavgord s 41 milion KM, Elektroprivreda BiH s 8,2 miliona, Toplana Zenica sa 6,5 miliona KM, Messer BiH s 5,4 miliona, Energoinvest sa 4,65 miliona KM.Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, koja je nedavno sačinila Prijedlog zakona o postupku vanredne uprave u privrednom društvu Nova Željezara Zenica, kojeg su usvojili i zastupnici oba doma Parlamenta FBiH, ima planove za očuvanje integralne proizvodnje čelika u Zenici i BiH te je nedavno, Opštinskom sudu Zenica, za vanrednu upravnicu predložila dugogodišnju zaposlenicu ovog preduzeća Senu Šaranović.

Preduzeće se nalazi u stanju platežne nesposobnosti, a povjerioci potražuju oko 317.307.000 KM

Stevanovićev sin potražuje od Nove Željezare 160 miliona KM

Premijer Vlade FBiH Nermin Nikšić i ministar energetike, rudarstva i industrije Vedran Lakić posjetili PretisGeneralni direktor kompanije Pretis Fuad Šehić primio je u posjetu premijera Federacije Bosne i Hercegovine Nermina Nikšića i federalnog ministra energije, rudarstva i industrije Vedrana Lakića.Tema posjete bilo je sagledavanje aktuelnog stanja u kompaniji Pretis, sa akcentom na buduće planove poslovanja kompanije, nove investicije i proširenje proizvodnje, te aktivno učešće Vlade FBiH u budućim poduhvatima.Na sastanku je navedeno kako je Pretis u posljednjem periodu značajno stabilizovao svoje poslovanje, što je rezultat predanog rada Uprave u proteklom periodu. Sudionici sastanka su upoznati sa informacijom da je Pretis u proteklom periodu povećao proizvodnju za 30 posto.Premijer Nikšić i minstar Lakić su također upoznati sa stavovima partnera Pretisa, koji su izrazili zadovoljstvo novim načinom upravljanja kompanijom. To dovoljno govori o ozbiljnim namjerama i Uprave Pretisa i Vlade Federacije BiH o budućnosti Pretisa, jedne od najbitnijih domaćih kompanija namjenske industrije. Uspjeh Pretisa čini i uspjeh cjelokupne namjenske industrije.Na sastanku su još predstavljeni planovi za budući period, koji su vezani za nove poslovne investicije Pretisa, jačanje domaćih kapaciteta opskrbe, edukaciju novih kadrova, optimizaciju poslovanja i pronalasku novih tržišta, a sve u skladu sa vizijom razvoja ove kompanije do 2030. godine. Sudionici su na kraju sastanka izrazili zadovoljstvo nedavnim uspješnim nastupom Pretisa na svjetskom sajmu odbrambene i sigurnosne industrije Eurosatory u Parizu, gdje su uspostavljeni i novi poslovni kontakti.

Na sastanku su još predstavljeni planovi za budući period, koji su vezani za nove poslovne investicije Pretisa, jačanje domaćih kapaciteta opskrbe, edukaciju novih kadrova, optimizaciju poslovanja i pronalasku novih tržišta, a sve u skladu sa vizijom razvoja ove kompanije do 2030. godine

Pretis tvrdi da je povećao proizvodnju za 30 posto

Prema procjenama Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), ekonomska aktivnost u zemlji početkom 2026. godine bilježi umjeren rast. Procijenjeni rast realne ekonomske aktivnosti u prvom kvartalu iznosi 2,1 posto, što pokazuje da privreda nije u padu, ali ni u snažnom zamahu.<h2>Ključni problem</h2>Međutim, rast ekonomije ne znači automatski da građani žive bolje. Ključni problem ostaje inflacija, odnosno rast cijena proizvoda i usluga. Prema procjenama CBBiH, inflatorni pritisci su pojačani, a očekuje se da bi ukupna inflacija u prvoj polovini 2026. godine mogla iznositi gotovo 5,3 posto, dok se za treći kvartal procjenjuje rast na približno 6,1 posto.Za građane to znači da novac gubi dio svoje vrijednosti. Ako plate i primanja ne rastu istim tempom kao cijene, porodice za isti iznos mogu kupiti manje nego ranije. Najviše se to osjeti kroz svakodnevni život — kroz skuplju hranu, veće račune, više troškove energije, goriva, prevoza i različitih usluga.- Situacija je takva da ćemo biti izloženi inflatornim pritiscima i to u ovakvom odnosu snaga ne možemo izbjeći. Sve će na kraju rezultirati rastom cijena u našoj zemlji, a to svakako pogađa sve naše građane, kaže za „Avaz“ ekonomista Zoran Pavlović.<h2>Naša proizvodnja</h2>Kako kaže, mnogo toga je do vlasti i ministarstava. - Ministarstva koja se bave određenim oblastima trebala su odavno ulagati u našu proizvodnju, kako bismo imali instrumente da zadržimo određeni nivo cijena, ali to se jednostavno ne radi. Mi smo prepušteni uvoznim lancima koji diktiraju mnogo toga. Građani trpe, a političare to ne zanima, iako su ministarstva namijenjena upravo tome, da se bave i pitanjima vezanim za ekonomiju i životni standard građana. Nisam optimističan. Očekuju nas nova poskupljenja, a i građani moraju uzeti stvari u svoje ruke. Ubrzo dolaze izbori, pa neka izaberu vlast koja će raditi na tome da ljudi bolje žive, naglasio je Pavlović.Struka naglašava da je dodatni problem što se inflacija ne širi samo kroz jedan sektor. Kada poskupe energenti ili sirovine, povećavaju se troškovi proizvodnje, transporta i poslovanja. Ti troškovi se na kraju prenose na proizvode koje kupuju građani.

Građani trpe, iako su ministarstva namijenjena upravo tome, da se bave i pitanjima vezanim za životni standard građana

Ekonomisti nisu optimistični: Slijede nova poskupljenja, a vlast to ne zanima

Na danas održanom ročištu pred Općinskim sudom u Zenici, glavnim pretresom kojim je rukovodila sutkinja Sanja Pavlić, nije donesena konačna odluka o pokretanju ili nepokretanju stečajnog postupka nad preduzećem Nova Željezara Zenica.Sutkinja Pavlić će, nakon što je danas saslušala kompletan izvještaj koji je u predstečajnom postupku sačinio privremeni stečajni upravnik Jasmin Hadžirašidović, najavila kako će konačnu odluku donijeti u naredna tri dana. Hadžirašidović je, pak, istakao kako ostaje pri svim navodima iz izvještaja koji je sačinio na zahtjev ovog suda, u kojem je naveo da postoje svi uslovi za otvaranje stečaja nad ovim preduzećem, a koje zahtijeva potpunu reorganizaciju i prekid integralne proizvodnje čelika, koja je i obustavljena nedavnim gašenjem ili prestanka rada pogona Visoka peć, Aglomeracija i Čeličana.Preduzeće se, istakao je, nalazi u stanju platežne nesposobnosti, a povjerioci potražuju oko 317.307.000 KM, od čega je 240.000.000 KM dospjelih te još 77 miliona KM nedospjelih potraživanja. Najveći povjerioci su Ferrum iz Zvornika sa 160 miliona, Nova Ljubija Prijedor sa 69 miliona, Pavgord s 41 milion KM, Elektroprivreda BiH s 8,2 miliona, Toplana Zenica sa 6,5 miliona KM, Messer BiH s 5,4 miliona, Energoinvest sa 4,65 miliona KM...&nbsp;Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, koja je nedavno sačinila Prijedlog zakona o postupku vanredne uprave u privrednom društvu Nova Željezara Zenica, kojeg su usvojili i zastupnici oba doma Parlamenta FBiH, ima planove za očuvanje integralne proizvodnje čelika u Zenici i BiH te je nedavno, Općinskom sudu Zenica, za vanrednu upravnicu predložila dugogodišnju zaposlenicu ovog preduzeća Senu Šaranović. Sud bi u narednih nekoliko dana trebao donijeti i odluku o imenovanju ili neimenovanju Sene Šaranović. Ako je imenuje, automatski bi bio prekinut i sudski postupak te obustavljene sve druge pravne radnje u postupku otvaranju stečaja nad ovim preduzećem, za što se zalaže i Sindikat NŽZ-a te Sindikat metalaca Zeničko-dobojskog kantona i FBiH.

Preduzeće se, istakao je, nalazi u stanju platežne nesposobnosti

Sud će u naredna tri dana donijeti odluku o Novoj Željezari Zenica: Povjerioci traže 317, 3 miliona KM

Cijene nafte pale su na nivoe od prije početka rata s Iranom krajem februara, pri čemu je cijena Brent nafte u četvrtak potonula na 72,24 dolara po barelu, što je pad od preko 20 posto tokom ovog mjeseca.&nbsp;<h2>Najviši nivo prometa</h2>Istovremeno, promet tankera kroz Hormuški moreuz se u posljednja 24 sata udvostručio i dostigao najviši nivo od kraja februara.&nbsp;Viša analitičarka investicione platforme Swissquote, Ipek Ozkardeskaja (Ipek Ozkardeskaya) istakla je da je smanjenju cijena doprinijela činjenica da tankeri ponovo prolaze kroz moreuz s uključenim satelitskim signalima, što ukazuje na smanjenje sigurnosnih rizika.

Rajt: Dvadeset miliona barela nafte prošlo kroz Hormuz u 24 sata

Kako je navela, kombinacija puštanja strateških rezervi na tržište, pada potražnje u Kini te većeg broja tankera koji su prethodno napuštali Perzijski zaljev bez aktivnih sistema za praćenje dovela je do blagog viška ponude na pojedinim tržištima.<h2>Globalne energetske krize</h2>Glavna investiciona strateginja kompanije Wealth Club, Suzana Striter (Susannah Streeter) ocijenila je da strahovi od dugotrajne globalne energetske krize izazvane sukobom s Iranom postupno nestaju. - Nafta se vraća na nivoe prije krize, ali uprkos tome evropska tržišta ostaju oprezna. Investitori istovremeno prate posljedice rekordnog toplotnog vala i zabrinutost zbog slabog ekonomskog rasta širom Evrope - kazala je Striter.

Iran poručio da Hormuški moreuz ostaje zatvoren dok se ne zaustave izraelske akcije u Libanu

Pored toga, cijena augustovskih ugovora niža je od septembarskih (gdje se septembarski Brent kreće oko 73,59 dolara), što potvrđuje da trenutno nema nestašice na tržištu.Iako je tanker registrovan u Liberiji napustio Hormuški moreuz novom rutom uz obalu Omana koju preporučuje agencija UN-a, tenzije između Irana i SAD-a ponovo rastu zbog različitih tumačenja memoranduma o razumijevanju koji predviđa 60 dana za mirovne pregovore.<h2>Situacija u Libanu</h2>Zabrinutost izaziva i situacija u Libanu, gdje je Izrael izveo zračni napad na jugu zemlje u kojem su poginule dvije osobe, što je prvi takav napad od stupanja na snagu subotnjeg primirja.

U Švicarskoj počinju ključni pregovori SAD-a i Irana: Da li će biti dogovoren konačni mir?

Analitičari ipak predviđaju dalji pad cijena nafte usljed povećanja proizvodnje i obnove infrastrukture.Striter upozorava da Evropa istovremeno ulazi u novu energetsku fazu izazvanu ekstremnim vrućinama.&nbsp;Veleprodajne cijene električne energije u večernjim satima ove sedmice dosegle su višegodišnje maksimume na nekoliko evropskih tržišta zbog pojačane upotrebe rashladnih sistema u kancelarijama, javnim ustanovama i domaćinstvima.

Iran zatvorio Hormuški moreuz: Tvrde da su SAD prekršile sporazum

Sa svoje strane, Ozkardeskaja procjenjuje da će se cijena nafte u narednim sedmicama kretati između 60 i 80 dolara po barelu.- Geopolitički rizici nisu nestali jer Bliski istok rijetko kada ostaje potpuno miran. Istovremeno će se Kina postepeno vraćati na tržište nafte kako tenzije budu jenjavale, dok će brojne države početi obnavljati svoje strateške rezerve, što će apsorbirati dio dodatne ponude - zaključila je.

Istovremeno će se Kina postepeno vraćati na tržište nafte kako tenzije budu jenjavale, rekla je Ozderkaja

Cijene nafte pale na predratni nivo: Kroz Hormuški moreuz promet se udvostručio

Euro je pao na najniži nivo prema dolaru u više od godinu dana, nakon što su investitori počeli preispitivati očekivanja o daljnjem zaoštravanju monetarne politike Evropske centralne banke (ECB). Slabljenje eura dolazi u trenutku kada niže cijene energije i znakovi usporavanja ekonomije eurozone smanjuju potrebu za novim povećanjem kamatnih stopa, piše Financial times.Kurs eura spustio se na 1,135 dolara, što je njegov najniži nivo od početka juna prošle godine. Time je euro izgubio 2,6 posto vrijednosti samo tokom ovog mjeseca, premda su pojedini analitičari s Wall Streeta početkom godine očekivali njegov rast prema razini od 1,2 dolara.

Slabljenje eura dolazi u trenutku kada niže cijene energije i znakovi usporavanja ekonomije eurozone 

Evropska valuta pala na najniži nivo u više od godinu dana

Cijena zlata pala je danas za više od tri posto i spustila se ispod 4.000 dolara po unci, dostigavši najniži nivo od novembra prošle godine.Glavni razlog za to predstavlja jačanje američkog dolara, kao i sve izraženija očekivanja da bi američke Federalne rezerve mogle dodatno da pooštre monetarnu politiku, prenio je Trejding ekonomiks.Prema procjenama tržišnih učesnika, vjerovatnoća da FED u septembru poveća referentne kamatne stope porasla je na oko 68 odsto, sa svega 29 procenata koliko je iznosila prije nedjelju dana.

Glavni razlog za to predstavlja jačanje američkog dolara

Pala cijena zlata: Najniži nivo od novembra

Kompanija Meta, u vlasništvu Marka Zakerberga (Zuckerberg), navodno razvija novu samostalnu mobilnu aplikaciju koja bi korisnicima omogućila predviđanje ishoda stvarnih događaja — od sportskih rezultata i političkih izbora do poslovnih i globalnih vijesti.Prema pisanju The New York Timesa, na koje se poziva Reuters, Zukerberg je zadužio mali tim unutar kompanije da radi na projektu koji je interno poznat pod nazivom "Arena". Iako Meta još nije zvanično potvrdila razvoj ove aplikacije, ovaj potez pokazuje da kompanija traži nove načine širenja izvan svojih najvećih platformi kao što su Facebook i Instagram.Ideja aplikacije zasniva se na konceptu tržišta predviđanja, gdje korisnici pokušavaju procijeniti šta će se dogoditi u budućnosti. Slične platforme već postoje i funkcionišu tako što korisnici izražavaju svoje prognoze o stvarnim događajima, čime se stvara svojevrsna kolektivna procjena vjerovatnoće određenog ishoda.Za razliku od klasičnog klađenja, početna verzija Metine aplikacije navodno ne bi morala uključivati ulaganje pravog novca. Umjesto toga, korisnici bi mogli koristiti sistem bodova ili nagrada, čime bi se izbjegle neke od zakonskih prepreka koje prate industriju klađenja. Ipak, nije isključeno da bi u budućnosti mogle biti uvedene funkcije povezane s finansijskim transakcijama.Tržišta predviđanja posljednjih godina privukla su veliku pažnju, posebno nakon američkih predsjedničkih izbora 2024. godine. Njihovi zagovornici tvrde da takve platforme mogu biti koristan alat za praćenje očekivanja javnosti, jer korisnici imaju motiv da svoje procjene zasnivaju na informacijama i analizama.Kritičari, međutim, upozoravaju da ovakvi sistemi mogu imati i negativne strane. Postoji bojazan da bi mogli ličiti na online klađenje, ali i otvoriti pitanja manipulacije informacijama, političkog utjecaja ili korištenja povlaštenih informacija.Za Metu je potencijal ovakvog proizvoda veliki. Kompanija već ima pristup milijardama korisnika širom svijeta kroz Facebook, Instagram, WhatsApp i Messenger. Nova aplikacija mogla bi biti još jedan način da zadrži pažnju korisnika i privuče mlađu publiku koja sve više koristi nove digitalne formate.Ovakav potez uklapa se u Metinu dosadašnju strategiju. Kompanija je ranije često preuzimala ideje koje su postale popularne na drugim platformama i prilagođavala ih vlastitom ekosistemu. Primjeri za to su Stories format nakon uspjeha Snapchata i kratki videozapisi nakon eksplozije popularnosti TikToka.Ipak, projekt "Arena" za sada ostaje samo interni eksperiment i nema potvrde da će aplikacija biti javno predstavljena. Meta je i ranije pokušavala razvijati proizvode povezane s predviđanjima, uključujući aplikaciju Forecast, koja je pokrenuta oko 2020. godine, ali je kasnije ugašena.Ako projekt zaživi, mogao bi predstavljati novi korak u borbi velikih tehnoloških kompanija za pažnju korisnika — gdje se više ne takmiče samo za društvene mreže, nego i za nove načine na koje ljudi prate vijesti, donose procjene i učestvuju u digitalnom svijetu.

Slične platforme već postoje i funkcionišu tako što korisnici izražavaju svoje prognoze o stvarnim događajima

Zakerberg ne miruje: Želi lansirati aplikaciju za prediktivno klađenje

Šef Delegacije Evropske unije i specijalni predstavnik EU u Bosni i Hercegovini Luidži Soreka (Luigi Soreca) posjetio je BH Poštu, gdje je zajedno s generalnim direktorom Adisom Šehićem obišao zgradu Glavne pošte u Sarajevu.Tokom obilaska, Soreka se upoznao s izazovima očuvanja objekta koji je od 2021. godine proglašen nacionalnim spomenikom od izuzetnog značaja za Bosnu i Hercegovinu, uz istovremeno odvijanje svakodnevnog poslovanja u tom prostoru.Predstavljen je i projekat sanacije zgrade koji se realizira u više faza. Planirana je obnova krovišta i staklene kupole iznad šalterske sale, sanacija fasade te vanjska rasvjeta zgrade. Iz BH Pošte je poručeno da se projektu pristupa stručno i u skladu s evropskim standardima.Generalni direktor Adis Šehić predstavio je i poslovne rezultate kompanije, kao i planove razvoja, s posebnim fokusom na modernizaciju usluga, širenje logističkih kapaciteta, digitalizaciju i jačanje e-commerce segmenta. Istaknuto je da BH Pošta prolazi kroz proces transformacije koji je prisutan u cijelom evropskom poštanskom sektoru.Naglašena je i važna uloga BH Pošte u svakodnevnom životu građana te njen značaj za privredu BiH kao jednog od ključnih javnih poštanskih operatera.Soreka je izrazio zadovoljstvo posjetom i prilikom da se neposredno upozna s radom kompanije i njenom ulogom u povezivanju građana, institucija i poslovne zajednice.Iz BH Pošte su zahvalili na podršci Evropske unije, ističući opredijeljenost za dalji razvoj i unapređenje usluga.Posjeta je, kako je ocijenjeno, potvrdila značaj saradnje između institucija BiH i Evropske unije u procesu modernizacije javnih servisa i unapređenja kvaliteta usluga za građane i privredu.

Razgovori o sanaciji historijske zgrade i digitalnoj transformaciji poštanskih usluga

Soreka u posjeti BH Pošti: Fokus na modernizaciji i obnovi Glavne pošte u Sarajevu

Evropski odbrambeni gigant KNDS najavio je plan izlaska na berzu, uz uvrštavanje dionica u Parizu i Frankfurtu, u trenutku kada evropske države ubrzano povećavaju izdvajanja za odbranu i obnavljaju vojne kapacitete.KNDS je jedan od najvećih evropskih proizvođača vojne opreme, uključujući oklopna vozila i municiju koja se koristi u Ukrajini. Kompanija je poznata i kao proizvođač tenka Leopard 2, jednog od najvažnijih borbenih sistema u evropskim vojskama.Planirano uvrštavanje trebalo bi uključivati prodaju do 20 posto postojećeg temeljnog kapitala kompanije. Dionice bi prodavali sadašnji dioničari, francuski državni holding GIAT Industries i njemačka privatna holding kompanija Wegmann &amp; Co.Dionice će biti ponuđene direktno institucionalnim investitorima, bez javne ponude za male ulagače.KNDS je u srijedu objavio i da je njemačka vlada postigla dogovor s Wegmannom o sticanju 40 posto njegovog redovnog dioničkog kapitala. Time Berlin dodatno jača utjecaj u jednoj od ključnih odbrambenih kompanija za evropsku kopnenu vojsku.Izvršni direktor KNDS-a Jean-Paul Alary rekao je da Evropa ulazi u novo razdoblje odbrane i sigurnosti, u kojem se vojske brzo modernizuju i obnavljaju kritične kopnene odbrambene sposobnosti.Najava IPO-a dolazi u trenutku kada su evropske odbrambene kompanije među najvećim dobitnicima promjene sigurnosne politike nakon ruske invazije na Ukrajinu. Rast odbrambenih budžeta i potreba za obnovom zaliha oružja i municije podigli su vrijednosti kompanija poput Rheinmetalla, Saaba i BAE Systemsa.Za KNDS, izlazak na berzu mogao bi otvoriti pristup novom kapitalu i povećati vidljivost kompanije među institucionalnim investitorima. Za evropsko tržište kapitala to je još jedan znak da odbrambena industrija postaje jedna od glavnih investicionih tema novog sigurnosnog ciklusa.U pozadini IPO-a je i šira evropska ambicija smanjenja ovisnosti o američkoj vojnoj tehnologiji i jačanja domaće industrijske baze. KNDS, kao francusko-njemačka kompanija, nalazi se u središtu tog procesa jer proizvodi opremu ključnu za kopnenu odbranu, uključujući tenkove, oklopna vozila i municiju.Ako uvrštavanje bude uspješno, KNDS bi mogao postati jedna od najvažnijih novih odbrambenih dionica na evropskim berzama. Istovremeno, IPO će biti test apetita investitora za sektor koji je donedavno bio politički osjetljiv, a danas se sve više posmatra kao strateška industrija i direktni korisnik evropskog ponovnog naoružavanja.

Planirano uvrštavanje trebalo bi uključivati prodaju do 20 posto postojećeg temeljnog kapitala kompanije

Proizvođač tenka Leopard 2 izlazi na berzu: Prodaje se udio u vlasništvu 

Centralna banka BH (CBBiH) procjenjuje godišnji rast realne ekonomske aktivnosti u prvom kvartalu ove godine na 2,1 posto, što je identično brzoj procjeni iz marta ove godine. U odnosu na martovski krug procjena, sadašnje procjene ne donose značajnije promjene u kratkoročnim izgledima ekonomskog rasta, potvrđujući očekivanja o relativno umjerenoj dinamici privredne aktivnosti u Bosni i Hercegovini.Preliminarna procjena godišnje stope rasta realnog BDP-a za drugi kvartal 2026. godine iznosi dva posto, uz dominantan doprinos sektora usluga, dok je doprinos prerađivačke industrije negativan usljed slabe vanjske tražnje i povišenih troškova proizvodnje.Inflacija je značajno revidirana naviše u ovom krugu. Inflatorni pritisci su, u odnosu na martovski krug brzih procjena, pojačani usljed rasta cijena energenata na svjetskom tržištu i njihovog prelijevanja na domaće cijene.- Trenutno procjenjujemo da bi ukupna inflacija mogla iznositi 5,3 posto, a temeljna inflacija 4,5 posto u prvoj polovini 2026. godine. Očekujemo da će inflatorni pritisci i dalje biti prisutni i u trećem kvartalu, te procjenjujemo da bi ukupna inflacija mogla iznositi 6,1 posto, a temeljna 4,5 posto. Do sada smo, u okviru junskog kruga projekcija obično komunicirali preliminarne procjene za četvrti kvartal. Međutim, disperzija rizika po procjenu i u ovako relativno kratkom roku je, zbog izraženih neizvjesnosti u međunarodnom i domaćem okruženju, naglašeno asimetrična, implicirajući značajan rizik u procjeni inflacije za posljednji kvartal tekuće godine - navode iz CBBiH.

U odnosu na martovski krug procjena, sadašnje procjene ne donose značajnije promjene

Centralna banka BiH procjenjuje: Ponovo nam prijeti jača inflacija

Turska energetska kompanija Europower Enerji dobila je ugovor za realizaciju projekta obnovljivih izvora energije u Bosni i Hercegovini vrijednog oko 26,9 miliona eura (30,6 miliona dolara), nakon što je izabrana kao najpovoljniji ponuđač na tenderu koji podržava Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD).Izgradnja fotonaponskih elektrana (FNE-i) Gračanica planirana je na napuštenim odlagalištima Rudnika uglja Gračanica u općini Gornji Vakuf - Uskoplje, a koja se nalaze na području Općine Bugojno. Projekt solarnih elektrana Gračanica jedan je od prvih velikih (utility-scale) fotonaponskih projekata koji će se provoditi u BiH.Turska kompanija je dostavila najpovoljniju ponudu za projekat Solarna elektrana Gračanica, trafostanica i dalekovod, koji je raspisala Elektroprivreda Bosne i Hercegovine (EPBiH), navodi se u saopćenju kompanije objavljenom danas, koje prenosi Turkiyetoday.comDvije elektraneProjekat obuhvata izgradnju solarnih elektrana, transformatorske stanice i dalekovoda po principu „ključ u ruke“. U okviru ugovora, Europower će izgraditi dvije solarne elektrane ukupne instalisane snage od 50 megavata jednosmjerne struje (DC), kao i transformatorsku stanicu 110/20 kV te dalekovod naponskog nivoa 110 kV.Investicija koju finansira EBRD trebala bi biti jedan od ključnih projekata koji će podržati prelazak Bosne i Hercegovine na čistije izvore energije, navodi kompanija.Za 22.000 domaćinstavaPo završetku radova, očekuje se da će postrojenja godišnje proizvoditi oko 67,75 gigavatsati (GWh) električne energije iz obnovljivih izvora, što je dovoljno za snabdijevanje približno 22.000 domaćinstava. Također se procjenjuje da će projekat doprinijeti smanjenju emisije ugljendičnog dioksida za više od 40.000 tona godišnje.Behic Harmanli, predsjednik uprave turske energetske grupacije Girisim Elektrik, koja kontroliše Europower Enerji, izjavio je da turske inženjerske kompanije sve češće dobijaju međunarodne ugovore kako se širom Evrope ubrzavaju ulaganja u obnovljive izvore energije i elektroenergetsku infrastrukturu.-Energetska tranzicija više se ne posmatra samo kroz proizvodnju električne energije. Ona je sve više povezana s prijenosnom infrastrukturom, modernizacijom mreže i integrisanim inženjerskim rješenjima-rekao je Harmanli.PrekretnicaOn je projekat u Bosni i Hercegovini ocijenio kao važnu prekretnicu koja potvrđuje sposobnosti kompanije Europower Enerji u pružanju EPC usluga (projektovanje, nabavka i izgradnja), realizaciji visokonaponskih sistema i izvođenju energetskih infrastrukturnih projekata na međunarodnom nivou.Europower Enerji, osnovan 2009. godine, bavi se projektovanjem i proizvodnjom opreme za elektroenergetsku infrastrukturu, uključujući rasklopna postrojenja, trafostanice, transformatore i sisteme automatizacije.

Projekat obuhvata izgradnju solarnih elektrana, transformatorske stanice i dalekovoda po principu „ključ u ruke“

Turska firma dobila posao od 30,6 miliona dolara u BiH

Željeznice FBiH obavijestile su javnost da će sezonski međunarodni putnički voz Sarajevo – Ploče - Sarajevo saobraćati u periodu od 26.06. do 30.08.2026. godine u dane petak, subota i nedjelja.Polazak ovog voza iz Sarajeva je u 7:15h, a povratak iz Ploča u 18:26h.Cijena karte u jednom pravcu je 29,30 KM, a cijena povratne je 48,30 KM. Za studente, novinare i penzionere, te grupe od 6 i više putnika obezbijedili smo set povlastica od 30%.Povlasticu od 50% uživaju slijepa i slabovidna lica i njihova pratnja, te djeca od 4 do 12 godina. Djeca do 4 godine voze se besplatno. Vožnja u jednom pravcu traje oko 3 sata i 20 minuta.Naglašavaju da će zbog uvođenja ovog voza doći do pomjeranja termina polaska poslijepodnevnog voza iz Čapljine prema Sarajevu na sljedeći način: Čapljina 19:29, Žitomislići 19:41, Mostar 19:56, Drežnica Stara 20:15, Jablanica Grad 20:29, Konjic 20:45 i Hadžići 20:45.U ostalim danima, od ponedjeljka do četvrtka, poslijepodnevni voz iz Čapljine prema Sarajevu polaziti će u redovnom terminu u 16:42h.Karte za navedenu relaciju Sarajevo-Ploče-Sarajevo neće biti dostupne online.

Karte za navedenu relaciju Sarajevo-Ploče-Sarajevo neće biti dostupne online

Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine

Ukida se zabrana izvoza pilećeg mesa iz BiH

Volksvagen gasi fabrike, planira da ukine 100.000 radnih mjesta

Bitcoin se podigao blizu 60.000 dolara, ali ipak postoji problem

Stevanovićev sin potražuje od Nove Željezare 160 miliona KM

Pretis tvrdi da je povećao proizvodnju za 30 posto

Ekonomisti nisu optimistični: Slijede nova poskupljenja, a vlast to ne zanima

Sud će u naredna tri dana donijeti odluku o Novoj Željezari Zenica: Povjerioci traže 317, 3 miliona KM

Cijene nafte pale na predratni nivo: Kroz Hormuški moreuz promet se udvostručio

Evropska valuta pala na najniži nivo u više od godinu dana

Pala cijena zlata: Najniži nivo od novembra

Zakerberg ne miruje: Želi lansirati aplikaciju za prediktivno klađenje

Soreka u posjeti BH Pošti: Fokus na modernizaciji i obnovi Glavne pošte u Sarajevu

Proizvođač tenka Leopard 2 izlazi na berzu: Prodaje se udio u vlasništvu

Centralna banka BiH procjenjuje: Ponovo nam prijeti jača inflacija

Turska firma dobila posao od 30,6 miliona dolara u BiH

Za tri sata od Sarajeva do mora: Od petka voz za Ploče

Biznis

Ukida se zabrana izvoza pilećeg mesa iz BiH

Volksvagen gasi fabrike, planira da ukine 100.000 radnih mjesta

Bitcoin se podigao blizu 60.000 dolara, ali ipak postoji problem

Stevanovićev sin potražuje od Nove Željezare 160 miliona KM

Pretis tvrdi da je povećao proizvodnju za 30 posto

Ekonomisti nisu optimistični: Slijede nova poskupljenja, a vlast to ne zanima

Sud će u naredna tri dana donijeti odluku o Novoj Željezari Zenica: Povjerioci traže 317, 3 miliona KM

Cijene nafte pale na predratni nivo: Kroz Hormuški moreuz promet se udvostručio

Evropska valuta pala na najniži nivo u više od godinu dana

Pala cijena zlata: Najniži nivo od novembra

Zakerberg ne miruje: Želi lansirati aplikaciju za prediktivno klađenje

Soreka u posjeti BH Pošti: Fokus na modernizaciji i obnovi Glavne pošte u Sarajevu

Proizvođač tenka Leopard 2 izlazi na berzu: Prodaje se udio u vlasništvu

Centralna banka BiH procjenjuje: Ponovo nam prijeti jača inflacija

Turska firma dobila posao od 30,6 miliona dolara u BiH

Za tri sata od Sarajeva do mora: Od petka voz za Ploče