Gotovo deset hiljada građana zatražilo je isključenje iz učestvovanja u igrama na sreću otkako je u avgustu 2025. godine uspostavljen Registar isključenih igrača.&nbsp;Ovaj sistem osobama ovisnim o kockanju omogućava zabranu pristupa svim priređivačima igara na sreću u Hrvatskoj.<h2>Većina za isključenje</h2>Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) pokazuju da je do 25. maja u Registar upisano 9.615 građana, pri čemu je gotovo 90 posto zahtjeva podneseno za trajno isključenje.Građani zahtjev za samoisključenje mogu podnijeti putem sistema e-Građani, što je iskoristila većina prijavljenih, dok je trećina zahtjeva (njih 3.605) podnesena preko samih priređivača igara na sreću.S druge strane, uklanjanje iz sistema nakon isteka roka zabrane podnijelo je ukupno 1.536 osoba.<h2>Kako to izgleda u praksi?</h2>Svi licencirani priređivači igara na sreću povezani su s Registrom te su obavezni provjeravati status igrača putem OIB-a (osobnog identifikacijskog broja) prije učestvovanja u igrama.Iz Hrvatske Lutrije su potvrdili da se u automat-klubovima i kasinima identifikacija igrača provodi na samom ulazu, odnosno prije nego što se omogući učestvovanje u igri, kao i kod klađenja prije same uplate. Isto pravilo važi i za online igre.Izuzetak su loto igre: Loto se smatra igrom „niskog adiktivnog potencijala” i za njega nije propisana obaveza identifikacije. Provjera kod fizičke prodaje lutrijskih igara vrši se samo u slučaju sumnje u punoljetnost igrača.<h2>Zakonski propisane sankcije</h2>Registar isključenih igrača uveden je u hrvatsko zakonodavstvo 2025. godine, kada je izmijenjen i dopunjen Zakon o igrama na sreću. Ukoliko priređivač ne dostavi podatke o isključenim igračima u Registar ili ne onemogući igranje osobi koja je u njega upisana, prijete mu oštre novčane kazne.Za pravno lice od 6.630 do 66.360 eura.Za odgovorno lice od 660 do 6.630 eura.Da li se priređivači pridržavaju novih odredbi, kontroliše Porezna uprava. Na upit o broju provedenih kontrola i otkrivenih nepravilnosti, iz Porezne uprave navode da „podatke o poduzetim mjerama i postupcima ne prate izdvojeno”, ali ističu da se nadzor provodi kontinuirano u sklopu redovnih poreznih kontrola.<h2>Prisutnost problematike kockanja</h2>Problematično kockanje prisutno kod 1,7 posto odraslih.Prema podacima HZJZ, situacija s ovisnošću izgleda ovako.1,7 posto odraslih građana suočava se s problematičnim kockanjem i mogućim gubitkom kontrole, 3,1 posto pokazuje umjeren stepen problema, 2,7 posto pokazuje nizak stepen problema povezanih s kockanjem.Posebno su rizične mlađe starosne grupe. Evropsko istraživanje o pušenju, alkoholu i drogama (ESPAD) iz 2024. godine pokazalo je da je čak 22 posto učenika u dobi od 15 i 16 godina kockalo barem jednom tokom prethodnih godinu dana.Takođe, tokom 2024. godine zbog ovisnosti o kockanju liječene su 252 osobe, dok je broj dolazaka u dnevne bolnice iznosio 2.734, što predstavlja blagi rast u odnosu na ranije godine.Iako je još uvijek rano za procjenu dugoročnih efekata Registra, HZJZ ističe da veliki broj zahtjeva pokazuje značajan interes građana za ovaj preventivni alat i dodatni vid podrške ljudima u riziku.

Građani zahtjev za samoisključenje mogu podnijeti putem sistema e-Građani

Hrvatska uvela Registar isključenih igrača: Skoro 10.000 građana zatražilo zabranu pristupa igrama na sreću

Grupa za prinudnu naplatu Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) organizovat će 25. juna 2026. godine direktnu prodaju zemljišta u općini Kladanj, na lokalitetu Brateljevići.&nbsp;Predmet prodaje je LOT koji obuhvata livadu 4. klase površine 3.189 m2 i šumu 4. klase površine 811 m2.<h2>Uslovi i način dostavljanja ponuda</h2>Ponude se podnose u zatvorenim kovertama najkasnije 24 sata prije početka prodaje.&nbsp;Svaka ponuda mora jasno definisati predmetnu imovinu i ponuđenu cijenu, te obuhvatiti sve stavke unutar istog LOT-a.&nbsp;Depozit za učešće u ovom postupku nije potreban.Koverte se dostavljaju lično na protokol ili poštom na adresu Regionalni centar Sarajevo, Grupa za prinudnu naplatu &gt; Zmaja od Bosne 47 b &gt; Sa naznakom: „Ponuda za kupovinu na direktnoj prodaji - ne otvarati“, zakazanoj za 25.06.2026. godine.<h2>Pravila učešća i tok prodaje</h2>Imovinu mogu kupiti sva pravna i punoljetna fizička lica. Izuzetak su zaposleni u UIO i njihovi srodnici do trećeg koljena, kojima je učešće zabranjeno. Prije početka prodaje, ponuđači moraju dokazati identitet ličnom kartom, pasošem ili ovjerenom punomoći za zastupanje.Nekretnine se prodaju u viđenom stanju, bez mogućnosti naknadnih reklamacija. Sve prateće troškove (transport, demontaža i sl.) snosi kupac.Odbor za prodaju javno otvara koverte pred svim učesnicima i dodjeljuje imovinu licu s najvećom ponudom. Ako ta osoba nije prisutna, prednost dobija sljedeći najbolji ponuđač.&nbsp;U situaciji kada dvoje ili više učesnika ponude identičnu cijenu, vrši se usmeno nadmetanje među njima.<h2>Plaćanje po završetku</h2>Kupac je obavezan platiti izlicitirani iznos odmah po završetku prodaje ili najkasnije u roku od 24 sata.Sve dodatne informacije u vezi s aukcijom, razgledanjem i prodajom mogu se dobiti putem broja telefona 033/246-051.

Ponude se podnose u zatvorenim kovertama najkasnije 24 sata prije početka prodaje

UIO prodaje zemljište i šumu u Kladnju: Direktna prodaja zakazana za 25. juni

Otvaranje finansijskih tržišta u ponedjeljak, 8. juna 2026. godine, donijet će visoku volatilnost i nagli skok cijena nafte, nakon što su najnoviji iranski raketni udari na američke baze u Kuvajtu i Bahreinu prekinuli pregovore o prekidu vatre i otvaranju Hormuškog moreuza.&nbsp;<h2>Historijski minimum zaliha</h2>Zbog novog rizika i globalnih zaliha koje su na historijskom minimumu, procjenjuje se da će cijena sirove nafte Brent odmah skočiti sa 93,09 dolara prema nivou od 97 do 100 dolara po barelu.&nbsp;

Bukti rat u zaljevu: SAD napao iranske radare, Teheran uzvratio udarom na američke baze

Pošto sukob i blokada ulaze u četvrti mjesec, ovaj skok će direktno uticati na prognoze inflacije, pa se u junu u SAD i Evropi očekuje rast CPI indeksa na 4,2 posto, što bi moglo navesti Federalne rezerve i Evropsku centralnu banku da duže zadrže visoke kamatne stope i tako uspore ekonomski rast. <h2>Rizična imovina</h2>Uslijed straha od širenja rata, investitori će bježati iz rizične imovine, pa će evropski i američki berzanski indeksi (poput S&amp;P 500 i DAX-a) vjerovatno otvoriti u padu, dok se očekuje rast cijene zlata i jačanje američkog dolara u odnosu na euro.

Iran napao Kuvajt i Bahrein: Pentagon zabrinut zbog obavještajnih poteza

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, zbog kašnjenja u formiranju cijena na domaćem tržištu, u ponedjeljak se ne očekuje trenutačno poskupljenje na pumpama i cijena dizela će mirovati na oko 2,94 KM, ali ukoliko se situacija u Zaljevu ne smiri do sredine sedmice, novi talas poskupljenja goriva pogodiće BiH već od narednog vikenda.

Novi val poskupljenja goriva pogodit će BiH već od narednog vikenda

Iranski napadi prekidaju primirje: Očekuje se nagli skok cijena nafte i novi talas poskupljenja goriva u BiH

Drugi javni oglas za prodaju Koksare d.o.o. Lukavac u stečaju okončan je bez uspjeha, jer do isteka roka za dostavljanje ponuda nije pristigla nijedna prijava zainteresovanih kupaca. Koksara se na ovom javnom oglasu prodavala kao pravno lice po početnoj cijeni od 119 miliona KM, što predstavlja 53 posto njene procijenjene vrijednosti.&nbsp;Stečajni upravnik Almir Barić za "Avaz" je kazao da se sada raspisuje još jedan javni poziv.- Odbor povjerilaca je dugo razmatrao kako dalje pristupiti unovčenju imovine stečajnog dužnika Koksare i donijeta je odluka da se objavi posljedni javni poziv o prodaji kao pravnog lica sa minimalnom početnom cijenom od 108 miliona i 409 hiljada - kazao je Bajrić.To će biti oglas koji će biti otvoren minimalno 30. dana, a "Avaz" saznaje da će prodaja biti održana 7. jula ove godine.&nbsp;- Želimo poručiti svim zainteresovanim firmama da je ovo posljednja prilika da se kupi Koksara kao pravno lice. Ukoliko bude neuspješna ova prodaja, svaka sljedeća prodaja će biti po fabrikama parcijalno. Koksara se sastoji od više fabrika i ići će se po fabrikama pojedinačno. Odbor je stava da će se tako izvući bolja cijena ukoliko se ne proda sada na javnom oglasu - istakao je.Ovo je sada 48 posto od procijenjene vrijednosti od&nbsp;225,85 miliona KM i to je minimum, kako je kazao, ispod kojeg ne mogu ići kada je u pitanju prodaja u cjelini.

To će biti oglas koji je otvoren minimalno 30. dana, a prodaja će biti održana 7. jula ove godine

Posljednji poziv za prodaju Koksare u cjelini: Prodaja sljedećeg mjeseca, a cijena skoro upolovljena

Cijena nafte na svjetskom tržištu danas je pod blagim pritiskom, ali se i dalje nalazi na relativno visokom nivou.&nbsp;Sjevernomorska nafta Brent, koja predstavlja referentnu cijenu za Evropu, trguje se oko 94,5 dolara za barel, dok je američka WTI nafta na nivou od približno 92,6 dolara za barel.

Cijene nafte u padu, ali kriza nije gotova

Nakon snažnog rasta tokom prethodnih dana, tržište je danas ušlo u fazu smirivanja, ali investitori i dalje pažljivo prate situaciju na Bliskom istoku. Upravo geopolitičke tenzije, neizvjesni pregovori između SAD i Irana, kao i dešavanja oko Hormuškog moreuza, kroz koji prolazi veliki dio svjetske trgovine naftom, trenutno predstavljaju najvažnije faktore koji utiču na cijenu energenata.

Zbog rata na Bliskom istoku Evropa povlači neočekivan potez s ruskom naftom

Iako je Brent danas blago oslabio za oko pola procenta, nafta je i dalje na putu da zabilježi prvi sedmični rast poslije tri sedmice pada, što pokazuje da tržište ostaje veoma osjetljivo na svaku novu vijest iz regije Bliskog istoka.Za vozače to znači da nema mnogo prostora za značajnije pojeftinjenje goriva u kratkom roku.

Poskupljenja ništa novo nisu donijela: Cijene više, ali trošimo gotovo isto nafte

Sve dok se Brent zadržava blizu 95 dolara za barel, cijene derivata ostaju pod pritiskom, pa se na domaćem tržištu prije mogu očekivati manje korekcije nego ozbiljniji pad cijena goriva.

Sve dok se Brent zadržava blizu 95 dolara za barel, cijene derivata ostaju pod pritiskom

Nafta pred povećanjem: U jeku rata, nema naznaka za jeftinijim gorivom

Kakav bi mogao biti bolji dokaz uspješnosti neke administracije ili premijerskog mandata od toga da njeni nasljednici iz suparničkih stranaka nastave provoditi iste politike? Imitacija je najiskreniji oblik laskanja, a upravo su to učinili Bil Klinton (Bill Clinton) i Toni Bler (Tony Blair) u odnosu na Ronalda Regana (Ronald Reagan) i Margaret Tačer (Margaret Thatcher).Kada je Regan postao predsjednik 1981. godine, najviša stopa poreza na dohodak u Sjedinjenim Američkim Državama iznosila je 70 posto. Kada je napustio dužnost 1989. godine, pala je na 28 posto. Kada je Tačer postala premijerka 1979. godine, najviša stopa poreza na dohodak u Velikoj Britaniji iznosila je 83 posto. Kada je otišla s vlasti 1990. godine, iznosila je 40 posto. Ova smanjenja bila su gotovo nevjerovatna. U Americi je neto stopa nakon oporezivanja (ono što najveći porezni obveznik zadržava od dodatno zarađenog dolara nakon poreza) porasla sa 30 na 72 posto, što predstavlja povećanje od 140 posto, dok je u Britaniji rast bio još veći. Tokom osamdesetih godina uklonjeni su lanci koji su sputavali prosperitet.<h2>Transformacija ekonomije</h2>Reganove i Tačerine reforme transformirale su njihove ekonomije. Prije osamdesetih godina dominirale su velike kompanije koje su mogle upravljati poreznim olakšicama i nuditi pakete naknada koji su uključivali neoporezive beneficije i troškove reprezentacije. Poduzetništvo je bilo rijetkost. Ekonomske krize – neke i veoma ozbiljne – bile su česte, uz trajno usporen rast.Najviše porezne stope od 60 do 70 posto bile su na snazi dok su ove dvije zemlje tonule u Veliku depresiju tridesetih godina. Stope iznad 90 posto pratile su spor rast privatnog sektora pedesetih godina. A stope od 70 posto i više doprinijele su nastanku stagflacije sedamdesetih godina.Zar je politička javnost toliko kratkog pamćenja da je zaboravila inflaciju i beznađe koje je uslijedilo nakon što su vodeće zemlje početkom sedamdesetih napustile zlatni standard iz sistema Bretton Woods? Tokom desetljeća zaključno s 1982. godinom, uključujući i „Zimu nezadovoljstva“ 1978–79. koja je srušila laburističku vladu i dovela Tačer na vlast, maloprodajne cijene u Britaniji rasle su u prosjeku za nevjerovatnih 14 posto godišnje, dok je realni ekonomski rast iznosio svega 1,6 posto godišnje.„Labour isn’t working“ („Laburisti ne rade svoj posao“) glasio je čuveni slogan agencije Saatchi &amp; Saatchi u Tačerinoj kampanji, u vrijeme kada je nezaposlenost iznosila 5,3 posto. Slična situacija – stagflacija uz visoku nezaposlenost – vladala je i u Sjedinjenim Državama.

Tokom osamdesetih godina, kada su Regan i Tačer prekinuli s historijskom praksom i drastično smanjili najviše porezne stope, stari korporativni poslovni modeli prilagođeni visokim porezima postali su zastarjeli. Poduzetništvo je procvjetalo. Najuspješniji zaposlenici počeli su zahtijevati gotovinsku naknadu umjesto beneficija u naturi, akumulirali su početni kapital i napuštali velike kompanije kako bi pokretali vlastite poslove.Velike firme su, zauzvrat, reorganizirale svoje strukture kako bi se prilagodile novom okruženju nižih poreza, manje regulacije i stabilnijeg novca. Wall Street i londonski City privukli su ogroman novi kapital, dok su startup kompanije nicale kao gljive poslije kiše.Odjednom su nestali problemi sa rastom manjim od dva posto i vrtoglavom inflacijom. Kada su Regan i Tačer smanjili porezne stope (a Tačer energično privatizirala državne industrije), privredni rast je eksplodirao, a inflacija se prepolovila. Između 1982. i 1988. Britanija je bilježila prosječan godišnji rast BDP-a od četiri posto, dok je inflacija pala na četiri posto. Amerika je ostvarila slične rezultate.Tvrdnja da će smanjenje poreza za najbogatije proizvesti samo „efekat kapanja prema dolje“ (trickle-down effect) pokazala se neutemeljenom. Rast od četiri posto godišnje – danas gotovo nezamisliv, pogotovo kroz duži period – predstavlja snažan ekonomski val, a ne tek nekoliko kapljica.Obični Amerikanci također su imali koristi. Između 1980. i 2000. otvoreno je oko 40 miliona novih radnih mjesta, što predstavlja povećanje veće od 40 posto. Masovno učešće građana na tržištu kapitala donijelo je ogromno povećanje porodičnog bogatstva. Industrijski indeks Dow Jones porastao je oko petnaest puta između 1982. i 2000. godine.Medijalni prihod domaćinstava porastao je za 12 posto tokom Reganovog i za 15 posto tokom Klintonovog ekonomskog procvata, uz kratkotrajni zastoj početkom devedesetih kada je predsjednik Džordž H. V. Buš povećao najviše porezne stope.U Britaniji su sedmične zarade prosječnog domaćinstva tokom Tačerine vladavine porasle za 26 posto, dok se broj odraslih građana koji posjeduju dionice povećao sa tri na jedanaest miliona.Regan i Tačer jesu pravili greške, naročito na početku svojih mandata. Oboje su u početku oklijevali s reformom poreznog sistema. Tačer je bila skeptična prema trenutnom smanjenju poreza i takve prijedloge nazivala „Lafferizmom“ – teorijom zasnovanom na „Lafferovoj krivulji“, koju sam nacrtao na salveti tokom jednog koktela 1974. godine. Prema toj teoriji, smanjenje poreza može se samo finansirati kroz rast privrede i širenje porezne baze.<h2>Smanjenje poreza</h2>U svom prvom mandatu Tačer je smanjila poreze koje je plaćao mali broj ljudi (najvišu stopu spustila je na 60 posto), ali je povećala poreze koje su plaćali svi građani kroz porez na dodanu vrijednost (PDV), što je u konačnici predstavljalo povećanje ukupnog poreznog opterećenja. Rast ekonomije praktično nije postojao tokom prve dvije i po godine njenog mandata.Regan je, s druge strane, odlučio da prvo smanjenje poreza provodi postepeno od 1981. do 1983. godine. Dok je odugovlačio, ekonomija je trpjela posljedice. Recesija 1981–82. smatrala se najtežom od Velike depresije. Tek sredinom osamdesetih, kada su oboje prevazišli svoje rezerve i odlučno smanjili poreze, njihove ekonomije su procvjetale i ostavile stagflaciju iza sebe.Uprkos početnim greškama u prve dvije godine mandata, Reganova i Tačerina revolucija transformirala je ekonomije obje zemlje sve do kraja milenija. Njihovi dugogodišnji nasljednici iz suprotnih političkih tabora – Klinton i Bler – nisu dozvolili povratak svijetu ekstremno visokih poreza. Najviša stopa tokom devedesetih iznosila je 40 posto.Snažan rast nastavljen je i tokom devedesetih godina: američka ekonomija rasla je prosječno 3,9 posto godišnje između 1993. i 2000. godine, dok je britanska ekonomija u istom periodu rasla po stopi od 3,3 posto godišnje.To su rezultati koji djeluju kao iz nekog drugog svijeta u poređenju s današnjim skromnim stopama rasta s kojima se velike ekonomije moraju zadovoljiti.Arthur Laffer bio je glavni ekonomista Ureda za upravljanje i budžet SAD-a te član ekonomskog savjetodavnog odbora predsjednika Ronalda Regana od 1981. do 1989. godine.

Koristi nisu samo „kapale prema dolje“ – slijevale su se u potocima, piše Arthur Laffer.

Bivši Reganov savjetnik: Evo kako smo u osamdesetim preporodili američku ekonomiju

Sjedinjene Američke Države najavile su značajnu promjenu u svojoj energetskoj strategiji, planirajući ulaganje stotina miliona dolara u obnovu industrije uglja. U okviru tog plana predviđena je i izgradnja novih postrojenja, što bi bili prvi takvi projekti u zemlji nakon više od deset godina.<h2>Energetski kapaciteti&nbsp;</h2>Predsjednik SAD-a Donald Tramp (Trump) potvrdio je iz Ovalnog ureda da će za oporavak sektora uglja biti izdvojeno 700 miliona dolara. Prema navodima The New York Times, dio novca bit će usmjeren na izgradnju novih energetskih kapaciteta, što predstavlja zaokret u odnosu na ranije politike usmjerene na smanjenje upotrebe fosilnih goriva i jačanje ekoloških mjera.Kako bi se ovaj proces maksimalno ubrzao, američka administracija posegnula je za nesvakidašnjim potezom – aktiviran je Zakon o odbrambenoj proizvodnji. Riječ je o legislativi iz doba Hladnog rata koja je historijski korištena za hitno pokretanje i ubrzanje industrijske proizvodnje u vremenima velike nacionalne potrebe.- Kao rezultat investicije u iznosu od 700 miliona dolara, koju danas najavljujem, zaštitit ćemo 14 termoelektrana i 42 rudnika uglja - izjavio je Tramp.Nova američka energetska strategija donosi konkretne korake za revitalizaciju ovog sektora, a u prvom planu je izgradnja dvije nove termoelektrane na ugalj, što će biti prva takva postrojenja u SAD-u nakon punih 13 godina. Pored toga, ovaj višemilionski paket osigurat će zaštitu i oživljavanje 14 postojećih termoelektrana, kao i prijeko potreban spas za 42 rudnika uglja širom zemlje. Cjelokupan projekat oživljavanja ove industrije bit će zaokružen izgradnjom jednog novog izvoznog terminala.<h2>Obnova američke industrije&nbsp;</h2>Predsjednik SAD-a već dugo zagovara obnovu ove američke industrije koja je godinama u padu. Njegovoj najavi u Bijeloj kući prisustvovali su brojni guverneri i zakonodavci iz saveznih država koje su tradicionalno bogate ugljem, poput Vojminga (Wyominga) i Zapadne Virdžinije.Tokom svog obraćanja, Tramp je više puta upotrijebio frazu o "prelijepom, čistom uglju", iako je poznato da je riječ o fosilnom gorivu s najvećim udjelom ugljika.S druge strane, stručnjaci iz oblasti ekologije i energetike oštro upozoravaju na posljedice ovakvog poteza. Prema njihovim podacima, termoelektrane na ugalj proizvode znatno više štetnih zagađivača i ugljendioksida, koji direktno uzrokuje globalno zagrijavanje, u poređenju s elektranama na plin, solarnim panelima ili vjetroturbinama.

Cjelokupan projekat oživljavanja ove industrije bit će zaokružen izgradnjom jednog novog izvoznog terminala

Aktiviran zakon iz Hladnog rata: SAD ulažu u nove termoelektrane

Penzije za maj bit će isplaćene danas putem Jedinstvenog računa trezora Federacije BiH, u skladu sa odredbama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.Korisnicima koji su pravo na penziju ostvarili do 1. januara 2026. godine najniža penzija iznosi 666,76 KM, zagarantovana 795,74 KM, dok je najviši iznos penzije 3.333,79 KM.Kada je riječ o penzionerima koji su pravo ostvarili nakon 1. januara 2026. godine, osnovica za obračun najniže penzije, prema izmjenama i dopunama Zakona o PIO, iznosi 724,36 KM. Taj iznos formiran je povećanjem prethodne osnovice od 651,05 KM za 11,26 posto.<h2>Najniža penzija&nbsp;</h2>Prema važećim odredbama Zakona o PIO, visina najniže penzije od 1. januara 2026. godine zavisi od dužine penzijskog staža.Za penzionere sa manje od 20 godina staža najniža penzija iznosi 434,62 KM. Osobe koje imaju između 20 i 25 godina staža primat će najmanje 470,83 KM, dok je za staž od 25 do 30 godina najniži iznos penzije 507,05 KM.Penzionerima sa 30 do 35 godina staža pripada minimalna penzija od 543,27 KM, a onima koji imaju između 35 i 40 godina staža 615,71 KM. Za osiguranike sa 40 i više godina penzijskog staža najniža penzija iznosi 688,14 KM.<h2>Invalidske i porodične penzije&nbsp;</h2>Kada je riječ o invalidskim i porodičnim penzijama koje se ostvaruju iza aktivnog osiguranika, od 1. januara 2026. godine njihov minimalni iznos utvrđen je na 651,92 KM. Isti iznos važi i za najnižu invalidsku i za najnižu porodičnu penziju.Iznos zagarantovane penzije za korisnike koji pravo ostvaruju nakon 1. januara 2026. na osnovu 40 ili više godina staža osiguranja utvrđen je u iznosu od 842,44 KM.Najniža penzija korisnika koji pravo ostvaruju prema posebnim propisima (Zakon o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca obrambeno oslobodilačkog rata, Zakon o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odlikovanja i članova njihovih porodica te Zakon o pravima branilaca i članova njihovih porodica), izmjenama navedenih propisa koji se primjenjuju od 01.01.2026. godine, utvrđena je u iznosu od 666,76 KM.Prosječna samostalna penzija za maj iznosi 851,60 KM.Penziju za maj primit će ukupno 468.769 korisnika, a potrebna sredstva za isplatu iznose oko 355,7 miliona KM.

Penziju za maj primit će ukupno 468.769 korisnika

Penzionerima danas stižu primanja: Objavljeni novi iznosi penzija

Zamjenik premijera Federacije BiH i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović danas je u sjedištu Vlade Federacije BiH u Sarajevu potpisao ugovore sa 20 korisnika o implementaciji poticajnih finansijskih sredstava po projektima "Jačanje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća", "Poticaj za razvoj obrta i srodnih djelatnosti" i "Poticaj novoosnovanim subjektima male privrede". Ministar Mijatović je naglasio da projekti obuhvataju ukupno 368 korisnika, za koje je izdvojeno skoro 22 miliona KM. - Danas smo odlučili da skratimo proceduru, budući da imamo ukupno 368 korisnika, te da simbolično sa određenim brojem korisnika potpišemo ugovore i s tim ove godine završavamo realizaciju onoga što je u nadležnosti Ministarstva u smislu podrške maloj privredi u Federaciji BiH. Dakle, radi se o nešto manje od 22 miliona KM shodno budžetu za 2025. godinu. Od toga, 19,5 miliona KM ide za jačanje konkurentnosti za mala i srednja preduzeća, nešto manje od milion za podsticaj obrtima i srodnim djelatnostima, i također nešto manje od milion KM za podsticaj novoosnovanim subjektima male privrede - izjavio je ministar Mijatović.<h2>Kontinuitet rasta</h2>Napomenuo je da je riječ o kontinuitetu rasta budžetske podrške ovom sektoru.

- Ovo je treća godina zaredom kako povećavamo sredstva za malu privredu. S početnih sedam miliona došli smo do gotovo 30 miliona KM i taj trend treba da se nastavi i u narednim godinama i nekim novim sazivima Vlade Federacije BiH. Danas imamo potpuno drugačiju sliku stanja u sektoru male privrede nego prije tri godine - istakao je ministar Mijatović.Dodao je da su grantovi značajno povećani u posljednje dvije godine, s maksimalnih 30.000 KM na 200.000 KM, čime je omogućeno ozbiljnije investiranje u razvoj, digitalizaciju i modernizaciju poslovanja.- U prosjeku, Federacija trenutno subvencionira oko 35 posto ulaganja malih i srednjih preduzeća, što je značajan nivo podrške u odnosu na region - dodao je ministar Mijatović, te naglasio važnost partnerskog odnosa između države i privrede.Iskustva su podijelili i korisnici sredstava, koji su istakli konkretne efekte podrške.Helena Katić iz obrta „Jopi“ Neum zahvalila je na podršci, ističući da grantovi predstavljaju važan podsticaj za razvoj obrtništva.- Ova sredstva omogućavaju unapređenje poslovanja i jačanje lokalne ekonomije. Vjerujemo da će ovakvi programi nastaviti poticati rast obrtništva širom Federacije BiH - kazala je Katić.Ajdin Isaković iz firme „Grifon“ iz Zenice naglasio je važnost kontinuirane podrške malim i srednjim preduzećima, koja su temelj svake privrede.- Dobijena sredstva usmjerićemo na digitalizaciju i automatizaciju proizvodnje, što će povećati našu konkurentnost na tržištu - rekao je Isaković.<h2>Razvoj i širenje poslovanja</h2>Omer Softić, vlasnik firme „FerroDesign“ iz Gračanice, koja se bavi izradom i montažom čeličnih konstrukcija, istakao je da je podrška posebno značajna za razvoj i širenje poslovanja.- Sredstva ćemo iskoristiti za nabavku opreme koja će unaprijediti naš rad i omogućiti dalji rast, uključujući i jačanje izvoza. U današnjim uslovima, ovakva podrška je od presudne važnosti, posebno za mlađa preduzeća - naglasio je Softić.Projekt „Jačanje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća“ odnosi se na 146 korisnika. Ukupna vrijednost odobrenih projekata (sa učešćem korisnika) iznosi 58.209.077,96 KM, dok grant sredstva za odobrene projekte iznose 19.922.273,32 KM. Cilj projekta je jačanje konkurentnosti i poticanje rasta inovativnih i izvozu usmjerenih MSP-a kroz tehnološku modernizaciju poslovnih procesa, uvođenje standarda kvalitete, cirkularne ekonomije i poboljšanje energijske efikasnosti u skladu s tranzicijom ka zelenoj i digitalnoj ekonomiji.Projekt „Poticaj za razvoj obrta i srodnih djelatnosti“ odnosi se na 113 korisnika. Ukupna vrijednost odobrenih projekata je 2.124.475,79 KM, dok grant sredstva iznose 992.536,21 KM. Sredstva su namijenjena za nabavku opreme obrtnicima, koji su registrovani u skladu sa Zakonom o obrtu i srodnim djelatnostima u Federaciji BiH, a počeli su s radom najkasnije 31.12.2024. godine, te imaju iskazano pozitivno poslovanje za 2025. godinu. Cilj programa je potaknuti osavremenjivanje poslovanja, s ciljem unapređenja obrtništva, odnosno povećanja kvaliteta proizvoda i usluga uz rast zaposlenosti.Projekt „Poticaj novoosnovanim subjektima male privrede“ odnosi se na 109 korisnika. Ukupna vrijednost odobrenih projekata, sa učešćem korisnika, iznosi 2.113.355,99 KM, dok grant sredstva Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta za odobrene projekte iznose 996.500,22 KM.

Ministar Mijatović je naglasio da projekti obuhvataju ukupno 368 korisnika, za koje je izdvojeno skoro 22 miliona KM

Mijatović potpisao ugovore: Skoro 22 miliona KM za razvoj male privrede u FBiH

Slovenačka kompanija Silkem Plus uspješno je okončala ponudu za preuzimanje dionica Rudnika boksita Jajce, čime je postala većinski vlasnik ovog bh. preduzeća.Ponuda za preuzimanje odnosila se na 129.215 dionica, odnosno oko 69,35 posto kapitala kompanije. Ukupna vrijednost potencijalne transakcije procijenjena je na oko 6,6 miliona KM.Prema izvještaju, Silkem Plus je kupio 52.233 dionice po cijeni od 51,41 KM po dionici, što ukupno iznosi skoro 2,7 miliona KM.Ponudu je prihvatilo 68 dioničara, a kupljene dionice čine oko 28 posto ukupnog broja dionica s pravom glasa.Budući da je kompanija ranije imala oko 30,65 posto udjela, nakon ove transakcije njen vlasnički udio porastao je na približno 58,7 posto.Rudnici boksita Jajce prošle godine ostvarili su prihode od 15,5 miliona KM, dok je neto dobit iznosila oko 33.000 KM.Preuzimanjem većinskog paketa, Silkem Plus je indirektno preuzeo i kontrolu nad kompanijom BX Kamen, koja upravlja kamenolomima "Crvene stijene" i "Poljane" na području Jajca.

Kompanija Silkem Plus postala većinski vlasnik nakon uspješne ponude

Slovenci preuzeli većinski udio u Rudnicima boksita Jajce

Prihodi od indirektnih poreza u Bosni i Hercegovini nastavljaju bilježiti rast, a od početka godine prikupljeno je gotovo pet milijardi konvertibilnih maraka, saopćeno je iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH.Prihodi od indirektnih poreza za pet mjeseci 2026. godine iznosili su 4,962 milijarde KM, što je za 248 miliona KM više nego u istom periodu 2025. godine.Samo u maju ove godine prikupljeno je 997 miliona KM, što je također rast u odnosu na isti mjesec prošle godine.Iz UIO BiH navode da je u istom periodu izvršen povrat PDV-a u iznosu od 889 miliona KM.Nakon povrata, neto prihodi koji su raspoređeni korisnicima iznosili su 4,073 milijarde KM, što predstavlja rast od 7,39 posto u odnosu na prošlu godinu.Kada je riječ o raspodjeli sredstava, za finansiranje državnih institucija izdvojeno je 411 miliona KM, dok je ostatak raspoređen entitetima i Brčko distriktu.Federacija BiH dobila je 2,246 milijardi KM, Republika Srpska 1,258 milijardi KM, a Brčko distrikt 126 miliona KM.

UIO BiH bilježi rast uplata u odnosu na isti period prošle godine

Prihodi od indirektnih poreza porasli za 248 miliona KM

Na 28. sjednici Ustavnopravne komisije Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) podržan je, u drugom čitanju i sa četiri usvojena amandmana, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o industrijskom dizajnu (P.Z.E.I), čiji je predlagač Vijeće ministara BiH (korigirani tekst u skladu sa članom 117. Poslovnika Doma).U vezi s tom tačkom dnevnog reda, članovi Komisije usvojili su i zaključak: "Radi otklanjanja postojećih neusklađenosti sa Zakonom o patentu i Zakonom o žigu, potrebno je u što skorijem roku uputiti u parlamentarnu proceduru Prijedlog izmjena Zakona o industrijskom dizajnu, u dijelu koji se odnosi na Komisiju za žalbe, kako bi se način izbora i sastav ove Komisije uskladio sa rješenjima iz Zakona o žigu i Zakona o patentu BiH".Povodom Zahtjeva Ustavnog suda Bosne i Hercegovine za davanje odgovora o Zahtjevu za ocjenu kompatibilnosti Zakona o zabrani diskriminacije BiH Ustava Bosne i Hercegovine, a čiji je podnosilac Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavnopravna komisija Doma naroda PSBiH konstatirala je da je Zakon o zabrani diskriminacije BiH donesen u skladu sa Ustavom BiH i da će donošenje odluke o kompatibilnosti Zakona sa navedenim odredbama Ustava BiH prepustiti Ustavnom sudu BiH.Povodom Zahtjeva Ustavnog suda Bosne i Hercegovine za davanje odgovora o Zahtjevu za ocjenu saglasnosti Zakona o prekršajima Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav (1) Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, a čiji je podnosilac Sud Bosne i Hercegovine, Ustavnopravna komisija Doma naroda PSBiH konstatirala je da je Zakona o prekršajima donesen u skladu sa Ustavom BiH i da će donošenje odluke o kompatibilnosti Zakona sa navedenim odredbama Ustava BiH prepustiti Ustavnom sudu BiH.- Povodom Zahtjeva Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, za davanje odgovora o Zahtjevu za ocjenu kompatibilnosti Zakona o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine, koji se primjenjuje na tužioce Ustava Bosne i Hercegovine, te s odredbama člana 14. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, člana 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju, kao i člana 26. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, čiji je podnosilac Sud Bosne i Hercegovine, Ustavnopravna komisija Doma naroda PSBiH konstatirala je da je Zakon o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine donesen u skladu sa Ustavom BiH i da će donošenje odluke o kompatibilnosti Zakona sa navedenim odredbama Ustava BiH prepustiti Ustavnom sudu BiH - saopćeno je iz Sektora za odnose s javnošću PSBiH.

Na 28. sjednici Ustavnopravne komisije Doma naroda PSBiH podržan je, u drugom čitanju i sa četiri usvojena amandmana, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o industrijskom dizajnu, čiji je predlagač Vijeće ministara BiH 

Podržan Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o industrijskom dizajnu

Uber ukida 23 posto radnih mjesta u svom odjeljenju za ljudske resurse i sektorima koji pokrivaju ljudske resurse, zapošljavanje, radne prostore i kulturu, prema Bloombergu.Glasnogovornik kompanije potvrdio je da je broj pogođenih zaposlenika znatno ispod 1 posto Uberove globalne radne snage od 34.000, iako je kompanija odbila dati konkretnu brojku. Visoke pozicije čine veliki udio ukinutih radnih mjesta.Unatoč širem trendu u industriji povezivanja smanjenja broja zaposlenih s ulaganjima u umjetnu inteligenciju, Uberov glasnogovornik izričito isključio umjetnu inteligenciju kao faktor u ovim konkretnim rezovima.&nbsp;Umjesto drastičnih smanjenja, kompanija je favorizirala uži pristup upravljanju troškovima, a oglasi za posao ostaju aktivni za više od 800 pozicija, među kojima su i uloge koje podržavaju komercijalizaciju usluga robotaxija.

Glasnogovornik izričito isključio umjetnu inteligenciju kao faktor u ovim konkretnim rezovima

Uber otpušta zaposlene: Pogođeno jedno odjeljenje

Fortenova grupa i Badel 1862 potpisali su ugovor o ekskluzivnosti pregovora koji se odnosi na moguću kupoprodaju kompanija iz takozvane Grupe pića, saopćeno je iz Fortenova grupe.- Nakon provedenog konkurentskog procesa u kojem je učestvovalo više zainteresovanih strana, Fortenova grupa donijela je odluku da pregovore nastavi isključivo s kompanijom Badel 1862 d.d. Pregovori će obuhvatiti sticanje udjela u društvima Jamnica plus d.o.o. (Hrvatska), MG Mivela d.o.o. (Srbija), Sarajevski kiseljak d.o.o. (BiH) te Jamnica d.o.o. Ljubljana (Slovenija). Ugovorne strane će u dobroj vjeri započeti intenzivne pregovore o svim detaljima transakcije. Period ekskluzivnosti traje do 30. septembra 2026. godine, kada pregovori završavaju - naveli su iz Fortenova grupe.Iz kompanije su poručili da će javnost blagovremeno biti obaviještena o svim relevantnim informacijama u vezi s procesom pregovora.Podsjetimo, Badel 1862 je prije godinu preuzeo još jednu bivšu kompaniju Fortenova grupe – porečku Agrolagunu, navodi Poslovni.hr.

Iz kompanije su poručili da će javnost blagovremeno biti obaviještena o svim relevantnim informacijama u vezi s procesom pregovora

Badel 1862 pregovara s Fortenovom o preuzimanju Sarajevskog kiseljaka

Badel 1862 pregovara s Fortenovom o preuzimanju Sarajevskog kiseljaka i ostalih firmi iz Grupe pića


Današnje trgovanje na Sarajevskoj berzi obilježeno je prometom od 574.055,40 KM, ostvarenim kroz 11 transakcija u kojima je prometovano ukupno 5.069 dionica.Najveći dio prometa koncentrisan je na Slobodnom tržištu, gdje je i drugi dan zaredom dominirao emitent HM Cement BiH d.d. Kakanj sa prometom od 556.485 KM. U okviru ove trgovine vlasnika je promijenilo 4.839 dionica po nepromijenjenoj cijeni od 115 KM.Među likvidnijim emitentima izdvojila se i Badeco Adria d.d. Sarajevo sa prometom od 10.340 KM, pri čemu je cijena dionice iznosila 188 KM. Najizraženiji pad vrijednosti zabilježila je UNION Banka d.d. Sarajevo, čije su dionice izgubile 9,94 posto vrijednosti i zaključile trgovanje na 27 KM uz promet 2.403 KM.Preostala dva emitenta ostvarila su promete od približno dvije hiljade konvertibilnih maraka.Na Kotaciji je jedini rast ostvario Bosnalijek d.d. Sarajevo. Iako je promet iznosio skromnih 440 KM, cijena dionice povećana je za 1,81 posto na 27,50 KM.Od tržišnih pokazatelja, indeks BIFX nije bilježio promjene, dok su SASX-10, SASX-BBI i SASX-FN ostvarili blage poraste od 0,32 posto, 0,17 posto i 0,05 posto. Indeks SASX-30 korigovan je naniže za 0,33 posto.

Kroz 11 transakcija u kojima je prometovano ukupno 5.069 dionica

Na Sarajevskoj berzi promet 574.055,40 KM

Zatvaranje Hormuškog moreuza izazvalo je najveći poremećaj snabdijevanja naftom u modernoj historiji, a proizvodnja zemalja Bliskog istoka smanjena je za više od 14 miliona barela dnevno u odnosu na predratni period. Iako su cijene goriva posljednjih sedmica stabilizovane, transportni operateri i dalje osjećaju snažan pritisak. Za njih ulogu ne igraju samo cijene u BiH, već u cijelom svijetu.- Najnižu cijenu dizela u Evropskoj uniji trenutno ima Poljska približno 1,61 eura po litru, dok je najskuplji dizel zabilježen u Holandiji s više od 2,36 eura po litru. Istovremeno, Francuska i Mađarska bilježe lokalne nestašice goriva, što dodatno komplikuje planiranje međunarodnih transportnih operacija. Francuska već bilježi pad potrošnje goriva od 14 posto u odnosu na isti period prošle godine, što predstavlja jasan pokazatelj usporavanja ekonomskih aktivnosti i prilagođavanja tržišta visokim cijenama energenata – kazali su iz Konzorcijuma Logistika BiH.<h2>Mjere u EU</h2>Prijevoznici posebno ističu mjere koje provodi Italija, te razmatranje njihove Vlade za produženje umanjenih akciza na dizel u iznosu od 0,244 eura po litru, uz dodatni paket podrške transportnom sektoru.- Ovakve mjere pokazuju da pojedine države članice Evropske unije prepoznaju značaj drumskog transporta za funkcionisanje privrede i održavanje lanaca snabdijevanja – istakli su.S druge strane, u našoj zemlji je nekoliko puta propao pokušaj da se usvoji smanjenje akciza za gorivo, što bi bilo direktno olakšanje građanima. Ipak, naši političari su čekali da kriza prođe sama od sebe. Prema riječima stručnjaka za energetiku Almira Bečarevića, trenutne cijene u našoj zemlji prate pad na svjetskom tržištu.

<h2>U našoj zemlji</h2>- Cijene derivata su, a u skladu s padom cijene barela, također imale pad i sada su se približile cijenama koje su bila prije 28. februara. Dizel je u rasponu od 3 KM do 3,30 KM, super 95 se kreće od 2,88 KM do 3,10 KM, a super 98 od 2,51 KM do 3,28 KM. Možemo konstatovati da distributeri nafte prate pad barela na svjetskom tržištu i da je došlo do značajnijeg pojeftinjenja derivata – kazao je.Kako je kazao, dizel je već na razini iz februara 2026. godine, a benzini su gotovo došli na razinu iz februara, posebno super.- Možemo konstatovati da je došlo do smirivanja tržista i blizu smo cijenama derivata iz februara mjeseca. Dalji pad cijene barela značio bi povratak cijena derivata na nivo iz februara, što bi ujedno značilo da utjecaj na određene proizvode kod kojih derivati nafte imaju značajnu ulogu više ne bi bio izražen, odnosno da bi rast cijena bio faktički anuliran i izjednačen s nivoom iz februara – zaključio je Almir Bečarević.<h2>Trenutne cijene</h2>- Cijena barela nafte je na dan 28. februara iznosila 73 dolara. Ovo je dan kada je započeo rat između Irana i Amerike. Trenutna cijena barela nafte iznosi 93 dolara i nafta je doživjela pad sa oko 115 dolara, koliko je iznosila početkom maja – kazao je Almir Bečarević.

Hrvatska uvela Registar isključenih igrača: Skoro 10.000 građana zatražilo zabranu pristupa igrama na sreću

UIO prodaje zemljište i šumu u Kladnju: Direktna prodaja zakazana za 25. juni

Iranski napadi prekidaju primirje: Očekuje se nagli skok cijena nafte i novi talas poskupljenja goriva u BiH

Posljednji poziv za prodaju Koksare u cjelini: Prodaja sljedećeg mjeseca, a cijena skoro upolovljena

Nafta pred povećanjem: U jeku rata, nema naznaka za jeftinijim gorivom

Bivši Reganov savjetnik: Evo kako smo u osamdesetim preporodili američku ekonomiju

Aktiviran zakon iz Hladnog rata: SAD ulažu u nove termoelektrane

Penzionerima danas stižu primanja: Objavljeni novi iznosi penzija

Mijatović potpisao ugovore: Skoro 22 miliona KM za razvoj male privrede u FBiH

Slovenci preuzeli većinski udio u Rudnicima boksita Jajce

Prihodi od indirektnih poreza porasli za 248 miliona KM

Podržan Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o industrijskom dizajnu

Uber otpušta zaposlene: Pogođeno jedno odjeljenje

Badel 1862 pregovara s Fortenovom o preuzimanju Sarajevskog kiseljaka i ostalih firmi iz Grupe pića

Na Sarajevskoj berzi promet 574.055,40 KM

Cijene nafte u padu, ali kriza nije gotova

Biznis

Hrvatska uvela Registar isključenih igrača: Skoro 10.000 građana zatražilo zabranu pristupa igrama na sreću

UIO prodaje zemljište i šumu u Kladnju: Direktna prodaja zakazana za 25. juni

Iranski napadi prekidaju primirje: Očekuje se nagli skok cijena nafte i novi talas poskupljenja goriva u BiH

Posljednji poziv za prodaju Koksare u cjelini: Prodaja sljedećeg mjeseca, a cijena skoro upolovljena

Nafta pred povećanjem: U jeku rata, nema naznaka za jeftinijim gorivom

Bivši Reganov savjetnik: Evo kako smo u osamdesetim preporodili američku ekonomiju

Aktiviran zakon iz Hladnog rata: SAD ulažu u nove termoelektrane

Penzionerima danas stižu primanja: Objavljeni novi iznosi penzija

Mijatović potpisao ugovore: Skoro 22 miliona KM za razvoj male privrede u FBiH

Slovenci preuzeli većinski udio u Rudnicima boksita Jajce

Prihodi od indirektnih poreza porasli za 248 miliona KM

Podržan Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o industrijskom dizajnu

Uber otpušta zaposlene: Pogođeno jedno odjeljenje

Badel 1862 pregovara s Fortenovom o preuzimanju Sarajevskog kiseljaka i ostalih firmi iz Grupe pića

Na Sarajevskoj berzi promet 574.055,40 KM

Cijene nafte u padu, ali kriza nije gotova