Na današnji dan 1955. godine, u Sarajevu je rođen legendarni bh. komandant Dragan Vikić. Fakultet za fizičku kulturu završio je 1980. godine u Sarajevu. Majstor je karatea, a kao član karate kluba Bosna bio je tri puta karate prvak bivše SFR Jugoslavije u teškoj kategoriji te, kao član reprezentacije, nosilac svih madalja s evropskih ekipnih prvenstava u periodu od 1977. do 1983. godine.
Nakon završetka fakulteta zaposlio se, kao stipendista, u policiji BiH. Ubrzo je dobio funkciju komandira voda u Specijalnoj jedinici, nakon toga postaje komandir čete i uoči agresije na RBiH, početkom 1992., postaje komandant tadašnje Specijalne jedinice, koja je nosila naziv Odred za posebne namjene MUP-a RBiH.
Pozvao građane Sarajeva da brane grad
Za dotadašnji rad u policiji više puta je nagrađivan, a najznačajnija odlikovanja su Plaketa bezbjednosti i Orden rada sa srebrenim vijencem bivše SFR Jugoslavije.
Početkom agresije na našu zemlju, aprila 1992. godine, u Skupštini Republike Bosne i Hercegovine, javno, pred televizijskim kamerama, Vikić je pozvao građane Sarajeva da brane grad od napada srpske vojske. Učestvovao je u organizaciji odbrane grada, predvodeći Specijalnu jedinicu u teškim borbama i postao jedan od legendarnih komandanata Sarajeva.
U ratnom periodu je odlikovan najvišim priznanjima Oružanih snaga RBiH: "Zlatnom policijskom značkom", "Specijalnom značkom" i "Zlatnim ljiljanom".
Od januara 1994. godine obavljao je dužnost načelnika Sektora za istraživanje i primjenu metoda i sredstava u borbi protiv terorizma Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Bosne i Hercegovine.
Za sportske i ratne zasluge 2004. godine dobio je prestižno priznanje Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva.
Umro firentinski slikar fra Filipo Lipi
1469. - Umro firentinski slikar fra Filipo Lipi (Filippo Lippi), najznačajniji predstavnik rane renesanse u slikarstvu, Botičelijev (Boticcelli) učitelj.
1803. - Preminuo italijanski pisac Vitorio Alfijeri (Vittorio), prvi autentični tragičar u italijanskoj književnosti, čije je djelo inspirisalo generacije koje su pripremile i provele italijanski nacionalni preporod ("Saul", "Mira", "Filip", "Agamemnon", "Brut I", "Brut II").
1810. - Rođen Džejms Vilijem Maršal (James William Marshall), čije je otkriće zlatnog rudnika u Kaliforniji pokrenulo "zlatnu groznicu" 1849. godine.
Rođena američka glumica Sigorni Viver
1949. - Rođena Sigorni Viver (Sigourney Weaver), američka glumica. Njena prva uloga bila je jako mala – glumila je djevojku s kojom Vudi Alen (Woody Allen) izlazi ispred kina u hvaljenoj tragikomediji “Annie Hall”. Već kasnije je praktički dobila glavnu ulogu u klasiku ZF horora, “Osmi putnik” (engleski “Alien”) iz 1979. Uslijedili su uspješni filmovi – nastupila je u drami “Godina opasnog življenja” iz 1982. koju je režirao Piter Vir (Peter Weir), a fantastična komedija “Istjerivači duhova” postala je njen najveći komercijalni uspjeh. Godine 1988., postala je prva glumica u historiji koja je osvojila dva Zlatna globusa u istoj godini – jednog za glavnu ulogu u drami “Gorile u magli”, a drugog za sporednu ulogu u komediju “Zaposlena djevojka” – a da kasnije nije osvojila Oskara ni za jedan film, iako je za oba bila također nominirana u istoj godini. Još ranije je dobila prvu nominaciju za Oskara za ulogu u nastavku “Aliens” iz 1986. god. U tom filmskom serijalu je glumila u sva četiri nastavka. Godine 2024. dobila je Zlatnog lava za životno djelo na otvaranju 81. Venecijanskog filmskog festivala.
1970. - U Travniku rođen Alem Korkut, bosanskohercegovački likovni umjetnik. Osnovnu i srednju školu završio u Banjoj Luci. Upisao studij kiparstva na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu 1991. Nastavio studij kiparstva na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje je diplomirao 1997. godine. Autor je više skulptura u javnim prostorima, između ostalih skulpture „Karijatida“ u Pazinu (2002.), spomenika biciklu u Koprivnici (2005.), spomenika palim braniteljima Domovinskog rata u Šibeniku (2006.), Karlovcu (2009.), te onoga u Koprivnici (2016.). Autor je spomenika braniteljima i osloboditeljima Bihaća (2020.) Između ostalih, dobitnik je i Velike nagrade 27. salona mladih u Zagrebu, godišnje nagrade HDLU-a za mladog umjetnika 2004. godine, Velike nagrade Splitskog salona 2009. godine, treće nagrade na izložbi T-HT [email protected] 2011. godine, te jedne od tri jednakovrijedne Nagrade Trijenala hrvatskog kiparstva 2018. godine. Dobitnik je brojnih nagrada na konkursima za skulpture u javnim prostorima. Izlagao je na pedesetak samostalnih i gotovo dvjesto skupnih izložbi. Od 1998. do 2007. bio je član HZSU-a u statusu samostalnog umjetnika. Od 2003. član, a zatim predsjednik umjetničke organizacije Atelijeri Žitnjak. Od 2007. je predavao kiparstvo na ALU u Zagrebu.
1995. - Srpski agresor počinio je masakr nad civilima u Živinicama, nedaleko od izbjegličkog kampa, gdje su boravili preživjeli genocida iz Srebrenice. U tom masakru poginulo je devet, a ranjeno više od 50 civila, od kojih su mnogi bili djeca. Istog dana, 8. oktobra 1995. godine, mjesto Tešanjka, između Doboja i Tešnja, bilo je meta avijacije srpskog agresora. Uslijed djelovanja četničkih aviona u mjestu Tešanjka poginulo je pet, a ranjeno više od 50 civila.
