Na današnji dan 2023. godine, preminuo je prof. dr. Senahid Halilović, bosanskohercegovački lingvist i član Akademije nauka i umjetnosti BiH.

Po završetku dodiplomskog studija, školske 1980/81. godine, radio je kao profesor maternjeg jezika u Gimnaziji Kladanj. Poslije je, vrlo kratko, radio u Radio-Brčkom, da bi marta 1982. godine počeo raditi u Institutu za jezik u Sarajevu. U zvanje naučnog saradnika izabran je novembra 1990. godine. Početkom školske 1992/93. godine biran je u zvanje docenta na predmetu Dijalektologija na Filozofskom fakultetu u Sarajevu kao spoljni saradnik. Na Fakultet je prešao početkom 1994. godine. Godine 1996., napredovao je u zvanje vanrednog profesora na spomenutim predmetima, a 2003. u zvanje redovnog profesora. Bio je član Kolegija postdiplomskog studija iz lingvistike, Kolegija doktorskog studija iz lingvistike, kao i član Kolegija doktorskog studija iz lingvističke bosnistike. Godine 2018., izabran je u dopisnog člana ANUBiH.

Objavio više od stotinu naučnih radova

Bio je odgovorni urednik „Bosanskohercegovačkog dijalektološkog zbornika“ i predsjednik Komisije za „Općeslavenski lingvistički atlas“ ANUBiH. Objavio je više od stotinu stručnih i naučnih radova iz oblasti dijalektologije i normativistike te više knjiga od kojih su najznačajnije "Pravopis bosanskoga jezika", "Bosanski jezik" i "Gramatika bosanskoga jezika".

Halilović je jedan od osnivača Slavističkog komiteta u BiH koji je u septembru 2008. zvanično primljen u Međunarodni slavistički komitet (MSK), svjetsku zajednicu slavističkih udruženja.

Dvadeset dvije godine nakon prvog izdao je novi „Pravopis bosanskoga jezika“, koristeći zvanični web-sajt Pravopis.ba, početkom 2018. godine. Nedugo zatim objavljene su besplatne Android i iOS aplikacije za mobitele. Po izdavanju pravopisa, Halilović je potpisao Deklaraciju o zajedničkom jeziku, dok je na svojoj web-stranici objavio kako smatra da su bosanski, hrvatski i srpski različita imena za isti jezik, te da svako ima pravo svoj jezik imenovati kako hoće.

Završen Trojanski rat

1184. pr. n. e. - Završen Trojanski rat. Naime, ovaj datum se uzima kao tradicionalni datum pada Troje. Prema grčkom mitu, Trojanski rat je vođen između Grka i Trojanaca pod zidinama Troje. Povod ratu, prema legendi, bila je otmica najljepše žene na svijetu Helene, supruge spartanskoga kralja Menelaja, brata grčkog komandanta Agamemnona. Otmicu je izvršio Paris, sin trojanskog kralja Prijama. Glavni grčki junaci bili su Ahilej, Patroklo, Diomed, Nestor, Odisej i dva Ajanta, a trojanski – Hektor, Paris, Eneja, Memnon i amazonka Pentezileja. Prema Homerovom epu „Ilijada“, nakon deset godina opsade Grci su osvojili Troju varkom: glumeći da napuštaju opsadu, ostavili su pred Trojom velikog drvenog konja u kojem su bili skriveni ratnici. Trojanci su uvukli konja u grad, te omogućili grčkim vojnicima njegovo osvajanje.

1731. - Umro engleski pisac Danijel Defo (Daniel Defoe), jedan od najznačajnijih književnika 18. vijeka i autor najpoznatijeg brodolomca. Prema mišljenju mnogih historičara književnosti, Defo je osnivač engleskog modernog romana, a njegov najpoznatiji roman "Robinson Cruso" je prvi roman napisan na engleskom jeziku. Do tada su pisane poeme, pjesme u stihu, ali ne i ovakva priča koja teče, iz poglavlja u poglavlje. Ideju o brodolomcu Robinsonu dobio je kad je čuo šta se dogodilo Aleksandru Selkirku (Alexander Selcraig), škotskom moreplovcu koji je preživio brodolom i četiri godine živio na otocima Juana Fernandeza. Otok na kojem je Selkirk živio zvao se Mas a Tierra (Bliže kopnu) ali su ga 1966. preimenovali u Otok Robinsona Crusoa. Defo je napisao više od 500 knjiga, 2000 kratkih eseja i pamfleta te mnogo dnevnika. Pisao je o politici, kriminalu i zločinima, religiji, braku, psihologiji i nadnaravnom. Bio je pionir mnogih stvari - začetnik je ekonomskog novinarstva i otac modernog novinarstva. Velika oluja u noći između 26. i 27. novembra 1703. poharala je engleske gradove London i Bristol, iščupala milione drveća i ubila više od 8000 ljudi. Defo je opisao taj događaj u romanu "Oluja", koji je, ustvari, kombinacija romana i dokumenta, a sadrži i svjedočanstva očevidaca, te se smatra prvim primjerom modernog novinarstva. Pokrenuo je i svoj časopis "The Review" u kojem je 10 godina gotovo sam objavljivao članke, tekstove, priče, političke osvrte, sve do 1713., kada je časopis ugašen. Ostala djela: "Mol Flanders", "Pukovnik Džek", "Kapetan Singlton", "Roksana", "Dnevnik iz godine kuge".

1792. - Francuski kapetan Klod Žozef Ruže de Lil (Claude Joseph Rouget de Lisle), pjesnik i kompozitor, napisao je riječi i melodiju francuske himne. Pjesmu, komponovanu kao marš, prema narudžbi gradonačelnika Strazbura, oduševljeno su pjevali vojnici Francuske revolucije na maršu iz Marseja u Pariz, pa je nazvana "Marseljeza".

1815. - Rođen engleski pisac Entoni Trolop (Anthony Trollope), koji je u velikom broju romana realistično opisao građanski stalež viktorijanske Engleske. Među njima su najuspjeliji romani iz ciklusa o imaginarnoj pokrajini Barsetšir, poput "Stražara" i "Posljednje hronike Barseta", u kojima se pojavljuju isti likovi u različitom dobu života.

1904. - Američki slikar holandskog porijekla Vilem de Kuning (Willem de Kooning), utemeljitelj apstraktnog ekspresionizma, koji je četrdesetih godina 20. vijeka preobrazio slikarstvo u SAD, rođen je na današnji dan. Njegove slike rastresite građe i nemirne linije, u kojima je istraživao nagonsku, plahovitu, pa i brutalnu ljudsku prirodu, snažan su protest protiv ledenog, bezličnog svijeta otuđene tehničke civilizacije.

1905. - Rođen američki pisac Robert Pen Voren (Penn Warren), u čijem je najboljem romanu "Svi kraljevi ljudi" naslikan uspon i pad političara kod kojeg su neodvojivo sjedinjeni porok i vrlina. Poznat je i kao suptilan pjesnik i pouzdan tumač moderne književnosti. Ostala djela: romani "Noćni jahač", "Na vratima neba", "Bujica", "Pećina", "Mjesto gdje valja doći", "Brat zmajevima", zbirke pjesama "Jedanaest pjesama o istoj temi", "Obećanja", "Inkarnacije", "Odabrane pjesme", eseji "Razumijevanje proze", "Razumijevanje poezije", "Ko govori za crnca?", "Demokratija i poezija".

Rođena američka filmska glumica Širli Meklejn

1934. - Američka filmska glumica Širli Meklejn (Shirley MacLaine), briljantna komičarka, zapažena i po dramskim ulogama, rođena je na današnji dan. Napisala je više knjiga autobiografskog karaktera. Filmovi: "Nevolje s Harijem", "Apartman", "Slatka Irma", "Dobro jutro, mister Gudbar", "Artisti i modeli", "Neki su dotrčali", "Vrijeme nježnosti" (nagrada Oskar).

1941. - Rođen Ričard Holbruk (Richard Holbrooke), američki diplomata, pisac, editor i bankar. Holbruk je dao nemjerljiv doprinos u postizanju mirovnog rješenja i zaustavljanju rata u Bosni i Hercegovini, učestvujući u kreiranju i potpisivanju Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Za doprinos u realizaciji Dejtonskog sporazuma i uspostavi mira u Bosni i Hercegovini Ričardu Holbruku je 2000. godine dodijeljena „Povelja Univerziteta u Sarajevu“. Preminuo je 13. decembra 2010. godine.

1942. - Američka filmska glumica i pjevačica Barbra Strejsend (Streisand) rođena je na današnji dan. Posebno je briljirala u mjuziklima, ali i kao komičarka, dramska glumica i filmska rediteljica. Filmovi: "Smiješna djevojka" (nagrada Oskar), "Helo Doli", "Što te tata pušta samu", "Djevojka koju sam volio", "Zvijezda je rođena", "Jentl", "Princ plime", "Ogledalo ima dva lica" (posljednja tri je i režirala).

1970. - Lansiran prvi kineski vještački satelit.

1985. - Na Grbavici je odigrana historijska utakmica - Željezničar je igrao revanš utakmicu polufinala Kupa UEFA (današnja Liga prvaka), protiv mađarskog Videotona. Naime, bh. fudbalski klub Željezničar imao je priliku plasirati se u finale Kupa UEFA i tamo se sastati s popularnim kraljevskim klubom - Realom iz Madrida. Bila je to utakmica koja se i dan-danas prepričava, ne samo na Grbavici i u Sarajevu, nego i šire. Tu utakmicu Željo je dobio rezultatom 2:1, ali se Videoton plasirao u finale jer je u prvoj utakmici pobijedio 3:1.