Građani Sarajeva u posljednje vrijeme sve češće prijavljuju pojavu zmija u urbanim dijelovima grada, uključujući naselja, parkove te područja uz riječna korita. Fotografije zmija koje se kreću ulicama i zelenim površinama redovno se dijele na društvenim mrežama, što kod dijela javnosti stvara dojam da je riječ o povećanom broju ovih gmizavaca, pa čak i o takozvanoj „najezdi“. Međutim, stručnjaci naglašavaju da takvi zaključci nisu utemeljeni na naučnim podacima, te da se uglavnom radi o pogrešnoj percepciji izazvanoj većom vidljivošću i češćim prijavljivanjem zmija.

Herpetolog Adnan Zimić za „Dnevni avaz“ pojašnjava da se u javnosti stiče pogrešan utisak o porastu populacije zmija, iako se, kako navodi, ne bilježi stvarno povećanje njihovog broja.

- Imamo snažno mišljenje da se populacija zmija u Sarajevu ne povećava. Naprotiv, smatramo da se brojnost pojedinih vrsta čak i smanjuje. Ono što se promijenilo jeste da ljudi danas mnogo češće fotografiraju zmije i prijavljuju ih, pa se stvara dojam da ih ima više nego ranije - ističe Zimić.

Većina zmija nije opasna

Prema njegovim riječima, u urbanim i prigradskim dijelovima Sarajeva najčešće se mogu sresti ribarica i smuk, vrste koje nisu otrovne i ne predstavljaju opasnost za ljude.

- Ribarica je vezana za vodena staništa, posebno uz rijeku Miljacku, i često se zbog izgleda zamijeni za otrovnicu. Smuk je također česta vrsta u gradskim i prigradskim naseljima. Obje vrste su potpuno bezopasne - navodi Zimić.

Osim njih, na području Kantona Sarajevo prisutne su i bjelouška te smukulja, vrsta koja se zbog sličnosti sa šarkom često pogrešno smatra opasnom.

- Smukulja je takozvana lažna šarka i ljudi je često pogrešno identifikuju kao opasnu vrstu, iako nije otrovna - pojašnjava on.

Jedina otrovnica koja se povremeno može pojaviti na širem području Sarajeva jeste poskok, no stručnjaci ističu da je riječ o rijetkoj vrsti koja uglavnom nastanjuje kamenita i nepristupačna područja. Posebna pažnja potrebna je u situacijama kada zmija uđe u stambeni objekat, jer tada gubi orijentaciju i teško pronalazi izlaz, što često izaziva strah kod građana.

- Problem nastaje samo kada zmija uđe u kuću ili stan, jer joj je tada otežano da izađe iz prostora u kojem se našla. U takvim situacijama najbolje je pozvati Herpetološko udruženje „Atra“. Oni imaju web-stranicu i kontakt-telefon, a njihov tim dolazi na teren, pronalazi zmiju i vraća je u prirodno stanište daleko od ljudi - pojašnjava Zimić.

Stručnjaci pritom upozoravaju da građani ne bi smjeli sami pokušavati uklanjati zmije niti ih ubijati, jer takvi postupci mogu dovesti do dodatnih rizika i za ljude i za životinju.

Iako su susreti sa zmijama u većini slučajeva bezopasni, stručnjaci naglašavaju važnost pravilnog reagovanja u slučaju ugriza, posebno ako je riječ o otrovnim vrstama. Zimić pojašnjava da se na području Sarajeva ugriz otrovnice najčešće povezuje s poskokom, koji je i najotrovnija zmija u BiH.

- Ukoliko dođe do ugriza otrovne zmije, što je kod nas najčešće poskok, obavezno je odmah otići u hitnu pomoć, gdje se primjenjuje protivotrov - navodi on.

Posebno upozorava na pogrešne metode koje se i dalje koriste u praksi, a koje mogu pogoršati stanje povrijeđene osobe.

- Naučno je dokazano da se ne smije istiskivati otrov, ne smije se isisavati rana, niti se smije podvezivati ekstremitet. Ljudi često ne znaju kako to pravilno uraditi, pa mogu napraviti veću štetu nego sam ugriz. Najvažnije je odmah potražiti medicinsku pomoć - ističe Zimić.

Prema njegovim riječima, vrijeme za reakciju u većini slučajeva je dovoljno za pravovremeno liječenje.

- Smrtnost je vrlo mala i uglavnom se javlja kod osoba s narušenim zdravljem ili slabijim imunitetom. Nakon ugriza poskoka u pravilu postoji od 4 do 8 sati da se stigne do hitne pomoći, što je u većini slučajeva dovoljno ako se reaguje na vrijeme - dodaje on.

Kod ugriza neotrovnih zmija situacija je znatno jednostavnija i ne zahtijeva specijalizovano medicinsko liječenje.

- U slučaju neotrovnih zmija ne treba raditi ništa posebno, dovoljno je ranu isprati alkoholom i pratiti stanje - objašnjava Zimić.

On dodaje da su upravo neotrovne vrste one koje građani najčešće viđaju u urbanim sredinama Sarajeva.

- To su najčešće smukovi, velike jednobojne zmije koje se često prijavljuju u naseljima. Ljudi ih često pogrešno doživljavaju kao opasne, iako su potpuno bezopasne - kaže on.

Dostupnost seruma

Iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH navode da dostupnost seruma protiv zmijskog otrova zavisi od pravovremenih nabavki zdravstvenih ustanova i situacije na međunarodnom tržištu. Dodatni izazov predstavlja činjenica da nisu svi antivenomi jednako efikasni za vrste zmija koje žive na području Balkana, zbog čega je važno osigurati odgovarajuće preparate.

U Hercegovini se godišnje registruje između pet i sedam ugriza otrovnica, dok je smrtnost uz pravovremeno liječenje manja od jedan posto. Predstojnica Klinike za infektivne bolesti SKB-a Mostar, Svjetlana Grgić, navodi da ova ustanova trenutno raspolaže dovoljnim količinama seruma, uprkos povremenim nestašicama na evropskom tržištu.

- Najveću učinkovitost serum ima ako se primijeni unutar četiri do šest sati nakon ugriza. U slučaju pojave otoka, crvenila ili drugih simptoma, potrebno je odmah potražiti medicinsku pomoć - naglašava Grgić za Fenu.

Ona pojašnjava da se nakon ugriza zmije otrovnice najprije javlja strah i panika, a na mjestu ugriza često su vidljive dvije tačkaste ranice. U vrlo kratkom vremenu mogu se javiti bol, otok i modrica, dok kod težih slučajeva dolazi do mučnine, povraćanja, pada pritiska i znakova šoka. U takvim situacijama najvažnije je imobilizirati ugrizeni ekstremitet, osigurati mirovanje i što prije potražiti medicinsku pomoć. Stručnjaci posebno upozoravaju da se ne smiju primjenjivati zastarjele i opasne metode poput rezanja rane, isisavanja otrova, podvezivanja ili stavljanja leda, jer mogu dodatno pogoršati stanje pacijenta.

Trenutno je sezona parenja

Stručnjaci dodaju da se povećan broj prijava zmija često poklapa s njihovim prirodnim ciklusima aktivnosti, posebno u periodu parenja, koji je trenutno u toku. Kako pojašnjava Zimić, zmije nisu povezane s ekstremnim vrućinama, nego su najaktivnije u umjerenim temperaturama, zbog čega se u ovom periodu češće mogu vidjeti.

- Zmije su trenutno u sezoni parenja, što znači da je njihova aktivnost pojačana. Taj period će trajati još nekoliko sedmica, nakon čega će se njihova aktivnost prirodno smanjiti i građani će ih rjeđe viđati - navodi on.

Ipak, stručnjaci naglašavaju da razloga za paniku nema, jer su većina vrsta koje se pojavljuju u Sarajevu potpuno bezopasne za ljude. Posebno se ističe uloga smukova u prirodnom lancu ishrane, jer se hrane glodarima i time doprinose smanjenju rizika od bolesti koje oni prenose.

- Smukovi pomažu u kontroli populacije miševa i pacova, a samim tim i u smanjenju bolesti poput mišije groznice. Pitanje je, zapravo, da li je bolje imati zmije u prirodi ili se suočavati s problemima koje donose glodari - zaključuje Zimić.