NA DANAŠNJI DAN

Dan kada je Austro-Ugarska anektirala BiH

Godine 1979. rođen Mohamed Kalon, fudbaler iz Sijera Leonea

Godine 1908. Austro-Ugarska anektirala Bosnu i Hercegovinu, što je izazvalo duboku krizu u odnosima između evropskih sila. Avaz

Piše: S. M. / Avaz.ba

6.10.2019

Na današnji dan 1697. - Eugen Savojski prešao Savu na svom pohodu prema Sarajevu. Prilikom povratka u Osijek s njim je Bosnu napustilo do 40.000 katolika.

Na današnji dan:

1908. - Austro-Ugarska anektirala Bosu i Hercegovinu, što je izazvalo duboku krizu u odnosima između evropskih sila.

1915. - Napadom na Srbiju Bugarska, koja je na početku rata proglasila neutralnost, uključila se u Prvi svjetski rat na strani Centralnih sila.

1927. - Premijerom filma „The Jazz Singer“ u Njujorku, s tada vrlo popularnim pjevačem Alom Džonsonom u glavnoj ulozi, počela era zvučnog filma.

1940. - Vlada Cvetković-Maček donijela je odluku o stvaranju vojnih koncentracionih logora.

1958. - Američka nuklearna podmornica „Sivulf“ izronila na površinu kod obale Nove Engleske poslije dva mjeseca provedena u morskim dubinama, što je bio svjetski rekord u ostajanju pod morem.

1972. - Više od 200 ljudi poginulo i više od hiljadu povrijeđeno u željezničkoj nesreći kod meksičkog grada Saltiljo.

1973. - Jomkipurski rat: Napadom Egipta i Sirije na izraelske položaje na istočnoj obali Sueca i na Golanskoj visoravni počeo četvrti vojni sukob Izraela i Arapa, okončan 22. oktobra rezolucijom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda o prekidu vatre.

1976. - Vojna hunta u Tajlandu srušila vladu Senija Pramođa, a vojska na univerzitetu u Bangkoku masakrirala velik broj studenata ljevičara.

1985. - Marita Koch, DDR, postavila nedostižni svjetski rekord na 400 m za žene: 47,60 sekundi, na Svjetskom kupu u Kanberi, Australija.

1988. - Antibirokratska revolucija - Pod pritiskom demonstracija rukovodstvo Vojvodine podnijelo ostavke. Tokom protesta demonstranti na funkcionere koji su im se pokušali obratiti bacali su jogurt, zbog čega je taj događaj kasnije nazvan „jogurt-revolucija“.

1991. - Indonezijski vojni avion udario u Džakarti u zgradu vlade. Poginule 102 osobe, povrijeđeno ih više od 5.000.

1991. - Na sastanku Poljske, Mađarske i Čehoslovačke zatražena intervencija međunarodnih snaga u Hrvatskoj.

6. oktobra:

1552. - Rođen Mateo Riči, italijanski jezuita.

1767. - Rođen Henri Kristof, haićanski državnik.

1773. - Rođen Luj Filip, posljednji francuski kralj.

1803. - Rođen Aleksandr Andrejevič fon Bunge - ruski botaničar, orijentalista, sinolog, istraživač i liječnik.

1808. - Rođen Fridrih VII, danski kralj 1848-1863.

1820. - Rođena Dženi Lind, švedska operna pjevačica.

1842. - Rođen Čedomilj Mijatović, predsjednik Srpske kraljevske akademije.

1846. - Rođen Džordž Vestinghaus, američki preduzetnik, pronalazač i inžinjer, jedan od pionira električne industrije.

1876. - Rođen Vat Sam, pripovjedač i kulturni povjesničar plemena Natchez.

1887. - Rođen Le Korbizje, francuski arhitekt švicarskog porijekla.

1903. - Rođen Ernest Tomas Sinton Volton, irski fizičar.

1905. - Rođena Helen Vilis-Mudi, američka teniserka.

1914. - Rođen Tor Hejerdal, norveški etnolog i istraživač.

1918. - Rođen Abraham Robinson, američki matematičar.

1930. - Rođen Hafez el-Asad, sirijski državnik i general.

1937. - Rođen Ivo Daneu, slovenski košarkaš i trener.

1957. - Rođen Brus Grobelar, fudbaler iz Zimbabvea.

1965. - Rođen Jirgen Koler, njemački fudbalski trener i igrač.

1972. - Rođen Mark Švarcer, australski fudbaler.

1974. - Rođen Kenan Bećirević, bosanskohercegovački golman.

1974. - Rođen Valter Centeno, kostarikanski fudbaler.

1978. - Rođen Nikša Butijer, hrvatski glumac.

1979. - Rođen Mohamed Kalon, fudbaler iz Sijera Leona.

Na današnji dan:

404. - Umrla Eudoksija, supruga istočnorimskog cara Arkadija i majka Teodosija II.

1014. - Umro Samuilo, car koji je 976. digao ustanak protiv Vizantije i osnovao Samuilovo carstvo.

1536. - Umro Biblije Vilijam Tindejl, engleski vjerski reformator i prevodilac.

1849. - Umro Dragutin Knežić, hrvatski general.

1891. - Umro Čarls Stjuart Parnel, irski političar.

1941. - Poginuo David Pajić Daka, učesnik Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.

1951. - Umro Oto Fric Mejerhof, njemački liječnik, nobelovac.

1980. - Umro Ernest Radetić, hrvatski književnik.

1981. - Ubijen Anvar el-Sadat, egipatski državnik, predsjednik Egipta od oktobra 1970. do oktobra 1981, kad su ga na vojnoj paradi u Kairu ubili protivnici sklapanja mira sa Izraelom. Jedan od protagonista trojnog sporazuma SAD-Izrael-Egipat u Kemp Dejvidu 1977. i dobitnik Nobelove nagrade za mir 1978., koju je podijelio s premijerom Izraela Menahemom Beginom.

1989. - Umrla Beti Dejvis, američka glumica.

1990. - Umrla Marija Draženović-Đorđević, prva žena pilot Ratnog vazduhoplovstva NOVJ i Jugoslavenske armije.

1997. - Umro Evgenij Ananjevič Haldej, sovjetski fotograf.

1998. - Umro Akira Kurosava, japanski režiser.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.