Teško da neki političar ima toliki spektar djelovanja i prilagođavanja političkom stanju od Milorada Dodika. Od miljenika zapada, u samo par godina postao je osoba koju treba skloniti s političke scene, iako ozbiljni analitičari vjeruju da podrška Dodiku ne dolazi samo od Rusije, kako se to ovih dana voli isticati, nego i od istog tog Zapada, koji zadnjih 30 godina također balansira na Balkanu, piše DW.

- BiH je napravljena nefunkcionalna u Daytonu, jer je to bio cilj - nerijetko se može čuti, uz opasku da je stanje držanja napetosti, uvijek dobro za korištenje od treće strane.

Na sceni i pored radikalnih zaokreta

Miloradu Dodiku se već 20 godina, koliko je u vrhu političke scene u BiH, prebacuje da je na vlast došao na “tenkovima NATO-a”, prihvatajući sve zahtjeve koji su traženi. Međutim, u tih 20 godina koliko je u samom vrhu vlasti, zaokreti u njegovim političkim stavovima i promjena smjerova, potvrđuju pravilo da je u politici sve moguće, piše DW.

To najbolje pokazuje njegova posljednja izjava da BiH nema alternativu i da je predložio ministrici vanjskih poslova Njemačke, Analeni Berbok (Annaleni Baerbock), ulazak BiH u EU.

- Mislim da imamo neku saglasnost o tome da se evo, pod pokroviteljstvom Njemačke, napravi jedna potpuno neutralna pravna analiza o stanju, bez političkih primjesa i da se jedna pravna analiza napravi o tome što je rađeno i kakva je situacija u BiH. Čini mi se da je to ministrica shvatila i da bi se to moglo dogoditi u budućnosti - rekao je Dodik, nakon sastanka sa šeficom njemačke diplomatije. 

Naveo je tada i da secesija RS-a nikada nije bila opcija. Naprotiv.

- Moje pitanje je bilo postoji li njena spremnost da u ovako novim okolnostima, izazvanim sukobom u Ukrajini, utiče na briselsku administraciju, da omekša procedure za BiH, kako bi ona dobila kandidatski status. Objasnio sam da u BiH nema pokreta vezanih za secesiju - rekao je Dodik.

Samo nekoliko dana ranije, Dodik se obrušio na njemačku šeficu diplomatije, koja već neko vrijeme zagovara sankcije Miloradu Dodiku a koje su bile tema nedavnog sastanka ministara vanjskih poslova EU-a.

Opčinjena je i laže

- Mislimo da je ministrica vanjskih poslova Njemačke opčinjena i potpuno izvan realnog stanja stvari. I da je ona u orbiti nekih imaginacija, koje pokušava prodati čitavoj Evropi. To je ozbiljna greška i takvi neartikulirani likovi su vrlo opasni za globalnu politiku - rekao je tada Dodik.

Naglasio je tom prilikom da će joj upravo takve stavove prenijeti na sastanku u Sarajevu.

- Mislim da iznosi laži na javnu scenu i da bez skrupula pokušava samo nametnuti svoju mržnju prema Srbima, RS i nama nekim pojedincima - rekao je tada Dodik, za razliku od sastanka u četvrtak (10.3.22.), na kojem je zatražio lobiranje za kandidatski status BiH - uvjeravajući da nema secesionističke politike u RS.

Dijalog i referendumi

Ozbiljne prijetnje referendumom u RS-u počele su 2011. godine, kada je početkom godine u Narodnoj skupštini RS, usvojena inicijativa Milorada Dodika o održavanju referenduma o Sudu i Tužilaštvu BiH. Referendumsko pitanje je bilo, "Podržavate li nametnute zakone od strane Visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, posebno o Sudu i Tužiteljstvu BiH i njihovu neustavnu verifikaciju u Parlamentarnoj skupštini BiH”.

Inicijativa je uslijedila nakon učestalih presuda Srbima pred pravosudnim organima BiH, u mnogo većem broju u odnosu na druga dva naroda, što je ocijenjeno kao hajka protiv Srba.

- Mi imamo neki plan. Vi možete nagađati šta je poslije. Ono što vam ja mogu reći je da je referendum, kao demokratsko sredstvo, snažna politička podloga za mnoga ponašanja - rekao je Dodik tada.

Suština ovog referenduma, ni tada nije bila problem za međunarodnu zajednicu, nego njegov čin mogućeg održavanja, koji bi otvorio put nekim drugim referendumima, pa i onom o odvajanju. Tadašnja visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost, Ketrin Ešton (Catherine Ashton), doputovala je u Banja Luku kako bi spriječila održavanje referenduma.

Najveći rezultat tog sastanka, kako ocjenjuju analitičari, nije bio odbacivanje odluke o referendumu, nego ustupak Ešton (Ashton) i međunarodne zajednice s jedne i politička pobjeda Dodika s druge strane.

- Ovim su stvorene sve pretpostavke pa referendum sada i nije neophodan - rekao je Dodik tada, nakon dogovora da se krene u strukturalni dijalog o reformi pravosuđa, koji je propao prije nego što je počeo.

Prelazak crvene linije

U otkrivenim diplomatskim porukama iz Wikileaksa iz 2009. godine, navodi se da se Milorad Dodik smatra opasnim za stabilnost Balkana, zbog sve većih zahtjeva za autonomijom RS-a. U depeši tadašnjeg američkog ambasadora u BiH, Čarlsa Ingliša (Charles English) Vašingtonu, navodi se da Dodikova retorika stvara klimu u kojoj je nemoguće napraviti kompromis.

- Dodik postaje sve opasniji i prkosniji u sjeni odsustva jasnog odgovora visokog predstavnika - navodi se u jednoj od depeša Ingliša iz 2009. godine.

I za Dodika je s njegove tačke gledišta "crvena linija" prijeđena nekoliko puta. Od odluke suda kojom poljoprivredno zemljište u RS-u pripada Bosni i Hercegovini, do nametnutih izmjena Krivičnog zakona o zabrani negiranja genocida. Posljednja je, kako je rekao Dodik, bila kap koja je prelila čašu i predstavila trenutak nakon kojeg više „nema povratka".

- Ovo je posljednji čavao u mrtvačkom kovčegu BiH. Ovdje nemamo više što čekati, poruka je svim Srbima. BiH ne može nakon ovog funkcionirati - rekao je između ostalog Dodik nakon odluke Valentina Incka.

Skupština je nakon toga zasjedala a odluka o blokadi bosanskohercegovačkih institucija dok se zakon ne poništi, donesena. Osam mjeseci kasnije, Parlament BiH usvaja zakone s potrebnom entitetskom većinom, a Dodik traži od njemačkog šefa diplomatije, da ubrza kandidatski status BiH.

Nikada objavljeni

Jedini referendum koji je održan u RS, bio je onaj o obilježavanju 9. januara kao Dana ovog entiteta 2016, kojeg je Ustavni sud BiH godinu dana ranije, u Zakonu o praznicima u dijelu koji se odnosi na datum, proglasio neustavnim. Nakon što je referendum raspisan, Ustavni sud je zabranio njegovo održavanje, ali je i pored toga, i upozorenja međunarodne zajednice u BiH, održan. Međutim, Ustavni sud neustavnim je proglasio rezultate referenduma, koji nikada nisu objavljeni u Službenom listu RS, iako je bilo najavljeno da će se to dogoditi, bez obzira na odluku suda.

Milorad Dodik je i za secesiju i za put BiH u Evropskoj uniji, stav je dobrog dijela javnosti. On je i za napredak zemlje ali i za blokadu. Pitanje je samo, što se u datom trenutku nudi kao bolja opcija u pragmatičnom obliku, za opstanak na političkoj sceni.