Napad SAD na iranska nuklearna postrojenja predstavlja najopasniju eskalaciju američko-iranskog sukoba u posljednjih nekoliko decenija. Ovim činom Vašington je poslao jasnu poruku o odlučnosti da spriječi Iran u razvoju nuklearnog oružja, ali je istovremeno otvorio vrata širokom spektru mogućih odgovora iz Teherana. Iran sada ima nekoliko opcija — od direktne vojne odmazde, preko napada na američke i izraelske ciljeve u regiji, do upotrebe svojih brojnih grupa u Iraku, Siriji, Libanu i Jemenu.
Posebno je osjetljiv Hormuški moreuz, kroz koji prolazi značajan dio svjetskog izvoza nafte.
Svaka destabilizacija ovog pomorskog koridora može izazvati dramatičan skok cijena energenata i dodatno uzdrmati globalnu ekonomiju. Osim ekonomskih posljedica, postoji i ozbiljna prijetnja destabilizacije cijelog Bliskog istoka, gdje bi i druge sile poput Saudijske Arabije, Turske i Rusije mogle biti uvučene u širu konfrontaciju.
Diplomatski kanali trenutno su ključni kako bi se spriječio ulazak u spiralu nekontroliranog nasilja. Međutim, s obzirom na duboko ukorijenjeno nepovjerenje između Vašingtona i Teherana, prostor za kompromis je izuzetno sužen. Svaki naredni potez, bilo iranski odgovor ili američka reakcija na njega, nosi rizik prelaska crvene linije iza koje bi mogla uslijediti otvorena vojna konfrontacija širih razmjera.
Uglavnom, Bosancima i Hercegovcima ostaje da gledaju domaće gadove kako se valjaju u svom blatu i strepe, neće, ba, valjda nas!?
