Predsjednik Tramp (Trump) i Izrael pokrenuli su napade na Iran s ambicioznim ciljem rušenja režima u Teheranu, što podrazumijeva intenzivnu upotrebu sile i izaziva zabrinutost među zaljevskim saveznicima zbog mogućnosti šireg regionalnog rata i nestabilnosti na njihovom pragu, prenosi Wall Street Journal.

Nekoliko opcija

Trampovi vojni planeri i savjetnici ponudili su mu nekoliko opcija dok su Sjedinjene Države gomilale snažne snage uz obale Irana – od ograničenog, simboličnog udara do širokog napada na centre moći vlade.

Predsjednik je od početka insistirao na odlučnim opcijama i čini se da je jednu takvu i izabrao. Američke i izraelske snage započele su snažne napade rano u subotu, gađajući iranske lidere i simbole režima, uz vojne kapacitete koji bi Iranu bili potrebni za vođenje rata, rekli su upućeni izvori.

Očekivalo se da će teški udari trajati danima. Izraelski napadi bili su usmjereni na visoke zvaničnike i iranske raketne kapacitete, dok su američki napadi gađali vojne ciljeve.

Među metama su bili visoki komandanti Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC) i politički zvaničnici, uključujući glavnog savjetnika Alija Šamkanija, komandanta IRGC-a Mohamada Pakpoura i ministra odbrane Amira Nasirzadeha.

U govoru objavljenom na društvenim mrežama, Trump je rekao da udari slabe iranske vladare i pozvao narod Irana da iskoristi ovu priliku kao jedinstvenu šansu generacije da sruši režim.

„Kada završimo, preuzmite svoju vladu. Bit će vaša da je uzmete“, poručio je. „Amerika vas podržava ogromnom snagom i razornom silom. Sada je vrijeme da preuzmete kontrolu nad svojom sudbinom i oslobodite prosperitetnu i slavnu budućnost koja vam je nadohvat ruke. Ovo je trenutak za djelovanje. Ne dopustite da prođe.“ Također je pozvao režim da položi oružje.

Vječni ratovi

Ovakav pristup stavlja Trumpovu administraciju, koja je dugo upozoravala na „vječne ratove“, ponovo u poznatu američku poziciju pokušaja nametanja političkih promjena na Bliskom istoku silom. Ciljevi su znatno širi od izraelskih tokom 12-dnevnog rata s Iranom prošlog juna, kada je fokus bio na slabljenju nuklearnog i balističkog programa te režima, ali ne i njegovom direktnom rušenju.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu pozvao je Irance da zbace vlast, rekavši da je došlo vrijeme da iranski narod „odbaci jaram tiranije i donese slobodan i miroljubiv Iran“.

Bivši zamjenik pomoćnika američkog ministra odbrane za Bliski istok Mick Mulroy rekao je da napadi djeluju maksimalistički jer su, osim nuklearnog i balističkog programa, meta i sami centri režima, uz eksplicitan poziv na promjenu vlasti. „Ovo je po definiciji egzistencijalna prijetnja režimu. Ništa neće biti van dometa“, kazao je.

Ambicija rušenja režima zabrinjava države Perzijskog zaljeva čiji se gradovi i ključna naftna infrastruktura nalaze tik preko puta Irana. Mnoge od njih suočavaju se s unutrašnjim nezadovoljstvom i strahuju od haosa ako režim padne. Turska je također oprezna zbog mogućnosti novog konfliktnog žarišta na svojim granicama.

Boreći se za opstanak, iranski režim pokrenuo je talas raketnih napada na američke baze u regiji i na Izrael. Projektili su ispaljeni prema bazama u Bahreinu, Kataru i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a vlasti su saopćile da su napadi presretnuti.

Iranci koji bi poslušali Trumpov poziv na ustanak suočili bi se s velikim rizikom po život. Režim je u januaru ubio hiljade ljudi i uhapsio desetine hiljada tokom gušenja protesta koji su doveli u pitanje njegovu vlast. Analitičari upozoravaju da je sada stjeran u ugao i da će reagirati silom, i unutar zemlje i izvan nje.

Islamska Republika nalazi se u jednoj od svojih najslabijih tačaka posljednjih godina, suočena s nezadovoljstvom stanovništva, urušavanjem ekonomije i slabljenjem nakon izraelskih udara na saveznike u regiji i 12 dana direktnog sukoba prošlog ljeta. Trump je rekao da će masovna američka operacija dodatno oslabiti režim.

„Uništit ćemo njihove rakete i sravniti njihovu raketnu industriju sa zemljom“, rekao je. „Uništit ćemo njihovu mornaricu.“

Prema riječima Amira Avivija, bivšeg visokog izraelskog sigurnosnog zvaničnika bliskog vladi, SAD i Izrael su odlučili da sruše iranski režim nakon što su zaključili da ciljeve ne mogu ostvariti pregovorima. „Cilj je stopostotna promjena režima“, rekao je. „Nije iznenađenje da napad obuhvata sve centre vlasti, a ne samo vojne i nuklearne lokacije.“

Predstavili plan

Američki zvaničnici još nisu predstavili plan o tome ko bi preuzeo kontrolu u slučaju pada režima niti kako spriječiti haotičnu borbu za vlast između frakcija unutar režima i podijeljene opozicije.

Iran, zemlja tri puta veća od Iraka s oko 90 miliona stanovnika, predstavlja ozbiljnijeg protivnika nego što su SAD imale u direktnom sukobu posljednjih decenija. Posjeduje veliki arsenal raketa i dronova, a Revolucionarna garda ima oko 190.000 aktivnih pripadnika.

Analitičar Ali Vaez iz International Crisis Group upozorava da je ideja da će američko-izraelsko bombardovanje izazvati narodni ustanak više izraz želje nego realnosti. „Ne postoji savremeni presedan da je promjena režima ostvarena samo zračnim napadima. Bombe mogu oslabiti infrastrukturu i kapacitete, ali ne stvaraju organiziranu političku alternativu“, rekao je.

„Historija pokazuje da vanjski napad obično učvršćuje režime, a ne ruši ih. Jača nacionalizam, protivljenje se proglašava izdajom, a prostor za opoziciju se sužava“, zaključio je.