U Hagu je počeo historijski samit NATO saveza, na kojem učestvuju lideri svih 32 članice, kao i predstavnici Evropske unije. Značaj samita za budućnost Alijanse mnogi upoređuju sa samitom EU u Mastrihtu 1992. godine.
Glavna tema je usvajanje tzv. investicijskog plana, prema kojem bi članice NATO-a trebale izdvajati najmanje pet posto bruto domaćeg proizvoda za odbranu do 2035. godine. Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je da su se sve članice dogovorile oko tog cilja, iako će svaka zemlja suvereno odlučivati kako ga postići.
- U NATO-u ne postoje izuzeća ni formalne odluke. Dogovori se cilj, a države ga onda same ostvaruju - poručio je Rute, reagujući na izjavu španskog premijera Pedra Sančeza da Španija neće ulagati pet posto BDP-a u odbranu.
Rute je naveo da su neke države, poput Sjedinjenih Američkih Država, baltičkih zemalja i Poljske, već blizu tog cilja. Najavio je godišnje izvještaje o napretku te reviziju rezultata 2029. godine.
Kratak samit zbog Trampa
Samit formalno počinje u srijedu, 25. juna, ali su lideri stigli dan ranije. Trajanje samita znatno je kraće od prethodnih, a pojedini diplomati priznaju da je to učinjeno zbog prisustva američkog predsjednika Donalda Trampa, čije su izjave često nepredvidive.
Njemački magazin Der Spiegel piše da je "čitava koreografija samita prilagođena kako Trampu ne bi postalo dosadno i kako ne bi prijevremeno napustio sastanak".
Ovo je prvi NATO samit kojem Tramp prisustvuje otkako je počeo drugi mandat u Bijeloj kući. Njegov zahtjev za povećanjem vojne potrošnje evropskih saveznika postao je centralni dio diskusija. Sada, kako navode analitičari, dobija priliku da tu politiku predstavi kao sopstvenu pobjedu.
Rute je dogovor o povećanju ulaganja ocijenio historijskim, naglašavajući da bi 3,5 posto BDP-a bilo namijenjeno klasičnoj odbrani, a 1,5 posto za sigurnosnu infrastrukturu – od puteva, plinovoda i dalekovoda do digitalnih inovacija.
„Cilj je osigurati ozbiljna ulaganja, naročito unutar evropske odbrambene industrije“, kazao je Rute. Na marginama samita o tome je razgovarao i s predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen, s kojom dijeli i ranije iskustvo iz EU i NATO struktura.
Amerika ne želi izraz "ruska agresija"
Prema diplomatskim izvorima, SAD se protivi upotrebi izraza "ruska agresija" u završnoj deklaraciji, kako bi ostale otvorene opcije za pregovore s Moskvom. No, istovremeno se ističe snažna podrška Ukrajini i produžetku vojne pomoći.
Zemlje koje zagovaraju članstvo Ukrajine u NATO-u nisu uspjele uvrstiti ni indirektnu referencu na tu mogućnost u završni tekst – i to zbog protivljenja Donalda Trampa.
Evropski saveznici, ipak, poručuju da je najvažnija poruka ovog samita potvrda da će Sjedinjene Američke Države i dalje ostati pouzdan saveznik i garant sigurnosti svih 32 članice NATO-a, u kojima živi više od milijardu ljudi.
Ursula fon der Lajen i Mark Rute govorili su i o zajedničkim misijama NATO-a i EU, uključujući prisustvo u Bosni i Hercegovini i na Kosovu, kao primjer sinergije i zajedničkog odgovora na sigurnosne izazove.
