TUŽNA VIJEST

Historičarka Desanka Kovačević-Kojić preminula u Beogradu

Istaknuto je da je objavila oko stotinu naučnih i stručnih radova, prikaza i osvrta, a posebno se bavila pitanjima ekonomske historije

A. O.

15.8.2022

Desanka Kovačević-Kojić. AGENCIJE

Historičarka Desanka Kovačević-Kojić preminula je u Beogradu jučer.

Ona je rođena 3. oktobra 1925. godine u Sarajevu. Studij historije je završila 1950. na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. 

Na istom fakultetu 1956. godine odbranila je doktorsku disertaciju „Trgovina u srednjovjekovnoj Bosni”. Školsku 1957/1958. provela je na „École Pratique des Hautes Études“ u Parizu na usvršavanju uz profesora Fernana Brodela. 


Izabrana za docenta

Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu izabrana je 1957. godine za docenta. Ona je kasnije birana za vanrednog i redovnog profesora 1969. godine.

Za dopisnog člana Akademije nauka i umetnosti Bosne i Hercegovine izabrana je 1975, a za redovnog 1981. godine. Od 1993. živjela je u Beogradu. 

Bila je i redovni član Srpske akademije nauka i umjetnosti, a za tu funkciju izabrana je 27. oktobra 1994. godine. Također je učestvovala u osnivanju Akademije nauke i umjetnosti RS, čiji je član bila od 1996. godine.


Izučavala srednjovjekovnu historiju

Naime, ona je izučavala i srednjovjekovnu historiju Bosne i Srbije kao i njihovu povezanost sa Mediteranom i Dubrovnikom. Istaknuto je da je objavila oko stotinu naučnih i stručnih radova, prikaza i osvrta, a posebno se bavila pitanjima ekonomske historije.

Posebno se izdvajaju knjige „Trgovina u srednjovjekovnoj Bosni“ (Sarajevo, 1961), „Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države“ (Sarajevo, 1978), „Trgovačke knjige braće Kabužić (Caboga): 1426–1433“, (Beograd, 1999), „Gradski život u Srbiji i Bosni (XIV–XV vijek)“ (Beograd, 2007), „Srednjovjekovna Srebrenica: XIV–XV vijek“ (Beograd 2010), „La Serbie et les pays Serbes: L'économie urbaine: XIVe–XVe siècles“ (Beograd, 2012).

Desanka je dobitnica Dvadesetsedmojulske nagrada BiH za nauku i nagrada "Veselin Masleša" i "Vladimir Ćorović".

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.