<p>Ko će naslijediti Krisitjana Šmita (Christian Schmidt) na čelu Ureda visokog predstavnika moglo bi biti poznato već do kraja mjeseca. Evropska komesarka za proširenje Marta Kos pozvala je države Evropske unije da se ujedine oko zajedničkog kandidata, dok iz Vasšingtona stižu poruke da vrijeme za dogovor ističe.</p><h2>Rijedak stav</h2><p>U Bosni i Hercegovini se, očekivano, već vodi rasprava o tome ko bi mogao preuzeti funkciju visokog predstavnika, hoće li imati isti pristup kao Šmit i da li će ga politički akteri u zemlji priznati. Međutim, možda je važnije pitanje zašto je Bosni i Hercegovini gotovo tri decenije nakon rata i dalje potreban visoki predstavnik.</p><p>Marta Kos je ovih dana iznijela stav koji se rijetko može čuti od evropskih zvaničnika. Novi visoki predstavnik, poručila je, trebao bi raditi tako da njegova funkcija što prije postane suvišna. Drugim riječima, cilj ne bi trebao biti jačanje međunarodnog nadzora, nego njegovo postepeno gašenje.</p><p>To je vjerovatno jedina dugoročno održiva vizija. Nijedna država ne može ozbiljno govoriti o evropskim integracijama, punom suverenitetu i demokratskoj zrelosti, a istovremeno zavisiti od institucije koja ima ovlasti da nameće zakone, smjenjuje zvaničnike i interveniše kada domaći politički sistem prestane funkcionisati.</p><h2>Međunarodno tutorstvo</h2><p>Problem je, međutim, što Bosna i Hercegovina ni danas ne pokazuje da može funkcionisati bez takve vrste međunarodnog tutorstva.</p><p>Dovoljno je pogledati posljednjih nekoliko mjeseci. Zemlja nije uspjela usvojiti ključne zakone potrebne za nastavak evropskog puta, nije imenovala glavnog pregovarača s Evropskom unijom, niti je iskoristila sredstva iz evropskog Plana rasta. Umjesto reformi, politička scena uglavnom je proizvela nove blokade, međusobne optužbe i još jednu rundu institucionalne paralize.</p><p>U takvim okolnostima nije iznenađenje što dio međunarodne zajednice smatra da OHR i dalje ima svoju svrhu.</p><p>Paradoks je da upravo oni političari koji najglasnije govore o suverenitetu Bosne i Hercegovine često svojim ponašanjem pružaju najjače argumente za nastavak međunarodnog nadzora. Kada institucije mjesecima ne mogu donijeti odluke koje su same preuzele kao obavezu, teško je uvjeriti bilo koga da je zemlja spremna za potpunu samostalnost.</p><p>Zbog toga pitanje novog visokog predstavnika možda i nije najvažnija politička tema narednih sedmica.</p><p>Mnogo važnije biće ono što će domaći političari uraditi do sredine jula, kada se očekuje sjednica Doma naroda na kojoj bi se trebali naći Zakon o sudu BiH i Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću. Upravo na tim zakonima vidjet će se da li je Bosna i Hercegovina sposobna sama donositi odluke ili će ponovo potvrditi da bez intervencije međunarodne zajednice ne može napraviti ni minimalan reformski iskorak.</p><h2>Višak političara</h2><p>Ako politički lideri još jednom propuste priliku da ispune obaveze koje su sami prihvatili, tada će rasprava o tome ko dolazi nakon Šmita postati sporedna. Jer problem Bosne i Hercegovine nikada nije bio nedostatak međunarodnih predstavnika, nego višak domaćih političara koji odgovornost za vlastite neuspjehe godinama prebacuju na druge.</p><p>Novi visoki predstavnik može ubrzati ili usporiti određene procese. Može nametnuti odluku, deblokirati instituciju ili izvršiti politički pritisak. Ono što ne može jeste zamijeniti političku volju koje u Bosni i Hercegovini hronično nedostaje.</p><p>I upravo zato budućnost zemlje neće odrediti ime novog visokog predstavnika, nego sposobnost domaćih lidera da konačno počnu raditi posao za koji su izabrani.</p>

Različiti pogledi SAD-a i Evropske unije na budućnost OHR-a ponovo su otvorili pitanje da li je BiH spremna za punu odgovornost 

Dvije vizije za BiH: Evropa traži tranziciju, Amerika kraj ere visokih predstavnika

<p>Među zahtjevima koje su organizatori ovogodišnje Bh. povorke ponosa uputili vlastima nalazi se i usvajanje zakona o rodnom identitetu. Za razliku od zahtjeva za zakonsko priznanje istospolnih zajednica, koji je javnosti uglavnom razumljiv, sadržaj zakona o rodnom identitetu ostao je relativno nepoznat širem krugu građana.</p><p>Iako Bosna i Hercegovina nema takav zakon, <a href="https://soc.ba/site/wp-content/uploads/2016/12/Prijedlog-zakona-o-rodnom-identitetu_web.pdf">Sarajevski otvoreni centar još je 2016. godine objavio model zakona koji pokazuje kako zagovornici ove inicijative vide njegovo buduće uređenje.</a></p><p>Analiza tog dokumenta pokazuje da se ne radi samo o administrativnom pitanju promjene podataka u ličnim dokumentima, nego o širem definisanju odnosa između biološkog spola, rodnog identiteta i uloge države u njihovom priznavanju.</p><h2>Promjena oznake spola bez operacije</h2><p>Najvažnija promjena koju predviđa prijedlog odnosi se na mogućnost promjene oznake spola u službenim dokumentima bez obavezne operativne promjene spola.</p><p>Prema važećoj praksi, promjena podataka u matičnim knjigama uglavnom je povezana s medicinskom tranzicijom. Predloženi zakon izričito navodi da operacija, sterilizacija ili hormonska terapija ne mogu biti zakonski uslov za pravno priznanje rodnog identiteta.</p><p>To znači da bi osoba mogla promijeniti oznaku spola u dokumentima iako nije prošla potpunu fizičku promjenu spola.</p><p>Zagovornici takvog rješenja tvrde da država ne bi smjela uslovljavati ostvarivanje prava medicinskim zahvatima, dok kritičari smatraju da se na taj način pravna kategorija spola odvaja od biološke stvarnosti.</p><h2>Rodni identitet postaje posebna pravna kategorija</h2><p>Prijedlog zakona rodni identitet definiše kao lični doživljaj vlastitog roda, koji može, ali ne mora odgovarati spolu dodijeljenom pri rođenju.</p><p>Time rodni identitet postaje zasebna pravna kategorija koju država priznaje i štiti.</p><p>Praktično, zakon polazi od pretpostavke da spol nije jedina relevantna kategorija za određivanje identiteta pojedinca, nego da i subjektivni doživljaj vlastitog roda može imati pravni značaj.</p><p>Upravo je ovo jedna od ključnih razlika između tradicionalnog pravnog pristupa i modela koji zagovaraju LGBT organizacije.</p><h2>Posebna zaštita od diskriminacije</h2><p>Zakon predviđa da niko ne može biti diskriminisan zbog svog rodnog identiteta ili načina njegovog izražavanja.</p><p>To bi značilo dodatne obaveze za javne institucije, obrazovni sistem, zdravstvene ustanove i poslodavce da u svom radu poštuju rodni identitet osobe kojem je dato pravno priznanje.</p><p>Drugim riječima, zakon ne bi regulisao samo pitanje ličnih dokumenata nego i širi odnos institucija prema transrodnim osobama.</p><h2>Šta je s maloljetnicima?</h2><p>Jedan od osjetljivijih dijelova prijedloga odnosi se na djecu i maloljetnike.</p><p>Dokument navodi da svaka osoba ima pravo na rodni identitet i njegovo slobodno izražavanje, dok se postupci koji uključuju maloljetne osobe provode uz dodatne zaštitne mehanizme i uključivanje roditelja ili zakonskih zastupnika.</p><p>Ipak, upravo je pitanje rodnog identiteta djece i maloljetnika posljednjih godina postalo jedno od najkontroverznijih političkih pitanja u državama koje su usvajale slične zakone.</p><h2>Ne uvodi "desetine rodova"</h2><p>Istovremeno, analiza prijedloga pokazuje da dokument ne sadrži odredbe o priznavanju desetina ili stotina različitih rodova, što se često može čuti u javnim raspravama.</p><p>Također, prijedlog ne predviđa da osoba može promijeniti podatke u dokumentima jednostavnom izjavom bez ikakve procedure. Za promjenu je predviđen postupak koji uključuje mišljenja stručnjaka i odluku posebne komisije.</p><h2>Zašto je zahtjev važan?</h2><p>Iako se često predstavlja kao pitanje koje pogađa relativno mali broj ljudi, zakon o rodnom identitetu zadire u mnogo šira društvena i pravna pitanja.</p><p>Njegovim usvajanjem Bosna i Hercegovina bi prvi put formalno priznala rodni identitet kao kategoriju odvojenu od biološkog spola i omogućila pravno priznanje tog identiteta bez obavezne operativne promjene spola.</p><p>Upravo zato ovaj zahtjev predstavlja jednu od najznačajnijih političkih inicijativa koje LGBT organizacije posljednjih godina stavljaju pred domaće institucije, a rasprava o njemu vjerovatno će se voditi daleko šire od pitanja same administrativne procedure promjene ličnih dokumenata.</p>

Prijedlog zakona rodni identitet definiše kao lični doživljaj vlastitog roda, koji može, ali ne mora odgovarati spolu dodijeljenom pri rođenju

Šta predviđa zakon o rodnom identitetu koji traže organizatori Bh. povorke ponosa: Pravo na promjenu oznake spola u dokumentima

<p>Iako su iz KJKP-a Vodovod i kanalizacija početkom juna saopćili da su uspješno završeni radovi na rekonstrukciji vodovodne i kanalizacione mreže u Radićevoj ulici, stanje na terenu skoro tri sedmice kasnije govori nešto sasvim drugo.</p><h2>Nedovršeno gradilište</h2><p>Fotografije snimljene u petak pokazuju da jedna od najprometnijih sarajevskih ulica i dalje izgleda kao nedovršeno gradilište. Umjesto obnovljene saobraćajnice, vozače i pješake dočekuju nasipi šljunka, neravna podloga, prašina i vidljivo oštećen kolovoz.</p><p>Podsjetimo, radovi su počeli početkom marta, kada je zbog rekonstrukcije vodovodne i kanalizacione mreže uvedena privremena izmjena režima saobraćaja. Iz ViK-a su tada najavili da će radovi trajati do kraja maja, a početkom juna saopćili su da je projekt uspješno okončan nakon 60 dana izvođenja radova.</p><p>Prema njihovim podacima, rekonstruisano je više od 330 metara kanalizacione mreže, 193 metra vodovodnih cijevi, izvedeni su novi priključci i reviziona okna, a ukupna vrijednost projekta premašila je 520.000 KM.</p><h2>Oblaci prašine</h2><p>Međutim, iako su podzemni radovi očigledno završeni, završna sanacija kolovoza još nije urađena. Ulica je i dalje prekrivena tucanikom, a svaki prolazak vozila podiže oblake prašine. Na pojedinim dijelovima vidljive su velike neravnine i privremeni slojevi materijala koji otežavaju normalno odvijanje saobraćaja.</p><p>Poseban problem predstavlja činjenica da se Radićeva nalazi u samom centru Sarajeva, svega nekoliko desetina metara od pješačke zone i brojnih ugostiteljskih objekata. Građani i vozači koji svakodnevno koriste ovu ulicu s pravom se pitaju zašto završetak radova nije podrazumijevao i vraćanje saobraćajnice u prvobitno stanje.</p><h2>&nbsp;Loš utisak</h2><p>Dok nadležni govore o završenom projektu, prizori iz Radićeve ostavljaju sasvim drugačiji utisak. Skoro četiri mjeseca nakon početka radova i tri sedmice nakon službenog proglašenja njihovog završetka, jedna od centralnih sarajevskih ulica i dalje izgleda kao da radnici tek trebaju otići s gradilišta.</p><p>Ostaje da se vidi kada će uslijediti završno asfaltiranje i potpuna sanacija kolovoza, kako bi Radićeva konačno prestala biti usko grlo saobraćaja u centru grada</p><p>Puno bolja situacija nije ni sa izgradnjom Južne longitudinale ponovo je u centru pažnje nakon što su otvorena pitanja o kašnjenju radova na kružnom toku na Grbavici, preostalim stubovima trolejbuske kontaktne mreže i dodatnih 700.000 KM koje su za projekt osigurale Ceste Federacije BiH.</p><h2>Sastanak s direktorom</h2><p>Prošle sedmice ministar saobraćaja Kantona Sarajevo Adnan Šteta sastao se s direktorom JP Ceste Federacije BiH Ljubom Pravdićem, a tom prilikom potpisan je sporazum o sufinansiranju nastavka izgradnje dijela Južne longitudinale između Cesta FBiH i Direkcije za puteve KS. Saopćeno je da će Ceste Federacije BiH za projekt izdvojiti 700.000 KM, dok će njegovu realizaciju voditi Kanton Sarajevo.</p><p>Riječ je o jednom od najvažnijih saobraćajnih projekata u Kantonu Sarajevo, čija bi potpuna realizacija trebala značajno rasteretiti saobraćaj na potezu od Skenderije do Mojmila.</p><p>Međutim, istovremeno s najavama o nastavku ulaganja, u javnosti su se pojavile kritike zbog dinamike radova na Grbavici. Iako je ranije najavljivano da bi izgradnja kružnog toka mogla biti završena do početka ljeta, novi rok pomjeren je do kraja ljetne sezone.</p><p>Posebnu pažnju izazvale su fotografije s gradilišta na kojima se vidi da se stubovi trolejbuske kontaktne mreže i dalje nalaze na dijelu novoizgrađene saobraćajnice, iako je na proširenoj trasi Južne longitudinale već postavljen prvi sloj asfalta.</p><h2>Prolongiranje radova</h2><p>Pojedini medijski izvještaji doveli su u pitanje da li će njihovo naknadno izmještanje izazvati dodatne troškove i novo prolongiranje radova, posebno nakon što je objavljeno da su za nastavak projekta osigurana dodatna sredstva.</p><p>Tim povodom reagovao je direktor Direkcije za puteve Kantona Sarajevo Selmir Kovač, koji odbacuje tvrdnje da se radi o neplaniranim radovima.</p><p>- Važećom projektnom dokumentacijom od samog početka je predviđeno izmještanje stubova kontaktne mreže u okviru planiranih aktivnosti na realizaciji projekta. Tvrdnje da će navedeni radovi uzrokovati dodatne troškove ili produženje rokova predstavljaju proizvoljne zaključke bez uporišta u tehničkoj dokumentaciji i stvarnom stanju na terenu – naveo je Kovač. </p><p>Prema njegovim riječima, stubovi još nisu izmješteni isključivo zbog potrebe da se osigura nesmetano odvijanje trolejbuskog saobraćaja na toj dionici.</p><p>- Navedeni radovi bit će realizirani u jednoj od narednih faza projekta, u trenutku koji bude ocijenjen kao tehnički najpovoljniji za kratkotrajnu obustavu saobraćaja, s ciljem minimiziranja zastoja i saobraćajnih gužvi te smanjenja negativnih posljedica po građane – istakao je. </p><p>Kovač je reagovao i na navode da je vrijednost projekta značajno povećana.</p><p>- Kategorički odbacujemo konstatacije da je vrijednost projekta naglo porasla, budući da takve tvrdnje nisu potkrijepljene relevantnim činjenicama niti zvaničnim informacijama – poručio je. </p><h2>Jedan od ključnih projekata</h2><p>Južna longitudinala godinama se smatra jednim od ključnih infrastrukturnih projekata u Sarajevu. Jedan od najvećih problema i dalje predstavlja stambena zgrada u Grbavičkoj ulici, zbog koje nije moguće u potpunosti spojiti trasu na dijelu između Grbavičke i Zagrebačke ulice. Upravo na tom području svakodnevno nastaju velike saobraćajne gužve, zbog čega građani s posebnom pažnjom prate svaku novu informaciju o nastavku radova i rokovima za njihov završetak.</p><h2>Ars Aevi - bruka Novog Sarajeva</h2><p>I naravno, tu je most Ars Aevi čija je izgradnja odavno probila sve rokove, a radnike posljednjih dana ni ne vidimo na gradilištu.</p><p>Nezadovoljni građani Sarajeva zatražili su hitno postupanje nadležnih institucija i inspekcijski nadzor nad projektom rekonstrukcije pješačkog mosta Ars Aevi, upozoravajući da su radovi praktično obustavljeni, iako je rok za završetak projekta odavno istekao.</p><p>U zahtjevu koji su uputili nadležnim općinskim službama navodi se da se na gradilištu već sedmicama ne nalazi nijedan radnik te da je prostor potpuno pust.<br><br>Gradonačelnica Karić pak s druge strane ubjeđuje građane da će most biti gotov do kraja mjeseca.</p>

Dok nadležni najavljuju završetak radova, građani i dalje obilaze raskopane ulice, nedovršena gradilišta i projekte koji mjesecima kasne

Izrovareni grad: Radićeva raskopana, Južna longitudinala kasni, Ars Aevi bez radnika

<p>Sarajevom će danas proći sedma Bh. povorka ponosa, manifestacija koja je prije nekoliko godina izazivala žestoke političke rasprave, proteste i sigurnosne dileme, a koja je danas postala događaj koji se uglavnom odvija bez većih tenzija i incidenata.</p><p>Pod sloganom „Sve nam boje dobro stoje“, učesnici će se okupiti na Trgu Susan Sontag ispred Narodnog pozorišta, odakle će u 18 sati krenuti prema Parku Kemal Monteno kod Austrijske kuće. Organizatori navode da je cilj skrenuti pažnju na prava i položaj LGBTIQ+ osoba u Bosni i Hercegovini te poslati poruku jednakosti i prihvatanja različitosti.</p><p>Za razliku od prvih godina održavanja, kada je Povorka ponosa bila jedna od dominantnih društvenih i političkih tema u zemlji, ovogodišnje izdanje dočekuje se u znatno mirnijoj atmosferi. Iako i dalje postoje različiti stavovi o ovom događaju, interes javnosti i političke polemike nisu ni približno intenzivni kao 2019. godine, kada je održana prva povorka.</p>

<div class="strawpoll-embed" id="strawpoll_LVyK2O0o7Z0" style="height: 580px; max-width: 640px; width: 100%; margin: 0 auto; display: flex; flex-direction: column;"><iframe title="StrawPoll Embed" id="strawpoll_iframe_LVyK2O0o7Z0" src="https://strawpoll.com/embed/LVyK2O0o7Z0" style="position: static; visibility: visible; display: block; width: 100%; flex-grow: 1;" frameborder="0" allowfullscreen allowtransparency>Loading...</iframe><script nonce="NmQwZWQyNWUxOGNmMjBiNDkxMDljNzBmNzY2MjM2Y2I5ODVhMWVhMQ==" async src="https://cdn.strawpoll.com/dist/widgets.js" charset="utf-8"></script></div>

<p>Dio razloga leži i u činjenici da je Sarajevo u međuvremenu naviklo na održavanje ove manifestacije. Povorka se već godinama održava bez ozbiljnijih sigurnosnih problema, a policijske i gradske službe razvile su rutine koje omogućavaju njeno nesmetano odvijanje.</p><p>Ovogodišnja ruta razlikuje se od prethodnih godina. Umjesto šetnje dijelovima Obale Kulina bana, Titove i Zmaja od Bosne, učesnici će se kretati ulicama Obala Kulina bana, Reisa Džemaludina Čauševića, Maršala Tita i Koševo do Parka Kemal Monteno.</p><p>Zbog održavanja manifestacije doći će do privremenih izmjena u odvijanju javnog gradskog prijevoza, dok će pojedine saobraćajnice u centru grada biti povremeno zatvarane od 12 do 21 sat, u skladu s procjenama policije i potrebama osiguranja događaja.</p><p>Pripadnici MUP-a Kantona Sarajevo regulisat će saobraćaj tokom prolaska kolone, a po završetku manifestacije očekuje se uspostavljanje redovnog režima odvijanja saobraćaja.</p><p>Dok se sedma Bh. povorka ponosa priprema za još jedno izdanje, ostaje činjenica da je događaj koji je nekada bio simbol dubokih društvenih podjela danas postao dio sarajevske svakodnevice, bez dramatičnih scena i velikih političkih sukoba koji su ga pratili na početku.</p>

Sedma Bh. povorka ponosa bit će održana danas u Sarajevu

Anketa / Podržavate li održavanje Povorke ponosa u Sarajevu

<p>Elmedin Konaković je prije neku noć svečano i ponosno isključio četvoricu vijećnika iz Naroda i pravde. Problem je samo jedan: oni su njega tog jutra već pretekli.</p><p>Edis Trumić, Sead Alibašić, Asmir Trumić i Adis Bajrić napustili su NiP i prešli u SBB, što je predsjednik te stranke Fahrudin Radončić i javno objavio. Nekoliko sati kasnije uslijedila je reakcija Naroda i pravde koja je odlučila saopćiti da ih isključuje iz stranke.</p><h2>Suština problema</h2><p>Upravo u toj epizodi sadržana je suština političkog problema koji već mjesecima prati Elmedina Konakovića. Ljudi mu masovno odlaze, a rukovodstvo stranke se ponaša kao da ih je ono otjeralo. Politički porazi se predstavljaju kao disciplinske pobjede, a osipanje kadrova kao navodno čišćenje redova. Ne treba to čuditi od Konakovića. U silnom očaju, laganje mu je u posljednje vrijeme postalo jedno od glavnih političkih oružja, poput izjave da siva lista MONEYVAL-a na koji je BiH dospjela i nije tako loše, jer smo navodno mogli dospjeti na crnu na kojoj se nalaze svega četiri države.</p>

<p>No, problem za Konakovića je što se više ne radi o izolovanim slučajevima. Narod i pravdu prethodno su napustili državna zastupnica Mija Karamehić-Abazović, zastupnik u Skupštini Unsko-sanskog kantona Šuhret Fazlić, član Predsjedništva NiP-a i jedan od osnivača stranke u Kalesiji Mujo Mujkić, a potom i cijeli niz istaknutih kadrova.</p><p>Posebno je indikativno ono što se dešava u Kantonu Sarajevo. Jasmin Ademović, Rusmir Pobrić, Emina Džano, Enis Bogilović, Dženan Mulić, Nermin Kapo, Emina Hasanović i Salko Salkić su također napustili Narod i pravdu.</p><p>Naknadno otišao je i Kemal Ademović, jedan od osnivača stranke i čovjek koji je godinama važio za njenog možda čak i najmoćnijeg čovjeka. Kada stranku počnu napuštati njeni osnivači, članovi Predsjedništva, zastupnici, vijećnici i ljudi koji su stvarali njenu infrastrukturu, onda se više ne može govoriti o individualnim neslaganjima ili slučajnim incidentima.</p><h2>Zajednički imenitelj</h2><p>Tada se postavlja mnogo jednostavnije pitanje: šta je zajednički imenitelj svih tih odlazaka? Konaković već mjesecima pokušava uvjeriti javnost da su problem svi koji odlaze. Jedni su izdajnici, drugi su interesdžije, treći su navodno imali skrivene motive. Međutim, kada se lista ljudi koji odlaze iz dana u dan produžava, a među njima se nalaze osnivači, dugogodišnji saradnici i ljudi koji su godinama bili najbliži vrhu stranke, takvo objašnjenje postaje sve manje uvjerljivo.</p><p>Stranke ne propadaju kada ih napuste pojedinci. Stranke počinju propadati kada ljudi sistematski gube povjerenje u način na koji se vode. Upravo zato odlasci iz NiP-a predstavljaju mnogo više od još jednog kadrovskog potresa. Oni pokazuju da Narod i pravda, suočeni s katastrofalnim rezultatima u vlasti, brojnim aferama, kriminalnim kadrovskim rješenjima i sumnjama u veze s narkokartelima, ulazi u izbornu kampanju kao jedna sve praznija ljuštura.</p><p>Konaković može nastaviti isključivati ljude koji su ga već napustili i predstavljati svaki odlazak kao vlastitu pobjedu. Može objavljivati saopćenja o jedinstvu i stabilnosti. Ali politička stvarnost je neumoljiva. Bliži se kraj.</p><h2>Traženje izlaza</h2><p>Stranka iz koje odlaze osnivači, članovi Predsjedništva, zastupnici i vijećnici ne izgleda kao politička organizacija u usponu. Izgleda kao organizacija iz koje sve više ljudi traži izlaz. A kada gotovo svi putevi odlaska vode do istog zaključka, onda problem možda nije u onima koji odlaze. Možda je problem u onome koji ostaje.</p>

Nakon osnivača, članova Predsjedništva, zastupnika i vijećnika, Narod i pravdu napuštaju i kadrovi koji su godinama gradili stranku

Ostalo je još samo da i Konaković napusti NiP

<p>Ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Edin Forto poručio je sa Samita o investicijama u prometnu infrastrukturu u Solunu da BiH, uz nastavak izgradnje cestovne mreže, mora mnogo ozbiljnije pristupiti pripremi i realizaciji investicija u željeznički sektor.</p><h2>Legitimno pitanje</h2><p>Govoreći o regionalnom povezivanju i budućim infrastrukturnim ulaganjima, Forto je istakao da „dok realizujemo velike cestovne projekte, istovremeno moramo pripremati naredni ciklus investicija u željezničku infrastrukturu“.</p><p>Teško je, međutim, ne postaviti pitanje: koje to velike cestovne projekte Bosna i Hercegovina danas realizuje?</p><p>Koridor Vc, najveći infrastrukturni projekat u zemlji, gradi se već više od dvije decenije. Iako su određene dionice završene i puštene u promet, cijeli projekat još je daleko od okončanja. Rokovi su više puta pomjerani, a pojedini dijelovi trase i dalje čekaju početak radova.</p><p>Istovremeno, brojni drugi projekti koji se godinama predstavljaju kao prioriteti uglavnom postoje na nivou najava i planova. Brza cesta Sarajevo – Goražde godinama se spominje kao strateški važna saobraćajnica za istočni dio Federacije BiH, ali građani još ne vide njene konkretne obrise.</p><p>Slično je i s cestovnim povezivanjem Sarajeva i Tuzle, dva najveća urbana centra u Federaciji BiH. Uprkos višedecenijskim obećanjima, dvije najrazvijenije i najveće regije u FBiH povezane su cestom koja je nerijetko opasna po život.&nbsp;</p><p>Ni Krajina nije u mnogo boljem položaju. O ozbiljnijim projektima autoceste ili brze ceste prema Bihaću govori se godinama, ali bez značajnijih pomaka na terenu.</p><h2>Obmanjujuće izjave</h2><p>Zbog toga Fortina konstatacija da BiH istovremeno realizuje velike cestovne projekte i treba da se okrene željeznicama zvuči pomalo obmanjujuće. Nema sumnje da je modernizacija željezničke infrastrukture neophodna. Bosna i Hercegovina raspolaže mrežom od oko 1.000 kilometara pruga kojima je potrebna obnova, a efikasniji željeznički transport mogao bi donijeti značajne koristi privredi i građanima.</p><p>Međutim, sam ministar je ukazao na možda i najveći problem – nedostatak spremne projektne dokumentacije. Prema njegovim riječima, BiH trenutno nema dovoljno pripremljenih projekata koji bi se mogli odmah kandidovati prema međunarodnim finansijskim institucijama i fondovima.</p><p>Upravo tu leži suština problema bh. infrastrukture. Nije riječ samo o nedostatku novca. Evropska unija, EBRD, EIB i druge međunarodne institucije godinama iskazuju spremnost da finansiraju projekte u regionu. Problem je što BiH često nema pripremljene projekte, riješene imovinsko-pravne odnose, potrebne dozvole, jasne rokove realizacije, ali ni političku volju i sposobnost da se išta uradi.&nbsp;</p><p>Zbog toga pitanje razvoja željeznica nije samo pitanje novih investicija, nego i sposobnosti domaćih institucija da planiraju, pripremaju i provode velike infrastrukturne projekte.</p><p>Dok se ne riješe ti problemi, Bosna i Hercegovina će teško sustići zemlje regiona, bez obzira na to da li govorimo o cestama ili željeznicama. A građani će i dalje slušati najave o velikim investicionim ciklusima dok čekaju da se završe projekti koji su obećani prije deset ili dvadeset godina.</p>

Teško je,međutim, ne postaviti pitanje: o čemu Forto tačno priča, tj. koje to velike cestovne projekte Bosna i Hercegovina danas realizuje?

Edin Forto kazao da BiH mora graditi i željeznice, a ne samo ceste: Koje tačno ceste?

<p>U normalnim okolnostima, prizor ljudi koji satima stoje u redu da bi kupili komad poliestera s grbom na prsima djelovao bi kao kolektivno ludilo.&nbsp;</p><p>Da vam je neko prije mjesec rekao da će se odrasli ljudi gurati po sarajevskim ulicama kako bi što prije došli do plavo-bijelog dresa, vjerovatno biste pomislili da je riječ o nekom novom ublehaškom socijalnom programu kršenja budžeta od kantonalne vlade ili podjeli besplatnih stanova.</p><p>Ali nije. To je fudbal. To je reprezentacija. To je ona rijetka sila koja uspijeva učiniti ono što ne mogu političari, intelektualci, profesori, aktivisti, vjerski lideri i svi silni samoproglašeni graditelji društva.</p><p>Natjerati ljude da požele biti dio iste priče. Pogledajte ta lica u redu. Nema tu ideoloških tabora.</p><p>Nema etiketiranja. Nema beskrajnih rasprava o tome ko je kome šta rekao na Facebooku. Samo obični ljudi koji žele biti dio nečega većeg od sebe. Djeca koja sanjaju. Očevi koji se ponašaju kao djeca. Starci koji se prisjećaju nekih davnih utakmica i vjeruju da bi baš ova sljedeća mogla biti posebna.</p><p>I zato me uvijek zabavlja kada neko sport svodi na "22 čovjeka koji trče za loptom". Ne, prijatelju. Sport je mnogo više od toga.</p><p>To je posljednji preostali sekularni ritual u kojem hiljade ljudi istovremeno vjeruju u istu stvar. Posljednja masovna ceremonija u kojoj se ljudi okupljaju ne zato što moraju, nego zato što žele. Zbog osjećaja da pripadaju nečemu što se ne može baš riječima opisati, ali što daje osjećaj da pripadaju nečemu mnogo većem od samih sebe.</p><p>U zemlji koja je postala ekspert za svađu, podjelu i cinizam, reprezentacija je rijedak trenutak kolektivne normalnosti. Trenutak kada se ljudi sjete da postoji nešto iznad dnevne politike i beskonačnog društvenomrežnog ratovanja.</p><p>Možda ćemo na kraju ispasti u grupi. Možda ćemo proći u drugi krug, pa primiti pet komada od neke sile i ispasti... Možda će se cijela bajka završiti brže nego što je počela. Pa šta? Rezultat će za deset godina biti fusnota. Ali ovaj osjećaj neće.</p><p>Ostat će uspomena na pune ulice, zastave na balkonima, nasmijana lica i onu rijetku, gotovo zaboravljenu emociju da pripadaš narodu koji diše kao jedno. A u vremenu kada je zajedništvo postalo egzotičnija pojava od jednoroga, to je vrijednost koju nijedan semafor ne može izmjeriti.</p>

I zato me uvijek zabavlja kada neko sport svodi na „22 čovjeka koji trče za loptom“. Ne, prijatelju, sport je mnogo više od toga

Nacija u redu za dres

<p>Samit G7 u francuskom Evijanu pokazao je da se svijet više ne preslaguje iza kulisa, nego pred kamerama. Klub sedam najrazvijenijih demokratija, koji je nekada uglavnom služio za usaglašavanje ekonomskih politika, danas sve više liči na krizni štab zapadnog poretka.</p><h2>Mnoge teme na stolu</h2><p>Na stolu su istovremeno bili Ukrajina, Rusija, Iran, energetska sigurnost, Kina, umjetna inteligencija i Bliski istok. Drugim riječima, gotovo sve velike pukotine današnjeg svijeta.</p><p>Centralna poruka samita bila je nastavak podrške Ukrajini. Lideri G7 potvrdili su da će nastaviti politički, vojno i finansijski pomagati Kijev, uz najavu dodatnog pritiska na rusku ratnu ekonomiju. Posebno je važna ideja da se podrška Ukrajini sve više veže za zamrznutu rusku imovinu i prihode koji iz nje proizlaze.</p><p>To je možda i najvažniji simbol novog geopolitičkog trenutka: Zapad želi da Rusija, barem djelimično, sama finansira otpor zemlji koju je napala. Poruka Moskvi je jasna: cijena agresije neće biti samo sankcije, izolacija i vojni gubici, nego i dugoročno plaćanje ukrajinske odbrane i obnove.</p><p>Istovremeno, samit je pokazao i koliko se Zapad prilagođava povratku Donalda Trampa (Trump) u centar globalne politike. Evropski lideri, svjesni da bez SAD-a nema ozbiljne sigurnosne arhitekture ni za Ukrajinu ni za Bliski istok, nastojali su izbjeći sukob s američkim predsjednikom. Umjesto otvorenog pritiska, izabrali su taktiku komplimenata, simboličnih gesti i pokušaja da ga zadrže unutar zajedničkog fronta.</p><h2>Izostanak Izraela</h2><p>Trampov dogovor s Iranom dodatno je promijenio dinamiku samita. G7 je pozdravio preliminarni sporazum Vašingtona i Teherana kao šansu da se spriječi iransko nuklearno oružje i stabilizira Hormuški moreuz, jedan od ključnih energetskih prolaza svijeta. Međutim, sam Tramp je istovremeno slao dvije poruke: da je dogovor „vrlo snažan“, ali i da će SAD ponovo bombardirati Iran ako ne budu zadovoljne njegovom provedbom.</p><p>To je nova realnost međunarodne politike: diplomatija i prijetnja silom više ne dolaze odvojeno, nego u istoj rečenici.</p><p>Zanimljivo je i pitanje gostiju na G7. Među pozvanima su bili lideri Indije, Egipta, Brazila, Kenije, Južne Koreje i drugih država. Izrael, iako je često tema razgovora G7, posebno zbog Gaze, Irana i sigurnosti Bliskog istoka, nije bio gost.</p><p>Razlog nije u tome što Izrael nije važan, nego upravo u tome što je previše osjetljiva tema. Pozivanje Egipta ima diplomatsku logiku jer Kairo ima ulogu posrednika u Gazi i šire u arapskom svijetu. Indija je važna zbog ekonomije, Kine, Globalnog juga i ravnoteže snaga. Izrael bi, s druge strane, samit dodatno pretvorio u raspravu o Gazi i izazvao otpor velikog dijela međunarodne javnosti.</p><h2>&nbsp;Ostatak svijeta</h2><p>G7 tako pokušava balansirati između starih savezništava i nove realnosti. Zapad više ne može samostalno diktirati pravila igre, ali još ima dovoljno moći da oblikuje ključne odluke. Zato u Evijanu nisu sjedili samo lideri najbogatijih demokratija, nego i države koje predstavljaju širi, nestabilniji i sve važniji ostatak svijeta.</p><p><b>SAMIT</b> je pokazao da se globalni poredak ne ruši preko noći. On se pregovara, krpi, prilagođava i brani – ruskim parama za Ukrajinu, američkim pritiskom na Iran, evropskim strahom od Trampa i pozivanjem novih partnera za sto za kojim se odlučuje o budućnosti svijeta</p>

Podrška Ukrajini ruskim novcem, Trampov dogovor s Iranom i novi saveznici za stolom otkrivaju kako se pred očima svijeta mijenja globalni poredak

Samit G7 kao krizni štab zapadnog poretka: Zapadne sile zbijaju redove

<p>Nastavak izgradnje Južne longitudinale ponovo je u centru pažnje nakon što su otvorena pitanja o kašnjenju radova na kružnom toku na Grbavici, preostalim stubovima trolejbuske kontaktne mreže i dodatnih 700.000 KM koje su za projekt osigurale Ceste Federacije BiH.</p><h2>Rasterećenje saobraćaja</h2><p>Prošle sedmice ministar saobraćaja Kantona Sarajevo Adnan Šteta sastao se s direktorom JP Ceste Federacije BiH Ljubom Pravdićem, a tom prilikom potpisan je sporazum o sufinansiranju nastavka izgradnje dijela Južne longitudinale između Cesta FBiH i Direkcije za puteve KS. Saopćeno je da će Ceste Federacije BiH za projekt izdvojiti 700.000 KM, dok će njegovu realizaciju voditi Kanton Sarajevo.</p><p>Riječ je o jednom od najvažnijih saobraćajnih projekata u Kantonu Sarajevo, čija bi potpuna realizacija trebala značajno rasteretiti saobraćaj na potezu od Skenderije do Mojmila.</p><p>Međutim, istovremeno s najavama o nastavku ulaganja, u javnosti su se pojavile kritike zbog dinamike radova na Grbavici. Iako je ranije najavljivano da bi izgradnja kružnog toka mogla biti završena do početka ljeta, novi rok pomjeren je do kraja ljetne sezone.</p><p>Posebnu pažnju izazvale su fotografije s gradilišta na kojima se vidi da se stubovi trolejbuske kontaktne mreže i dalje nalaze na dijelu novoizgrađene saobraćajnice, iako je na proširenoj trasi Južne longitudinale već postavljen prvi sloj asfalta.</p><h2>Prolongiranje radova</h2><p>Pojedini medijski izvještaji doveli su u pitanje da li će njihovo naknadno izmještanje izazvati dodatne troškove i novo prolongiranje radova, posebno nakon što je objavljeno da su za nastavak projekta osigurana dodatna sredstva.</p><p>Tim povodom reagovao je direktor Direkcije za puteve Kantona Sarajevo Selmir Kovač, koji odbacuje tvrdnje da se radi o neplaniranim radovima.</p><p>- Važećom projektnom dokumentacijom od samog početka je predviđeno izmještanje stubova kontaktne mreže u okviru planiranih aktivnosti na realizaciji projekta. Tvrdnje da će navedeni radovi uzrokovati dodatne troškove ili produženje rokova predstavljaju proizvoljne zaključke bez uporišta u tehničkoj dokumentaciji i stvarnom stanju na terenu – naveo je Kovač. </p><p>Prema njegovim riječima, stubovi još nisu izmješteni isključivo zbog potrebe da se osigura nesmetano odvijanje trolejbuskog saobraćaja na toj dionici.</p><p>- Navedeni radovi bit će realizirani u jednoj od narednih faza projekta, u trenutku koji bude ocijenjen kao tehnički najpovoljniji za kratkotrajnu obustavu saobraćaja, s ciljem minimiziranja zastoja i saobraćajnih gužvi te smanjenja negativnih posljedica po građane – istakao je. </p><p>Kovač je reagovao i na navode da je vrijednost projekta značajno povećana.</p><p>- Kategorički odbacujemo konstatacije da je vrijednost projekta naglo porasla, budući da takve tvrdnje nisu potkrijepljene relevantnim činjenicama niti zvaničnim informacijama – poručio je. </p><h2>Jedan od ključnih projekata</h2><p>Južna longitudinala godinama se smatra jednim od ključnih infrastrukturnih projekata u Sarajevu. Jedan od najvećih problema i dalje predstavlja stambena zgrada u Grbavičkoj ulici, zbog koje nije moguće u potpunosti spojiti trasu na dijelu između Grbavičke i Zagrebačke ulice. Upravo na tom području svakodnevno nastaju velike saobraćajne gužve, zbog čega građani s posebnom pažnjom prate svaku novu informaciju o nastavku radova i rokovima za njihov završetak.</p>

Iz Direkcije za puteve KS tvrde da je njihovo izmještanje planirano od početka, ali da je odgođeno kako ne bi bio obustavljen trolejbuski saobraćaj

Pitanja u vezi s izgradnjom krucijalnog projekta ne jenjavaju: Zašto su stubovi ostali na trasi Južne longitudinale?


<p>The Sarajevo EPP conference has raised the question of whether a new "people's party" majority is emerging before the October elections in BiH, following the pattern of the coalition formed after the 2014 elections. </p><p>While domestic politics largely functions as an endless struggle for budgets, positions and control over public resources, it is often forgotten that the largest political parties in Bosnia and Herzegovina are not merely local actors. </p><p>They are simultaneously part of broader European political families that seek to build common policies and political alliances beyond the borders of individual states.</p><h2>An unnoticed meeting</h2><p>This was precisely one of the more important messages of the European People's Party (EPP) conference held in Sarajevo last week. In one place, representatives of parties belonging to the strongest political group in the European Union gathered – from SDA and HDZ BiH to PDP, HDZ 1990 and SDS, which does not yet have full member status but gravitates politically and ideologically toward that family.</p>

<p>The signing of a joint declaration on Bosnia and Herzegovina's European path was formally devoted to European integration. However, in an election year it is difficult to ignore the question of whether behind the shared photographs and messages about a European future lies a kind of testing of future coalition relations.</p><h2>Following the 2014 model</h2><p>Such a possibility is not without precedent. After the 2014 elections, parties gathered around the EPP formed government at the state level. SDA then established a partnership with HDZ BiH together with SDS and PDP from the Republika Srpska, although Milorad Dodik's SNSD retained power in the RS.</p><p>This demonstrated that political majorities at the level of Bosnia and Herzegovina do not necessarily have to follow entity governments, but can be built on the basis of different political and international alliances.</p><p>Today certain parallels impose themselves naturally. For months, intensified contacts between SDA and HDZ have been visible. HDZ leader Dragan Čović openly talks about the need for a "relaxation of relations" between Croats and Bosniaks, while signals from SDA suggest readiness for dialogue.</p><p>Unlike the period when relations between Bakir Izetbegović and Dragan Čović were marked by almost complete breakdown of communication, today meetings are held regularly and the rhetoric is considerably more moderate.</p><h2>The question of a third partner</h2><p>Because of this, there is increasingly an impression that the alliance of SDA and HDZ (along with other Bosniak parties) is currently the most likely fixed point in future post-election negotiations. The question is only who could be the third partner.</p><p>In the Republika Srpska, this could be PDP and SDS if they achieve sufficiently good election results, thereby practically reconstructing the model from 2014. Of course, much will depend on the election results of the opposition in the RS and its ability to seize political initiative from SNSD.</p><h2>Similarities and differences</h2><p>These parties are connected by membership in the same European political family, conservative-democratic or people's party political profile and emphasized national identity, but there are serious open questions between them. HDZ insists on changes to the Electoral Law and legitimate representation, while SDA emphasizes questions of state institutions and constitutional order. The opposition from the Republika Srpska has its own priorities, but politics is precisely the search for a common minimum of interests. The Sarajevo EPP conference showed that there is political space in which SDA, HDZ, PDP and SDS can talk without mutual accusations and with the support of European partners.</p>

SDA and HDZ have intensified contacts in recent months, and the Sarajevo gathering of the European People's Party brought together PDP, SDS and HDZ 1990

Is a new post-election majority emerging behind the EPP's Sarajevo conference: Are SDA and HDZ "fixed" after the elections?

<p>Sarajevska konferencija EPP-a otvorila je pitanje da li se pred izbore nazire nova „narodnjačka“ većina nakon oktobarskih izbora u BiH, po uzoru na koaliciju formiranu nakon izbora 2014. godine. </p><p>Dok domaća politika uglavnom funkcioniše kao beskrajna borba za budžete, funkcije i kontrolu nad javnim resursima, često se zaboravlja da najveće političke stranke u Bosni i Hercegovini nisu samo lokalni akteri. </p><p>One su istovremeno dio širih evropskih političkih porodica koje nastoje graditi zajedničke politike i političke saveze i izvan granica pojedinačnih država.</p><h2>Neprimijećen sastanak</h2><p>Upravo je to bila jedna od važnijih poruka konferencije Evropske narodne stranke (EPP) koja je prošle sedmice održana u Sarajevu. Na jednom mjestu okupili su se predstavnici stranaka koje pripadaju najjačoj političkoj grupaciji u Evropskoj uniji – od SDA i HDZ-a BiH do PDP-a, HDZ-a 1990 i SDS-a, koji još nema status punopravnog člana, ali politički i ideološki gravitira toj porodici.</p>

<p>Potpisivanje zajedničke deklaracije o evropskom putu Bosne i Hercegovine formalno je bilo posvećeno evropskim integracijama. Međutim, u političkoj godini pred izbore teško je ignorisati pitanje da li se iza zajedničkih fotografija i poruka o evropskoj budućnosti krije i svojevrsno testiranje budućih koalicijskih odnosa.</p><h2>Po uzoru na 2014.</h2><p>Takva mogućnost nije bez presedana. Nakon izbora 2014. godine upravo su stranke okupljene oko EPP-a formirale vlast na državnom nivou. SDA je tada zajedno sa HDZ-om BiH uspostavila partnerstvo sa SDS-om i PDP-om iz Republike Srpske, iako je SNSD Milorada Dodika zadržao vlast u RS-u.</p><p>Time je pokazano da političke većine na nivou Bosne i Hercegovine ne moraju nužno pratiti entitetske vlasti, nego se mogu graditi na osnovu drugačijih političkih i međunarodnih savezništava.</p><p>Danas se određene paralele nameću same od sebe. Već mjesecima je vidljivo intenziviranje kontakata između SDA i HDZ-a. Lider HDZ-a Dragan Čović otvoreno govori o potrebi „relaksacije odnosa“ između Hrvata i Bošnjaka, dok iz SDA dolaze signali spremnosti za razgovor.</p><p>Za razliku od perioda kada su odnosi Bakira Izetbegovića i Dragana Čovića bili obilježeni gotovo potpunim prekidom komunikacije, danas se sastanci održavaju redovno, a retorika je znatno umjerenija.</p><h2>Pitanje trećeg partnera</h2><p>Zbog toga se sve više stiče utisak da je upravo savez SDA i HDZ-a (uz druge bošnjačke stranke) trenutno najizglednija fiksna tačka budućih postizbornih pregovora. Pitanje je samo ko bi mogao činiti trećeg partnera.</p><p>U Republici Srpskoj to bi mogli biti PDP i SDS ukoliko ostvare dovoljno dobar izborni rezultat, čime bi se praktično rekonstruisao model iz 2014. godine. Naravno, mnogo toga zavisit će od izbornog rezultata opozicije u RS-u i njene sposobnosti da preuzme političku inicijativu od SNSD-a.</p><h2>Sličnosti i razlike</h2><p>Ove stranke povezuje članstvo u istoj evropskoj političkoj porodici, konzervativno-demokršćanski ili narodnjački politički profil i naglašen nacionalni identitet, ali između njih postoje ozbiljna otvorena pitanja. HDZ insistira na izmjenama Izbornog zakona i legitimnom predstavljanju, dok SDA potencira pitanja državnih institucija i ustavnog poretka. Opozicija iz Republike Srpske ima vlastite prioritete, ali je politika upravo traženje zajedničkog minimuma interesa. Sarajevska konferencija EPP-a je pokazala da postoji politički prostor u kojem SDA, HDZ, PDP i SDS mogu razgovarati bez međusobnih optužbi i uz podršku evropskih partnera.</p>

SDA i HDZ posljednjih mjeseci intenziviraju kontakte, a sarajevski skup Evropske narodne stranke okupio je i PDP, SDS te HDZ 1990

Nazire li se nova postizborna većina iza sarajevske konferencije EPP-a: Jesu li SDA i HDZ "fiks" nakon izbora?

<p>Obilna kiša koja je danas poslijepodne zahvatila Sarajevo izazvala je probleme u saobraćaju i otežala kretanje pješaka u više dijelova grada.</p>

<p>Na pojedinim saobraćajnicama, posebno u centralnim gradskim zonama, velike količine vode zadržale su se na kolovozima i trotoarima, stvarajući svojevrsne potoke koji su otežali normalno odvijanje saobraćaja.</p><p>Fotografije s terena pokazuju kako se voda izlijevala preko pješačkih prelaza i raskrsnica, dok su vozači bili primorani usporiti vožnju zbog smanjene vidljivosti i veće količine vode na cesti. Pješaci su se, uz kišobrane, pokušavali probiti kroz poplavljene dijelove trotoara.</p>

<p>Nevrijeme je bilo praćeno tamnim oblacima koji su se nadvili nad gradom, a obilne padavine stigle su nakon perioda sparnog i nestabilnog vremena. U pojedinim dijelovima Sarajeva zabilježeni su kratkotrajni, ali intenzivni pljuskovi koji su za svega nekoliko minuta napunili odvodne kanale.</p>

Na pojedinim saobraćajnicama, posebno u centralnim gradskim zonama, velike količine vode zadržale su se na kolovozima i trotoarima

Kiša za kratko vrijeme pretvorila ulice u potoke

Video / Snažno nevrijeme pogodilo Sarajevo: Kiša za kratko vrijeme pretvorila ulice u potoke

<p>Avion je sletio u Prag bez drame, što je uvijek pomalo razočaravajuće. Nema ništa dosadnije od uspješnog leta. Dok smo se spuštali prema pisti, grad je izgledao kao savršeno organizovana iluzija – crveni krovovi, zelene površine i uredne ulice koje su djelovale kao da ih svakog jutra pegla posebna služba Ministarstva estetike. Već tada sam posumnjao da nešto nije uredu. Nijedan grad ne bi smio izgledati toliko dobro.</p><h2>Nelagodno za Balkanca</h2><p>Nekoliko minuta kasnije sjedio sam u autobusu prema centru, posmatrajući predgrađa koja su prolazila iza stakla. Nije bilo grafitima unakaženih fasada, nije bilo divljih deponija, nije bilo osjećaja da se sistem svakog trenutka može raspasti. Kao čovjek s Balkana, osjećao sam se pomalo nelagodno. Navikao sam na određeni nivo institucionalnog haosa. On mi daje osjećaj doma.</p><p>Prag me dočekao kao grad koji nema potrebu da se dokazuje. Pariz neprestano viče da je Pariz. London se ponaša kao centar svijeta. Berlin želi da znate koliko je važan za kulturu, historiju i budućnost čovječanstva. Prag nema taj problem. On jednostavno postoji, potpuno siguran u vlastitu veličinu.</p><p>I možda je baš zato toliko fascinantan. Već prvog dana završio sam na Starogradskom trgu. Turisti su bili posvuda. Hiljade njih. Amerikanci sa slamnatim šeširima, Nijemci s fotoaparatima vrijednim kao polovni automobili, Britanci koji su već prije podneva izgledali kao da su izgubili bitku s pivom i suncem. Čitava planeta bila je nagurana na nekoliko stotina metara kaldrme.</p><p>A iznad svega uzdizao se astronomski sat. Svaki puni sat okuplja masu ljudi koja strpljivo čeka nekoliko figurica da se pomjere. To je vjerovatno najuspješniji marketinški trik u historiji arhitekture. Stotine ljudi stoji podignute glave i gleda mehaničke lutke stare nekoliko stoljeća kao da će upravo otkriti smisao života.</p>

<p>I naravno, gledao sam i ja. Nisam ništa naučio. Ali bilo je impresivno. Kasnije sam krenuo prema Karlovom mostu. Ako postoji mjesto na kojem se može izmjeriti stepen turističke okupacije Evrope, onda je to Karlov most. Tamo sam vidio više selfie štapova nego što je češka vojska vjerovatno imala pušaka tokom većeg dijela svoje historije.</p><p>Pa ipak, most je nevjerovatan. Vltava protiče ispod njega dostojanstveno i ravnodušno. Kao da zna da će nadživjeti sve ove turiste, influensere i digitalne nomade. Kamene statue posmatraju grad s istim izrazom lica već stoljećima. Carstva su padala, režimi se smjenjivali, granice crtale i brisale, a one su ostale na svom mjestu.</p><p>Nakon nekoliko sati hodanja završio sam u pivnici. U Češkoj je pivo toliko dobro i toliko jeftino da čovjek počne sumnjati u logiku ekonomije. Nakon prve krigle razmišljao sam o arhitekturi. Nakon druge o evropskoj historiji. Nakon treće sam bio uvjeren da mogu riješiti krizu Evropske unije za manje od pola sata.</p>

<p>Srećom, niko me nije pitao za mišljenje. Češka kultura piva nije samo gastronomska stvar. To je društvena institucija. Ljudi sjede, razgovaraju, ne žure. Niko ne glumi poslovnog genija. Niko ne prodaje motivacione seminare. Niko ne objašnjava kako je ustao u pet ujutro da bi bio uspješan.</p><h2>Čudom sve funkcioniše</h2><p>Piju pivo i žive život. Revolucionarna ideja. Sljedećeg jutra popeo sam se do Praškog dvorca. Kompleks izgleda kao da su ga gradili ljudi koji su svakih sto godina mijenjali mišljenje o tome šta žele napraviti. Gotički tornjevi stoje pored renesansnih fasada, baroknih detalja i modernih dodataka. Nekim čudom sve funkcioniše.</p><p>Sa zidina se vidi cijeli grad. Crveni krovovi prostiru se do horizonta. Tramvaji klize ulicama gotovo nestvarnom preciznošću. Rijeka presijeca grad poput srebrene arterije. U tom trenutku postaje jasno zašto se Prag nalazi na gotovo svakoj listi najljepših gradova svijeta.</p><p>Ali njegova najveća prednost nije ljepota. Njegova najveća prednost je funkcionalnost. To je grad koji izgleda kao muzej, ali radi kao savremena mašina. Za nekoga ko dolazi iz Bosne i Hercegovine to je gotovo egzotično iskustvo. Mi smo navikli da nas oduševi historija, a razočara administracija. U Pragu historija i administracija djeluju kao da su pronašle način da koegzistiraju.</p>

<p>Navečer sam lutao Malom Stranom. Turističke grupe polako su nestajale. Ulična svjetla obasjavala su kaldrmu. Iz otvorenih prozora dopirala je muzika. Grad je prvi put tokom dana djelovao stvarno. Tada sam shvatio šta ga čini posebnim. Nisu to mostovi.</p><p>Nisu to dvorci. Nije čak ni pivo. Prag je grad koji izgleda kao da pripada prošlosti, ali funkcioniše kao da pripada budućnosti. Većina evropskih gradova bira jedno ili drugo. Ili su muzeji na otvorenom ili sterilne moderne metropole. Prag uspijeva biti oboje.</p><h2>Ne pokušava te zavesti</h2><p>Posljednjeg jutra sjedio sam uz Vltavu i posmatrao kako se grad budi. Tramvaji su zvonili. Konobari su postavljali stolove. Turisti su se spremali za još jedan dan fotografisanja, hodanja i trošenja novca. I dok sam odlazio prema aerodromu, imao sam osjećaj da Prag nije grad koji vas pokušava zavesti. On nema potrebu za tim. On zna da ćete se vratiti. A najgore je što je vjerovatno u pravu.</p><p><br></p>

Od prvog piva koje košta manje od kafe do posljednje šetnje uz Vltavu, Prag se pokazao kao grad koji izgleda kao bajka, funkcioniše kao Švicarska

Grad koji se pravi da je razglednica: Prag kroz kriglu piva

<p>Bosna i Hercegovina skoro mjesec dana suočavala se s ozbiljnim problemima u izdavanju viza nakon što je došlo do zastoja u radu sistema za obradu biometrijskih podataka stranih državljana.</p><p>Da je problem paralizirao rad diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH širom svijeta, potvrdio je za „Avaz“ ambasador Bosne i Hercegovine u Egiptu Sabit Subašić.</p><h2>Vizna paraliza&nbsp;</h2><p>- Nismo uopće bili u mogućnosti izdavati vize. Ne možemo nikako izdavati vize i to je strašna situacija. Trpimo veliki pritisak i čekamo da se problem što prije riješi - rekao je Subašić za „Avaz“.</p><p>Prema njegovim riječima, problem je nastao zbog zastoja u sistemu biometrijske obrade podataka bez kojeg ambasade nisu mogle provoditi zakonom propisanu proceduru izdavanja viza.</p><p>- Radi se o pitanju biometrije. Mi ne izdajemo vize bez tog biometrijskog postupka, a sedmicama nismo mogli ništa raditi ništa jer je sistem stao i nije funkcionisao - pojasnio je ambasador.</p>

<p>Posebno je naglasio da je zastoj pogodio aktivnosti na promociji Bosne i Hercegovine kao turističke destinacije.</p><p>- Pokrenuli smo veoma opsežne aktivnosti i kampanju kako bismo privukli što više turista iz Egipta u Bosnu i Hercegovinu. Radili smo promocije i brojne aktivnosti, a onda smo odjednom morali stati. To je vrlo nesretna situacija jer se gube značajni turistički prihodi - upozorio je Subašić.</p><p>Problem je izazvao reakcije i bivše ministrice vanjskih poslova BiH Bisere Turković, koja je ocijenila da je riječ o ozbiljnom institucionalnom propustu.</p><h2>Ko je kriv</h2><p><span style="color: rgb(0, 0, 0); font-size: 20px;">- Mjesec dana kako je biometrijski sistem prestao da radi u našim ambasadama i konzulatima. Ko je kriv? Ko će snositi odgovornost? Zašto se šutjelo i problem krio od javnosti skoro mjesec dana - upitala je Turković.</span></p><p>Ona smatra da posljedice nisu bile samo tehničke prirode, već da su direktno pogodile međunarodni ugled Bosne i Hercegovine, turizam, investicije i rad diplomatsko-konzularne mreže.</p><p>- Ovo više nije pitanje jednog tehničkog problema. Ovo je pitanje potpune nesposobnosti da se upravlja institucijama. Svaki dan bez rješenja znači nove izgubljene turiste, propuštene investicije i dodatnu štetu za ugled države - navela je Turković.</p><p>Posebno je upozorila da bi problemi s biometrijskim sistemom mogli imati posljedice i na proces evropskih integracija BiH, s obzirom na značaj biometrijske kontrole u oblasti vizne politike i sigurnosnih standarda.</p><p>U međuvremenu je Ministarstvo sigurnosti BiH obavijestilo Vijeće ministara BiH da se intenzivno radi na otklanjanju problema, a zamjenik ministra sigurnosti Ivica Bošnjak potvrdio je da je kvar uspješno otklonjen.</p><p>- Sistem za obradu biometrijskih podataka je sada u funkciji i vize se mogu nesmetano izdavati - izjavio je Bošnjak.</p><p>Time je okončana višesedmična blokada koja je izazvala probleme u radu ambasada i konzulata BiH širom svijeta, ali su ostala otvorena pitanja zbog čega je došlo do zastoja, zašto je problem trajao skoro mjesec dana i ko će snositi odgovornost za štetu nastalu tokom tog perioda.</p><h2>Otvorena pitanja</h2><p>Skoro mjesec dana ambasade i konzulati Bosne i Hercegovine širom svijeta nisu mogli izdavati vize zbog problema sa sistemom za obradu biometrijskih podataka stranih državljana. Iako je kvar u međuvremenu otklonjen, otvorena su pitanja odgovornosti za zastoj koji je izazvao probleme u radu diplomatsko-konzularne mreže i nanio štetu turizmu i međunarodnom ugledu BiH.</p>

Ambasador BiH u Egiptu kaže da je zastoj izazvao veliki pritisak na ambasade i ugrozio turističke aktivnosti

Vize: Mjesec dana nisu mogle biti izdavane

Mjesec dana ambasade nisu mogle izdavati vize nakon pada sistema: Ko će odgovarati za milionsku štetu i bruku za BiH?

<p>Nakon što je na društvenim mrežama objavio video u kojem govori o obnovi fasade zgrade u ulici Titova 19 u kojoj je bivša gradonačelnica i aktuelna načelnica Općine Novo Sarajeva Benjamina Karić, aktivista i građanin Nino Hamzić tvrdi da je po prijavi Karić pozvan u Policijsku upravu Centar da hitno da izjavu te da mu je sugerisano da prestane s daljnjim objavama na ovu temu.</p><p>- Do davanja izjave poručili su mi, indirektno, da mi ne pada na pamet da objavljujem bilo šta vezano za tu tematiku. Odmah sam pitao da li je povod Benjamina Karić, a oni su mi skrenuli pažnju da sve to obustavim i batalim - navodi Hamzić.</p><p>Prema njegovim riječima, policijski službenici nisu mu precizirali zbog kojeg krivičnog djela je pozvan, ali smatra da je cilj poziva bio da ga odvrati od daljnjeg javnog istupanja.</p><p>- Više je to djelovalo kao pokušaj zastrašivanja da odmah prekinem s daljnjim snimanjem nego kao bilo šta drugo - rekao je Hamzić.</p><p>On je najavio da neće odustati od objavljivanja sadržaja vezanog za ovu temu te da će, kako tvrdi, nastaviti iznositi informacije do kojih dođe.</p><p>- Neću odustati. Objavit ću još brutalniji video. Pokazat ću i dokument da je podnesena krivična prijava. Sve ću to objaviti u videu - poručio je Hamzić.</p><p>Podsjetimo, Hamzić je na Facebooku objavio videosnimak u kojem iznosi tvrdnje o navodnim nepravilnostima prilikom procesa obnove fasade na objektu u Titovoj ulici.</p>

<p>- Niz je nepravilnosti pratio cijeli proces u kojem je vješto osmišljena i kampanja renoviranja fasada u Titovoj ulici u vrijeme kada je Karić zapikirala stan na broju 19 koji će kasnije kupiti, tako je upravo fasada na zgradi u Titovoj 19 naknadno uvrštena u program javnih nabavki i listu prioriteta - naveo je Hamzić u objavi.</p>

Neću odustati. Objavit ću još brutalniji video. Pokazat ću i dokument da je podnesena krivična prijava. Sve ću to objaviti u videu - poručio je Hamzić

Nino Hamzić pozvan u policiju zbog videa o kupovini stana Benjamine Karić: "Poručili su mi da sve batalim"

<p>Iza PDA su danas ostale uglavnom optužnice, presude i hapšenja. Simboli toga su Elzina Pirić i Rasim Dostović. Pirić, predsjednica PDA i jedna od najistaknutijih figura te stranke, nepravosnažno je osuđena na 16 mjeseci zatvora zbog trgovine utjecajem.</p><h2>Presuda Pirić</h2><p>Prema presudi, problem je bio čovjek koji nije pripadao odgovarajućoj političkoj opciji, pa su uslijedili pritisci da ga se skloni s funkcije u JP Šume TK.</p><p>To je, zapravo, suština političke filozofije koja je godinama vladala Banovićima. Nisu institucije postojale zbog građana, nego zbog političkih kadrova. Nisu radna mjesta bila rezultat stručnosti, nego podobnosti. Nije bilo važno koliko dobro radiš svoj posao, nego kome pripadaš.</p>

<h2>10.000 maraka u pritvoru</h2><p>Drugi visoki kadar ove stranke Rasim Dostović, direktor Rudnika Banovići, čovjek kojem Tužilaštvo stavlja na teret da je koristio tešku finansijsku situaciju rudnika kako bi od dobavljača tražio novac za odobravanje isplata.&nbsp;</p><p>Posebnu dimenziju cijeloj priči daje podatak da je, uprkos pritvoru, za mart obračunao gotovo punu platu od približno 10.000 maraka.&nbsp;</p><p>Dok rudari strepe za svoja radna mjesta, dok se govori o dugovima, problemima u poslovanju i neizvjesnoj budućnosti rudnika, direktor pod istragom prima iznos o kojem prosječni rudar može samo sanjati.</p>

<p>Teško je zamisliti bolju ilustraciju bahatosti jednog sistema. U normalnim društvima političari vole pričati o radnicima. U Banovićima su ih godinama koristili kao dekor za predizborne kampanje, dok su privilegije bile rezervisane za uski krug odabranih. Zato slučajevi Pirić i Dostovića predstavljaju dijagnozu jednog modela upravljanja.</p>

<p>Jedna je osuđena jer je pokušala eliminirati kadrove koji nisu njeni partijski uhljebi, drugi je završio u pritvoru pod sumnjom da je direktora javnog preduzeća koristio za vlastitu korist.</p><p>To nije greška sistema. To jeste sistem koji je utjelovljavao PDA. A taj sistem bi, prema svemu sudeći, mogao doći svom kraju. Barem kada je u pitanju PDA.</p><p>DVA odvojena pravosudna predmeta protiv istaknutih kadrova PDA otvorila su pitanje političkog naslijeđa stranke koja je godinama dominirala Banovićima</p>

Dvije vizije za BiH: Evropa traži tranziciju, Amerika kraj ere visokih predstavnika

Šta predviđa zakon o rodnom identitetu koji traže organizatori Bh. povorke ponosa: Pravo na promjenu oznake spola u dokumentima

Izrovareni grad: Radićeva raskopana, Južna longitudinala kasni, Ars Aevi bez radnika

Anketa / Podržavate li održavanje Povorke ponosa u Sarajevu

Ostalo je još samo da i Konaković napusti NiP

Edin Forto kazao da BiH mora graditi i željeznice, a ne samo ceste: Koje tačno ceste?

Nacija u redu za dres

Samit G7 kao krizni štab zapadnog poretka: Zapadne sile zbijaju redove

Pitanja u vezi s izgradnjom krucijalnog projekta ne jenjavaju: Zašto su stubovi ostali na trasi Južne longitudinale?

Is a new post-election majority emerging behind the EPP's Sarajevo conference: Are SDA and HDZ "fixed" after the elections?

Nazire li se nova postizborna većina iza sarajevske konferencije EPP-a: Jesu li SDA i HDZ "fiks" nakon izbora?

Video / Snažno nevrijeme pogodilo Sarajevo: Kiša za kratko vrijeme pretvorila ulice u potoke

Grad koji se pravi da je razglednica: Prag kroz kriglu piva

Mjesec dana ambasade nisu mogle izdavati vize nakon pada sistema: Ko će odgovarati za milionsku štetu i bruku za BiH?

Nino Hamzić pozvan u policiju zbog videa o kupovini stana Benjamine Karić: "Poručili su mi da sve batalim"

Koruptivni raspad političkog projekta PDA: Elzina Pirić osuđena, Rasim Dostović u pritvoru

Dvije vizije za BiH: Evropa traži tranziciju, Amerika kraj ere visokih predstavnika

Šta predviđa zakon o rodnom identitetu koji traže organizatori Bh. povorke ponosa: Pravo na promjenu oznake spola u dokumentima

Izrovareni grad: Radićeva raskopana, Južna longitudinala kasni, Ars Aevi bez radnika

Anketa / Podržavate li održavanje Povorke ponosa u Sarajevu

Ostalo je još samo da i Konaković napusti NiP

Edin Forto kazao da BiH mora graditi i željeznice, a ne samo ceste: Koje tačno ceste?

Nacija u redu za dres

Samit G7 kao krizni štab zapadnog poretka: Zapadne sile zbijaju redove

Pitanja u vezi s izgradnjom krucijalnog projekta ne jenjavaju: Zašto su stubovi ostali na trasi Južne longitudinale?

Is a new post-election majority emerging behind the EPP's Sarajevo conference: Are SDA and HDZ "fixed" after the elections?

Nazire li se nova postizborna većina iza sarajevske konferencije EPP-a: Jesu li SDA i HDZ "fiks" nakon izbora?

Video / Snažno nevrijeme pogodilo Sarajevo: Kiša za kratko vrijeme pretvorila ulice u potoke

Grad koji se pravi da je razglednica: Prag kroz kriglu piva

Mjesec dana ambasade nisu mogle izdavati vize nakon pada sistema: Ko će odgovarati za milionsku štetu i bruku za BiH?

Nino Hamzić pozvan u policiju zbog videa o kupovini stana Benjamine Karić: "Poručili su mi da sve batalim"

Koruptivni raspad političkog projekta PDA: Elzina Pirić osuđena, Rasim Dostović u pritvoru