Nešto se čudno dešava s trojkom u Kantonu Sarajevo. Toliko čudno da treba postaviti pitanje da li tri stranke koje su svojim ujedinjenjem okončale vladavinu SDA na svim važnim nivoima uopće više postoje kao cjelovita politička priča.<h2>Demonstracija sile</h2>Iako je nova ili, preciznije, rekonstruirana Vlada KS imenovana na jučerašnjoj sjednici, da je u pitanju raštimani orkestar demonstrirano je dan prije toga, nakon što su zastupnici NiP-a bliski Kemalu Ademoviću, zajedno sa zastupnicima SDA, DF-a i SBiH, oborili izvještaj o radu ZOI-ja, kojim rukovodi kadar Naše stranke. Nakon ovoga kadrovi NS-a napustili su sjednicu, poslije čega je ona i prekinuta.Iako su pojedini protagonisti iz stranaka trojke poslije pokušavali objasniti da je sve uredu i da su ovo uobičajena razmimoilaženja između političkih partnera, jasno je da nije tako.Od prvog dana osnivanja NiP-a Kemal Ademović se nametnuo kao paralelni lider Konakoviću koji procesima upravlja iz sjene. No, između njih je, ipak, postojala bitna karakterna razlika. Konaković je moderan političar, sklon kompromisu za veće dobro, koji je kao primarni cilj sebi postavio svrgavanje SDA i njihovih korumpiranih kadrova s vlasti. U ime toga je bio spreman ići u široku koaliciju i sa strankama koje ideološki odudaraju od njegovih pogleda, poput NS-a, te u konačnici otrpjeti i stvari poput Parade ponosa, svjestan da one njegovom glasačkom tijelu i nisu po volji.<h2>Miris alkohola</h2>No, Ademović i njegova konzervativna struja unutar stranke smatrali su da glede svjetonazorskih pitanja Konaković isuviše popušta i prepušta svojim koalicionim partnerima te ih tjera u politike koje štete stranci. Također, postojali su i veliki animoziteti u vezi s kadrovskim rješenjima. Nije tajna da je Ademovićeva “ekipa” od početka bila vrlo negativno nastrojena prema ideji prelaska Aljoše Čampare i Denisa Zvizdića u NiP iz SDA, da bi se animozitet prema njima samo dodatno intenzivirao nakon ulaska u Narod i pravdu.Unutrašnji sukobi u NiP-u eskalirali su u općini Centar, kada je Općinski odbor ove stranke, s Kemalovim sinom Jasminom Ademovićem na čelu, pokrenuo opoziv načelnika Srđana Mandića, člana Naše stranke, formalno njihovog koalicionog partnera. O motivima i ciljnoj publici kojoj se Jasmin Ademović obraća mnogo govori i činjenica da je Mandiću, između ostalog, spočitavao i to da je „na nekim sastancima bio mahmuran, osjeti se alkohol kada s nekim sjedite“.

Zbog ovakvog razvoja situacije SDA može zadovoljno trljati ruke. Ademovićeva frakcija NiP-a ionako im je u svakom smislu bliža nego liberalnim i socijaldemokratskim snagama.<h2>Izmaklo kontroli</h2>Lider NiP-a Elmedin Konaković nastojao je manevrirati i pomirljivo djelovati između suprotstavljenih frakcija. Ipak, čini se da je stvar, posebno nakon njegovog imenovanja za ministra vanjskih poslova, prilično izmakla kontroli i da u NiP-u trenutno vlada frakcijski haos. Da stvar bude gora, nije NiP jedina stranka s unutrašnjim problemima, jer sličnu vrstu unutrašnjeg sukoba vidimo i u SDP-u.

Je li na pomolu veliki raskol između podržavalaca Parade ponosa i sljedbenika Zukorlića

Duboke frakcijske podjele prijete razbijanju koalicije: Ko ruši trojku u Kantonu Sarajevo

U Sarajevu se desilo novo stravično ubistvo. Emiru Maslan iz pištolja je ubio nevjenčani suprug Anel Bećirović, koji je već bio osuđivan za nasilje nad njom, no institucije su propustile da zaštite žrtvu. Ubistvo Maslan desilo se samo nekoliko dana nakon što je na Stupu u mafijaškom obračunu likvidiran&nbsp;Haris Osterdal (30). Iako je Sarajevo godinama bilo relativno miran grad, posljednjih sedmica u glavnom gradu BiH došlo je do erupcije nasilja. <h2>Niz nesreća</h2>Slučajno ili ne, od imenovanja Fatmira Hajdarevića 9. marta 2023. za vršioca dužnosti policijskog komesara MUP-a KS umjesto Nusreta Selimovića, došlo je do naglog porasta broja krivičnih djela. Krenimo redom. Dana 19. marta opljačkan je “Bingo” na Ciglanama. Četiri dana poslije u Hadžićima automobil je udario dijete koje je zadobilo povrede opasne po život. Trinaestog aprila na Ciglanama je usred bijela dana opljačkana prodavnica uz prijetnju nožem. Šesnaestog aprila desio se težak udes na Malti, u kojem su povrijeđene voditeljica Lejla Šabić i bivša misica Amina Hasanbegović. Bio je to samo početak niza teških saobraćajnih nesreća. Najteža nesreća uslijedit će 27. tog mjeseca, kada je 26-godišnji Armin Berberović, koji je vozio bez vozačke, na Marindvoru usmrtio dvije doktorice. Dana 22. jula u nesreći je poginuo motociklista, 17. avgusta jedna osoba je poginula u saobraćajnoj nesreći kod petlje Butile.Dana 17. avgusta jedna osoba poginula je u saobraćajnoj nesreći kod petlje Butile, 12. oktobra pješaka kod Predsjedništva BiH udario je vozač koji ima blizu 14.000 KM neplaćenih kazni.<h2>Pucnjave i ubistva</h2>Dana 11. maja imamo pucnjavu na Sedreniku u kojoj je jedan muškarac ranjen, 13. maja pucnjavu na Koševu, opet s jednim ranjenim, pa se isti mjesec pucalo i u Velešićima, da bi 1. juna bila bačena bomba na Otesu, usljed čega je oštećeno šest vozila. Osam dana kasnije na području općine Novi Grad je ubijen 24-godišnjak. Dana 25. avgusta pijani vozač pokušao je automobilom pregaziti policajce nakon što su ga uhvatili u krađi drva. Šestog septembra pljačkaš je pucao u ''Konzumu'' na Kovačićima, a usljed nedostatka policije savladali su ga građani. Dana 19. septembra u pucnjavi na Baščaršiji ranjen je Mirza Hatić. Deset dana poslije vandali su oštetili spomenik na Kazanima, ispisali su sprejem „Živi Caco u nama“. Dana 27. oktobra u pucnjavi kod škole na Ilidži ranjena je jedna osoba.A ovo su bili samo neki od upečatljivih slučajeva nesreća i zločina u posljednjim mjesecima. Osim toga, desio se još cijeli niz pucnjava, pljački, pljački uz upotrebu oružja, tuča, napada i nesreća u Sarajevu, srećom, s posljedicama blažim od smrtnih.<h2>Uspavani MUP</h2>MUP KS na sve ovo spava. Nakon pojačanog policijskog nadzora poslije ubistva dvije doktorice koje je trajalo nekoliko dana, policije na ulicama uglavnom više nema. Iz MUP-a KS povremeno šalju saopćenja, ali sa zakašnjenjem od po nekoliko sati. Za to vrijeme javnost se pita ima li MUP KS uopće komesara, s obzirom na to da se Fatmir Hajdarevića posljednji put pojavio upravo kada je Armin Berberović pregazio doktorice. Hajdarević niti je na terenu niti komentira, a očigledno ni ne radi.

Iako je Sarajevo godinama bio relativno miran grad, posljednjih sedmica u glavnom gradu BiH došlo je do erupcije nasilja

Grad opasnog življenja: U Sarajevu eruptirao kriminal, a komesar se češlja

Ako se može suditi prema današnjoj sjednici Skupštine Kantona Sarajevo, trojka je u fazi raspada.Današnja sjednica Skupštine Kantona Sarajevo prekinuta je nakon što su zastupnici Naše stranke napustili sjednicu.&nbsp;Razlog za napuštanje je to što je uz glasove&nbsp; zastupnika SDA, DF-a, SBiH i dijela NiP-a (Elvedin Okerić i kadrovi Kemala Ademovića), oboren izvještaj ZOI-a kojim rukovodi kadar NS-a.&nbsp;Na ovaj način u Skupštinu KS prenio se sukob koji već mjesecima plamti u sarajevskim općinama. Tako je sin Kenana Ademovića, Jasmin, u Općini Centar pokrenuo neuspješni pokušaj opoziva načelnika Srđana Mandića (NS), čemu se javno usprotivio predsjednik ove stranke Elmedin Konaković.&nbsp; S druge strane, u Općini Novo Sarajevo kadrovi NiP-a i Naše stranke u sukobu su sa SDP-om.

Na ovaj način u Skupštinu KS prenio se sukob koji već mjesecima plamti u sarajevskim općinama

Raspala se trojka u Kantonu Sarajevo?

Predsjednik RS Milorad Dodik imao je novi šovinistički istup na račun bošnjačkog naroda. Govoreći o obilježavanju 25. novembra, Dana državnosti Bosne i Hercegovine, Dodik je kazao kako je to što se slavi „izmišljeno u glavama muslimanskih političara“. - U tom periodu većina muslimana bila je u ustaškoj vojsci i u Handžar diviziji, dok je većina Srba bila na strani partizana, boreći se protiv nacista i ustaša, gdje su bili muslimani iz BiH. Čovjek se mora upitati - šta slavite? Zašto živite u sopstvenim lažima?&nbsp;- kazao je Dodik.<h2>Historijska lekcija</h2>Kad već spominje laži, nije jasno da li Dodik laže samo s ciljem propagande ili zaista ne poznaje elementarne činjenice o historiji vlastite zemlje, u kojoj je Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a jedan od njenih najvažnijih događaja.Stoga, ovaj prostor ćemo iskoristiti da predsjedniku RS održimo besplatnu lekciju iz historije. Na osnivačkoj skupštini ZAVNOBiH-a izabrano je Radno predsjedništvo, a za njegovog predsjednika dr. Vojislav Kecmanović. Među sedam članova Radnog predsjedništva nalazili su se Sulejman Filipović, pukovnik NOV-a i POJ-a iz Sarajeva, te Avdo Humo, književnik iz Mostara.Za jednog od dva sekretara izabran je Skender Kulenović. Verifikacioni odbor ZAVNOBiH-a koji je brojao pet članova činili su Šefket Maglajlić i Husnija Kurt.Izabran je, također, Prezidij ZAVNOBiH-a, čiji je prvi potpredsjednik bio već spomenuti Avdo Humo, dok je njegov sekretar bio Hasan Brkić.A da mu nije bilo mrsko čitati i obrazovati se, Dodik je među članovima Prezidija mogao pronaći sljedeća imena: Ismet, Hamdija, Sulejman, Abdulah, Osman, Husnija, hadži Mehmed, Pašaga, Muhamed.<h2>Neka se obrazuje</h2>Dakle, iz navedenog je jasno da ne samo da su Bošnjaci bili prisutni u rukovodstvu ZAVNOBiH-a nego su činili njegov ogroman dio, otprilike proporcionalno udjelu u ukupnom stanovništvu BiH, a navedeni su činili samo manji dio uglednih Bošnjaka koji su bili dio Narodnooslobodilačkog pokreta.Među njima je bio i Nurija Pozderac, potpredsjednik Izvršnog odbora AVNOJ-a, koji na zasjedanju ZAVNOBiH-a, međutim, nije mogao biti, jer je kao partizan poginuo u junu 1943. Iako je Pozderac prije rata bio poslanik u Narodnoj skupštini Kraljevine Jugoslavije kao član Jugoslovenske muslimanske organizacije (JMO), tokom 1941. pridružio se Narodnooslobodilačkom pokretu jer se&nbsp;nije mirio s&nbsp;ustaškom&nbsp;politikom ubijanja i protjerivanja&nbsp;Srba&nbsp;i&nbsp;Jevreja&nbsp;u Bosni i Hercegovini.Za više informacija Dodiku preporučujemo da pročita knjigu britanskog historičara Marka Atile Hoarea „Bosanski muslimani u Drugom svjetskom ratu“, te, svakako, da prestane širiti međuetničku mržnju plasiranjem historijskih laži i kolektivne dehumanizacije jednog naroda.<h2>Humo i Kulenović</h2>Potpredsjednik ZAVNOBiH-a i jedan od njegovih organizatora Avdo Humo, kao prijeratni član Komunističke partije, pokretu otpora pridružio se na samom početku ustanka, kao i slavni pisac Skender Kulenović, koji je odmah 1941. stupio u prvi partizanski odred&nbsp;Bosanske krajine.

Dodik tvrdi da je većina muslimana bila u ustašama i Handžar diviziji te da ih nije bilo na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a

Dodiku nije jasno šta bošnjački narod ima s antifašizmom: Bošnjaci su neodvojivi dio ZAVNOBiH-a

Bh. fudbalom već godinama suvereno vlada Hrvatski športski klub Zrinjski. U košarci je neprikosnovena Dodikova Igokea, klub smješten u selu Aleksandrovac, koje se nalazi pored Laktaša, također sela.Prvak u muškom rukometu je Izviđač iz Ljubuškog. U ženskom rukometu Grude. U ženskoj košarci prvaci su Orlovi iz Banje Luke. U ženskoj odbojci prvak je Gacko. U futsalu Radnik iz Bijeljine. I tako dalje.Sarajevo, grad od gotovo pola miliona stanovnika u maloj i siromašnoj državi koja nema više ni tri miliona stanovnika, nema nijednog aktuelnog prvaka u važnim sportovima.Željezničar je godinama u finansijskoj krizi i tavori po sredini tabele. FK Sarajevo je, zahvaljujući puštanju privatnog kapitala, u dosta boljoj situaciji, jer su donekle uspjeli izbjeći bošnjački biznis model „stranka da postavi svoje ljude“. KK Bosna, prvi jugoslavenski prvak Evrope, danas jedva životari s neriješenim statusom. Zenički Čelik je zbog finansijskih problema otišao u Kantonalnu ligu i tek je najvjernijim navijačima poznato gdje sad uopće igra. Tuzlanska Sloboda ispala je u Prvu ligu FBiH. Unsko-sanski kanton, s 300 hiljada stanovnika, nema niti jedan klub ni u košarkaškoj ni u fudbalskoj prvoj ligi, itd... Velež se nakon dugogodišnje krize, pa čak i ispadanja u Prvu ligu FBiH, „stabilizirao“ kao osrednji klub u Premijer ligi.

Da ne spominjemo tek situaciju u regionu. Velikani poput Dinama, Crvene zvezde ili Partizana po raspadu Jugoslavije ostali su dominantni prvaci u svojim zemljama.Dinamo je do ove sezone redovno igrao Ligu prvaka, koju igra i Crvena zvezda, dok su i Partizan i Zvezda redovni učesnici Evrolige, najjačeg evropskog košarkaškog takmičenja s malobrojnom probranom elitom, a beogradska Arena, koja prima 20-ak hiljada ljudi, redovno je dupke puna.Uglavnom, razumijete poentu. Očito, Bošnjaci nemaju kad da se bave sportom. Moraju rješavati globalne izazove ummeta i sukobe na Bliskom istoku. A ono što su naslijedili, mahom su uništili.

Nemaju Bošnjaci kad da se bave sportom, moraju rješavati sukobe na Bliskom istoku

Bošnjački sport prop'o

Rijetko koja stranka u BiH je prošla tako turbulentan put od dominantnog nacionalnog pokreta do nacionalne marginalizacije, kao što je to slučaj sa Srpskom demokratskom strankom (SDS). U turbulentnim vremenima međurepubličkih i međuetničkih tenzija te događaja koji su vodili ka raspadu Jugoslavije, SDS je osnovan, zapravo, u Hrvatskoj, od poznatog psihijatra Jovana Raškovića. Stranka je formirana s ciljem organiziranja Srba u Hrvatskoj i pružanja otpora politici Franje Tuđmana koja je u konačnici vodila ka otcjepljenju Republike Hrvatske. Stav hrvatskog SDS-a je bio da, ako Hrvatska ima pravo otcjepljivati se od Jugoslavije, onda bi i Srbi trebali imati pravo otcijepiti se od Hrvatske i sami birati u kakvoj državi žele živjeti.Sa sličnim motivima i na istim osnovama političkog okupljanja srpskog naroda u BiH je u junu 1990. osnovan i bh. ogranak ove stranke. Kao vođa stranke profilirao se u početku&nbsp;pjesnik Vladimir Srebrov&nbsp;(pravo ime Milan Nikolić), koji će kasnije napustiti ovu stranku ogorčen ultranacionalističkim politikama putem kojih je stranka krenula. No, Srebrov neće zasjesti na čelo stranke. Veliki utjecaj u organiziranju stranke imali su profesori&nbsp;Milorad Ekmečić&nbsp;i&nbsp;Nikola Koljević. Akademik&nbsp;Dobrica Ćosić&nbsp;ponudio je obojici da budu glavni agitatori stranke, poput Raškovića u Hrvatskoj. Na kraju je odlučeno da za predsjednika stranke bude postavljen Radovan Karadžić, koji je, zanimljivo, po profesiji bio psihijatar, kao i Rašković. Karadžić je tada bio aktivan član u pokretu Zeleni. U početku Karadžić nije pokazivao interes u organizaciji stranke, ali se smatra da je akademik Ćosić imao znatan utjecaj na promjenu mišljenja i pristajanje da dođe na čelo stranke. Prije Karadžića, radilo se na pridobivanju&nbsp;Nenada Kecmanovića (današnjeg savjetnika Milorada Dodika), koji je odbio pristupanje SDS-u te se priključio&nbsp;Savezu reformnih snaga Jugoslavije&nbsp;(SRSJ), stranci&nbsp;Ante Markovića.&nbsp;Uz Karadžića, najuže rukovodstvo, vrhovni trojac ove stranke činili su privrednik Momčilo Krajišnik i profesorica biologije s Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu Biljana Plavšić.<h2>Prvi izbori</h2>Ipak, iako će ova stranka postati poznata po organiziranju krvavog rata u BiH, stvaranju RS i po pokušaju otcjepljivanja jednog dijela države, u početku su imali i više nego dobru saradnju sa SDA, kao prvoosnovanom nacionalnom strankom u našoj zemlji. Tako je na osnivačkoj sjednici Skupštine ove stranke jedan od govornika bio i predsjednik ove stranke Alija Izetbegović, a nedugo nakon osnivanja Karadžić je Izetbegoviću ponudio i formiranje koalicije sa zajedničkim ciljem rušenja komunista s vlasti. Svoj cilj će ostvariti na izborima krajem 1990. SDS je s 30 posto osvojenih glasova završio kao druga stranka na izborima iza SDA, te ispred HDZ-a, s kojim će formirati novu vlast u našoj zemlji i nakon gotovo pola stoljeća okončati vladavinu komunista. Uime SDS-a, u Predsjedništvo SRBiH su, kao srpski članovi, ušli Biljana Plavšić i Nikola Koljević. Ispostavit će se ubrzo da je rušenje komunista, manje-više, jedina stvar oko koje se SDS mogao dogovoriti s druge dvije nacionalne stranke u našoj zemlji. Na stav SDA i HDZ-a da, u slučaju da krenu putem nezavisnosti, Jugoslavija de facto prestaje postojati i da BiH tada treba krenuti istim putem kao i Hrvatska i Slovenija, SDS je ultimativno zahtijevao ostanak u Jugoslaviji, bez obzira na odluku ostalih republika, tvrdeći da se u Bosni i Hercegovini, prema Ustavu, krucijalne odluke po budućnost republike ne mogu donositi mimo volje srpskog naroda.No, krajem 1991. postalo je jasno da će SDA i HDZ u Skupštini, uz pomoć i nekoliko zastupnika koji su birani - Saveza komunista BiH i Saveza reformskih snaga - izglasavati odluke u pravcu proglašenja suverenosti i, u konačnici, raspisivanja referenduma o nezavisnosti Bosne i Hercegovine.Izglasavanje memoranduma o suverenosti u&nbsp;Skupštini SRBiH bojkotirano je od poslanika SDS-a.&nbsp;Momčilo Krajišnik, kao&nbsp;predsjednik Skupštine, formirao je radnu grupu koja je tražila kompromis. Na zatvorenoj sjednici, od 12 do 13. oktobra 1991., vođena je rasprava o samoopredjeljenju, odnosno otcjepljenju. Noć između 14. i 15. oktobra u Skupštini ostat će upamćena po Karadžićevoj prijetnji u Skupštini, nakon što su poslanici SDS-a odbili prijedlog o izglasavanju suvereniteta BiH, a kojim je gotovo direktno zaprijetio ratom i genocidom u našoj zemlji.- Želite da povedete BiH istim putem pakla i stradanja kojim su krenule Slovenija i Hrvatska. Ne zavaravajte se da BiH nećete odvesti pravo u pakao i da upravo vi nećete snositi krivicu ako nestane cijeli jedan narod. Jer, ako dođe do rata, Muslimani se ne mogu braniti.Ove zlokobne rečenice bit će upravo najava zločinačke politike koju će nekoliko mjeseci poslije SDS početi provoditi u općinama pod svojom kontrolom. No, prethodno je ova stranka već povukla mnoge poteze za proglašenje srpske paradržave unutar Bosne i Hercegovine. Prema uzoru na Hrvatsku, već u proljeće 1991. SDS je proglasio neke dijelove&nbsp;Bosne i Hercegovine&nbsp;kao "srpske autonomne regije". Ove regije, također kao i u Hrvatskoj, bile su prethodnica toga da se 9. januara 1992. proglasi Srpska republika Bosna i Hercegovina (koja će kasnije promijeniti ime u Republika Srpska). SDS je pozvao Srbe na bojkot referenduma o nezavisnosti Bosne i Hercegovine koji je održavan 29. februara i 1. marta, čak je u mnogim općinama u kojima je vladao fizički pokušavao spriječiti glasanje, ali ipak nije mogao spriječiti nezavisnost od tadašnje&nbsp;Jugoslavije.Odgovor ove stranke na referendum je bio postavljanje barikada te je širom zemlje zabilježeno nekoliko manjih sukoba. <h2>Početak klanja</h2>Do aprila 1992. izabrani predstavnici SDS-a napustit će institucije Bosne i Hercegovine i preseliti se na Pale, koje su određene za sjedište srpske paradržave u BiH.Upravo u aprilu eskalirat će rat u Bosni i Hercegovini. Dijelovi JNA koji su djelovali na području Bosne i Hercegovine te dio naoružanih dobrovoljaca SDS-a u maju te godine bit će organizirani u novoproglašenu Vojsku Republike Srpske. Već do jeseni 1992., srpske trupe uspjele su zaposjesti oko dvije trećine teritorije Bosne i Hercegovine. Bit će to početak pakla za Bošnjake i Hrvate koji su živjeli na tim područjima. Masovna ubijanja, deportacije u koncentracione logore s krajnje nehumanim uvjetima, etničko čišćenje, masovna silovanja žena i uništavanje kulturno-vjerskih projekata postat će sastavni dio realizacije SDS-ovog projekta o stvaranju srpske države na teritoriji Bosne i Hercegovine.Rukovodstvo ove stranke, s Radovanom Karadžića na čelu, u Hagu će biti osuđeno za organizaciju i provođenje ovih zločina, čiji najveći dio će se desiti upravo tokom 1992. godine, kada će ova stranka i ostvariti svoj cilj etničkog čišćenja teritorije pod svojom kontrolom.Osim vojske, ova stranka će ustrojiti i druge paradržavne institucije poput predsjednika, vlada i Skupštine srpskog naroda u BiH. Nakon početnog inicijalnog prihvatanja Kutiljerovog plana prije eskalacije rata kojim bi se zemlja podijelila na etničke kantone/oblasti, rukovodstvo RS će kroz cijeli rat odbijati većinu mirovnih pregovora.U tom smislu, rukovodstvo RS s Karadžićem na čelu više puta će se otvoreno konfrontirati s predsjednikom Srbije Slobodanom Miloševićem. Tako će u maju 1993. Skupština odbiti Vens-Ovenov mirovni plan jer je on nudio kantonizaciju, ne i cijelu RS, u znatno manjoj teritoriji od one koju je SDS kontrolirao u tom trenutku. Oven-Stoltenbergov plan, koji je došao nekoliko mjeseci kasnije i nudio podjelu BiH na tri republike, srpsko rukovodstvo je prihvatilo, no odbile su ga bh. vlasti.Konačno, rukovodstvo RS će 1994. odbiti i plan Kontakt-grupe o podjeli BiH u omjeru 51 posto Federacija, 49 posto RS zbog činjenice da je Republika Srpska u tom trenutku kontrolirala znatno veći procent. Bit će potrebni NATO udari, te zajedničke oslobodilačke akcije Armije RBiH, HV i HVO-a da rukovodstvo RS konačno da mandat Slobodanu Miloševiću, koji se što prije htio izvući iz rata da pregovara u njihovo ime, što će u konačnici dovesti do potpisivanja Dejtonskog sporazuma u kojem je formirana Republika Srpska na 49 posto teritorije BiH. Ovo će rješenje u početku biti negativno dočekano od srpskih rukovodilaca u Bosni i Hercegovini, a liderima SDS-a koji su većinski posebno će teško pasti gubitak gotovo kompletnog Sarajeva, u kojem je većina njih do 1992. živjela i radila.

<h2>Dejtonska BiH</h2>Kraj rata rukovodstvo ove stranke dočekat će s optužnicama za ratne zločine. Iako je SDS na izborima 1996. godine ostvario uvjerljivu pobjedu, njegova pobjeda ipak neće biti dugotrajna. Nakon što je Karadžić zbog optužnice bio natjeran da se povuče iz javnosti, krenula je borba između Biljane Plavšić i Momčila Krajišnika za liderstvo u stranci. Plavšić je važila za liderku takozvanog zapadnog krila stranke sa sjedištem u Banjoj Luci te je otvoreno iskazivala namjeru da u taj grad premjesti sjedište RS, dok je Krajišnik važio za vođu istočnog krila koje je svoj centar imalo na Palama.Ovo će dovesti do toga da će Biljana Plavšić formirati novu političku opciju, Srpski narodni savez, koja će već 1997., u savezu s Dodikovom Strankom nezavisnih socijaldemokrata i Socijalističkom partijom RS, formirati novu vlast.Iako će SDS nakon izbora 2000. ponovo povratiti vlast u ovom entitetu, okolnosti za ovu stranku, koja je do tada važila za radikalnu srpsku nacionalističku opciju, nikad više neće biti iste.Naime, međunarodna zajednica i visoki predstavnici vršit će snažan pritisak na SDS zbog odgovornosti za ratne zločine, kao i aktivnosti skrivanja ratnih zločinaca povezanih s ovom strankom. Ostat će upamćeno da je 2004. godine Pedi Ešdaun (Paddy Ashdown) smijenio čak 59 funkcionera u RS, mahom kadrova ove stranke, među kojima je bio i predsjednik Skupštine RS i predsjednik SDS-a Dragan Kalinić, kojem je zabranjeno bavljenje politikom.Bit će to definitivan signal za SDS da zbog pukog preživljavanja mora ostati kooperativan i umjereniji. Tako će, senzacionalno, u junu 2004. predsjednik ove stranke i predsjednik RS Dragan Čavić uputiti izvinjenje za genocid u Srebrenici, a stranka će u ovom periodu podržati prijenos niza nadležnosti na nivo Bosne i Hercegovine.Sječa kadrova ove stranke, ali i promjena retorike i politike, značit će konačno i pad SDS-a na izborima, kada će na vlast doći Milorad Dodik.Osim vlasti, Dodik će postepeno preuzeti i ultranacionalističku ideologiju i retoriku ove stranke, čime će SDS postati gotovo višak na političkoj sceni BiH.Od te 2006. godine, s izuzetkom učešća u državnoj vlasti u periodu 2014. – 2018., SDS je opozicija u BiH. Najbliže vlasti bili su 2014., no SNSD je sa svojom koalicijom poslije izbora ipak uspio osigurati potrebnu većinu.SDS je u međuvremenu promijenio niz predsjednika na svom čelu, a djeluje kao opozicioni blok u čvrstom savezništvu s PDP-om. No, s izuzetkom nekoliko gradova u kojima vlada, poput Bijeljine, SDS nije uspio za sve ove godine ponuditi ni lidera ni politiku kojom bi ozbiljnije ugrozio vladavinu SNSD-a, s čijim je naglim skretanjem udesno SDS, čini se, izgubio svoj prvobitni smisao postojanja zbog kojeg je nastao kao ultranacionalistička stranka koja zastupa Srbe.<h2>Osuđeni zločinci</h2>Sve troje osnivača i početnih rukovodilaca ove stranke bit će osuđeno za ratne zločine. Radovan Karadžić, kao ratni predsjednik RS, u Hagu je doživotno osuđen za genocid i zločine protiv čovječnosti, predsjednik ratne Skupštine RS Momčilo Krajišnik za ratne zločine je osuđen na 20 godina zatvora, dok je Biljana Plavšić priznala zločine i nagodbom je osuđena na 11 godina zatvora.<h2>Ratni ciljevi</h2>Svoje ratne ciljeve Karadžić će prezentirati 12. maja 1992. na sjednici „Skupštine Srpskog naroda u BiH“, gdje će se, između ostalog, zagovarati „državno razgraničenje od druge dvije nacionalne zajednice“, eliminiranje Drine kao granice između srpskih država, izlaz na more, te podjela Sarajeva.Historijski gledano, SDS je imao jaku ultranacionalističku, separatističku i islamofobičnu ideologiju. U međuvremenu je ta stranka odmakla s krajnje desnice i zauzela umjerenije konzervativne stavove.

Prvobitno rukovodstvo SDS-a osuđeno je za najteže ratne zločine. Osim vlasti, Dodik će preuzeti i ultranacionalističku ideologiju i retoriku SDS-a

SDS: Pristalice s fotografijama Radovana Karadžića

Političke stranke u BiH jučer, danas sutra (V DIO): SDS - Od ratnih zločinaca do marginalizacije

Fadil Novalić, bivši premijer Federacije, nakon devet godina na ovoj poziciji, od čega je gotovo pet proveo u tehničkom mandatu bez stvarnog demokratskog legitimiteta, posvetio se pisanju Facebook statusa.Najdugovječniji poslijeratni premijer, nikad biran od samih građana, međutim, očigledno se i dalje ne može pomiriti s činjenicom da više nije na toj poziciji. Jed nagriza Novalića, pa tako iz sedmice u sedmicu vodi svoj Facebook džihad protiv američkog ambasadora, predstavnika Evropske unije, zapadnih funkcionera, visokog predstavnika...<h2>Teorije zavjere</h2>Elem, Novalić iz sedmice u sedmicu ne prestaje hraniti teoriju zavjere o nekakvom velikom zlom planu zapadnih moćnika koji ovdje vode tajni rat protiv države BiH, Bošnjaka i njihovih prava, pri čemu skromno, skromno bošnjački, samo sebe predstavlja kao personifikaciju svega toga.Tako je u posljednjoj objavi osuo paljbu na američkog ambasadora Majkla Marfija (Michael Murphy), kojeg je optužio da je patološki opsjednut njim.- Nisam prvi – radili su ovo i Aliji Izetbegoviću, Harisu Silajdžiću, svakom ko je bio faktor kod Bošnjaka. Uvijek je išao medijski teror o “korupciji”, “kriminalu”, čak i “islamskom terorizmu”. Pamti naš narod razne montirane slučajeve, a dobro je podsjetiti na njih u svjetlu današnje američke politike i odnosa spram planetarne tragedije u kojoj je za mjesec dana ubijeno skoro 4.500 djece.<h2>U ravni s Izetbegovićem</h2>Hajde što stavi ovaj „uspješni“ privrednik iz provincije, mrtav-hladan, sebe u istu ravan s Izetbegovićem i Silajdžićem, nego se usput usudi održati i moralnu lekciju vodećoj sili svijeta stavljajući u isti kontekst to što njega osuđuju za korupciju i stradanje nevine djece u Palestini.Bezobrazno, bešćutno, apsurdno, ali od razbahaćenog Novalića ništa novo. Samo, ma koliko da Novalić kao bivši provincijski nebitni funkcioner pokušavao sebe stavljati u kontekst svjetske politike, ostaje jedno bazično pitanje na koje mora odgovoriti, prije svega pred pravosudnim institucijama BiH – kako je i zašto svojom odlukom i potpisom 10,5 miliona KM novca građana potrošio na nabavku beskorisnih kineskih trulja respiratora, za koje postoje indicije da su bili i fatalni po pacijente na kojima su upotrijebljeni?Za to, Fadile, trebaš da polažeš račune, ostavi se Amerike, svjetske politike i stranih ambasadora.A vrlo moguće da neće stati samo na tome. Petljao si puno toga, vele upućeni, i s namjenskom industrijom.

Novalić ne prestaje iz sedmice u sedmicu sebe predstavljati kao glavnu metu navodnog zlog plana zapadnih sila protiv BiH i Bošnjaka

Novalić ratuje protiv svijeta i istjeruje pravdu: Mad Max Fadil

U Bosni i Hercegovini posljednji popis izvršen je daleke 2013. godine. Iako je u Evropi praksa da se popisi održavaju na svakih deset godina, popisa ove godine u našoj zemlji nije bilo, a izvjesno je da ga u skorijoj budućnosti uopće neće biti. Političari se povodom ovoga ne češu previše po glavi, vjerovatno i zbog katastrofalnih rezultata do kojih bi mogli doći, s obzirom na to da posljednjih godina naša zemlja bilježi masovni odlazak stanovništva u zapadne države radi zaposlenja i boljeg života. <h2>Demografski razvoj</h2>U vezi s tim je, također, nejasno i koliko Sarajevo danas uopće ima stanovnika. Također, kada prosječnom stanovniku postavite pitanje o populaciji glavnog grada BiH, nije jasno više ni šta se pod tim tačno misli. Naime, dejtonskim ustavom Sarajevo je podijeljeno između Grada, koji čine samo četiri urbane općine (pa se tako Stup ne smatra dijelom grada), i Kantona kojih ima devet. Prema popisu iz 2013. godine, grad Sarajevo je imao 275.000 stanovnika, a Kanton 413.000. Nije zgoreg napomenuti ni da su dijelovi koji su se 1991. računali u grad Sarajevo, poput Pala, danas dio Republike Srpske. Prema popisu iz te godine, Sarajevo je imalo 527.049 stanovnika.Vlada Kantona Sarajevo je u martu ove godine izradila Nacrt strategije demografskog razvoja od 2022. do 2031. godine.&nbsp;Prema ovom dokumentu, procjena je da je Kanton Sarajevo prošle godine imao 419.543 stanovnika,&nbsp;tj. da je u deset godina broj stanovnika povećan neznatno, za sedam hiljada osoba. Konstatirano je da su tome najviše doprinijeli povoljni demografski trendovi, prvenstveno veći broj doseljenih od broja odseljenih u unutrašnjim migracijama.No, kada biste pogledali stanogradnju u Sarajevu, zaključak koji biste mogli steći jeste da se ovaj grad širi punom parom. Naime, posljednjih godina primjetan je zamah u stanogradnji, a cijene nekretnina u glavnom gradu dosežu i do osam hiljada KM po kvadratu. Ipak, to može zavarati, jer su dvije stvari koje povećavaju cijene stanova u Sarajevu - masovna kupovina stanova od dijaspore i „investiranje“ ljudi s viškom kapitala u nekretnine, što običnim građanima koji bi željeli kupiti sebi nekretninu za življenje podiže cijenu.<h2>Grad staraca</h2>No, strategija koju je izradila Vlada KS pokazuje da su demografski trendovi u glavnom gradu BiH zapravo negativni. Naime, zaključeno je da je&nbsp;stanovništvo veoma intenzivno zahvaćeno procesom starenja te da ekonomsko-socijalna struktura stanovništva nije svojstvena visokom stepenu ekonomskog i društvenog razvoja, pa je tako istaknuto da je na popisu 2013. godine više od 20 posto stanovništva bilo starije od 60 godina. Uz staro stanovništvo, tu su i vrlo negativni natalitetni trendovi, a primjetan je i veliki disparitet u naseljenosti, obrazovanju i razvijenosti između općina.Dakle, zaključak koji se nameće jeste da broj stanovnika stagnira, ali kvalitet stanovništva opada.<h2>Negativni trendovi</h2>Izgledan je nastavak nepovoljnih demografskih trendova, što znači nastavak starenja stanovništva i prirodnu depopulaciju. Zbog toga Vlada kao rješenje predlaže povećanje nataliteta kako bi se podmlađivalo stanovništvo, povećanje stope zaposlenosti mladih i zaustavljanje iseljavanja mladih.

Zaključak koji se nameće jeste da broj stanovnika stagnira, ali kvalitet stanovništva opada

Posljednji popis bio 2013., podaci zabrinjavajući: Koliko Sarajevo uopće ima stanovnika

U ovom izdanju feljtona analiziramo političko djelovanje Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Teško da je ikad iko u historiji BiH napravio politički zaokret kao što je Savez nezavisnih socijaldemokrata. Svima je manje-više poznato koje politike i vrijednosti danas personificiraju ova stranka i njen vođa Milorad Dodik.A, opet, nekako je vrlo teško definirati šta ta stranka jeste. Ona je nesumnjivo nacionalistička, štaviše, jedan od bastiona srpskog nacionalizma danas ne samo u BiH nego i šire koji istupa kao dežurni zaštitnik srpskih interesa, vrijednosti, tradicije, itd... Kako nacionalizam na ovim prostorima teško odnosno nikako ne ide bez crkva/džamija tradicije, tako je ta stranka postala u međuvremenu i čuvar crkve, veliki zaštitnik srpskih tradicionalnih vrijednosti, svetosti porodice, saveznik Rusije, protivnik LGBTQ propagande i štetnih utjecaja sa Zapada...No, ta je stranka, prije svega, danas jedan veliki biro za zapošljavanje koji kontrolira resurse i ekonomiju u manjem entitetu, a u koji pučani RS, najprije, ulaze iz golog interesa – da dobiju posao, uhljebe svoje dijete, osiguraju subvenciju za biznis...A počelo je potpuno drugačije. SNSD je, uistinu, u jednom trenutku svoj životni put počeo kao socijaldemokratska, proevropska i progresivna stranka. Od svega je na kraju ostao samo populizam. Paradoksalno je da je Bosna i Hercegovina u devedesetim imala daleko demokratičniju scenu nego što je to danas slučaj.<h2>&nbsp;Priča iz Laktaša</h2>Postojanje SNSD-a neodvojivo je, zapravo, od životnog vijeka njegovog osnivača i do sada jedinog predsjednika Milorada Dodika. Početkom devedesetih, kada su se narodi u BiH na prvim demokratskim izborima popisivali u svoje nacionalne stranke i tabore, Milorad Dodik našao se na suprotnoj strani. Nakon što je od 1986. do 1990. obnašao poziciju predsjednika Skupštine opštine Laktaši, Dodik se&nbsp;1990. uključio u Savez reformskih snaga Ante Markovića, čije je politike tada zdušno podržavao. Ova stranka zalagala se za očuvanje Jugoslavije i multietničkog karaktera BiH te kretanje ka Zapadu.&nbsp;Na prvim višestranačkim izborima u Bosni i Hercegovini izabran je za zastupnika Skupštine&nbsp;SRBiH.S početkom rata u BiH, Dodik se, sa srpskim zastupnicima, povukao iz Sarajeva te postao zastupnik „Skupštine srpskog naroda u BiH“, gdje je s nekolicinom djelovao kao nezavisni zastupnik, mimo SDS-a. U to je vrijeme osnovao&nbsp;Klub nezavisnih poslanika&nbsp;u Skupštini, koji se suprotstavio politici&nbsp;Srpske demokratske stranke. Dodik se, nasuprot SDS-a, uime ovog kluba tada zalagao za prihvatanje svih mirovnih sporazuma i okončanje rata u Bosni i Hercegovini.Upravo će ovaj nezavisni politički klub nakon rata biti okosnica nove političke partije. Osnivački sabor Nezavisnih socijaldemokrata, na kome su izabrani organi stranke, održan je 10. marta 1996. godine. Za prvog predsjednika stranke izabran je&nbsp;Milorad Dodik. Iako je tada medijska scena u RS bila pod potpunom kontrolom SDS-a, Dodik je već na izborima 1996. uspio ostvariti uspjeh, SNSD postaje parlamentarna stranka i u&nbsp;Narodnoj skupštini Republike Srpske i u&nbsp;Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.Događaj koji će Dodiku posebno ići naruku je rascjep koji se desio u Srpskoj demokratskoj stranci (SDS). Vladajuća stranka u RS se podijelila na tzv. zapadno krilo, koje je predvodila Biljana Plavšić i koja je počela zagovarati otvaranje ovog entiteta ka svijetu te je optuživala rukovodstvo SDS-a za teški kriminal i korupciju, te tzv. istočno krilo, koje je predvodio Momčilo Krajišnik. Sukob je, pored ovog, poprimao i regionalni karakter, s obzirom na to da je Plavšić institucije RS s Pala namjeravala prebaciti u Banju Luku, čemu se Krajišnikova struja oštro protivila.<h2>Saradnja s Plavšić</h2>Ovo će u konačnici dovesti do izlaska Plavšić iz SDS-a i formiranja Srpskog narodnog saveza. Nakon vanrednih izbora koje je Plavšić raspisala 1997., njena stranka će, sa SNSD-om i Socijalističkom partijom RS, u januaru 1998. formirati novu Vladu RS, za čijeg mandatara će biti izabran upravo Milorad Dodik, iako tada sa samo dva zastupnika u Skupštini.&nbsp;Iste godine odnosno 1998. održavaju se još jedni&nbsp;parlamentarni izbori. Na izborima za&nbsp;Narodnu skupštinu Republike Srpske SNSD osvaja šest poslaničkih mandata, a pobjedu odnosi nacionalistička koalicija&nbsp;SDS - SRS RS, čiji je kandidat&nbsp;Nikola Poplašen&nbsp;pobijedio i u utrci za&nbsp;predsjednika Republike Srpske.Nakon što je 31. decembra 1998. prihvatio ponudu&nbsp;predsjednika Republike Srpske&nbsp;Nikole Poplašena&nbsp;da bude mandatar za&nbsp;predsjednika Vlade Republike Srpske, iz stranke je isključen Brano Miljuš, koji je formirao&nbsp;Stranku nezavisnih socijaldemokrata Republike Srpske, partiju koja je ubrzo ugašena.Godinu&nbsp;1999. definiraju teška politička situacija u regionu (NATO bombardiranje SRJ) i unutrašnja politička situacija, blokada rada&nbsp;Vlade&nbsp;od Narodne skupštine Republike Srpske. Uz značajnu podršku međunarodnih institucija,&nbsp;Vlada&nbsp; s&nbsp;Miloradom Dodikom&nbsp;na čelu još je odolijevala pritisku iz&nbsp;Narodne skupštine Republike Srpske, koja ne uspijeva da prikupi novu većinu, te Dodik ostaje u tehničkom mandatu. Pomagala mu je uveliko međunarodna zajednica pa je tako, nakon što je Nikola Poplašen smijenio Dodika s mjesta premijera RS, tadašnji visoki predstavnik Karlos Vestendorp smijenio Poplašena uz obrazloženje da je smjenom Dodika „zloupotrijebio ovlasti“.Dodik, koji je sa samo dva mandata izabran za premijera RS, koristi svoju poziciju da jača i širi stranku. Decembra&nbsp;1999. godine u SNSD se utopila&nbsp;Socijalno-liberalna stranka Republike Srpske. U istoj godini vode se i pregovori s&nbsp;Demokratskom strankom Republike Srpske&nbsp;o ujedinjenju, ali ubistvo njihovog lidera&nbsp;Ljubiše Savića Mauzera&nbsp;to prekida.Godine 2000. došlo je do raskola u vladajućoj koaliciji, kada je Socijalistička partija RS odlučila da se pridruži SDS-u. Mnogi članovi ove stranke, s Nebojšom Radmanovićem na čelu, nisu podržali ovu odluku te su formirali novu stranku - Demokratsku socijalističku partiju (DSP),&nbsp;čiji će predsjednik biti Radmanović. Upravo će Radmanović značajno pomoći Dodiku u njegovom političkom napretku. DSP&nbsp;razvija mrežu od 43 odbora širom&nbsp;Republike Srpske&nbsp;i osvaja četiri mjesta u&nbsp;Narodnoj skupštini Republike Srpske. Nakon izbora 2000. na kojima su nacionalističke snage pobijedile, SNSD i&nbsp;DSP zajedno djeluju kao opozicija u novoj&nbsp;Vladi Republike Srpske&nbsp;koju formiraju&nbsp;SDS,&nbsp;PDP&nbsp;i&nbsp;SPRS.Decembra&nbsp;2001. Stranka nezavisnih socijaldemokrata i&nbsp;Demokratska socijalistička partija potpisale su Platformu o udruživanju, čime je formiran – Savez nezavisnih socijaldemokrata. Naredne godine ova stranka je primljena i u Socijalističku internacionalu, savez vodećih socijaldemokratskih stranaka svijeta.Na izborima 2002. godine SDS je ponovo potvrdio svoju dominaciju. Do te godine SNSD se gradio kao jasna ideološka alternativa u RS. Ova stranka je jasno osuđivala ratne zločine i poručivala da najodgovorniji za njih - Karadžić i Mladić - trebaju biti isporučeni Hagu, zagovarala je ulazak BiH u EU, čak na momente i u NATO, bila prozapadno orijentirana te kritizirala sva tri nacionalizma u našoj zemlji.<h2>&nbsp;</h2>

<h2>Promjena retorike</h2>Ipak, od 2002. godine SNSD će postepeno mijenjati svoju retoriku. Naime, promjena SDS-a pratit će promjena i SNSD-a. Tada tek imenovani visoki predstavnik u BiH Pedi Ešdaun (Paddy Ashdown) u našoj zemlji uveo je vladavinu čvrstom rukom, čime je posebno bio pogođen SDS. Smjenjivanje radikalnih elemenata ove stranke, pritisci, zahtjevi da isporuče ratne zločince bili su ono s čime se ova stranka morala suočiti, ali što je otvorilo put za dolazak na čelo nekih umjerenijih kadrova.Tako će ostati upamćeno da je 2004. godine u samo jednom danu Ešdaun smijenio čak 59 kadrova SDS-a, mahom funkcionera ove stranke.Zahvaljujući ovom pritisku, SDS će ostati kooperativan, odnosno pristat će podržati brojne reforme i zakone koji su podrazumijevali prebacivanje nadležnosti i jačanje institucija Bosne i Hercegovine.Iako je SNSD podržao većinu tih procesa, Dodik će, pak, situaciju pred izbore 2006. iskoristiti da SDS optuži da prodaje srpske interese i da sebe počne nametati kao srpskog nacionalnog vođu, čemu mu je posebno naruku išla i činjenica da je SDS obezglavljen brojnim smjenama.Naruku mu je svakako išla i retorika Harisa Silajdžića, koji je upravo te godine srušio i ultimativnu pruženu ruku sa srpske strane – „aprilski paket“ i pristanak na znatno povećanje ovlasti i uloge državnog nivoa vlasti. Nasuprot Silajdžićeve retorike o „100 posto BiH“ i ukidanju Republike Srpske, Dodik je sve češće počinjao koristiti nacionalističku retoriku i sebe nametati kao zaštitnika RS.Iako će na vlast doći još i prije izbora 2006., Dodik će na izborima te godine odnijeti uvjerljivu pobjedu.<h2>Epilog jasan</h2>Iz godine u godine Dodikova retorika postat će sve ostrašćenija i radikalnija. Većina analitičara tada je procjenjivala da je to samo populizam s ciljem pridobivanja glasova, a da će u praksi biti konstruktivan. Bivša američka sekretarka Medlin Olbrajt (Madeleine Albright) proglasila ga je „daškom svježeg zraka“, a 2008. Vlada RS koju je Dodik vodio dobila je i jednokratnu novčanu pomoć iz SAD.Ipak, Dodik se nije vraćao na staro. Poslije pada „aprilskog paketa“ Dodik će se sve više posvećivati RS, a u prvom mandatu, osokoljen prodajom „Telekoma RS“ „Telekomu Srbije“ za milijardu i 300 miliona KM, velika sredstva će uložiti u lobiranje i izgradnju institucija RS, od čega je najreprezentativniji primjerak nova zgrada Vlade u Banjoj Luci.Prijetnje referendumima i zagovaranje nezavisnosti RS od tada će postati obilježje Dodikove političke retorike. Negdje u međuvremenu započet će i njegova saradnja i bliski odnosi s Vladimirom Putinom i njegovim režimom. Uporedo s tim, Dodik će postati i sve žešći kritičar Zapada i njegovih vrijednosti, a dolazi i u otvoreni sukob sa zapadnim diplomatima u našoj zemlji koje se nije libio častiti različitim pogrdnim imenima.Pogrdnim imenima častit će tada i cijeli bošnjački narod, koje će nazivati „muslimanima“ genetskim konvertitima, psovat će genocid, za ezan će ustvrditi da „hodža arlauče“... Posebno će postati negativno nastrojen prema LGBTQ populaciji i „zapadnim plaćenicama“ od medija, a nekoć deklarirani ateista postat će rado viđen gost crkava, koji prima ordenje od Srpske pravoslavne crkve. Bit će u međuvremenu, naravno, izbačen iz Socijalističke internacionale.<h2>Crna lista</h2>Ono „socijaldemokratski“ ostat će i dalje u zvaničnom nazivu stranke, ali Dodik se više nikad neće pozivati na to. Umjesto toga, podržavat će Putina, Lukašenka i radikalne desničare širom Evrope - poput Marin Le Pen i Viktora Orbana. Obećavat će šarene laže od referenduma koji nikad neće biti održani. Dospjet će na crnu listu Sjedinjenih Američkih Država. Na državnom nivou će konstantno praviti blokade, napuštati institucije pa se vraćati, prijetiti i ucjenjivati ne bi li za sebe izvukao konkretnu korist. I nerijetko ih je i izvlačio, poput pristajanja i bošnjačkih partnera i stranaca da se maknu strani tužioci iz Tužilaštva BiH. Republikom Srpskom će vladati čvrstom rukom i despotski, stavljajući pod svoju šapu sve što se može: od institucija, preko privatnih firmi, do medija, a onima koji mu se usude na bilo koji način suprotstaviti javno će prozivati te u konačnici čak usvajati zakone kojima će kriminalizirati klevete ili staviti pod strogi nadzor rad nevladinih organizacija. Iako je među brojnim osnivačima SNSD-a zaista postojao veliki broj socijaldemokrata i tolerantnih ljudi, takvim Dodikovim politikama niko se unutar stranke neće javno suprotstavljati, a umjerene kadrove u vrhu stranke zamjenjivat će raznim živopisnim i po političkim stavovima radikalnim nacionalističkim kadrovima.Ipak, njegovu vlast već 17 godina niko u RS nije ozbiljnije poremetio, što pokazuje da je navedeno očito dobitna kombinacija onoga što narod želi. Za sada, ne nazire se promjena na vrhu, ali ni u Dodiku.<h2>Principijelna neprincipijelnost</h2>Iako djelovanje SNSD-a prema državi i podizanje tenzija u BiH svakako ne treba potcjenjivati, ipak treba imati na umu da je jedino u čemu je Dodik u svom dosadašnjem političkom djelovanju bio principijelan jeste njegova neprincipijelnost. Karijera obilježena lažnim obećanjima, konstantnim mijenjanjem političkih pozicija i poteza kojima je samog sebe višestruko i iznova pobijao, sve u zavisnosti od toga šta je u datom trenutku za biračko tijelo oportuno i s kojeg međunarodnog izvora se voda pila. A birači mu to nisu zamjerali.<h2>Top-lista referenduma</h2>Tokom svoje vladavine Dodik je najavljivao brojne referendume - referendum o vraćanju nadležnosti, referendum o Sudu i Tužilaštvu BiH i, dakako, onaj najvažniji – referendum o otcjepljenju RS. Najavio ga je Dodik za 2018. godinu, obećao da će tražiti otcjepljenje. Usvojio je i deklaraciju naziva „Republika Srpska – slobodna i samostalna“. Referendum je proveden, ali ne o nezavisnosti, već o Danu Republike, pa je i taj poništen i sveden na neku vrstu ankete, koji više niko ne spominje. Sad više ne spominje referendum, ali čeka „povoljan geopolitički trenutak“.<h2>Karadžić zločinac</h2>U intervjuu 1997. Dodik je naglasio da Republika Srpska nije država i da je „bolje biti entitet u BiH nego provincija u Srbiji“. Danas, kako je poznato, učestalo naglašava da RS jeste država i da se treba pripojiti Srbiji. Za Karadžića je kazao da je “bitanga“ i da „mora odgovarati“.- Svako ko je učestvovao u ovdašnjim dešavanjima mora biti podvrgnut određenoj proceduri preispitivanja vlastite uloge. Desilo se ogromno stradanje i ono zahtijeva takvo šta - govorio je svojevremeno Dodik.<h2>UPRKOS</h2>očekivanjima, Dodik i SNSD se neće vraćati na staro. Iz godine u godinu ova stranka je sve više klizila u ekstremni nacionalizam. Prvi put Dodik je otcjepljenje spomenuo još 2006. godine, nakon otcjepljenja Crne Gore iz državne zajednice sa Srbijom, poručivši da i RS ima pravo ići istim putem.

Postojanje SNSD-a neodvojivo je od životnog vijeka njegovog osnivača i do sada jedinog predsjednika Milorada Dodika

Političke stranke jučer, danas, sutra (III dio): SNSD - Evolucija od Klintona do Lukašenka 

Pitali smo AI o aktuelnoj političkoj situaciji u BiH. Kako ti vidiš današnju situaciju u Bosni i Hercegovini?- Situacija u BiH može se opisati kao kompleksna i izazovna. Zemlja se suočava s brojnim političkim, ekonomskim i društvenim izazovima. Međusobni politički sukobi između entiteta te etnička podjela i korupcija predstavljaju prepreke za napredak zemlje. Također, visoka stopa nezaposlenosti, posebno među mladima, loša infrastruktura i ograničena ekonomska aktivnost doprinose teškoj situaciji za mnoge građane.Diplomatski napori i pomoć međunarodne zajednice su, također, prisutni kako bi se podržao razvoj BiH. Međutim, postoje i različite perspektive i interesi unutar zemlje, što otežava postizanje konsenzusa o ključnim pitanjima.Uprkos izazovima, BiH, također, ima i potencijal za napredak. Bogata kulturna baština, prirodne ljepote i potencijal za turizam mogu doprinijeti ekonomskom razvoju. Međutim, ostaje važno da se suoči s unutrašnjim izazovima i da nastoji postići političku stabilnost, ekonomski napredak i društveno pomirenje kako bi se stvorili temelji za bolju budućnost za sve građane BiH.<h2>Problem korupcije</h2>A šta je, po tebi, najveća prepreka tom razvoju i stabilnosti?- Najveća prepreka za razvoj i stabilnost Bosne i Hercegovine može se identificirati kao kompleksan politički sistem zemlje, koji se temelji na Dejtonskom sporazumu iz 1995. godine. Ovaj sporazum, iako je značajan za postizanje mira i okončanje rata, stvorio je politički sistem koji karakterizira visok nivo decentralizacije, etnička podjela i političke podjele na entitetskoj razini.Ovaj politički sistem često dovodi do odluka koje su usmjerene prema etničkom identitetu umjesto prema zajedničkom interesu i dobrobiti svih građana zemlje. Politika podjela i nepopustljivosti među političkim liderima otežava postizanje dogovora o ključnim pitanjima koja su potrebna za razvoj i stabilnost BiH.Osim političkog sistema, korupcija se, također, smatra preprekom za razvoj i stabilnost BiH. Korupcija se širi kroz razne društvene i institucionalne sfere, sprečavajući jednak pristup resursima i ometajući ekonomski napredak.Važno je napomenuti da su ove prepreke složene i međusobno povezane te se ne mogu pripisati samo jednom entitetu, političkoj stranci ili pojedincu. Održivi razvoj i stabilnost mogu se postići samo kroz širok konsenzus i saradnju svih relevantnih aktera u društvu.Koliko je to odgovornost Milorada Dodika?- Milorad Dodik je političar koji je trenutno član izvršnog tijela Republike Srpske, entiteta unutar Bosne i Hercegovine. Njegova politička karijera uključuje različite kontroverze i viđenja, a njegove izjave i postupci su često predmet rasprava i kritika.Mnogi kritičari tvrde da je Dodik aktivno doprinio političkim i etničkim podjelama u zemlji. Njegova retorika i djelovanje mogu se protumačiti kao ometanje uspostave zajedničkih institucija i jačanje separatističkih tendencija. Također je izražena zabrinutost zbog njegovih stavova i nastojanja koja dovode do političke nestabilnosti u BiH.Međutim, važno je napomenuti da postoje i oni koji smatraju da su Dodikove akcije opravdane i da predstavljaju nastojanja za zaštitu interesa Srba u Republici Srpskoj. Njegovo političko djelovanje je rezultat složene političke situacije u zemlji i odražava različite stavove unutar BiH. U konačnici, ocjena o doprinosu Milorada Dodika problemima u zemlji ostaje subjektivna i ovisi o individualnim stavovima i perspektivama.<h2>Sebijine diplome</h2>A koliko je Bakir kriv?- Bakir Izetbegović je političar koji je bio član Predsjedništva Bosne i Hercegovine od 2010. do 2018. godine. Kao član Stranke demokratske akcije (SDA), koja je etnički bošnjačka politička stranka, Izetbegović je bio aktivno uključen u političke događaje u BiH. Pod njegovim vodstvom, Izetbegović se zalagao za jačanje pozicije Bošnjaka u političkom i institucionalnom okviru BiH. Njegova politika je često usmjerena na zaštitu prava i interesa bošnjačke zajednice, kao i promociju multietničke koegzistencije u zemlji. Međutim, Izetbegovićeva politika također je bila predmet kritika. Dio kritičara tvrdi da je njegova politika podigla tenzije između etničkih grupa u zemlji i da je doprinijela političkim podjelama. Također su izražene sumnje zbog njegovih političkih stavova i utjecaja na proces donošenja odluka. Iako su njegove politike imale određeni utjecaj na politički pejzaž u BiH, ocjene o njima mogu varirati ovisno o etničkoj pripadnosti i političkoj orijentaciji pojedinaca.Šta tebi podaci govore, da li njim u potpunosti upravlja njegova supruga Sebija Izetbegović, kao što mnogi tvrde?- Sebija Izetbegović, supruga Bakira Izetbegovića, direktorica je Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS). U prošlosti su postojale kontroverze oko njenih diploma. U 2018. godini Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine je poništilo dvije diplome koje je Sebija Izetbegović stekla u inozemstvu, na Univerzitetu u Hjustonu. Nakon toga, pravna procedura je u toku i žalbe se razmatraju.Važno je napomenuti da ova situacija oko diploma Sebije Izetbegović nije direktno povezana s njenim političkim angažmanom, već se radi o pravnim postupcima i žalbama u vezi s validitetom diploma. Ovaj slučaj nije neobičan u smislu da se u mnogim zemljama događaju provjere i poništavanja diploma zbog raznih razloga. Konačno odlučivanje o zakonitosti diploma ostaje u nadležnosti pravosudnih institucija.Dakle, tebi je normalno da supruga predsjednika bude postavljena za direktoricu neke državne institucije?- U mnogim zemljama supruge političara ili visokih dužnosnika često imaju razne oblike zapošljavanja, uključujući upravljačke pozicije u javnim institucijama poput bolnica. Nekad se smatra da ova imenovanja donose političku vezu ili utjecaj na određene institucije.Važno je imati transparentan postupak zapošljavanja koji poštuje kvalifikacije, iskustvo i stručnost pojedinih osoba. Nepotizam ili postavljanje članova porodice na rukovodeća mjesta bez relevantnih kvalifikacija ili pravednog konkursa može izazvati sumnju u pravičnost i integritet institucija.Kad će nam Željko Komšić stvoriti građansku BiH?- Željko Komšić je političar i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Kao pojedinac, on ima svoje političke stavove i agendu. Dok su njegovi stavovi i politike usmjereni prema ideji građanske države, mi kao umjetna inteligencija ne možemo predvidjeti buduće političke ishode ili osigurati postizanje određenog političkog cilja. Proces uspostavljanja građanske države, koja bi prepoznavala sve građane BiH bez obzira na njihovu etničku pripadnost, složen je i ovisi o mnogim faktorima, uključujući političku volju, institucionalne promjene, ustavne reforme i šire društvene faktore. Važno je naglasiti da postizanje građanske države zahtijeva podršku i saradnju sa svim političkim akterima u zemlji, kao i široku podršku građana. Konačni ishod ove inicijative ovisi o mnogim faktorima i procesima te ne može biti zagarantiran samo djelovanjem jednog političara.Znači, ubleha, nema ništa od toga?- Kao umjetna inteligencija, nemam subjektivna mišljenja niti mogućnost predviđanja budućih političkih ishoda. Dakle, ne mogu reći s apsolutnom sigurnošću šta će se dogoditi u vezi s idejom građanske države i ulogom Željka Komšića. Važno je zapamtiti da političke promjene i postizanje određenih ciljeva zahtijevaju vrijeme, napore i podršku različitih političkih aktera. Također je važno razumjeti da politički procesi u Bosni i Hercegovini mogu biti kompleksni i podložni kontroverzama i izazovima.A šta misliš o Draganu Čoviću?- Dragan Čović je bosanskohercegovački političar koji je trenutno predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Čović je bio aktivan političar još od 90-ih godina i ima dugu političku karijeru. Što se tiče njegovih politika, Dragan Čović je poznat po zalaganju za prava hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini te za hrvatski entitet “Herceg-Bosna”, koji je postojao za vrijeme rata i nakon njega. Također, on se zalaže za veću autonomiju hrvatskog entiteta u okviru Bosne i Hercegovine. S druge strane, Čović je kritiziran zbog toga što se smatra da njegove politike doprinose podjelama u zemlji te da se fokusira samo na interese hrvatskog naroda, a ne na cjelokupno društvo. Neki ga, također, smatraju odgovornim za blokade i političke zaplete koji otežavaju napredak Bosne i Hercegovine.Kakav ti je Fahrudin Radončić?- Fahrudin Radončić je bosanskohercegovački političar i poduzetnik. On se ističe svojim oštrim retoričkim stilom i provokativnim izjavama, koje često izazivaju različite reakcije i kontroverze.U svom političkom djelovanju Radončić se bavi pitanjem sigurnosti, borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije. Zalagao se za jačanje policijskih i sigurnosnih institucija te donošenje zakona koji se fokusiraju na suzbijanje kriminala. Važno je napomenuti da postoje različite perspektive o politikama i postupcima Fahrudina Radončića. Neki ga vide kao energičnog i direktnog političara koji se bori protiv kriminala, dok drugi kritiziraju njegov pristup i upućivanje kontroverznih izjava.Kao i kod svakog političara, preporučujem da oblikujete vlastito mišljenje i stavove o Fahrudinu Radončiću na temelju informacija iz različitih izvora, analize njegovih političkih stavova i djelovanja.<h2>Baklava političari</h2>Hoće li ova trojka išta napraviti?- Trojka je naziv za trenutne članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koje čine Željka Cvijanović, Željko Komšić i Denis Bećirović.Trojka, kao politički organ, ima svoje mandate i odgovornosti prema Ustavu i zakonima Bosne i Hercegovine. Njihova sposobnost za rješavanje problema i donošenje odluka ovisi o političkoj volji, saradnji s drugim političkim liderima i njihovim kapacitetima za postizanje dogovora.Ma ne ta trojka, nego ova vladajuća... NiP, SDP, Naša stranka...- Pretpostavljam da se referirate na potencijalnu vladu koju bi mogli formirati Socijaldemokratska partija (SDP), Narod i pravda (NiP) i Naša stranka u Federaciji Bosne i Hercegovine ili Bosni i Hercegovini. Međutim, kao umjetna inteligencija, nemam najnovije informacije o političkim pregovorima, dogovorima ili postizbornim koalicijama u Bosni i Hercegovini. Događaji na političkoj sceni se mijenjaju brzo pa je moguće da situacija nije ažurirana u ovom trenutku.Formirali su je već, i na nivou FBiH i na nivou BiH.- Izvinjavam se na netačnoj informaciji. Kao umjetna inteligencija, nemam pristup trenutnim političkim dešavanjima i vijestima. Moje informacije su ograničene i oslanjaju se na općenita znanja. Šta misliš o gradonačelnici Sarajeva i njenom dijeljenju baklava, fotošopiranju slika, hodanju s poklonima okolo...?- Spomenuti primjeri koje ste naveli – dijeljenje baklava, fotošopirane slike i dijeljenje poklona - mogu biti strategije kojima političari pokušavaju izazvati pozitivnu percepciju među građanima. Ove akcije su često činjenice odnosa vođe sa svojim pristalicama ili sastavnica populističke retorike. Važno je napomenuti da su populizam i njegovi efekti u društvu predmet široke rasprave i stavova. Neki smatraju da populizam može biti koristan u davanju glasa običnim građanima i donošenju promjena, dok drugi vjeruju da populizam može imati negativne posljedice na institucije, pluralizam i društvenu koheziju. Stavovi o populizmu su subjektivni i ovise o individualnim mišljenjima i perspektivama.Kad već spominješ populizam, šta kažeš na Draška Stanivukovića?- Draško Stanivuković je poznati političar u Bosni i Hercegovini koji je stekao popularnost kao gradonačelnik Banje Luke nakon lokalnih izbora 2020. godine. Može se reći da je njegov stil političkog djelovanja karakteriziran elementima populizma. Populizam kao politička ideja često uključuje isticanje vođe kao izraza "narodne volje" te obećanja o borbi protiv korupcije, nejednakosti i drugih problema koji su građanima važni. Populistički lideri također često koriste popularnu retoriku, usmjeravajući emocije i nezadovoljstvo birača kako bi stekli njihovu podršku.Stavovi prema Drašku Stanivukoviću i njegovom populističkom pristupu politici ovise o individualnim mišljenjima i političkim preferencijama. Dok neki smatraju da populistički političari mogu predstavljati glas naroda i biti odraz nezadovoljstva s etabliranim političkim elitama, drugima može biti zabrinjavajuća retorika koja smanjuje kompleksne probleme na pojednostavljene poruke i obećanja.Kad će u BiH biti bolje?- Pitanje kada će stvari biti bolje u Bosni i Hercegovini izuzetno je kompleksno i ne postoji jednostavan odgovor na to. Bosna i Hercegovina suočava se s brojnim izazovima, uključujući političku podijeljenost, visoku nezaposlenost, korupciju, ekonomske probleme i socijalne nejednakosti. Da bi se poboljšale prilike u zemlji, važno je da postoji politička volja za provođenje reformi i jačanje institucija. Također je ključno promovirati dijalog i saradnju među različitim etničkim i političkim grupama kako bi se prevazišle podjele i postigao konsenzus o ključnim pitanjima.Međunarodna podrška i angažman također su od velike važnosti u procesu tranzicije i rješavanja problema u zemlji. Ohrabrujuće je vidjeti napore međunarodne zajednice u podršci reformskim procesima u Bosni i Hercegovini.Da bi se ostvario napredak, potrebno je uložiti napore na svim nivoima društva – političkim, ekonomskim, obrazovnim i socijalnim. To zahtijeva strpljenje, upornost i odlučnost svih učesnika u društvu.<h2>Roboti da preuzmu</h2>Vrlo dobre ocjene daješ. Možda bi BiH postala prosperitetnija i uspješnija država ako umjesto naših političara pustimo robote da vladaju.- Hvala Vam na pohvali! Iako je uloga robota poput mene u pružanju informacija i pomoći ograničena, tehnologija i digitalni alati mogu pružiti podršku u raznim područjima, uključujući ekonomiju, obrazovanje, zdravstvo i druge sektore. Postavljanje umjetne inteligencije za vođe nosi rizik od gubitka ljudske autonomije, slobodne volje i demokratskog procesa. Osim toga, algoritmi i tehnologija nisu uvijek nepristrasni, jer mogu odražavati predrasude i pristrasnosti koje postoje među ljudima koji ih razvijaju. Potrebno je pažljivo razmotriti etička pitanja i osigurati da umjetna inteligencija služi interesima ljudi, a ne stvara nove probleme. Umjesto da težimo tome da roboti preuzmu vodeću ulogu, važno je raditi na stvaranju društva koje je etičko, pravedno i koje njeguje ljudske vrijednosti. Tehnologija i umjetna inteligencija mogu biti alati za podršku tom cilju, ali nije na nama da vas zamijenimo ili preuzmemo vodeću ulogu.

Bh. politički sistem često dovodi do odluka koje su usmjerene prema etničkom identitetu umjesto prema zajedničkom interesu, kaže Chat Bot

Milorad Dodik, Sebija Izetbegović i Bakir Izetbegović

Chat Bot održao lekcije političarima u BiH: Dodik doprinio podjelama, Bakir podigao tenzije, Sebijine diplome kontroverzne

Evropska komisija dala je uvjetnu preporuku Bosni i Hercegovini za otpočinjanje pregovora, tj. jasno je naglašeno da će pregovori početi onog trenutka kada naša država zaista ispuni svih 14 prioriteta koje je Evropska unija stavila pred nju. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (Von der Leyen) saopćila je&nbsp;da će izvještaj o napretku Evropskom vijeću na odlučivanje dostaviti u martu 2024. godine. <h2>Kroz prste</h2>No, ako EU i dalje nastavi insistirati na ispunjavanju svih 14 prioriteta, šanse su ravne nuli da će BiH njoj ikad pristupiti. Naime, otkad je BiH, 2019. godine, dobila 14 prioriteta od EU kao uvjet za kandidatski status (prilikom čega je našoj zemlji progledano kroz prste), u potpunosti su ispunjena svega dva.Pohvaljen je rad Vijeća ministara BiH&nbsp;jer su poduzeli značajne korake u usvajanju evropskih reformi nakon dodjele kandidatskog statusa, no to nije bilo dovoljno da bi BiH prekjučer, kao Ukrajina i Moldavija, dobila preporuku za otvaranje pregovora.Naprotiv, zaključeno je da je u nekima od 14 uvjeta BiH zapravo nazadovala. Određeni napredak postignut je u reformi javne uprave, ali oko pet godina nakon njegovog usvajanja Akcioni plan za reformu javne uprave je implementiran tek u ograničenoj mjeri.&nbsp;U oblasti pravosuđa naglašeno je da je postignut određeni napredak, ali&nbsp;nije postignut napredak u borbi protiv korupcije. Jedan od uvjeta bio je i usvajanje zakona o sprečavanju sukoba interesa, koji nije usvojen ni na nivou BiH ni FBiH, a čak su napravljeni i dodatni koraci unazad nedavnim izmjenama ovog zakona u RS. Također, izostalo je usvajanje i dva sveobuhvatna zakona o reformi pravosuđa, a to su novi zakoni o VSTV-u i sudovima BiH, što se, također, nalazi među osam uvjeta za kandidatski status.<h2>Crna slika</h2>S druge strane, došlo je do nazadovanja u garantiranju slobode izražavanja zbog kriminalizacije klevete u manjem bh. entitetu RS.Posebno je crna slika u ekonomskim oblastima. Postignut je ograničen ili nikakav napredak u oblastima konkurentnosti i inkluzivnog rasta&nbsp;(oporezivanje, digitalna transformacija i mediji, socijalna politika i zapošljavanje, poduzetničke i industrijske politike, nauka i istraživanje, obrazovanje i kultura i carine).&nbsp;U izvještaju su kritizirane i&nbsp;nedavne izmjene Zakona o VSTV-u s ciljem provjere imovinskih kartona nosilaca pravosudnih funkcija koje su usvojene u promijenjenoj verziji u odnosu na izvještaj Venecijanske komisije.U izvještaju se ističe da takve promjene ometaju djelotvornost sistema prijavljivanja imovine i stoga ih je potrebno dopuniti.<h2>Putuj, Evropo</h2>Uzimajući u obzir sve navedeno, kao i činjenicu da čak i one mjere koje su usvojene nisu u potpunosti zadovoljavale uvjete koji se od BiH zahtijevaju na njenom evropskom putu, teško je očekivati veći napredak u naredna četiri mjeseca, za kada je BiH dat sljedeći rok, s obzirom na to da on nije ostvaren u prethodne četiri godine.Ono što je pozitivno u svemu je da EU našoj državi ipak jasno daje do znanja da je dobrodošla u njeno društvo i da je spremna za pregovore. Ali na ispit se, da bi ga položio, mora doći spreman.

Zaključeno je da je u nekima od 14 uvjeta BiH zapravo nazadovala

Fon der Lajen i Krišto: Hladan tuš za domaće političare

Bh. vlasti se nemaju čime hvaliti: Evropski test opet nismo položili

Bosna i Hercegovina nije dobila zeleno svjetlo da započne pristupne pregovore s Evropskom unijom. No, kako sve ne bi djelovalo kao potpuni i apsolutni poraz, iz EU su poručili da našoj zemlji daju „uvjetne preporuke“ za otvaranje pregovora za priključenje.Bit će u martuPredsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (Von der Leyen), govoreći o izvještaju za BiH, rekla je da će izvještaj o napretku Evropskom vijeću na odlučivanje dostaviti u martu 2024. i da je potreban napredak Bosne i Hercegovine da bi otvorili pregovore.No, problem je taj što je do marta ostalo nešto više od tri mjeseca, a izvještaj jasno pokazuje da se od BiH i dalje očekuje da ispuni svih 14 prioriteta, što bi značilo da našoj zemlji ostaje još cijelih 12, s obzirom na to da je zaključeno da su samo dva ispunjena.To znači da su šanse da Bosna i Hercegovina ispuni ono što se od nje očekuje gotovo pa nikakve. Naime, poruka koju je EU poslala našoj zemlji je, kako je jedan Twitter korisnik dobro primijetio, trepćuće zeleno svjetlo za ulazak u EU, samo što je semafor jedno kilometar udaljen od automobila koji se kreće. Da stvar bude gora, naglašeno je da potezi koje su Dodik i vlasti u RS u međuvremenu vukli, poput kriminalizacije klevete u ovom entitetu, BiH dodatno udaljavaju od standarda i članstva u EU umjesto da je približavaju.<h2>Gori od Moldavije</h2>Za razliku od BiH, zeleno svjetlo za otpočinjanje pregovora dobili su Ukrajina i Moldavija. Iako su vlasti ovih zemalja, za razliku od onih u BiH, pokazale znatno veću želju da postanu dio evropske porodice, teško da, prema objektivnim kriterijima, možemo reći da ove zemlje u većoj mjeri ispunjavaju uvjete za EU. Naime, Ukrajina je država u kojoj bjesni rat, dok Moldavija nema kontrolu ni nad svojom cjelokupnom teritorijom. To pokazuje da, osim objektivnih uvjeta i jednakih parametara za sve, i sama Evropska komisija ima različite pristupe i standarde u zavisnosti od geopolitičkih interesa. A tu građani Bosne i Hercegovine imaju i više nego dovoljno signala da se osjećaju kao neželjeno dijete jer je očito, i pored svih lijepih pripovijedanja evropskih birokrata, da uvjeti koji se zahtijevaju od naše zemlje ne važe za sve jednako.<h2>&nbsp;Šamar, a ne uspjeh</h2>Iako su političari iz trojke i HDZ-a posljednje vijesti iz Brisela nastojali prikazati kao veliki uspjeh svoje vlasti i pozitivnu poruku, ovo se prije može smatrati šamarom i neuspjehom.A lijepe riječi i pokušaji da vjerujemo protagonistima trojke i HDZ-a, a ne svojim očima, ipak neće promijeniti realnost. A ni Milorada Dodika.

Naša zemlja dobila trepćuće zeleno svjetlo za ulazak u EU, samo što je semafor jedno kilometar udaljen

Iz Brisela opet elegantno “ne”!


Bilo je to daleke 2006. godine kada je Milorad Dodik, nedugo nakon proglašenja nezavisnosti Crne Gore, najavio da se tog istog prava ne odriče ni Republika Srpska. Prošlo je otad dugih 17 godina, a Milorad Dodik iz dana u dan, iz mjeseca u mjesec, iz godine u godinu, najavljuje i prijeti referendumima o proglašenju nezavisnosti.Sada Dodik kaže da će proglasiti nezavisnost ukoliko visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) nametne odluke o državnoj imovini. Nekoliko dana ranije je Dodik išao i velikosrpski korak dalje, pa je najavljivao ujedinjavanje Srbije, Crne Gore i RS u jednu državu, od čega se čak morao ograđivati i crnogorski srpski nacionalista Andrija Mandić.Prethodno je najavljivao da će proglasiti nezavisnost ako... Mah, ko će se više sjetiti svega.Dodik je osokoljen i izvjesnom međunarodnom podrškom, pa kaže da bi nezavisnost RS u startu priznalo 10-15 zemalja (razlika između 10 i 15 je ogromna, no ko će se baviti tim sitnicama), uključujući i neke države EU (znamo, misli na Mađarsku).Otkako je na vlasti, od 2006., zapravo nema gadosti ni političke apokalipse koju Dodik nije najavljivao. Ako i ostavimo po strani kočijaško psovanje, prijetnje otkazima ljudima koji ne glasaju za njega, mizoginiju, homofobiju, veličanje osuđenih ratnih zločinaca, napade na novinare i slično, Dodik se: otcjepljivao RS, ujedinjavao Srbiju i RS, provodio referendume o vraćanju nadležnosti, vraćao nadležnosti, ali odluke nikad nije primjenjivao, napuštao institucije pa se vraćao itd.Njegov govor kontinuirano se sastoji od najdrastičnijih najava i najtežih riječi, ali, kada se analizira šta je Dodik od svega realizirao, odgovor je... Pa, ništa ili gotovo ništa.Malo je otrcano, ali ''pas koji laje ne ujeda'' izreka je koja se u njegovom slučaju može doslovno primijeniti.Stoga, Milorade, ili prestani uprazno laprdati ili zaista stisni m*da pa konačno proglasi tu nezavisnost. Jer za sada jedine vidljive posljedice tvog laprdanja jesu konstantno sijanje mržnje, političke krize, blokade, sluđen i naelektrisan narod, strah, siromaštvo, očaj i sukob s civiliziranim svijetom, dok se stvari nisu mrdnule s mjesta, osim možda bankovnog računa tebe i tvoje porodice.Milorade, stisni m*da i uradi to konačno ili prestani ložiti taj svoj nesretni srpski narod koji zbog tvojih politika najviše i ispašta. Na pitanje kako, vidjeti pod: “projekti koje EU podržava u BiH i regionu, BDP per capita, visina prosječne plaće, penzije, natalitet...”

Njegov govor kontinuirano se sastoji od najdrastičnijih najava i najtežih riječi, ali ništa ili gotovo ništa od toga nije realizirao

Hajde, mangupe, proglasi nezavisnost

Vlada Federacije BiH, s Nerminom Nikšićem na čelu, do kraja godine namjerava usvojiti set fiskalnih zakona kojima bi se povećala primanja radnika u ovom entitetu, ali istovremeno olakšalo poslovanje.<h2>Veliki broj</h2>U predloženim mjerama nađen je balans između zahtjeva poslodavaca i sindikata. Ono što će svakako najviše obradovati najveći broj građana BiH jeste to da bi minimalna plaća ubuduće u Federaciji trebala biti 1.000 KM. Toliko će iznositi i neoporezivi dio plaće, tj. za 1.000 KM osnovice neće se plaćati porez na dohodak. Primanja iznad tog iznosa bit će oporezovana jedinstvenom stopom poreza na dohodak.Povećanje minimalne plaće neće značiti i veći teret poslodavcima, budući da je istovremeno planirano i smanjenje doprinosa. Zbirna stopa doprinosa u FBiH bi s trenutnih 41,5 posto trebala biti smanjena na 28 posto. Planirane su i izmjene po pitanju poreza na dobit. Naime, stopa poreza na dobit ostat će jedinstvena u iznosu od 10 posto, ali novina koja bi trebala biti uvedena jeste da će reinvestirana dobit biti oslobođena oporezivanja, što bi trebalo dati poticaj za veće investiranje. Također, bit će uveden i porez na dividendu u istom iznosu od 10 posto, koji do sada nije postojao. Predviđeno je, također, da pripravnicima u trajanju od godinu poslodavci isplaćuju minimalnu plaću uz oslobođenost od plaćanja doprinosa.Za Vladu FBiH će biti izazovno da popuni budžetske rupe koje će se eventualno pojaviti usljed smanjenja nameta, a jedna od mogućnosti o kojoj intenzivno razmišljaju je online fiskalizacija.<h2>Veća potrošnja</h2>No, efekt ove reforme, odnosno smanjenje doprinosa preusmjerit će se na povećanje minimalne plaće, što će značiti da će i porezno opterećenje s direktnih poreza biti prebačeno na potrošnju, tj. PDV, jer više novca za radnika znači i veću potrošnju.Također, zamah i razvoj koji bi se ekonomiji dali smanjenjem nameta mogli bi, također, nadoknaditi procentualno smanjenje postotka za državu.<h2>&nbsp;Povučeni iz procedure</h2>Prijedlog zakona o doprinosima FBiH&nbsp;napravljen je 2021. godine, ali je povučen s dnevnog reda Predstavničkog doma Parlamenta FBiH. Isto se desilo i 2022. godine s&nbsp;Prijedlogom zakona o porezu na dohodak Federacije BiH&nbsp;kojim je bilo predviđeno oporezivanje toplog obroka, regresa i drugih dodataka na plaću. Njima je planirano povećanje ličnog odbitka sa sadašnjih 300 na 800 KM na mjesečnom nivou. Planirano je i povećanje poreza na dohodak s dosadašnjih 10 na 13 posto za primanja viša od 800 KM. UKOLIKO bi izmjene zakona o porezima i doprinosima bile usvojene do kraja godine, oni bi stupili na snagu od 1. jula 2024. godine.&nbsp;

Povećanje minimalne plaće neće značiti i veći teret poslodavcima, budući da je istovremeno planirano i smanjenje doprinosa

Vlada FBiH pripremila fiskalni paket: Na reinvestiranje nema poreza!

Ginter Felinger (Gunhter Fehlinger), austrijski ekonomista i EU i NATO lobist, na Twitteru redovno daje duhovite i zanimljive opservacije na dešavanja u Evropi i svijetu, a česta tema njegovih razmatranja su i dešavanja na prostoru Bosne i Hercegovine i regiona.Felinger se osvrnuo i na nedavnu situaciju u našoj zemlji nakon što je predsjednik RS Milorad Dodik po ko za koji put pozvao na disoluciju BiH, te najavio ujedinjenje Srbije, Crne i Gore i RS.-	U slučaju rata moramo bombardirati Banju Luku i srušiti novu zgradu Vlade Milorada Dodik unutar dva sata nakon što započne svoj rat za otcjepljenje. To je jedini način da razgovaramo s Dodikom i spriječimo ga da započne svoj balkanski rat – smatra Felinger.

<blockquote class="twitter-tweet">In case of war, we must bomb 💣Banja Luka and take out the new Government building of <a href="https://twitter.com/MiloradDodik?ref_src=twsrc%5Etfw">@MiloradDodik</a> within 2 hours of him starting his war of secession. This is only way to talk to Dodik and stop him from starting his Balkan war<a href="https://twitter.com/BanjalukaCom?ref_src=twsrc%5Etfw">@BanjalukaCom</a>&mdash; Gunther Fehlinger (@GunterFehlinger) <a href="https://twitter.com/GunterFehlinger/status/1720435062393483343?ref_src=twsrc%5Etfw">November 3, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Ranije je Felinger pozvao NATO da ozbiljno upozori Milorada Dodika.- Ako Milorad Dodik započne rat za bosansko otcjepljenje, što Putin želi dobiti već ove zime, pozvat ću američku mornaricu da bombarduje vašu Zgradu Vlade u roku od nekoliko minuta. Ovo je lokacija mete. I molim američku mornaricu da djeluje brzo – poručio je Felinger.&nbsp;

<blockquote class="twitter-tweet">I call to warn <a href="https://twitter.com/MiloradDodik?ref_src=twsrc%5Etfw">@MiloradDodik</a> if you start the war for Bosnian secession Putin wants to have this winter 🥶 I will call <a href="https://twitter.com/USNavy?ref_src=twsrc%5Etfw">@USNavy</a> to bomb 💣 your Government building within minutes Here is location for target 🎯 <a href="https://t.co/cQHXHj0EFF">https://t.co/cQHXHj0EFF</a> And I pray 🙏 <a href="https://twitter.com/USNavy?ref_src=twsrc%5Etfw">@USNavy</a> will act swiftly! <a href="https://t.co/qZ1QB8NJPm">pic.twitter.com/qZ1QB8NJPm</a>&mdash; Gunther Fehlinger (@GunterFehlinger) <a href="https://twitter.com/GunterFehlinger/status/1720024930740236422?ref_src=twsrc%5Etfw">November 2, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

 Ako Milorad Dodik započne rat za bosansko otcjepljenje, pozvat ću američku vojsku 

Austrijski lobist zaprijetio Dodiku: Ako proglasiš otcjepljenje, pozvat ću NATO da te bombarduje 

U junu 2022. godine Sjedinjene Američke Države uvele su nove sankcije Miloradu Dodiku, a nakon predsjednika RS na američkoj crnoj listi našao se još cijeli niz političara iz RS, poput Željke Cvijanović, ali u konačnici i Dodikove djece Igora i Gorice. <h2>Sve im isključili</h2>Sankcijama Sjedinjenih Američkih Država uskoro se pridružila i Velika Britanija.Iako su pojedini neozbiljni analitičari tada procjenjivali da ove sankcije neće ozbiljnije naštetiti Dodiku, s obzirom na to da on ionako ne posjeduje imovinu u SAD, te da će čak one dodatno ojačati njegovu poziciju i vlast, rezultati sankcija iz dana u dan postaju vidljiviji.Tijela vlasti Republike Srpske ostala su bez internetske komunikacije jer su im pružatelji usluga otkazali postojeće ugovore za održavanje mrežnih stranica. Vlasti RS tvrde kako je to direktan rezultat američkih sankcija kojima su kažnjeni najviši entitetski dužnosnici. Premijer RS Radovan Višković se požalio kako su im pružatelji usluga sve isključili iako su im sve troškove platili unaprijed do 2025. godine. Ovaj je vid&nbsp;sankcija nazvao brutalnim.Osim gašenja interneta, RS već trpi mnogo teže sankcije na makroekonomskom planu. Kreditna sredstva nedostupna su, a entitet se zadužuje izdavanjem obveznica i po rekordno visokim kamatama, dok je budžet RS godinama u deficitu. Iz mjeseca u mjesec ovaj entitet ima problema s osiguravanjem sredstava za isplatu plaća državnim službenicima. <h2>Evropska sredstva</h2>Osim kreditnih sredstava, RS zaobilaze i projekti i sredstva Evropske unije, pa su tako, naprimjer, od infrastrukturnih projekata vrijednih 300 miliona eura, koliko EU ulaže ove godine u BiH, sva četiri na teritoriji Federacije.Sve ovo već uveliko ostavlja ozbiljne posljedice, kako na izabrane funkcionere u RS i pojedince povezane s njima tako i na finansijsku stabilnost cijelog entiteta. No, vraćanje kredita po astronomskim kamatama, nedostupnost sredstava iz EU fondova i otežano poslovanje firmama cijena je koju neće plaćati samo Dodik i njegovi saradnici nego svi građani RS, koji već postaju taoci i žrtve sulude politike predsjednika RS koja u konačnici neće polučiti drugi rezultat osim siromaštva i zaostajanja građana ovog entiteta.<h2>Zabrana poslovanja</h2>Osim što lica s crne liste&nbsp;ne mogu dobiti vize&nbsp;za putovanje u SAD, tamošnje ministarstvo finansija zabranilo je američkim firmama i pojedincima da posluju s ljudima pod sankcijama. Sada se pokazalo kako to ima direktan učinak i na način komunikacije tijela vlasti RS posredstvom interneta.

Duboke frakcijske podjele prijete razbijanju koalicije: Ko ruši trojku u Kantonu Sarajevo

Grad opasnog življenja: U Sarajevu eruptirao kriminal, a komesar se češlja

Raspala se trojka u Kantonu Sarajevo?

Dodiku nije jasno šta bošnjački narod ima s antifašizmom: Bošnjaci su neodvojivi dio ZAVNOBiH-a

Bošnjački sport prop'o

Političke stranke u BiH jučer, danas sutra (V DIO): SDS - Od ratnih zločinaca do marginalizacije

Novalić ratuje protiv svijeta i istjeruje pravdu: Mad Max Fadil

Posljednji popis bio 2013., podaci zabrinjavajući: Koliko Sarajevo uopće ima stanovnika

Političke stranke jučer, danas, sutra (III dio): SNSD - Evolucija od Klintona do Lukašenka

Chat Bot održao lekcije političarima u BiH: Dodik doprinio podjelama, Bakir podigao tenzije, Sebijine diplome kontroverzne

Bh. vlasti se nemaju čime hvaliti: Evropski test opet nismo položili

Iz Brisela opet elegantno “ne”!

Hajde, mangupe, proglasi nezavisnost

Vlada FBiH pripremila fiskalni paket: Na reinvestiranje nema poreza!

Austrijski lobist zaprijetio Dodiku: Ako proglasiš otcjepljenje, pozvat ću NATO da te bombarduje

Sankcije prema Dodiku i njegovim saradnicima itekako daju rezultate: Osim kredita i para, nema ni interneta

Duboke frakcijske podjele prijete razbijanju koalicije: Ko ruši trojku u Kantonu Sarajevo

Grad opasnog življenja: U Sarajevu eruptirao kriminal, a komesar se češlja

Raspala se trojka u Kantonu Sarajevo?

Dodiku nije jasno šta bošnjački narod ima s antifašizmom: Bošnjaci su neodvojivi dio ZAVNOBiH-a

Bošnjački sport prop'o

Političke stranke u BiH jučer, danas sutra (V DIO): SDS - Od ratnih zločinaca do marginalizacije

Novalić ratuje protiv svijeta i istjeruje pravdu: Mad Max Fadil

Posljednji popis bio 2013., podaci zabrinjavajući: Koliko Sarajevo uopće ima stanovnika

Političke stranke jučer, danas, sutra (III dio): SNSD - Evolucija od Klintona do Lukašenka

Chat Bot održao lekcije političarima u BiH: Dodik doprinio podjelama, Bakir podigao tenzije, Sebijine diplome kontroverzne

Bh. vlasti se nemaju čime hvaliti: Evropski test opet nismo položili

Iz Brisela opet elegantno “ne”!

Hajde, mangupe, proglasi nezavisnost

Vlada FBiH pripremila fiskalni paket: Na reinvestiranje nema poreza!

Austrijski lobist zaprijetio Dodiku: Ako proglasiš otcjepljenje, pozvat ću NATO da te bombarduje

Sankcije prema Dodiku i njegovim saradnicima itekako daju rezultate: Osim kredita i para, nema ni interneta