Na osnovu podataka, koje od privrednih subjekata u BiH prikuplja Vanjskotrgovinska komora BiH, štete izazvane trodnevnom blokadom teretnog saobraćaja na graničnim prijelazima prema Hrvatskoj iznose 21,4 miliona KM. Radi se o podacima prikupljenim do 14 sati. Odgovori na anketna pitanja VTK BiH i dalje pristižu, pa se očekuje da procijenjeni iznos bude mnogo veći.- Do sada, ukupno je odgovorilo 70 kompanija iz različitih sektora privrede, uključujući tekstilnu i kožarsku industriju, metalnu i elektroindustriju, drvnu industriju i proizvodnju namještaja, prehrambenu i hemijsku industriju, automobilski sektor, logistiku, špediciju, trgovinu, usluge i druge izvozno orijentisane djelatnosti. 32 kompanije nisu mogle precizirati finansijske iznose štete, ali najavljuju smanjenje broja radnika i do 30 posto ili zatvaranje proizvodnje ako kriza potraje. Iz jedne kompanije najavljeno je otpuštanje 130 radnika i zatvaranje firme.

Iz jedne kompanije najavljeno je otpuštanje 130 radnika i zatvaranje firme

Iz VTK BiH potvrdili za “Avaz”: Štete izazvane blokadama granica 21,4 miliona KM, firme najavljuju otkaze

Radi procjene šteta izazvanih blokadom granica prema EU, Vanjskotrgovinska Bosne i Hercegovine anketira privredne subjekte u našoj zemlji i za manje od 24 sata na anketu je odgovorila 61 kompanija.&nbsp;Prema informacijama iz VTK BiH, ukupni prijavljeni direktni finansijski gubici, u slučaju trajanja blokade duže od tri dana, iznose 16,75 miliona KM.- U slučaju trajanja blokade do sedam ili više dana, ukupno prijavljeni direktni finansijski gubici, koje su navele kompanije, bili bi 42,87 miliona KM. Na anketu su odgovorile kompanije iz različitih sektora privrede, uključujući tekstilnu i kožarsku industriju, metalnu i elektroindustriju, drvnu industriju i proizvodnju namještaja, prehrambenu industriju, hemijsku industriju, automobilski sektor, logistiku i špediciju, kao i druge izvozno orijentirane djelatnosti. Prikupljeni podaci ukazuju na negativan uticaj blokada na poslovanje privrednih subjekata, a posebno su oštećene kompanije koje su u potpunosti ili dominantno orijentirane na izvoz na tržište Evropske unije, naročito u okviru automobilske, tekstilne, metalne i drvne industrije, gdje kašnjenja u isporukama direktno aktiviraju ugovorne penale i dovode do prekida proizvodnih ciklusa. Značajan broj ispitanika, kao dodatne negativne posljedice za poslovanje, navodi gubitak kupaca, obračun penala zbog nepoštivanja ugovorenih rokova, raskid ili rizik od raskida dugoročnih ugovora, privremeno ili potpuno zaustavljanje proizvodnje, kao i moguća ili već najavljena otpuštanja radnika, u pojedinim slučajevima i do 30 posto zaposlenih – navode iz VTK BIH. Osim direktnih finansijskih gubitaka, kompanije posebno ističu dugoročne posljedice po reputaciju, stabilnost izvoza i investicionu sigurnost, što ukazuje da je stvarna ekonomska šteta znatno veća od trenutno mjerljivih iznosa.

Košarac se sastaje sa predstavnicima komorskog sistema u BiH u vezi sa problemom domaćih prijevoznika

- Imajući u vidu da značajan broj kompanija nije bio u mogućnosti precizno kvantifikovati štetu ili je naveo isključivo kvalitativne posljedice, te da popunjene ankete konstantno pristižu, može se opravdano zaključiti da je stvarna ukupna ekonomska šteta znatno veća od trenutno mjerljivih iznosa, te da bi obuhvat većeg broja privrednih subjekata dodatno značajno povećao iskazane gubitke – naglašavaju iz VTK BiH.

Prikupljeni podaci ukazuju na negativan uticaj blokada na poslovanje privrednih subjekata

Podaci stalno pristižu: Zbog blokada transporta na granicama do sada prijavljena šteta od blizu 17 miliona KM

Ekonomija BiH je u blokadi, izvoz i uvoz roba paraliziran, a štete izazvane opravdanom pobunom prijevoznika nadležne institucije ni za prethodna dva dana ne mogu da izračunaju.Zna se samo toliko da će biti višemilionske, ali i da duge kolone kamiona na granici s Hrvatskom najavljuju moguće nestašice proizvoda koji nam stižu na točkovima, iz uvoza.Stoje i isporuke bh. proizvoda za strateški važno evropsko tržište, na koje odlazi ubjedljivo najveći dio našeg izvoza, pa finansijske posljedice kašnjenja u isporukama i mogućih gubitaka poslova, ako blokade potraju, niko u državi ne može izračunati.Dok se prijevoznici pripremaju za duži boravak na granicama, zvaničnici ove zemlje se gotovo i ne oglašavaju. Oni koji istupe u javnosti čine to samo da bi stvorili privid da nešto pokušavaju.Nema vanrednih sjednica Vijeća ministara BiH, PSBiH, entitetskih vlada, nema inicijativa prema Briselu ili državama regiona. Njihove glave su u pijesku najmanje godinu otkako vlasnici kompanija i profesionalni vozači, koji na svojim plećima i karoserijama nose gotovo 94 posto ukupnog prometa roba u BiH, upozoravaju na neravnopravan položaj u zemljama EU.Sve je u skladu s već izrečenom konstatacijom jednog od zvaničnika, da će se problemi prijevoznika iz BiH riješiti čim ova zemlja postane članica EU. Čekajući domaće vlasti da nas dovedu do tog cilja u Evropu će, na točkovima, pa i pješice, prije ući i vozači, i kamioni, i većina stanovnika ove nesretne zemlje.Članovi skupštine Logistike BiH traže zajedničko djelovanje Ministarstava transporta, sigurnosti i vanjskih poslova, te kompletnog Vijeća ministara BiH. Od Edina Forte, Ivice Bošnjaka, Elmedina Konakovića, Borjane Krišto i ostalih očekuju da ne prebacuju odgovornost i ne kupuju vrijeme. Međutim, prijevoznika nema na dnevnom redu Vijeća ministara na čelu s Krišto, na prijemu za diplomate nije ih spomenuo ni Konaković, koji se s neuporedivo više žara bavi sporom BH Telecoma i TV Hayat, dok Forto nudi inicijative kako doći do rješenja, ali ih umjesto u Brisel šalje potpredsjedniku Vlade Hrvatske?!Dok vladajuća garnitura ponovo demonstrira dezorijentiranost, nesposobnost i snishodljivost, a opozicija pokušava u mutnom uloviti nove poene, građani s pravom moraju biti zabrinuti zbog posljedica.&nbsp; &nbsp;&nbsp;

Prijevoznika nema na dnevnom redu Vijeća ministara, nije ih spomenuo ni Konaković, dok Forto nudi inicijative

Glave su u pijesku

Salkan Delić iz Srebrenika je idejni autor prepiske Kur'ana po tedžvidu na Brajevom pismu, kojom će omogućiti da Kur'an ispravno, na arapskom jeziku, uče i slijepe i slabovidne osobe. Projekt započet u martu trenutno privodi kraju uz pomoć imama iz Tuzle i Srebrenika, ostavljajući trajno dobro generacijama.Salkan je, inače, rođen slijep, ali je završna godina Islamskog pedagoškog fakulteta, budući je hafiz, bez problema koristi laptop i mobitel, vozi bicikl, pa čak igra i nogomet. - Allah, dž.š., odredio je da tako bude, da moj nedostatak budu oči. Ako je Gospodar tako odredio, onda tu nema ljutnje, nema “ne mogu, neću, ne može se ovo ili ono”. Oduzeo mi je vid, ali mi je podario brojne druge blagodati, pa mogu da osjetim šta god je u mojoj blizini. Oštrije čujem, brže pamtim... Sve što je iskušenje, to treba prihvatiti i znati se nositi s tim jer Allah zaista oduzima da bi dao - kazao je Salkan za AA.

Salkan Delić iz Srebrenika je idejni autor prepiske Kur'ana po tedžvidu na Brajevom pismu

Salkan Delić: Kur’an na Brajevom pismu

Drugog dana blokade transporta roba na graničnim prijelazima između BiH i Hrvatske, plenum konzorcijuma Logistika Bosne i Hercegovine još jedanput upozorava da je pravo na rad osnovno ljudsko pravo, te da profesionalni vozači iz BiH nisu turisti, ilegalni migranti ili sigurnosna prijetnja, već radnici s ugovorima, licencama i profesionalnim odgovornostima, koji poštuju propise i čine kičmu lanaca snabdijevanja BiH i regiona.&nbsp;Od institucija BiH se zahtjeva da u koordinaciji s državama Zapadnog Balkana, bez odlaganja nastave zajedničko institucionalno djelovanje prema Evropskoj komisiji, državama članicama EU i nadležnim tijelima EU sa jasnim i jedinim ciljem - nedvosmisleno priznanje prava na rad profesionalnih vozača iz Bosne i Hercegovine na tržištu Evropske unije.- Posebno zahtijevamo zajedničko i odgovorno djelovanje Ministarstva komunikacija i transporta BiH, Ministarstva sigurnosti BiH, Ministarstva vanjskih poslova BiH, Vijeća ministara BiH, bez prebacivanja nadležnosti i bez daljeg kupovanja vremena. Termini „zabrinutost“ i „praćenje situacije“ više nisu prihvatljivi. Tražimo jasan odgovor: Da, imate pravo na rad ili Ne – nemate pravo na rad – saopćeno je iz Konzorcijuma.Uz osnovni, plenum konzorcijuma Logistika BiH podsjetio je i na dodatnih 16 zahtjeva, koji nisu ispunjeni. Insistiraju na rasterećenju poslovanja cestovnih prijevoznika i od Vlada FBiH i RS traži provedbu mjera koje su već bile predmet dogovora, najava ili prihvaćenih principa. Prijevoznici traže popust od najmanje 50 posto na putarine, povrat dijela akciza na gorivo, jedinstven i usklađen rad inspekcija na cijeloj teritoriji BiH, koordinaciju svih inspekcija na granicama, kraća zadržavanja vozila na granicama, ukidanje ili drastično smanjenje parafiskalnih nameta, ograničenje cijene registracije poluprikolica, ukidanje monopola, na edukaciju i izdavanje certifikata i drugih tehničkih potvrda, usklađivanje cijena tehničkih i pratećih usluga, ubrzanu implementaciju pravila za smanjenja kašnjenja Uprave za indirektno oporezivanje, jedinstvenu primjenu carinskih procedura, mogućnost fleksibilnog operativnog rada, usklađivanje propisa za početak rada vozača sa 18 godina, te druge izmjene zakonskih okvira, kao i formalno priznanje drumskog transporta kao izvozne usluge sa svim fiskalnim i poreskim efektima. - Plenum konstatuje da protesti domaćih prevoznika nisu zvanično evidentirani prema Evropskoj komisiji, niti je izvršena institucionalna komunikacija prema državama članicama EU iz kojih su profesionalni vozači deportovani. Plenum se ovim dokumentom formalno potvrđuje kao jedinstvena pregovaračka platforma sektora, sastavljena od 45 regionalnih i sektorskih koordinatora, koji imaju puni mandat da vode institucionalni i regionalni dijalog, komuniciraju s institucijama BiH, regiona i EU, prate realizaciju obećanih mjera, dokumentuju neispunjavanje obaveza, predlažu dalje protestne i operativne korake. Plenum od dana donošenja ove odluke očekuje ispunjenje svih obećanja datih u posljednjih pet mjeseci, jasne rokove, odgovorna imena, mjerljive rezultate. Nove najave bez provedbe više se ne prihvataju. Protest traje do potpunog ispunjenja zahtjeva – navode iz konzorcijuma Logistika BiH.

Uz osnovni, plenum konzorcijuma Logistika BiH podsjetio je i na dodatnih 16 zahtjeva, koji nisu ispunjeni

Konzorcijum Logistika BiH: "Zabrinutost" više nije prihvatjiva, očekujemo ispunjenje svih obećanja datih u posljednjih pet mjeseci

Blokade transporta roba na graničnim prijelazima između BiH i Hrvatske ulaze u drugi dan, a još uvijek nema informacija o mogućim razgovorima ili rješenju problema bh. prijevoznika.&nbsp;Predsjednik Udruženja međunarodnih cestovnih prijevoznika pri Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine, Žarko Brković kazao nam je da prijevoznici ostaju istrajni u svojim zahtjevima da se regulira njihov boravak na prostoru EU i otkloni diskriminacija zbog koje im je onemogućen rad.- Organizovali smo dežurstva. Moja firma je sinoć u Bosanskom Brodu bila dežurna. Mijenjamo se, imamo smjene. Imamo dobru saradnju sa policijom, Granične policije, pa i carine. Bilo je drugačijih informacija, ali ništa ne izlazi, sve je blokirano. Ne povlačimo se i ostajemo do konačnog rješenja problema, jer i ranije smo imali podršku naših vlasti a ništa od toga nije bilo. Juče smo imali informaciju da se nešto u Briselu radi na tome, ali to će potrajati i mi ostajemo u protestima do daljnjeg - kaže Brković za "Avaz".

Mijenjamo se, imamo smjene. Imamo dobru saradnju sa policijom, Granične policije, pa i carine, kaže Brković

Žarko Brković za "Avaz": Organizovali smo dežurstva, sve je blokirano

Polaganjem cvijeća ispred spomen obilježja na gradskom mostu i bacanjem ruža u Drinu obilježena je godišnjica prvog oslobođenja Goražda i Dan sjećanja na žrtve zločina u Drugom svjetskom ratu. Krajem 1941. i početkom 1942. godine na prostoru Gornjeg Podrinja ubijeno je više od 8.000 civila. Ulaskom u grad 26. januara 1942. godine partizanske jedinice su prekinule četnički pokolj nad muslimanskim stanovništvom.- Ovo je prilika da se sjetimo svih partizanskih boraca, koji su učestvovali u oslobađanju Goražda i da im kažemo – veliko hvala – kazao je gradonačelnik Goražda, Ernest Imamović, koji je poručio da je, uprkos svim strahotama koje je prošao kroz svoju historiju, Goražde ostalo otvoren grad, grad prijateljstva, vrijednih i poduzetnih ljudi.Mirsad Rašidović iz UABNOR-a Goražde podsjetio je na dane kada je Prva proleterska brigada, s ostalim jedinicama, slomila otpor četničkih jedinica i ušla u Goražde. - Time je prekinuto brutalno masakriranje stanovništva od strane Dražinih četnika. Ovaj dan i patnje kroz koje je prolazilo stanovništvo Goražda ne smijemo zaboraviti – naglasio je Rašidović.Obilježavanju Dana prvog oslobođenja Goražda prisustvovali su predstavnici udruženja antifašista iz cijele BIH. Skupu na mostu Alije Izetbegovića u centru Goražda prisustvovao je i Mehmed Pargan, izaslanik člana Predsjedništva BIH, Denisa Bećirovića. U programu su učestvovali članovi Amaterske pozorišne scene Centra za kulturu Goražde i Pop-rock škole, te Osnovne muzičke škole „Avdo Smailović“ iz Goražda.

Krajem 1941. i početkom 1942. godine na prostoru Gornjeg Podrinja ubijeno je više od 8.000 civila

Obilježen Dan oslobođenja Goražda: 26. januara 1942. partizani prekinuli četnički pokolj nad muslimanskim stanovništvom

Trgovinski rat na globalnom planu pojačava pritisak na bh. ekonomiju. Efekti visoke carinske stope od 30 posto, koje su SAD uvele za robe iz BiH, već ostavljaju posljedice, a čeka se i rasplet pregovora o trgovinskom sporazumu SAD i EU. Podsjetimo, carine od 30 posto, koje je američki predsjednik Donald Tramp (Trump) prvobitno najavio za proizvode iz EU, dogovorom iz jula smanjene su na 15 posto, ali je Evropski parlament zbog Grenlanda prije nekoliko dana odgodio ratifikaciju sporazuma. Tržište EU je najvažnije za kompanije iz BiH.<h2>Značajan partner</h2>Na posljedice američkih carina za proizvode iz BiH prva upozorenja su stigla iz BPK Goražde, kantona s jakom namjenskom i prerađivačkom industrijom usmjerenom ka izvozu.- SAD su bile drugi, treći kupac naših roba i za nas vrlo značajan partner. Imali smo ozbiljnih posljedica kod nekih privrednih društava, jer robe postaju skuplje i nekonkurentne. Dio naših proizvoda se plasira u „Igman“ iz Konjica, BNT Travnik ili se izvozi u Srbiju i druge zemlje koje su također pogođene američkim carinama, pa je obim izvoza smanjen. Treći segment, gdje smo osjetili da smo oštećeni, jeste što dio kompanija, koje imaju svoje matice u Njemačkoj, usmjeravaju izvoz preko firmi van BiH. Nasreću, s obzirom na kvalitet i dugotrajnost proizvoda, pronalaze se novi kupci, pa ponovo raste obim prodaje – kazao nam je predsjednik Privredne komore BPK Goražde Dževad Terović. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

Ukupan obim trgovine sa SAD je u padu, odgovorili su iz Vanjskotrgovinske komore BiH na upit “Avaza”.<h2>Municija i oružje</h2>- Godišnji izvoz iz BiH prema SAD iznosi 215,2 miliona KM, što predstavlja smanjenje od 102 miliona KM ili 8 posto u odnosu na prethodnu godinu. Istovremeno, uvoz iz SAD je vrijedan 87,6 miliona KM, što je pad od gotovo 19,5 miliona KM ili čak 54 posto. Vrijednosno, najznačajniji pad izvoza bilježi namjenska industrija - municija i oružje, čiji je izvoz smanjen za više od 31 milion KM ili 28%. Eksplozivi su doživjeli drastičan pad od gotovo 13 miliona KM, odnosno 83 posto, izvoz elektroindustrije pao je za 3,6 miliona KM ili 32 posto, dok je izvoz namještaja i posteljine smanjen za više od dva miliona KM, odnosno 25 posto – kazali su nam u VTK-u BiH.Istovremeno, razmjena s EU, kao ključnim partnerom BiH, ostaje stabilna, ali se situacija pomno i sa zabrinutošću prati.

<h2>Jašarspahić: Nismo na vrijeme tražili izuzeće</h2>Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH, kaže za „Avaz“ da automobilska, metalna, elektro i drvna industrija, najviše izvoze na prostor EU.- I ako taj početni igrač u globalnom lancu ima direktne ugovore s tržištem SAD i ako zbog ovih carina budu imali problema s realizacijom ili čak gubitkom ugovora, tek tada ćemo imati pravu sliku koliko američke carine utječu na privredu BiH koja izvozi u EU. Nadležna ministarstva trebaju pratiti da nam se ne desi situacija kao u prošlom Trampovom mandatu, kad je Evropa, zbog trgovinskog rata Amerike i Kine, uvela ograničenja na uvoz određenih vrsta roba, a mi nismo na vrijeme zatražili izuzeće – kaže Jašarspahić.

<h2>BiH je duboko integrisana u lance vrijednosti EU</h2>Izvršni direktor Vijeća stranih investitora BiH Nedim Makarević kaže da direktne carine SAD prema BiH imaju ograničen efekt, jer je izvoz relativno mali, ali svaka firma koja izvozi u SAD osjeti povećane troškove i manju konkurentnost. Makarević kaže da indirektni udar kroz EU postaje ključni problem.- BiH je duboko integrisana u lance vrijednosti EU, posebno s Njemačkom, Italijom, Austrijom i Slovenijom, a tu se već dešava pad narudžbi. Najpogođeniji sektori su metalna industrija, automobilske komponente, kablovi, dijelovi, namjenska industrija vezana za EU lance. Već postoje signali usporavanja i “čekanja” novih ugovora. Kompanije iz EU pokušavaju prebaciti dio carinskog troška, traže niže cijene, fleksibilnije rokove, veće količine uz iste cijene, a bh. izvoznici gube maržu čak i kad količine ostaju iste. Najopasnija posljedica je odgađanje investicija, zamrzavanje greenfield projekata, te čekanje “šta će biti s trgovinskim ratovima” – ističe Makarević.EU traži kraće lance snabdijevanja, stabilne dobavljače i niže logističke rizike, u čemu Makarević vidi stratešku šansu bh. ekonomije, ali samo ako se uporedo i hitno ubrza izdavanje potrebnih dozvola i osiguraju garancije pravne sigurnosti.

SAD su bile drugi, treći kupac naših roba i za nas vrlo značajan partner, kaže Terović l Godišnji izvoz iz BiH prema SAD iznosi 215,2 miliona KM

Trgovinski ratovi pritišću bh. ekonomiju: Izvoz BiH u SAD pao za 102 miliona KM

U sjedištu NATO-a smo zaista prihvaćeni veoma dobro i oni imaju veoma visoko mišljenje, jer vide da se trudimo, radimo i da imamo rezultate na terenu, izjavio je za “Dnevni avaz” zamjenik ministra sigurnosti BiH Ivica Bošnjak nakon posjete Briselu i susreta sa zvaničnicima NATO-a. On je, između ostalog, razgovarao i s Pjersom Kazaleom (Piers Cazalet), pomoćnikom zamjenika generalnog sekretara NATO-a, gdje je naglasio da BiH ostaje jasno i nedvosmisleno opredijeljena za euroatlantske integracije, kao strateški okvir za dugoročnu stabilnost, demokratski razvoj i jačanje ukupne sigurnosti države.<h2>Posebno potrebno </h2>- Interesiralo ga je, naravno, naše djelovanje u BiH i usaglasili smo mnogo stvari. Već naredni mjesec će se operativna, niža razina sastati i dalje konkretizirati određene stvari u vezi s programima NATO-a, posebno programa jačanja otpornosti društva i zaštite kritične infrastrukture. Dakle, NATO u narednom periodu planira ulagati značajna sredstva i angažirati eksperte da nas na neki način pojača, upravo u segmentima u kojima nam je to posebno potrebno – zaštita kritične infrastrukture, cyber kriminal, antidron zaštita, borba protiv terorizma i finansiranja terorističkih organizacija. To je neki spektar na koji ćemo se fokusirati u narednom periodu, da nam pruže potporu, i finansijsku, i stručnu – kazao je Bošnjak za “Avaz”. &nbsp;Zbog toga, naglašava, saradnja s NATO-om za BiH nije samo politički cilj, već i operativni proces koji doprinosi reformama, jačanju institucija i izgradnji otpornosti društva.- Oni itekako učestvuju i u izradi određenih zakona i podzakonskih akata. Njihovi stručnjaci pomažu našim radnim skupinama da to uskladimo s evropskim standardima – dodaje Bošnjak.<h2>Važna uloga </h2>Bošnjak je razgovarao i s članovima Političkog odbora NATO-a, što je prvi put da rukovodstvo Ministarstva sigurnosti BiH razgovara u ovom formatu s tijelom koje ima iznimno važnu ulogu u oblikovanju političkih i sigurnosnih smjernica Saveza.&nbsp;- To je prvi put da jedna zemlja partner dobije takvu mogućnost i ja sam imao izlaganje od nekih pola sata. Članovi Odbora, predstavnici članica NATO-a, postavljali su pitanja u vezi s nekim temama u BiH, migracijama i tako dalje. Mi ulažemo maksimum truda i napora, ali naš put ka NATO-u je politička odluka koju je potrebno usaglasiti.<h2>“Vide da se trudimo”</h2>- Veoma je bitno da su oni shvatili da smo mi pouzdan partner i da imaju povjerenja u nas. Kažu da vide da se trudimo, da ima napretka, ali da trebamo uložiti više napora i da će i oni u narednom periodu osigurati i više materijalno-tehničkih i finansijskih sredstava, ali i stručne podrške – rekao je Ivica Bošnjak, zamjenik ministra sigurnosti BiH.

NATO u narednom periodu planira ulagati značajna sredstva i angažirati eksperte da nas na neki način pojača

Ivica Bošnjak, zamjenik ministra sigurnosti BiH, za "Avaz": NATO u BiH ima pouzdanog partnera

Prijevoznici iz BiH, Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije za danas su najavili izlazak na granice s EU, te blokade transporta roba u oba pravca. Kako je za “Avaz” potvrđeno iz Konzorcijuma Logistika BiH, prema graničnim prijelazima sa susjednom Hrvatskom kreće približno 5.000 vozila, dok bi u koordiniranim protestima u podne trebalo sudjelovati gotovo 75.000 kamiona iz četiri države.<h2>Putnički saobraćaj </h2>Ranije je najavljeno da će uvoz i izvoz roba biti onemogućen zaustavljanjem kamiona na cestama, stotinjak metara od graničnih prijelaza. Nesmetan prolaz bit će omogućen za putnički saobraćaj, hitne slučajeve, vojne i transporte lijekova, te prijevoz žive stoke. Protesti se organiziraju nakon višemjesečnih apela da se u razgovorima s predstavnicima Evropske komisije zaustavi diskriminacija profesionalnih vozača kroz primjenu pravila po kojem na prostoru EU mogu boraviti samo 90 dana u periodu od pola godine. Iz prijevozničkih kompanija ističu kako nisu u mogućnosti ispoštovati ovo pravilo, da je u proteklih godinu dana 100 vozača zaustavljeno, kažnjeno i prisilno udaljeno iz EU, te da s primjenom elektronskog sistema kontrola ulaska i izlaska iz EU situacija postaje nepodnošljiva. Odnos EU i nemoć domaćih institucija prijete novim valom odlaska vozača i kolapsom domaće transportne industrije. &nbsp;<h2>Skuplji transport</h2>- Bosanskohercegovački prevoznici vode bitku za suverenitet ekonomije i krvotok privrede. Ovo nije borba isključivo drumskih prevoznika, već zajednička borba cijelog privrednog sistema. Drumski transport predstavlja osnovu funkcionisanja ulaznih i izlaznih lanaca snabdijevanja BiH i regiona. Eliminacija ili ozbiljno ograničavanje rada domaćih drumskih prevoznika automatski znači prekide u isporukama, gubitak ugovora, kašnjenja u proizvodnji, rast cijena i nestabilnost tržišta. Gubitkom domaćih prevoznika gubimo kontrolu nad sopstvenim lancima snabdijevanja. Ako danas dozvolimo da se uruše sopstveni lanci snabdijevanja, sutra ćemo plaćati skuplji transport, gubiti tržišta i zavisiti od drugih – kazao nam je koordinator Logistike BiH, Velibor Peulić.

<h2>Posljedice za privredu i izvoz</h2>Iz Vanjskotrgovinske komore BIH su upozorili da bi blokada granica mogla izazvati ozbiljne posljedice za domaću privredu i izvoz. Predsjednik VTK BiH Ahmet Egrlić, na sastanku s poslodavcima u Sarajevu, poručio je da Komora podržava zahtjeve domaćih prijevoznika, ali ne i radikalne mjere koje ugrožavaju protok roba. On je kazao da su pojedine kompanije iz EU već izrazile zabrinutost zbog najavljenih blokada, pitajući se da li je BiH pouzdana destinacija za dobavljače, te da čak 73 odsto ukupnog izvoza BiH ide na tržište EU.Ovo nije borba isključivo drumskih prevoznika, već zajednička borba cijelog privrednog sistema.

Prijevoznici iz BiH, Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije za danas su najavili izlazak na granice s EU, te blokade transporta roba u oba pravca

Koordinirane blokade u četiri države: 5.000 kamiona ide na granicu BiH

Prijevoznici iz BiH, s kolegama iz regiona, danas izlaze na granice s Evropskom unijom, najavljujući blokadu uvoza i izvoza. Bit će to možda i posljednji pokušaj da domaću transportnu industriju sačuvaju od kolapsa, na što već duže vrijeme upozoravaju. Njihovi dosadašnji apeli da ih država zaštiti, da se zaustave diskriminacija, privođenja, kazne i protjerivanja, nisu naišli na adekvatan odgovor, te najavljuju da će, ako sve ostane kao do sada, hiljade profesionalnih vozača krenuti ka zapadu. Tamo gdje su otišli mnogi prije njih, registrirali svoje firme i pronašli neuporedivo bolje uvjete za rad. Ne može se reći da ih nije bilo, ali pokušaji bh. vlasti da Brisel promijeni pravilo 90/180 nisu bili dovoljni i pokazali su samo nemoć bh. institucija.Nemoć aktuelnih vlasti vidljivija je na domaćem terenu, na primjeru BHRT-a vjerovatno i najupečatljivija. Uprkos više nego zabrinjavajućim informacijama iz ove medijske kuće i izjavama da su svjesni njenog značaja, nadležni ministri i njihovi kabineti ne uspijevaju pronaći način da se izbjegne gašenje BHRT-a. Dok se dugovi gomilaju, više od 60 posto uposlenih živi od 1.000 maraka mjesečno, dok jednom od simbola ove države prijeti višemjesečna blokada računa i definitivan krah, bh. zvaničnici čekaju reakciju visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt).Dok su lideri stranaka aktuelne većina sa sjedištem u Sarajevu, pa i onih opozicionih, zaokupljeni oktobarskim izborima, budžetima, kreditima i sumnjivim investicijama, ali i međusobnim podmetanjima, novi hladan tuš stiže od Milorada Dodika. Uprkos brojnim posjetama bh. zvaničnika Vašingtonu i Njujorku, Dodik je za godinu, iz izolacije i pozicije osuđenika, prešao put od američke crne liste do političara koji će se pridružiti uglednim zvanicama na ovogodišnjem Molitvenom doručku u Vašingtonu. Domaćini će biti predstavnici Kongresa SAD, a očekuje se i prisustvo američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump). Ako se ova informacija pokaže tačnom, bez obzira šta o ovoj kontroverznoj pojavi na političkoj sceni mislili, bit će to simbolična Dodikova pobjeda. Onima koji su se izrugivali njegovom kačketu, performansima i lobiranjima, s dobrim povodom i s pravom može … pokazati “šipak”.&nbsp;

Nemoć aktuelnih vlasti vidljivija je na domaćem terenu, na primjeru BHRT-a

Nemoć i porazi

Dok države vođene znanjem i posvećene razvoju u značajnoj mjeri podstiču investicije svojih građana iz inostranstva, projekti privlačenja investicija iz dijaspore u BiH su fragmentirani, kratkoročni i nedovoljni, a prepreke takvim ulaganjima brojne.<h2>Norveška i Australija</h2>Većina ekonomskih analitičara smatra da bi socijalni mir teško bio sačuvan bez milijardi maraka, koje bh. dijaspora godišnje šalje u domovinu, ali investicije u ekonomiju još su rijetke. O pozitivnim primjerima i preprekama za ulaganja u ekonomiju BiH za “Avaz” govore uspješni Bosanci iz Austrije, Norveške i Australije. &nbsp;&nbsp;Predsjednik Vijeća bosanske zajednice u Novom Južnom Velsu u Australiji Safet Alispahić naglašava da je ekonomski potencijal dijaspore ogroman, te da bi se njene investicije mogle privući donošenjem potrebnih zakona, po uzoru na Sjevernu Irsku i Indiju.

- U dijaspori danas živi više stanovnika nego u BiH. Na osnovu naših istraživanja i komunikacije s ljudima iz Australije i drugih zemalja, realno bi bilo očekivati najmanje 100.000 ljudi spremnih da ulože u BiH. Međutim, mi nemamo zakone, a ovi što su usvojeni od rata do danas su naopaki. To je za izbjeglice, to je za sadaku, to narod neće – kaže Alispahić.Ističe da ozbiljnijih investicija iz dijaspore neće biti bez zakona o dijaspori na državnom nivou.<h2>Potroše milijarde</h2>- Planiramo uputiti dopis svim strankama, da potpišu izjavu da neće praviti nijednu koaliciju na državnom nivou bez Ministarstva dijaspore, bez obzira ko pobijedi u oktobru. Dijaspori to ne treba, već državi BiH. Dijaspora u BiH godišnje pošalje i potroši 5-6 milijardi KM, u posljednjih 25 godina minimalno 100 milijardi i zamislite da je to sistematski kanalisano da pokrenemo proizvodnju, jer sve što se jede u BiH se uvozi.Međutim, ljudi neće da ulažu naslijepo. Sigurnosna situacija u BiH je veoma loša, birokratija glomazna, korupcija, kriminal … to su najveći problemi. Kad bi država imala sluha, napravila bi program šta joj je najpotrebnije i finansijski podstakla investicije – objasnio je Alispahić.<h2>Iz Austrije se vratilo 40 porodica</h2>Bh. zajednica u Austriji čvrsto je vezana za domovinu. Naši poduzetnici su spremni za jačanje veza, zajedničke projekte i otvaranje novih perspektiva na oba tržišta. Jedan broj poduzetnika se već vratio i mnogi danas posluju u obje zemlje, često vođeni željom da pomognu domovini i doprinesu boljem poslovnom ambijentu.

- U septembru prošle godine iz Austrije se u BiH vratilo 40 porodica. To pokazuje snažnu emotivnu i društvenu vezu s BiH. Ne treba to automatski vezivati za otvaranje biznisa, ali je dobra osnova za buduće projekte – kaže Hurem Avdić, vlasnik agencije “ViennaLink” iz Beča, koja nastoji povezati bh. dijasporu i poslovnu zajednicu u BiH i Austriji.<h2>Porez na dobit</h2>Najveći problem onih koji žele pokrenuti posao su spora i komplicirana administracija pri osnivanju firmi i dobijanje dozvola.Predsjednik Norveško-bosanske privredne komore Ahmed Lindov upozorava da ne postoji sistemski, jedinstven pristup, već su projekti podrške investicijama iz dijaspore fragmentirani između općina, entiteta i države.

- Porez na dobit u BiH je 10 posto i daleko je niži od svih zemalja EU, što BiH čini interesantnom za investicije. Na taj način država daje podršku svima koji planiraju ulaganje u BiH. To je jedan od razloga zašto je naša dijaspora osnovala kompaniju NOR/BiH Invest AS, čija prva investicija je u fazi realizacije na području općine Ključ. Za povratak ljudi u BiH ključno je da se promijeni retorika ljudi na vlasti, jer dok god narod sluša fašističke izjave od pojedinaca u državnom vrhu, on će odlaziti iz domovine – ističe Lindov.&nbsp;

Realno bi bilo očekivati najmanje 100.000 ljudi spremnih da ulože u BiH

Šta su najveće prepreke investicijama: Zarobljeni kapital dijaspore

Nakon Zastupničkog, budžet FBiH usvojio je i Dom naroda Parlamenta FBiH, a podršku je dobio i amandman zastupnika Admira Čavalića kojim su sredstva za Fond solidarnosti za liječenje teško oboljelih pacijenata s predloženih 80 uvećana na 100 miliona KM.&nbsp;Pacijenti i udruženja, okupljeni u projektu “Glasaj za život”, djelimično su zadovoljni, kaže Sead Sefić predsjednik Udruženja oboljelih od raka prostate u FBiH i voditelj projekta “Glasaj za život”.- To je rezultat našeg pritiska i upoznavanja javnosti s problemima liječenja najtežih bolesnika, nisu to samo onkološki pacijenti, već i ostali pacijenti s teškim i rijetkim oboljenjima. Djelimično smo zadovoljni, jer je Vlada FBiH bila dužna iz budžeta izdvojiti veća sredstva. Po zakonu, 10,2 posto, vezano za prikupljanje sredstava po osnovu doprinosa i to je negdje oko 250 miliona. Ona se zaštitila lex specialis jednim zakonom, tako da nije odgovorna i jednostavno ne ispunjava zakonske obaveze. Ako nema dovoljno sredstava, a moguće je da ih nema za sve socijalne programe, treba iznaći nove načine. Mi smo predlagali nove modele finansiranja, gdje bi zdravstveni sistem bio u potpunosti pokriven – dodaje Sefić za "Avaz".S 1.200 pacijenata na listi čekanja, neizvjesno je hoće li planiranih 100 miliona KM biti dovoljno za liječenje teško oboljelih, ali ohrabruju odluke kojima su brigu o pacijentima s prostora ovih kantona preuzeli Sarajevski i BPK Goražde.&nbsp;

Nedovoljna izdvajanja za Fond solidarnosti: Pacijenti s najtežim oboljenjima i dalje na listama čekanja

Ova dva kantona Sefić izdvaja kao pozitivne primjere, slične najave stigle su i iz ZDK, dok drugi kantoni viškove iz budžeta svojih Zavoda zdravstvenog osiguranja ne usmjeravaju na ovakav način. Pacijenti su ohrabreni i činjenicom da je Ministarstvo zdravstva FBiH, prvi put nakon 2019. godine, sačinilo revidiranu listu lijekova.- S ovim budžetom koji je povećan na 100 miliona, to je pozitivan signal da mi više ne bismo trebali biti crna rupa u Evropi, da se liječimo zastarjelim lijekovima koji su prevaziđeni, jer postoje novi lijekovi i nove mogućnosti liječenja koji daju dobre rezultate. Mi ih nismo imali i sada bi trebali biti dostupni, ali sad idemo u drugu zamku. Zavod zdravstvenog osiguranja tenderski mora ugovoriti i takve lijekove. Sad slijedi borba da, bez obzira što su se nalaze na listi, inovativni lijekovi budu ugovoreni i dostupni. Na papiru može pisati šta hoćete, ali ako ih nema u apoteci Kliničkog centra i ostalih bolnica, to je onda problem – naglašava Sefić za "Avaz".&nbsp;

Na papiru može pisati šta hoćete, ali ako ih nema u apoteci Kliničkog centra i ostalih bolnica, to je onda problem, naglašava Sefić

Voditelj projekta Sead Sefić o povećanju sredstava za Fond solidarnosti: Djelimično smo zadovoljni

BiH se ponovo suočava s epizodama ekstremnih zagađenja zraka. Prema trenutnim podacima s mjernih stanica u bh. gradovima, zrak u Banjoj Luci i Visokom je opasan po zdravlje stanovništva, dok je u Sarajevu, Tuzli, Travniku, Ilijašu, Vogošći i Kaknju vrlo nezdrav i može izazvati negativne posljedice po respiratorne organe građana.&nbsp;Stanovnici Sarajeva, Visokog, Kaknja, ilijaša, Vogošće i Travnika jučer su udisali opasan zrak, s posljedicama po cjelokupno stanovništvo, te upozorenje rizičnim grupama da ne napuštaju zatvorene prostore. Ovim problemom u jednom od posljednjih izvještaja bavila se i Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (GI-TOC).U izvještaju se navodi da se Bosna i Hercegovina ponovo suočava s epizodama ekstremnih zagađenja zraka koje izazivaju zabrinutost javnosti i zdravstvenih stručnjaka, dok je Sarajevo nekoliko dana bilo grad s najzagađenijim zrakom na svijetu, s vrijednostima koje ulaze u kategoriju ozbiljno opasnih po zdravlje. Koncentracije PM2.5 čestica u Kantonu Sarajevo, ali i u drugim gradovima poput Visokog, Prijedora i Broda, višestruko su prelazile limite Svjetske zdravstvene organizacije. Građani su ponovo primorani živjeti pod gustim slojem smoga, uz rastući strah od dugoročnih posljedica po zdravlje.<h2>Obrazac koji se ponavlja iz godine u godinu</h2>Autorica izvještaja Anesa Agović, viši analitičar Globalne inicijative, navodi da ovakvi podaci ne predstavljaju izoliran incident, već potvrđuju hronični obrazac koji se ponavlja iz godine u godinu. Sarajevo je geografski smješteno u kotlini, koja tokom zimskih mjeseci stvara temperaturne inverzije, zarobljavajući hladan i zagađen zrak pri tlu. Ovaj klimatski fenomen, udružen s intenzivnom upotrebom jeftinijih čvrstih goriva u domaćinstvima, starim voznim parkom i nedovoljnom kontrolom industrijskih postrojenja, stvara uvjete u kojima se štetne čestice zadržavaju danima, pa čak i sedmicama. - Fenomen zagađenja zraka u BiH ne može se razumjeti isključivo kao meteorološko ili zdravstveno pitanje. On je, prema najnovijim saznanjima Globalne inicijative, duboko povezan sa širim strukturama ekološkog kriminala na Zapadnom Balkanu – kaže Agović za “Avaz”.<h2>Nedovoljan nadzor</h2>GI-TOC je objavila prvi regionalni dokument koji sistemski istražuje ekološki kriminal u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji. Izvještaj analizira tipologiju ekoloških krivičnih djela, identifikuje izazove s kojim se zemlje suočavaju, te nudi niz preporuka za unapređenje borbe protiv ovog rastućeg fenomena.- Zagađenje zraka u BiH je rezultat kombinacije nedovoljnog nadzora, institucionalne slabosti i nedosljedne primjene zakona, što ga jasno svrstava u domen ekološkog kriminala. Iako formalni pravni okviri postoje i propisuju kazne za ozbiljna kršenja zaštite okoliša, oni se u praksi primjenjuju rijetko i selektivno. Ekološki kriminal u BiH je potcijenjen, slabo dokumentiran i nedovoljno procesuiran, što ostavlja prostor za nekažnjivost i ponavljanje štetnih radnji koje ugrožavaju zdravlje hiljada ljudi - naglašava Agović.Izvještaj navodi konkretne slučajeve u kojima su krivične prijave protiv lokalnih institucija zbog prekomjernog zagađenja zraka odbačene bez detaljnog obrazloženja. Agović smatra da ovakav pristup šalje jasnu poruku da institucije često ne prepoznaju ekološki kriminal kao prioritet, niti ulažu dovoljno resursa u njegovo istraživanje. Nedostatak stručnih timova, ograničena oprema za mjerenje i prikupljanje dokaza, kao i slaba koordinacija među nadležnim tijelima dodatno otežavaju progone počinilaca. - Poseban izazov predstavlja i korupcija, koja ima presudnu ulogu u opstanku ekološkog kriminala. U situacijama gdje politički ili ekonomski utjecaj pruža zaštitu industrijskim zagađivačima, inspekcije i tužilaštva nerijetko izbjegavaju pokretanje istraga. Zbog toga se kršenja okolišnih standarda često tretiraju kao prekršaji, a ne kao krivična djela, uprkos tome što njihova posljedica može biti jednako štetna kao i drugi oblici organiziranog kriminala. Posljedice takvog sistema su višestruke. Zagađenje zraka ima direktne efekte na zdravlje stanovništva, povećavajući broj oboljenja disajnih puteva, kardiovaskularnih bolesti i prerane smrtnosti. Ekonomskim analizama procjenjuje se da zdravstveni troškovi, smanjena produktivnost i dugoročne posljedice po radnu snagu značajno opterećuju javne finansije. Istovremeno, reputacija Sarajeva kao jednog od najzagađenijih gradova na svijetu utiče na turizam, investicije i kvalitet života, što dodatno produbljuje socioekonomsku krizu – kaže Agović.<h2>Upozorenja aktivista</h2>Uloga civilnog društva postaje presudna, jer aktivisti, novinari, građanske inicijative i lokalne zajednice često su prvi koji dokumentiraju ekološke incidente, vrše pritisak na institucije i informirajuu javnost, ali iako ove grupe predstavljaju najvažniji mehanizam nadzora, one rade u izuzetno nepovoljnim okolnostima, bez adekvatne institucionalne podrške, finansiranja ili zaštite. Njihova upozorenja često nailaze na otpor ili ignoriranje od strane vlasti, što dodatno otežava borbu protiv ekološkog kriminala. U izvještaju se ističe da je jedna od ključnih prilika za napredak regionalna saradnja i usklađivanje zakonodavstva s evropskim standardima, posebno s Direktivom EU o ekološkom kriminalu.- Države Zapadnog Balkana, uključujući BiH, obavezane su na jačanje institucionalnih kapaciteta, unapređenje inspekcijskih mehanizama i uvođenje specijaliziranih jedinica za istrage ekoloških krivičnih djela. Iako su određeni pomaci vidljivi, oni još uvijek nisu dovoljni da se zaustavi trend zagađenja i degradacije okoliša. Povezivanje trenutne krize kvaliteta zraka s ključnim nalazima izvještaja Globalne inicijative pokazuje da je ekološki kriminal u BiH neraskidivo vezan za slabosti institucija, nedostatak strateškog planiranja i sistemsku nekažnjivost. Sarajevo, zbog svoje specifične geografske pozicije, svakako trpi teže posljedice, ali izvještaj jasno pokazuje da se slične pojave bilježe širom zemlje i regiona, od ilegalnog odlaganja otpada do nelegalne eksploatacije prirodnih resursa – ističe Agović.

Opasno po zdravlje: Sarajevo jutros ponovo grad sa najzagađenijim zrakom na svijetu

<h2>Ekološki kriminal</h2>U preporukama zaključuje da je neophodan hitan koordiniran pristup, koji uključuje jačanje inspekcija, unapređenje zakonodavstva, povećanje transparentnosti i aktivno uključivanje građana.- Ekološki kriminal mora biti tretiran kao ozbiljno krivično djelo koje ugrožava zdravlje i sigurnost stanovništva, a ne kao marginalan ili kao prekršaj. Dugoročna rješenja zahtijevaju čvrstu političku volju, regionalnu saradnju i kontinuiranu podršku međunarodnih partnera – kaže Anesa Agović, viši analitičar GI-TOC-a.

 Fenomen zagađenja zraka u BiH ne može se razumjeti isključivo kao meteorološko ili zdravstveno pitanje, kaže Agović za “Avaz”

Anesa Agović, viši analitičar Globalne inicijative

Anesa Agović za "Avaz": Zagađenja zraka u BiH predstavljaju ekološki kriminal i moraju biti tretirana kao ozbiljno krivično djelo


Zabrana uvoza mesa iz Južne Amerike ide na ruku uvoznicima iz RS i otvara dodatni prostor za uvoz i Srbije, uz daljnji rast cijena, smatraju u Udruženju poljoprivrednih proizvođača FBiH. Komentirajući odluku Ureda za veterinarstvo BiH o zabrani uvoza mesa iz Južne Amerike, Bićo kaže da je neophodan isti odnos prema svima, a ne pogodovanje jednima na račun drugih. - Ne zabranjivati jednima, a da meso nesmetano ulazi iz Srbije. Ako su laboratorijskim analizama nešto otkrili, neka odmah objave ko ga je ovdje prodavao, jer to je meso namijenjeno za preradu. Generalno, ovakve odluke je trebalo davno donositi, pa bismo danas imali svoje. Sad ćemo još više ostati bez mesa, a pogodovaće prerađivačima iz RS, jer ovo je njihov lobi i uradio. Srbija ima strahovite viškove i mesa, i mlijeka, i svega i to plasiraju ovamo. Dok na naše tržište plasiraju bez ograničenja, nama zabranjuju. Krše sporazum o CEFTA-i, pa od maja je kod nas kolaps s mlijekom upravo zbog zabrane iz Srbije. Kasnije su pustili i od tada ide nekih 200.000 litara, a išlo je milion i po litara na nivou mjeseca – kaže Bićo.

Uvoz goveđeg mesa iz Južne Amerike zabranjen

Ured za veterinarstvo BIH najavljuje dodatne provjere i procjenu rizika: Zabranjen uvoz mesa iz Južne Amerike

Ističe da Udruženje poljoprivrednika FBiH očekuje uvođenje recipročnih mjera kada je riječ o zabrani ili ograničavanju izvoza.- Uvoditi mjere prema svima isto. I prema zemljama CEFTA-e. Pa taj novac koji se dobije kroz prelevmane i carine usmjeriti u poljoprivredu, da mi dižemo vlastitu proizvodnju. U ovom slučaju su reagovali ekspresno, a ne reaguju kad njihovi lopovi uvoze mliječne napitke i prodaju kao mlijeko. Na to stalno upozoravamo – ističe Bićo za "Avaz".

Ne zabranjivati jednima, a da meso nesmetano ulazi iz Srbije. Ako su laboratorijskim analizama nešto otkrili, neka odmah objave, kazao je Bićo

Nedžad Bićo za “Avaz”: Iza odluke o zabrani uvoza mesa iz Južne Amerike stoji lobi iz RS 

Ured za veterinarstvo BiH donio je uputstvo o privremenoj zabrani uvoza mesa goveda iz Brazila, Argentine, Paragvaja i Urugvala, potvrdio je “Avazu” direktor Ureda, Saša Bošković.Uvoz goveđeg mesa iz Južne Amerike zabranjen je nakon izvršenog uzorkovanja uvezenih pošiljki i dostavljenih nezadovoljavajućih rezultata laboratorijskih analiza, a s ciljem zaštite zdravlja ljudi i životinja.-Ured za veterinarstvo će u saradnji s nadležnim inspekcijskim organima izvršiti dodatne provjere i izvršiti procjenu rizika za uvoz predmetnih pošiljki – navedeno je u uputstvu Ureda za veterinarstvo BiH. Precizirano je da će se pošiljkama mesa, koje prate veterinarsko – zdravstveni certifikati izdati zaključno s danom donošenja ovog uputstva, dozvoliti uvoz u BiH.