<p>Pravni tim bivšeg predsjednika RS Milorada Dodika najavio je podnošenje aplikacije Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu, zbog navodnog kršenja njegovih prava tokom i nakon procesa u kojem je pred Sudom BiH osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja dužnosti.</p><p> </p><h2>Legalnost Šmita</h2><p>Dodik je osuđen zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika, zatvorsku kaznu kasnije je platio, a potom odstupio s dužnosti. Dodikovu apelaciju na pravosnažnu presudu Suda BiH 4. novembra prošle godine odbacio je i Ustavni sud BiH. &nbsp;&nbsp;</p><p>Dodikova odbrana ponovo se poziva na argument da nepoštivanje odluka visokog predstavnika nije predstavljalo krivično djelo u vrijeme kada je počinjeno. Pravni zastupnik RS Lazar Stjepanović smatra da postoji osnov da Sud u Strazburu usvoji aplikaciju i zatraži od BiH da iz zakona izbriše ovakvo krivično djelo, ponavljajući bezbroj puta iznesenu argumentaciju da Kristijan Šmit (Christian Schmidt) nije legalno izabran.</p>

<p>Profesor na Pravnom fakultetu u Zenici i bivši državni pravobranilac Ismet Velić cijeni da nezadovoljne stranke imaju mogućnost da se obrate Evropskom sudu u Strazburu, ali je bitno postoje li argumenti u prilog povrede nečijeg prava.</p><h2>Suština djela</h2><p>- Po svemu što mi znamo u prvostepenom, apelacionom i postupku pred Ustavnim sudom BiH, bitne činjenice su nesporno utvrđene. Suština djela i sve što je s njim povezano poprilično su jasni. Zato ne stoje osporavanja i isticanja povrede njegovih prava. Postupci su provedeni i imamo odluke koje su zasnovane na činjenicama i važećim propisima. U tom duhu se ocjenjuje i osnovanost apelacije pred Evropskim sudom za ljudska prava. Kada je riječ o navodnoj nelegitimnosti visokog predstavnika, to je pitanje za UN, Vijeće sigurnosti i institucije međunarodne zajednice, a nijedna od njih nije reagovala ili konstatovala da ima nekih nepravilnosti – kazao nam je Velić.</p><h2>Alić: Dokaz da se poštuju odluke sudova u BiH</h2><p>Advokat Damir Alić ističe da je obraćanje Dodikovog tima Sudu u Strazburu dokaz da se poštuju odluke sudova u BiH, primarno Ustavnog suda BiH.</p><p>- Moj stav je da će to obraćanje Evropskom sudu za ljudska prava biti bez ikakvog uspjeha iz prostog razloga što je Ustavni sud BiH testirao presude Suda BiH u kontekstu povreda Evropske konvencije o ljudskim pravima i eventualnih povreda koje su mogle biti nanesene Dodiku. Test pred Ustavnim sudom BiH u 90 posto slučajeva, govorim iz ličnog iskustva, ide u prilog procjeni da će ESLJP samo pro forme pregledati predmet i donijeti istovjetnu odluku. Rijetke su situacije u kojima država BiH narušava ljudska prava. I stručna javnost sa sigurnošću može tvrditi da nije bilo kršenja Dodikovih ljudskih prava i po meni je to unaprijed propali pokušaj traženja pravde, jer on je pravdu dobio pred Sudom BiH – ističe Alić, pravni stručnjak s desetinama predmeta pred Sudom u Strazburu.&nbsp;</p>

Bivši predsjednik RS najavio podnošenje aplikacije Evropskom sudu za ljudska prava i tvrdi da nepoštivanje odluka visokog predstavnika nije krivično djelo

Šta Dodik traži u Strazburu

<p>Zbog kršenja pravila 90/180, profesionalni vozači iz BiH prisilno se vraćaju iz zemalja EU, a policijski organi evropskih država tretiraju ih kao kriminalce, pritvaraju, kažnjavaju i deportiraju.</p><p>Samo u proteklu godinu Konzorcij Logistika BiH evidentirao je 100 takvih slučajeva, a među posljednjima je s teritorije Njemačke protjeran vozač prijevozničke firme “Kulenović” iz Donje Dubravice kod Viteza.</p><h2>Ne isplati se </h2><p>- Kontrolom pasoša su pronašli da sam dozvoljeni period prekoračio za pet dana i onda si ti za njega migrant. Sve dalje je izgledalo kao u filmovima. Stvari ti uzima, uza zid te okrene kao da si najveći kriminalac, a onda baci u neku “buharu”. Svakih pola sata dolaze ispitivati, na engleskom neće ni da pričaju. Pitao sam nekad u neko doba noći da izađem zapaliti cigaru, nekako su mi odobrili, ali policajac je sve vrijeme bio pored mene, kao pored kriminalca. Pustili su me u tri sata navečer i snalazi se onda. Morao sam platiti avionsku kartu više od 400 KM, i to za Beograd, pošto direktnog leta za Sarajevo nije bilo. Platio sam i neku kauciju za njihovo tužilaštvo 150 eura i dobio sam rok od sedam dana da napustim Njemačku. Ako se ovo sad ne riješi, sigurno u Bosni više neću raditi. Uzmem slovensku ili hrvatsku vizu i odoh na posao k’o gospodin – kazao nam je vozač, još pod dojmovima traumatičnih iskustava koja je prošao.</p>

<p>Vlasnik Ajdin Kulenović kaže za “Avaz” da se njegova firma s 15 kamiona i 18 radnika bavi transportom prema skandinavskim zemljama, da njeni vozači na putu ostaju 7 do 10 dana i da je pravilo po kojem u zemljama EU mogu ostati samo 90 dana u periodu od pola godine nemoguće ispoštovati.</p><p>– Prošle godine smo imali slučaj da je naš kamion stigao u Švedsku, vozač imao 115 dana u šest mjeseci i mjesec dana bio u nekom pritvoru. Tri dana nismo znali ni gdje je, niti je ambasada mogla saznati. Kad sve sagledaš, ta naša država i naši predstavnici, baš smo dno dna. Nikog živog nemamo da dođe i kaže – stanite, šta radite ljudima, zašto se iživljavate. A vjerujte da smo jedna od najjačih grana privrede, koja stalno ulaže, modernizuje i nosi transport svih roba – kaže Kulenović.</p><h2>Kasni roba</h2><p>Zbog pravila EU bh. kompanijama rastu troškovi transporta, a isporuka roba kasni, pa poslove jedva uspijevaju sačuvati.</p><p>- Cijelo jutro pišem Šveđanima, koji ne mogu da shvate zašto nam se ovo dešava. Sva roba ima termin isporuke, pa i kasne u daljim isporukama. Poslovni partner me pita hoćemo li nastaviti s ovim problemima i hoće li tražiti alternativna rješenja. Zamolio sam da sačekaju proteste 26. januara, da vidimo hoće li se nešto promijeniti. Najiskrenije, ako taj kupac odustane od posla, moja firma i ja smo na koljenima – ističe Kulenović.</p><h2>Danas odluka o blokadi: Slijedi kolaps</h2><p>Završni sastanak prije koordiniranih protesta prijevoznika iz BiH, Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije, predstavnici Vanjskotrgovinske komore BiH i Konzorcijuma Logistika BIH imaju danas u Klokotnici kod Doboja. Na njemu će sačiniti raspored blokada kamionskog saobraćaja na granicama, koji počinje u ponedjeljak u 12 sati.</p>

<p>- Putnički saobraćaj odvijat će se normalno, a mi ćemo biti stotinjak metara od granice. Pustit ćemo samo lijekove i živu stoku. Ako se to ne riješi sad, dolazimo u veliki problem. Sredinom marta vozači će ispuniti onih 90 dana i masovno će biti vraćani s granica. Rezervnih nemamo, pa odmah moramo vratiti i kamion i robu. Očekuje nas kolaps. Lanac snabdijevanja se prekida, a mi nećemo dozvoliti da prevoznici iz zemalja EU dolaze u BiH da tovare robe. Moja firma posjeduje firmu u Sloveniji, pa vozač iz Prnjavora ili Sarajeva na slovenskim tablama može da radi, a s bosanskim ne može. To je diskriminacija – kaže Žarko Brković, predsjedavajući Udruženja međunarodnih cestovnih prijevoznika pri VTK-u BiH.</p>

Sve je izgledalo kao u filmovima 

Bh. transportna industrija BiH na rubu kolapsa

Stvari ti uzima, uz zid te okrene kao kriminalca, a onda baci u neku "buharu"

<p>Klub Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske na trosatnoj sjednici nije postigao saglasnost o pokretanju mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa u vezi s odlukom o izboru nove Vlade RS s premijerom Savom Minićem na čelu. Osnov za donošenje ovakve odluke bila je činjenica da je Minića za mandatara predložila v.d. predsjednice RS Ana Trišić Babić, iako Ustav RS ne poznaje poziciju vršioca dužnosti predsjednika entiteta. Za aktiviranje mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa u Klubu s osam delegata bilo je potrebno pet glasova. Protiv donošenja takve odluke bili su Srebrenka Golić, Igor Bošnjak i Aida Prešić, Armin Hamzić (SDP), Smail Mešić (BH Zeleni), Adil Osmanović (Naprijed) i Alija Tabaković (SDA) bili su za, ali je presudio Dževad Mahmutović (SDA) koji je ostao suzdržan.</p><p>- Glasanje je jasan pokazatelj da postoji dogovor između SDA i SNSD-a, koji je sigurno vezan za oktobarske izbore. Ovo je četvrti put da delegati SDA iskaču i ne glasaju zajedno s ostalim probosanskim delegatima. Tri puta je to uradio Mahmutović, a jednom Tabaković – kaže delegat Armin Hamzić, te dodaje da je Klub Bošnjaka dao legitimitet novoj vladi i da se to nije smjelo desiti.</p>

<p>Predsjednik Kluba Alija Tabaković kazao nam je da je njegov stranački kolega Dževad Mahmutović svoj stav pravdao time da ovu odluku treba ocijeniti Ustavni sud BiH i da ona nema veze s vitalnim nacionalnim interesom Bošnjaka.</p><p>– Ja mislim da je gospodin Mahmutović trebao glasati za pokretanje mehanizma. Na kraju, u ovom entitetu ništa nije po zakonu, uglavnom je sve politički, pa neka i naša odluka bude takva. A vjerujem da je bilo elemenata itekako. Dobili smo odluku o izboru Vlade RS, gdje su samo nabrojana imena i pozicije koje će obnašati i nismo imali nijedan argument da je ispunjen ustavni uslov da je petero ministara iz bošnjačkog naroda. Ne možemo iz medija prikupljati informacije ko je Srbin, ko Hrvat, a ko Bošnjak. Mislim da se trebalo ići s mehanizmom zaštite vitalnog interesa, ali kolega Mahmutović je to gledao s pravne strane i donio odluku koja, po mom mišljenju, nije trebala takva biti – ističe Tabaković.</p><p>Odluka o imenovanju premijera i članova ekspresno je jučer objavljena u Službenom glasniku i Vlada RS je dobila mogućnost da već od danas počne da radi. Ovlašteni apelanti Ustavnom sudu BiH mogu podnijeti zahtjev za ocjenu ustavnosti.</p>

Mislim da se trebalo ići s mehanizmom zaštite vitalnog interesa, ali kolega Mahmutović je to gledao s pravne strane i donio odluku koja, po mom mišljenju, nije trebala takva biti, rekao je Tabaković

Klub Bošnjaka bez veta: Nova Vlada RS danas preuzima dužnost

<p>Četiri dana dijeli zemlje regiona od blokade transporta na graničnim prijelazima s EU u okviru koordiniranih protesta prijevoznika iz BiH Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije. Policijskim agencijama ranije je upućeno obavještenje da će od 26. januara u podne ulaz i izlaz terenih vozila prema država članicama EU biti onemogućen, osim u slučajevima medicinske zaštite, prijevoza vojski i živih životinja.</p><p>- Sve pripreme teku po planu. Oglasili su se zvaničnici Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije, dok u BiH nismo imali pres-konferenciju Vijeća ministara ili Ministarstva prometa i komunikacija. Možemo reći da jedino BiH šuti i da ništa loše nije kazala Evropskoj komisiji – kazao je za “Avaz” koordinator Konzorcijuma Logistika BiH Velibor Peulić.</p><p>Protesti će trajati do ispunjenja zahtjeva, a njihov cilj nije destabilizacija, već hitno pokretanje dogovora s Evropskom komisijom, navode prijevoznici, koji na ovaj način očajnički pokušavaju da se izbore za izmjene pravila 90/180. Prema ovom pravilu, profesionalni vozači iz BiH i zemalja zapadnog Balkana i Turske u zemljama EU mogu boraviti najduže 90 dana tokom pola godine. U situacijama kada prekrše pravilo izloženi su hapšenjima, deportacijama i zabranama ulaska u Šengenski prostor na period od 2 mjeseca do 2 godine.</p><p>- Profesionalni vozači imaju licencu, ugovor o radu i rade svoj posao, kao što to rade uposleni u željezničkom, avionskom i pomorskom transportu, pa je valjda red da budu tretirani na isti način, jer oni nisu ilegalni migranti. U BiH se više od 94 posto svih robnih tokova vezuje za drumski prevoz. Ako država ne pronađe rješenje s EK, imamo selidbu ili evakuaciju. Ove godine mi ćemo izgubiti 17.000 profesionalnih vozača, sljedeće još toliko, pa treću godinu više nećemo imati domaćih prevoznika koji svoj posao mogu raditi preko Save ili Une – ističe Peulić.</p>

Četiri dana dijeli zemlje regiona od blokade transporta na graničnim prijelazima s EU

Prijevoznici spremni za blokade granica: Ne bude li dogovora s Briselom, iz BiH odlazi gotovo 17.000 vozača

<p>Predstavnički dom Parlamenta FBiH usvojio je prijedlog budžeta u iznosu gotovo 8,9 milijardi KM, što je za više od 650 miliona više u odnosu na prethodnu godinu. Da bi stupio na snagu potrebna je i podrška delegata u Domu naroda.</p><h2>Neratni invalidi</h2><p>Budžet je najvećim dijelom socijalnog karaktera, prema obrazloženjima iz Vlade FBiH, usmjeren na ispunjavanje obaveza prema građanima i institucijama, ali ono što posebno zabrinjava jesu planirana zaduženja, jer budžet planiran s iznosom gotovo 8,9 milijardi maraka FBiH treba servisirati sa 6,51 milijardu očekivanih prihoda i 2,3 milijardi planiranih zaduženja i uz otplatu 1,3 milijardi KM ranijeg vanjskog duga. </p><p>Najveći dio budžeta, blizu 2,5 milijarde maraka, usmjeren je na socijalnu zaštitu. Izdaci za invalidnine iznosit će 333 miliona, a za neratne invalide 336 miliona KM, nakon što su oba transfera uvećana za po 56 miliona maraka. </p><p>Za implementaciju Zakona o pravima demobiliziranih branilaca i članova njihovih porodica planiran je iznos od 80 miliona KM. A, 228 miliona maraka planirano je za provedbu Zakona o podršci porodicama s djecom, dok je za jednokratnu novčanu pomoć za novorođeno dijete planiran 16 miliona KM. </p><p>Nakon uloženog amandmana, na sjednici Predstavničkog doma sredstva za Fond solidarnosti za liječenje onkoloških pacijenata s planiranih 80 uvećana su na 100 miliona KM. Najveći budžet u historiji FBiH uvećan je i zbog najavljenog usklađivanja penzija od 1. januara, odnosno 1. jula, te rasta penzija za 17 posto. </p><p>Zato su i planirana sredstva za isplatu penzija uvećana na ukupno 4,42 milijarde maraka.</p>

<p>- Ovo je budžet koji je, ovako nakaradan, napravljen samo da održi sistem. I socijalna davanja i penzije su u velikom riziku, jer nije da nam produktivnost raste, nije da nam privreda ide u procvat, pa će imati ko da vraća kredite i zaradi za penzije i socijalna davanja. Neka je svima Bog na pomoći – kaže ekonomistica Svetlana Cenić, te dodaje da u stavkama budžeta FBiH ne vidi novac za privredu ili istraživanje i razvoj.</p><h2>Neodrživo stanje</h2><p>Ovo je socijalni budžet, bez ekonomije u pozadini, a ne možete unedogled trošiti ono što nemate, upozorava profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Muharem Karamujić.</p>

<p>- Niko ne govori da se penzije ne trebaju povećavati, jer penzije su male i penzionerima je teško, ali ovo ovako nije održivo. Posuđujemo, da bismo trošili, a, kao i u kućanstvu, to neko mora da vraća. Jedini način da se poveća blagostanje kućanstva je da zarađujemo više. Zato je ovo čisto socijalna mjera i predizborni potez. Imamo puno penzionera, oni će da shvate da ih ova Vlada štiti, a niko ne misli šta će biti poslije i kako ćemo to vratiti – kaže Karamujić.</p><h2>Za isplatu penzija već nedostaje 1,5 milijardi KM</h2><p>Karamujić dodaje da za isplatu penzija iz sredstava doprinosa već nedostaje 1,5 milijardi KM, a broj penzionera svake godine raste.</p><p>- Vlada nema ekonomske mjere da poveća ekonomsku produktivnost i BDP te da omogući da svi bolje živimo. Imamo nesposobne koji nas vode i manipulišu s nama. Imali su tri godine i ništa nisu uradili, osim što su povećavali poreze i smanjivali ekonomski kapacitet kroz neradne nedjelje i gluposti razne. Nismo imali nijedne mjere koja bi dala ekonomski rezultat, sve što su dali je naopako i da bi to sve pokrili sada nas zadužuju. Zamislite da smo te 2,3 milijarde uložili u podsticajne mjere privlačenja visokoproduktivnih ekonomskih aktivnosti izvana, naše dijaspore i drugih. Napravili bismo bum. Ovako će otići na potrošnju, većina potrošnje je uvoz, pa u suštini posuđujemo pare, plaćamo kamate, a pare idu vani – ističe profesor Karamujić.</p>

Ovo je čisto socijalna mjera i predizborni potez, objasnio je Karamujić

Vlada FBiH: Ko će vraćati i plaćati dugove

Od 8,9 milijardi su i 2,3 milijarde KM novih zaduženja: Predizborna socijala finansirana iz kredita

<p>Klub Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske nije postigao saglasnost o pokretanju mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa i ulaganja veta na odluku o izboru nove Vlade RS s premijerom Savom Minićem.&nbsp;</p><p>Za aktiviranje mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa bilo je potrebno pet glasova.&nbsp;</p><p>Od ukupno osam, tri delegata su bila protiv, četiri su glasala za, dok je delegat Dževad Mahmutović bio suzdržan prilikom glasanja.</p>

Od ukupno osam, tri delegata su bila protiv, četiri su glasala za

Klub Bošnjaka nije postigao saglasnost, Mahmutović bio suzdržan:

Klub Bošnjaka nije postigao saglasnost, Mahmutović bio suzdržan: Neće biti veta na odluku o izboru Vlade RS

<p>Na današnjoj plenarnoj sjednici Ustavni sud BiH trebao bi razmatrati zahtjeve za ocjenu ustavnosti, odnosno utvrđivanje spora između BiH i entiteta RS u vezi s donošenjem odluka o izboru predsjednika i članova Vlade RS.</p><h2>Ocjena ustavnosti</h2><p>Zahtjeve za ocjenu ustavnosti podnijela su četiri delegata Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, 11 članova Predstavničkog doma PSBiH, prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH i drugih jedanaest članova Predstavničkog doma PSBiH.</p><p>Podsjetimo, iako za to nije bio ovlašten, jer je presuda Suda BiH, kojom je osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja političkih funkcija, već bila pravosnažna, bivši predsjednik RS Milorad Dodik je 23. avgusta 2025. NSRS Savu Minića predložio za mandatara Vlade RS. NSRS je 2. septembra izglasala Vladu na čelu s Minićem.</p>

<p>- Očekujem da će Ustavni sud BiH utvrditi da je odlukom Narodne skupštine o izboru tzv. vlade RS i Save Minića za njenog predsjednika povrijeđen Ustav BiH, i to član 3.3b) u vezi s članom 1. stav 2. Ustava. Razlog za takvo očekivanje leži u činjenici da se NSRS nije pridržavala pravosnažne presude Suda BiH, koji je institucija BiH, jer je NSRS tu svoju odluku donijela na osnovu prijedloga Milorada Dodika, iako je prije toga Sud BiH svojom pravosnažnom presudom zabranio Dodiku da obavlja funkciju predsjednika Republike – kazao je za “Avaz” pravni ekspert Milan Blagojević.</p><p>Pojašnjava da je ovom odlukom NSRS prekršila ustavnu obavezu entiteta da se u potpunosti pridržavaju odluka institucija BiH, te ustavni princip vladavine prava.</p>

Danas plenarna sjednica Ustavnog suda BiH

<p>- Ali, s obzirom na činjenicu da o ovako jednostavnom slučaju Ustavni sud BiH već pet mjeseci odugovlači svoje odlučivanje, ne treba isključiti mogućnost i potpuno drugačijeg ishoda, u kom slučaju se Ustavni sud BiH neće pridržavati Ustava BiH i presude Suda BiH – ističe Blagojević.</p><h2>Ponovo premijer</h2><p>Prije današnje sjednice Ustavnog suda BiH Minić je 15. januara podnio ostavku, nakon čega mu je v.d. predsjednika RS Ana Trišić-Babić ponovo povjerila mandat, te je ponovo izabran za premijera RS.</p>

NSRS se nije pridržavala pravosnažne presude Suda BiH, kaže Blagojević

O mandataru Savi Miniću i njegovom kabinetu: Sudbina Vlade RS danas pred Ustavnim sudom BiH

<p>Požar u Domu penzionera u Tuzli u novembru prošle godine, koji je iza sebe ostavio 17 žrtava, jedan je od najbolnijih podsjetnika na opasnosti koje se pojačavaju svake zime, posebno u objektima javne namjene. Stručnjaci konstantno upozoravaju na obavezu održavanja protivpožarnih sistema i poštivanje zakonskih propisa u objektima ove vrste.</p>

<p class="">- Posebno su ugrožene škole, bolnice i druge javne ustanove u kojima svakodnevno boravi veliki broj ljudi, uključujući djecu, pacijente, starije osobe i lica sa smanjenom pokretljivošću. Protivpožarni sistemi u ovim objektima predstavljaju osnovni stub sistema zaštite od požara. Njihova funkcija nije samo tehničke prirode, već ima direktan utjecaj na sigurnost i zdravlje ljudi - kazao nam je Ajdin Zahiragić, inžinjer sigurnosti, zaštite na radu i zaštite od požara.</p><h2>Pitanje odgovornosti</h2><p>Ističe važnu ulogu osobe zadužene za staranje o zaštiti od požara, koju u skladu s članom 24. Zakona o zaštiti od požara i vatrogastva, moraju odrediti sva pravna lica, organi i ustanove.</p><p>- Lice zaduženo za staranje o zaštiti od požara ima odgovornosti, među kojima se posebno ističu praćenje ispravnosti protivpožarnih sistema, organizovanje redovnih pregleda i ispitivanja opreme, vođenje propisane dokumentacije, te obuka zaposlenih za postupanje u slučaju požara - navodi Zahiragić.</p><p>U školama, pojašnjava Zahiragić, ova osoba ima dodatnu odgovornost da, u saradnji s nastavnim osobljem, osigura provođenje vježbi evakuacije i podizanje svijesti učenika o opasnostima od požara. U bolnicama i zdravstvenim ustanovama, uloga ovog lica je još složenija, jer planiranje evakuacije mora uzeti u obzir stanje pacijenata i specifičnosti zdravstvene zaštite.</p><h2>Zakonski kažnjivo</h2><p>Neodređivanje osobe zadužene za staranje o zaštiti od požara ili formalno imenovanje bez stvarnog obavljanja zadataka, predstavlja ozbiljno kršenje zakonskih propisa i značajno povećava rizik od nastanka i širenja požara, naglašava Zahiragić.</p><p><br></p>

<p>- Uzimajući u obzir sve učestalije požare i teške posljedice koje oni mogu imati, jasno je da efikasan sistem zaštite od požara može postojati samo kroz sinergiju savremenih protivpožarnih sistema, dosljedne primjene zakonskih propisa i aktivnog djelovanja lica zaduženog za staranje o zaštiti od požara – naglašava Anesa Agović, ekspertica za sigurnost.</p><h2>628 inspekcija u Sarajevu</h2><p>Inspektorat za zaštitu od požara MUP-a Kantona Sarajevo u prošloj godini izvršio je 628 pregleda u objektima za javnu upotrebu, te je kontrolirano 25 ugostiteljskih objekata - noćnih klubova, diskoteka, barova ... osam objekata kulture i 10 sportskih objekata.</p><p>U većini su utvrđeni nedostaci poput nepostojanja dodatnih izlaza iz prostora, požarnog odvajanja prostora, nedostatka sistema aktivne zaštite od požara, ispitivanja instalacije i opreme prema tehničkim normativima i standardima, nepostojanja panik rasvjete, procjene ugroženosti od požara ili planova evakuacije.</p><h2>Domovi za stare</h2><p>Glavna inspektorica u Kantonu Sarajevo Sabina Bukva je ranije izjavila da je u domovima za starije i nemoćne osobe prilikom inspekcijskih pregleda utvrđeno da nisu pregledani ili da nisu provođena periodična ispitivanja kao što su pregled i čišćenje dimovodnih objekata, gromobranskih instalacija, elektroinstalacija, uspostava hidrantske mreže prema tehničkim propisima, nedostatak dovoljnog broja aparata za gašenje požara.</p>

<p>- Izostala je i obuka i provjera uposlenika domova iz oblasti zaštite od požara – kazala je Bukva.</p>

Protivpožarni sistemi u ovim objektima predstavljaju osnovni stub sistema zaštite od požara, ukazuju stručnjaci

Požar u Domu penzionera u Tuzli kao lekcija

Tragedije kao opomena koliko su važni protivpožarni sistemi: Posebno ugrožene škole, bolnice i druge javne ustanove

<p>Uoči sjednice Predstavničkog doma PS BiH u četvrtak, na kojoj će se razmatrati prijedlog izmjena i dopuna zakona o policijskim službenicima BiH, Savez sindikata policijskih organa u BiH uputio je hitan dopis svim klubovima poslanika sa zahtjevom da ovaj dokument bude povučen s dnevnog reda. Iz Saveza, kojeg čine sindikati Granične policije, SIPA-e i DKPT-a, poručuju da prijedlog parlamentaraca Nihada Omerovića (NiP), Jasmina Imamovića (SDP) i Predraga Kojovića (NS), nosi brojne rizike po policijski sistem države.</p><p>Podsjetimo, prijedlogom je predviđeno omogućavanje produženja radnog vijeka policijskih službenika do 60 godina života, iako su ostvarili 40 godina radnog staža.</p><p>- Mi mislimo da je 60 godina ipak previše, jer policijski službenici sve tri agencije obavljaju poslove i zadatke vezane za najteže oblike krivičnih djela. Možete zamisliti jednog policijskog službenika Granične policije na graničnom prelazu da se sa 60 godina bori s ilegalnim migracijama. Ili jednog policajca SIPA-e koji je u 60. godini pripadnik neke od njihovih specijalnih jedinica, koja vrši hapšenja počinilaca najtežih krivičnih djela. Ili da 60-godišnji kolega iz DKPT-a obezbjeđuje neke VIP ličnosti ili objekte. Čast svakome, ali mislimo da policijski službenici u tim godinama ne mogu odgovoriti zadatku. U prijedlog su ubačene i neke odredbe koje su u suprotnosti sa zakonom o Graničnoj policiji BIH i zakonima o nezavisnim nadzornim tijelima u BIH, a koji propisuju izbor rukovodilaca policijskih agencija – kazao je za “Avaz” predsjednik Sindikata GP BiH, Dragan Matović.</p><p>Prijedlogom zakona precizirano je da će se odredbe zakona o produženom radu primjenjivati do 80 posto za službenike od čina policajac do čina viši inspektor i 20 posto na one u činu samostalnog i glavnog inspektora, ali iz Saveza sindikata policijskih organa pitaju kako primjenjivati ove odredbe, a izbjeći diskriminaciju pojedinih policijskih službenika.</p>

Mi mislimo da je 60 godina ipak previše, poručio je

Predsjednik Sindikata GP BIH Dragan Matović za "Avaz": Policajac u šezdesetim ne može se boriti s kriminalcima

<p>Uz klimatske promjene i neodgovornost nadležnih institucija, devastacija šuma jedan je od najvažnijih uzroka poplava, bujica i klizišta u BiH, a izostanak mjera zaštite i obnove šuma najavljuje nove tragedije u skoroj budućnosti. Prema podacima Global Forrest Watcha, portala Svjetskog instituta za resurse za praćenje stanja šuma u gotovo realnom vremenu, od 2001. do 2024. godine BiH je izgubila 41.000 hektara šumskog pokrivača – 21.000 u FBiH i 20.000 u RS.</p><h2>Zakoni u kantonima</h2><p>- Devastacija šumskih eko sistema ima direktan i višestruk utjecaj na povećanje poplavnog rizika, naročito u bujičnim slivovima brdsko-planinskih područja. BiH ima takvu konfiguraciju da 70 posto države ima nagib više od 20 posto. Šumski prekrivač je ključni regulator hidrološkog režima – kaže profesor Šumarskog fakulteta UNSA Muhamed Bajrić.</p>

<p>Naglašava da devastacija šuma poprima sve veće razmjere, jer, osim požara, bespravne sječe su sve učestalije i u neposrednoj blizini naselja. Istovremeno, FBiH još nema Zakon o šumama, svi kantoni su donijeli svoje, osim HNK, što se koristi za dalje uništavanje šuma.</p><p>- Vrlo često se to pravda nepostojanjem federalnog, ali kantonalni zakoni postoje. Šumske goleti bi se morale pošumljavati, ali imamo i druge pritiske, koji postaju sve izraženiji. Naprimjer, postavljanje solarnih elektrana tamo gdje ih nikako ne bi smjelo biti. Vidio sam neke iznad Mostara, koje su na terenu gdje su najizraženiji procesi erozije. Tu se godišnje produkuje gotovo 6.000 kubika erodiranog materijala po kilometru kvadratnom. To je ogromna količina. A svaki solarni panel na strmom terenu je kao kišobran s kojeg voda sjuri. Šuma ima višestruku ulogu, jer do 25 posto padavina uopće ne dospije do tla, uz pozitivnu ulogu korijenovog sistema. Šumu ste uklonili, postavili panele, tu nema zadržavanja vode i posljedice mogu biti katastrofalne u slučaju sličnih kiša kakve smo imali u Jablanici – dodaje prof. dr. Bajrić.</p><p>Tragedija u Donjoj Jablanici, Zlatama i drugim mjestima desila se upravo na područjima koja su pozicionirana na šumskom zemljištu, koje je značajno devastirano, ističe Bajrić, a pojavu bujičnih tokova i erozije podstakle su i aktivnosti čovjeka.</p><p>- Kod narušavanja stabilnosti šumskih eko-sistema dolazi do naglog i brzog oticaja, formiranja bujičnih tokova koji imaju razoran utjecaj, pa negativne posljedice postaju sve vidljivije. Ove probleme smo godinama zanemarivali, pa imamo sve teže posljedice. Rizici od erozije zemljišta, klizišta i bujičnih tokova moraju biti sastavni dio prostornih planova FBiH, kantona i lokalnih zajednica. To se nije uvažavalo, pa posljedice trpimo, a u budućnosti ćemo trpjeti još i više – ističe Bajrić.</p><h2>Gubimo šume</h2><p>Profesorica Šumarskog fakulteta u Banjoj Luci Marijana Kapović Solomun, ekspertica Konvencije UN-a za borbu protiv dezertifikacije (UNCCD) i Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), kaže da je više od 50 posto teritorije BiH šumsko zemljište, ali da se struktura šuma u posljednjih 30 godina značajno pogoršava, jer gubimo visoke, najkvalitetnije šume.</p>

<p>S odnosom kakav smo imali do sada, možemo očekivati više bujica, poplava i klizišta, te poziva na korištenje modernih tehnologija u projektima obnove šuma.</p><p>- Bila sam u Turskoj, gdje imaju veliki broj šumskih rasadnika i ogroman asortiman sadnica. Pošumljavaju biljkama koje su adekvatne za određeno stanište. U nekim zemljama sjemena se na nepristupačnim područjima rasipaju uz pomoć dronova. Troškovi su manji, a veća šansa da pošumimo tamo gdje ne možemo fizički doći – objasnila je prof. dr. Marijana Kapović Solomun.</p><h2>Šuma čuva izvorišta pitke vode</h2><p>Ne zanemarujući činjenicu da su ekstremne količine padavina sve češće, šume imaju neprocjenjiv značaj i u zaštiti ljudi i njihove imovine.</p><p>- Prvo, šuma čuva izvorišta pitke vode, jer izvorišta nastaju u gornjim dijelovima sliva, a ne u gradu. Šume imaju ulogu regulacije vodnog režima, i to je poznato oduvijek. Kad padne kiša, ako nema krošnje i stabla da je zadrži, sve što padne na zemlju završi u donjem dijelu sliva. A to je ogromna količina – pojašnjava Kapović Solomun.</p><h2>Kakva je zaliha</h2><p>- I u FBiH, i u RS imamo šumska gazdinstva, koja šumama gazduju na osnovu desetogodišnjih planskih dokumenata, šumsko-privrednih osnova. Njima se mora propisati koliko čega ima, kakva je zaliha, struktura i koliko se i gdje može posjeći u narednih 10 godina. Gazdinstva imaju i obavezu da svake godine pošume određen broj hektara. Osim činjenice da imamo sječe koje nisu dio plana, dodatni problem je da pošumljavanje radimo stihijski, neplanski, ne uzimajući u obzir zemljište i da li ta vrsta ima ikakvu šansu da preživi – kaže Kapović Solomun.</p>

Možemo očekivati više bujica, poplava i klizišta, kaže Kapović Solomun

Tragedija u Jablanici: Uzrok su izazvana klizišta

Zbog krađe, požara i nebrige nestaju hiljade hektara: Uništavanje šuma je okidač za nove tragedije

<p>U budžetu FBiH za ovu godinu transferi kantonima zadržani su na 200 miliona KM, dok će za podršku gradovima i općinama biti izdvojeno 48 miliona KM. Dodatna dva miliona maraka rezervirana su za pomoć 13 nerazvijenih lokalnih zajednica u FBiH.</p><h2>Iznos za BPK</h2><p>Premijer ZDK Nezir Pivić kaže da je podrška iz budžeta FBiH itekako potrebna i značajna, posebno manje razvijenim kantonima, te da kantoni imaju obavezu da petinu sredstava usmjere u provođenje demografske politike i mjera. ZDK u ovoj raspodjeli pripada 31,8 miliona KM i ova će sredstva, s dodatnim sredstvima javnih prihoda FBiH, iskoristiti za poboljšanje ukupnog stanja u ovom kantonu.</p>

<p>- Nažalost, izdvajanja iz budžeta FBiH za niže nivoe vlasti ne prate rast budžeta FBiH. Gotovo 200 miliona KM raspodijeljeno je 2020. godine, kada je budžet FBiH iznosio 5,5 milijardi KM, a isti iznos planiran je i ove godine, kada se očekuju prihodi od 8,9 milijardi KM. Podrška kantonima bi sigurno mogla biti značajno izdašnija. Nisam optimista da ćemo na vrijeme dobiti i ovih 31,8 miliona KM, jer nam još nisu uplaćena sredstva ni za prošlu godinu – kazao je Pivić za „Avaz“.</p>

<p>Premijer BPK Goražde Senad Čeljo kaže da je bilo prijedloga da se transferi kantonima umanje ili ukinu, pa je zbog toga ohrabren činjenicom da je Vlada FBiH planirala 200 miliona KM. Za BPK iz ukupnog iznosa u proteklih nekoliko godina izdvajano je 4,15 miliona KM, što Čeljo cijeni kao veoma značajnu finansijsku podršku.</p><p>- U protekloj godini sredstva su nam uplaćena praktično zadnji dan, što nam je pomoglo da imamo uspješnu godinu, na čemu smo zahvalni Federalnom ministarstvu finansija. Međutim, našim budžetom za 2026. godinu planirano je višestruko više sredstava podrške s viših nivoa. Mi ćemo se odgovorno ponašati i rashode ostvarivati na nivou ostvarenih prihoda, čime ćemo se truditi održati budžetsku ravnotežu – dodaje Čeljo.</p><h2>Vlada USK</h2><p>Premijer USK Mustafa Ružnić izjavio je za “Avaz” da sredstva iz budžeta FBiH predstavljaju odličnu finansijsku injekciju, s jasnim usmjerenjem tog novca.</p><p><br></p>

<p>- USK je svake godine dobio 23,9 miliona KM. Tako i 2025., s naglaskom na demografski razvoj. To će sve planirane mjere Vlade USK pojačati, posebno kod Ministarstva zdravstva za mjere demografskog razvoja, Ministarstva građenja kod podrške mladima i mladim bračnim parovima, ili Ministarstva obrazovanja kod mjera za učenike i studente – dodaje Ružnić.</p>

Nisam optimista da ćemo na vrijeme dobiti i ovih 31,8 miliona KM, jer nam još nisu uplaćena sredstva ni za prošlu godinu, kazao je Pivić

Kako će Federacija BiH raspodijeliti 200 miliona KM: Budžet raste, kantoni stoje u mjestu

<p class="">Iako je ukupan broj migranata koji se kreću rutom kroz BiH manji u odnosu na prethodne godine, sve je više državljana Kine, koji preko naše zemlje nastoje stići do EU. Ovom trendu doprinosi činjenica da BiH s Kinom ima bezvizni režim, a obavezu da viznu politiku uskladi s EU i državljanima Kine uvede vize, još nije ispunila.&nbsp;&nbsp;</p><h2>Legalni ulazak</h2><p>Granična policija BiH upozorila je da centralnu ulogu u krijumčarenju kineskih državljana često imaju Kinezi koji sarađuju s multinacionalnim kriminalnim grupama.</p><p>- Ove mreže karakterizira visok stepen organiziranosti, planiranje na velikim udaljenostima, te kombiniranje legalnih metoda ulaska, poput bezviznog režima, s ilegalnim prelascima granice. Prilikom legalnog ulaska i granične kontrole državljana Kine otkriveni su slučajevi krivotvorenih putnih dokumenata i viza, te su zabilježeni i slučajevi poslovnih posjeta s krajnjim ciljem ostvarivanja boravišnog statusa u BiH, odnosno koristeći BiH kao tranzitnu zemlju s ciljem da se domognu zemalja EU – pojasnili su iz GPBiH.</p>

<p>Vanjskopolitički analitičar Božo Kovačević, bivši zastupnik u Saboru i ministar u Vladi Hrvatske, smatra da se generalno može konstatirati da brojni kineski državljani, koji nisu zadovoljni uvjetima poslovanja i života u Kini, žele napustiti tu zemlju dok je još moguće.</p><p>- Očito je da život u Kini za sve veći broj stanovnika postaje sve teži. Moguće je zaraditi u Kini, što je već više desetljeća poznato, ali očito je da mnogi misle da je izvan Kine to jednostavnije. U Kini je na sceni i represivan politički sistem u kojem nije moguće ostvarivati mnoga prava, koja su na evropskom kontinentu zajamčena. Možda tu treba tražiti motivaciju mnogih Kineza da napuste svoju zemlju – kaže Kovačević.</p><p>Dodaje da zbog općeg porasta animoziteta prema migracijama u zemljama koje su bile krajnje destinacije za emigrante, raste i zarada u organiziranju ilegalnih prelazaka granica, što ojačava transnacionalni kriminal.</p><h2>Zahtjevi EU</h2><p>- BiH je tranzitno odredište za građane Kine zbog slabosti u prevenciji migracija, koje su te kriminalne skupine prepoznale. Naša zemlja je zbog bezviznog režima pogodna tranzitna destinacija, ali pitanje je jesu li Kinezi tek sad to uočili ili imaju jaču motivaciju nego prije. BiH kao zemlja kandidatkinja za EU suočena je s obavezama poštivanja zahtjeva EU, što uključuje i uvođenje viza za građana pojedinih zemalja – ističe Kovačević.    </p><p>U GPBiH raspolažu s informacijama da se plaćanje krijumčarskih usluga najčešće vrši putem digitalnih transakcija ili kroz hawala sistem.</p><h2>Kržalić: Sistem za kriminalne aktivnosti</h2><p>Profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA Armin Kržalić pojašnjava da je hawala sistem zasnovan na posrednicima, te je pogodan za kriminalne aktivnosti poput pranja novca, krijumčarenja ljudi ili finansiranja terorizma, jer je van sistema nadzora.</p><p>- Naprimjer, osoba u Albaniji daje novac posredniku u Albaniji, a onda posrednik kontaktira svog partnera u Hrvatskoj da isplati osobi novac koliko je potrebno. Partner, zatim isplaćuje taj novac, a onda se taj dug između ova dva posrednika izmiruje u gotovini, robi, uslugama ili na drugi način. S istražnog stajališta problem je što se ovi odnosi zasnivaju na povjerenju, a ne bilo kakvim pisanim ugovorima – kaže profesor Kržalić.</p>

Očito je da život u Kini za sve veći broj stanovnika postaje sve teži, kaže Kovačević

Bezvizni režim olakšava ilegalne migracije ka EU

Tragom upozorenja Granične policije: Zašto su Kinezi sve brojniji na ruti kroz BiH

<p>Planinarski vodič Planinarskog saveza FBiH Mustafa Ćutahija igrom slučaja našao se u paklu Teherana tokom nasilnih demonstracija u kojima je stradalo hiljade ljudi.</p><p>Po povratku iz Irana za „Avaz“ govori o dramatičnim danima koje je proživio s 16-godišnjom unukom Lamijom Pandžo i utiscima koje nosi iz ove prelijepe, ali često nesretne zemlje.</p><h2>Pohod na Damavand</h2><p>Prvi put Mustafa je u Iranu boravio 2023. godine, kada je bio dio međunarodne ekspedicije koja je osvojila Damavand (5.761 metara), najveći vrh u Iranu. </p><p>Oduševljenje gostoprimstvom Iranaca i ljepotama njihove zemlje nije krio, pa je u međuvremenu veliki broj njegovih prijatelja izrazio želju da posjeti Iran. U Teheran je doputovao 7. januara, kako bi dogovorio detalje turističke posjete.</p>

<p>- Poveo sam i unuku Lamiju, koja je maloljetna. Prije polaska znao sam za okupljanja građana tamo, ali to je bilo zbog inflacije i drastičnog pada rijala u odnosu na euro. Kada sam stigao, euro je vrijedio 1,7 miliona rijala, što je pokazatelj strahovite inflacije. Par dana smo bili tamo, da bi 10. januara počela prava nesreća, koja je kulminirala 12. i 13. januara – kaže Ćutahija.</p><p>U direktnoj opasnosti nije se našao, jer Teheran je ogroman grad, ali je informacije o demonstracijama pa i oružanim sukobima u dijelovima grada dobijao od prijatelja i pratio putem medija.</p><p>- Tokom protesta u Teheranu su izgorjele 53 džamije, 200 miliona dolara u rijalima opljačkano je iz bankomata, sedam policajaca je ubijeno i zapaljeno. Zapale ih, pa ih šutaju nogama. Najgore što se nama desilo je prekid komunikacija. Nije bilo ni telefona, ni poruka, teško nam je bilo što se ne možemo javiti ni porodici, a ovdje su bile informacije kakve su bile – priča nam Ćutahija.</p>

<p>Ne krije zahvalnost na pomoći koju su mu pružile prijateljice iz Irana, a posebno osoblje Ambasade BiH, kojoj se javio odmah po dolasku. Nekoliko dana prije nego što će se protesti rasplamsati, pozvali su ga i na kafu, s ambasadorom Nijazom Čardaklijom i konzulom Muamerom razmijenio je i brojeve telefona.</p><p>- Kad je počela frka, bili smo u kontaktu non-stop. Dva-tri dana telefonskih veza nije bilo, ali je onda uspostavljen neki saobraćaj samo na području grada. Nudili su mi da pređem u jedan stan, gdje bih imao hranu, pitali imam li novca … Prvi put sam sreo te ljude, posao Ambasade i jeste da pomognu ljudima kad se nađu u nevolji, a u mom slučaju su uradili sve za 10 – ističe Ćutahija.</p><h2>Mnogo propagande</h2><p>Nakon što je avionski saobraćaj ponovo uspostavljen, u danima kada su cijene karata dosezale i 3.500 dolara, uspio je osigurati let, te je preko Turske stigao u Sarajevo.</p><p>- Neko je iskoristio tu ekonomsku situaciju. Oni su za par mjeseci s plate od 1.000 eura, pali na 150 eura i normalno je da će se ljudi pobuniti. Međutim, sve poslije je organizovano bilo. Ti ulasci u zemlju, sve su to profesionalci. Mnogo je dezinformacija i propagande. Na opozicionim kanalima gledaš kako 100 ljudi vješaju na glavnom teheranskom trgu, ali su u pitanju snimci napravljeni uz pomoć vještačke inteligencije. Vidio sam da svi Iranci nisu zadovoljni svojim rukovodstvom, ali vjerujte mi da svi vole svoju državu – zaključuje Ćutahija.</p>

Izgorjele su 53 džamije, 200 miliona dolara u rijalima opljačkano je iz bankomata, sedam policajaca je ubijeno i zapaljeno

Mustafa s unukom u Iranu: Došao da dogovori posjetu

Mustafa Ćutahija zatekao se usred protesta u Teheranu: Vidio sam da Iranci nisu zadovoljni

<p>Već godinama iznosi na bankovnim računima građana BiH rapidno rastu, što ekonomski stručnjaci pripisuju nedostatku mogućnosti za ozbiljne investicije, a s druge strane i stvaranju crnih fondova u teškim vremenima. Ukupni depoziti domaćih sektora veći su od 36,5 milijardi KM.</p><p>Prema podacima Centralne banke BiH, depoziti stanovništva premašili su&nbsp;18,8 milijardi KM i za godinu su porasli za 1,94 milijarde KM. </p><h2>Mali interes</h2><p>Trend rasta bilježe i zemlje regiona pa su, prema podacima Hrvatske narodne banke, stanovnici susjedne države na kraju septembra prošle godine na računima imali 118,35 milijardi eura. </p><p>Ušteđevinu najčešće čuvaju štednjom na računima ili oročenjem, ali imaju više mogućnosti ulaganja u vlasnički kapital i dionice investicijskih fondova, pa i investicijsko zlato, koje je građanima BiH još nedostupno. U BiH, čini se, kupovina nekretnina predstavlja najzastupljeniji vid čuvanja vrijednosti kapitala.</p>

<p>- Nemate puno mogućnosti kako da plasirate višak dohotka. Naše tržište kapitala nije toliko široko i svojim prinosima na određene investicije nije dovoljno zainteresiralo ljude. I za ulaganje u državne trezorske zapise je jako mali interes. Cijela regija ima isti problem i onda se ljudi opredjeljuju za najsigurnije, da čuvaju novac na banci, jer tada mu je novac najlikvidniji i može ga u svakom momentu uzeti sebi – kaže profesor Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru Nikola Papac.</p><p>S druge strane, Papac smatra da ukupan iznos štednje predstavlja nominalno veliku sumu novca, ali su individualne štednje nedovoljne za ozbiljnije investicije.</p><p>- Masa običnih, malih ljudi uštedila je nešto novca, kojeg drži stalno raspoloživim na računu i uopće ne razmišljaju da ga ulože i kapitaliziraju. Ukupan iznos je velika suma, ali individualno su u pitanju mali iznosi običnih ljudi koji razmišljaju skromnije – pojašnjava profesor Papac.</p><h2>Potencijal ekonomije</h2><p>Profesor iz oblasti finansija na Internacionalnom Burch univerzitetu Ermin Cero cijeni da je šteta što milijarde, koje na računima gube svoju vrijednost, nisu iskorištene.</p>

<p>- Šteta je višestruka. Gube se značajni iznosi na pasivnoj štednji zbog inflacije, jer je stopa inflacije veća od kamatnih stopa na depozite, pa realna vrijednost novca pada. Drugo, investicijski potencijal ekonomije je smanjen, jer u razvijenim zemljama višak se investira u projekte, na tržište kapitala, inovacije. I treće, ovo stvara višak likvidnosti kod banaka, što dodatno drži kamate niskim i na taj se način također demotivira ulaganje. Najlakši i najbrži način za iskorištavanje ovog potencijala je razvoj domaćeg tržišta obveznica, uz prateće javne kampanje kojima bi se građani edukovali o sigurnosti i prednostima ulaganja u ovakve instrumente – ističe Cero.</p>

Gube se značajni iznosi na pasivnoj štednji zbog inflacije

Na računima građana blizu 19 milijardi KM

<p>Situacija u Iranu i dalje je u centru pažnje svjetske javnosti, zbog antivladinih protesta u kojima je, prema izvještajima evropskih medija, poginulo više od 16.500, a povrijeđeno gotovo 330.000 ljudi. Dok stižu potresne ispovijesti Iranaca koji su uspjeli napustiti zemlju, do ovog trenutka nije poznato da li se među žrtvama nalazi i neko od bh. državljana.</p><p>Od početka krize kontakt s ambasadorom BiH u Teheranu Nijazom Čardaklijom nismo uspjeli uspostaviti, niti se on na bilo koji način oglašavao, pa nije poznat ni trenutni status osoblja Ambasade. </p><h2>MVP se ne oglašava</h2><p>Ambasade BiH u Teheranu i Tel Avivu evakuirane su i privremeno zatvorene u junu prošle godine, u jeku napada Izraela, ali je mjesec kasnije najavljeno njihovo ponovno otvaranje i povratak ambasadora. Inače, veze s Iranom su u prekidu ili otežane zbog prekida interneta i telefonskih komunikacija. </p><p>Nakon što je 13. januara ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković medijima kazao da nema informacija o povrijeđenim ili poginulim bh. građanima, te da je Ministarstvo u stalnom kontaktu s Ambasadom u Teheranu, novih zvaničnih informacija nema.</p>

<p>Inače, Ministarstvo vanjskih poslova BiH je 9. januara na službenoj stranici objavilo kontakt-telefon i pozvalo državljane BiH u Iranu i Izraelu da se jave u slučaju potrebe za evakuacijom, ali nije poznato da je do ovog trenutka stigao ijedan poziv. Pitali smo MVPBiH, ali odgovore do zaključenja ovog broja nismo dobili.</p><p>Najveći val nezadovoljstva u posljednjih nekoliko godina pokrenuli su porast cijena i troškova života, kao i široko rasprostranjeno nezadovoljstvo režimom. A režim je odgovorio i gašenjem interneta i blokadama telefonskog saobraćaja, zbog čega informacije iz Teherana i drugih gradova stižu na kapaljku.</p><p>- Ubili su masu ljudi i sakrili ih od njihovih porodica, ne predaju im njihova tijela. Na jednom mjestu koje sam lično vidjela bila je hrpa tijela, koja su naslagana jedno na drugo s mobitelima u džepovima. Bila su tu mala djeca čiji su telefni zvonili, a njihove majke i očevi nisu imali pojma šta im se dogodilo – kazala je za armenski servis RFE jedna od Iranki, nakon što je sletjela u Jerevan.</p><h2>Kulminacija represije</h2><p>Osim u Armeniju, Iranci bježe i u Tadžikistan. Jedan od njih izjavio je da svi imaju nekoga ko je ubijen u posljednjim nemirima.</p><p>- Ne, na ulicama su naoružani interventni policajci s puškama i drugim vojnim oružjem – odgovorio je na pitanje da li su demonstranti još na ulicama.</p>

<p>Zbog represije režima, Iran su davno napustili Mohamad Oghani (Mohammad) i Adel Džalali-Asl (Jalali-Asl). Mohamad već tri godine živi prihvatnom centru u Blažuju, dok je Adel od 2018. godine u Srbiji, prenosi RFE. Jednoglasni su u ocjeni da protesti koji su počeli krajem decembra prošle godine predstavljaju kulminaciju višedecenijske represije.</p><h2>U zatvoru 17 mjeseci</h2><p>Oghani je u Iranu bio suočen s krivičnim progonom i u zatvoru je proveo 17 mjeseci. Suočen s optužbama u vezi s drogom, koje odbacuje, nekadašnji rukometni trener ostao je bez posla, završio na ulici, razveo se od supruge i ostao bez ikoga.</p>

Čardaklija se ne oglašava, Ministarstvo vanjskih poslova BiH objavilo broj kontakta i ništa više 

Ne zna se gdje je bh. ambasador, Ministarstvo vanjskih poslova gluho: Šta se dešava s bh. državljanima u Iranu

<p>Kongres SAD-a nedavno je, u okviru usvajanja vojnog budžeta i šire odbrambene strategije, izglasao i zakonski paket koji se odnosi na Zapadni Balkan.&nbsp;</p><p>Prijedlog je bio u proceduri dugi niz godina, a rezultirao je usvajanjem teksta s blažim odredbama, koje ne nameću posebne obaveze administraciji aktuelnog predsjednika Donalda Trampa (Trump). Suština zakona je poziv na jači fokus administracije prema regionu, suzbijanje utjecaja Rusije i Kine, te posvećivanje dodatne pažnje načinima za njihovo istiskivanje sa Zapadnog Balkana. Zakon poziva i na očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH i suprotstavlja se pokušajima destabilizacije i otcjepljenja – što se direktno odnosi na postupke vlasti u RS.</p><p>Usvajanje američkog zakona o Zapadnom Balkanu u BiH je izazvalo podijeljene reakcije, pa jedni u njemu vide potvrdu da će “Amerika konačno srediti stvari”, a drugi smatraju da je riječ o još jednom papiru bez stvarnog efekta, kazao je za “Avaz” viši savjetnik Instituta za razvojni utjecaj iz Vašingtona i bivši bh. diplomata Adnan Hadrović.</p><p>- Istina je, naravno, negdje između. Zakon nije čarobni štapić, ali ni prazna deklaracija. On jasno pokazuje kako Vašington danas gleda na Balkan i kakvu ulogu u toj slici ima BiH. Poruka je jasna. U zakonu nema nikakvih tajnih planova o prekrajanju granica ili podršci secesiji. Stav SAD-a ostaje dugogodišnji - BiH je suverena i međunarodno priznata država, a Dejtonski sporazum temelj stabilnosti – ističe Hadrović.</p><p>Dodaje da je ovakva poruka sada dodatno učvršćena kroz Kongres, a ne samo kroz stavove administracije ili diplomata, te da ovo više nije pitanje mišljenja pojedinaca već zakon. Sankcije nisu glavni cilj, ali ostaju sredstvo za reagiranje na destruktivne politike i blokade institucija.</p><p>- Primjena sankcija nije automatska, ali jasno pokazuje da destrukcija više neće biti tolerisana. Vrijeme usvajanja zakona nije slučajno. Rat u Ukrajini, jačanje ruskog i kineskog utjecaja, energetska nesigurnost i slabija odlučnost evropskih država vratili su Zapadni Balkan među sigurnosne prioritete Vašingtona. BiH se posmatra kao država s dugotrajnom političkom blokadom, sve glasnijim secesionističkim narativima i oslabljenim institucijama. Poruka SAD-a je jasna - politika statusa quo više nije prihvatljiva – kaže Hadrović.</p><p>Pojašnjava da je Južna interkonekcija prvi test za BiH. Povezivanje BiH s LNG terminalima u Hrvatskoj smanjuje zavisnost od jednog dobavljača i jednog pravca snabdijevanja.</p><p>- To znači veću energetsku sigurnost i otpornost države na spoljne utjecaje. Ako projekt bude blokiran ili odgađan, Vašington će to tumačiti kao političku odluku bh. strane da ignoriše prioritete koje zakon jasno definiše. Ako se realizuje, zakon dobija svoju prvu praktičnu potvrdu - postaje više od papira. Drugi, podjednako važan test, je ponašanje Milorada Dodika. Iako su sankcije prema njemu skinute, a on obećao da će “ponovo biti dobar dečko”, stvarnost pokazuje suprotno: nastavlja s politikom rušenja državnih institucija. Njegove posljednje akcije već su izazvale reakciju u Vašingtonu. Kongresmen Tarner javno je zatražio ponovno uvođenje sankcija, a novi zakon daje uporište toj inicijativi. Bh. politički akteri više ne mogu računati na toleranciju dok kontinuirano podrivaju ustavni poredak – kaže Hadrović, te zaključuje da američki zakon neće riješiti unutrašnje probleme BiH ili natjerati političare na dogovor, ali jasno pokazuje ko radi na jačanju države, a ko opstaje na stalnoj krizi.</p>

Šta Dodik traži u Strazburu

Stvari ti uzima, uz zid te okrene kao kriminalca, a onda baci u neku "buharu"

Klub Bošnjaka bez veta: Nova Vlada RS danas preuzima dužnost

Prijevoznici spremni za blokade granica: Ne bude li dogovora s Briselom, iz BiH odlazi gotovo 17.000 vozača

Od 8,9 milijardi su i 2,3 milijarde KM novih zaduženja: Predizborna socijala finansirana iz kredita

Klub Bošnjaka nije postigao saglasnost, Mahmutović bio suzdržan: Neće biti veta na odluku o izboru Vlade RS

O mandataru Savi Miniću i njegovom kabinetu: Sudbina Vlade RS danas pred Ustavnim sudom BiH

Tragedije kao opomena koliko su važni protivpožarni sistemi: Posebno ugrožene škole, bolnice i druge javne ustanove

Predsjednik Sindikata GP BIH Dragan Matović za "Avaz": Policajac u šezdesetim ne može se boriti s kriminalcima

Zbog krađe, požara i nebrige nestaju hiljade hektara: Uništavanje šuma je okidač za nove tragedije

Kako će Federacija BiH raspodijeliti 200 miliona KM: Budžet raste, kantoni stoje u mjestu

Tragom upozorenja Granične policije: Zašto su Kinezi sve brojniji na ruti kroz BiH

Mustafa Ćutahija zatekao se usred protesta u Teheranu: Vidio sam da Iranci nisu zadovoljni

Na računima građana blizu 19 milijardi KM

Ne zna se gdje je bh. ambasador, Ministarstvo vanjskih poslova gluho: Šta se dešava s bh. državljanima u Iranu

Adnan Hadrović o američkom zakonu o Zapadnom Balkanu za "Avaz": Južna interkonekcija i Dodik prvi testovi za BiH

Šta Dodik traži u Strazburu

Stvari ti uzima, uz zid te okrene kao kriminalca, a onda baci u neku "buharu"

Klub Bošnjaka bez veta: Nova Vlada RS danas preuzima dužnost

Prijevoznici spremni za blokade granica: Ne bude li dogovora s Briselom, iz BiH odlazi gotovo 17.000 vozača

Od 8,9 milijardi su i 2,3 milijarde KM novih zaduženja: Predizborna socijala finansirana iz kredita

Klub Bošnjaka nije postigao saglasnost, Mahmutović bio suzdržan: Neće biti veta na odluku o izboru Vlade RS

O mandataru Savi Miniću i njegovom kabinetu: Sudbina Vlade RS danas pred Ustavnim sudom BiH

Tragedije kao opomena koliko su važni protivpožarni sistemi: Posebno ugrožene škole, bolnice i druge javne ustanove

Predsjednik Sindikata GP BIH Dragan Matović za "Avaz": Policajac u šezdesetim ne može se boriti s kriminalcima

Zbog krađe, požara i nebrige nestaju hiljade hektara: Uništavanje šuma je okidač za nove tragedije

Kako će Federacija BiH raspodijeliti 200 miliona KM: Budžet raste, kantoni stoje u mjestu

Tragom upozorenja Granične policije: Zašto su Kinezi sve brojniji na ruti kroz BiH

Mustafa Ćutahija zatekao se usred protesta u Teheranu: Vidio sam da Iranci nisu zadovoljni

Na računima građana blizu 19 milijardi KM

Ne zna se gdje je bh. ambasador, Ministarstvo vanjskih poslova gluho: Šta se dešava s bh. državljanima u Iranu

Adnan Hadrović o američkom zakonu o Zapadnom Balkanu za "Avaz": Južna interkonekcija i Dodik prvi testovi za BiH