Već godinama iznosi na bankovnim računima građana BiH rapidno rastu, što ekonomski stručnjaci pripisuju nedostatku mogućnosti za ozbiljne investicije, a s druge strane i stvaranju crnih fondova u teškim vremenima. Ukupni depoziti domaćih sektora veći su od 36,5 milijardi KM.Prema podacima Centralne banke BiH, depoziti stanovništva premašili su&nbsp;18,8 milijardi KM i za godinu su porasli za 1,94 milijarde KM. <h2>Mali interes</h2>Trend rasta bilježe i zemlje regiona pa su, prema podacima Hrvatske narodne banke, stanovnici susjedne države na kraju septembra prošle godine na računima imali 118,35 milijardi eura. Ušteđevinu najčešće čuvaju štednjom na računima ili oročenjem, ali imaju više mogućnosti ulaganja u vlasnički kapital i dionice investicijskih fondova, pa i investicijsko zlato, koje je građanima BiH još nedostupno. U BiH, čini se, kupovina nekretnina predstavlja najzastupljeniji vid čuvanja vrijednosti kapitala.

- Nemate puno mogućnosti kako da plasirate višak dohotka. Naše tržište kapitala nije toliko široko i svojim prinosima na određene investicije nije dovoljno zainteresiralo ljude. I za ulaganje u državne trezorske zapise je jako mali interes. Cijela regija ima isti problem i onda se ljudi opredjeljuju za najsigurnije, da čuvaju novac na banci, jer tada mu je novac najlikvidniji i može ga u svakom momentu uzeti sebi – kaže profesor Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru Nikola Papac.S druge strane, Papac smatra da ukupan iznos štednje predstavlja nominalno veliku sumu novca, ali su individualne štednje nedovoljne za ozbiljnije investicije.- Masa običnih, malih ljudi uštedila je nešto novca, kojeg drži stalno raspoloživim na računu i uopće ne razmišljaju da ga ulože i kapitaliziraju. Ukupan iznos je velika suma, ali individualno su u pitanju mali iznosi običnih ljudi koji razmišljaju skromnije – pojašnjava profesor Papac.<h2>Potencijal ekonomije</h2>Profesor iz oblasti finansija na Internacionalnom Burch univerzitetu Ermin Cero cijeni da je šteta što milijarde, koje na računima gube svoju vrijednost, nisu iskorištene.

- Šteta je višestruka. Gube se značajni iznosi na pasivnoj štednji zbog inflacije, jer je stopa inflacije veća od kamatnih stopa na depozite, pa realna vrijednost novca pada. Drugo, investicijski potencijal ekonomije je smanjen, jer u razvijenim zemljama višak se investira u projekte, na tržište kapitala, inovacije. I treće, ovo stvara višak likvidnosti kod banaka, što dodatno drži kamate niskim i na taj se način također demotivira ulaganje. Najlakši i najbrži način za iskorištavanje ovog potencijala je razvoj domaćeg tržišta obveznica, uz prateće javne kampanje kojima bi se građani edukovali o sigurnosti i prednostima ulaganja u ovakve instrumente – ističe Cero.

Gube se značajni iznosi na pasivnoj štednji zbog inflacije

Na računima građana blizu 19 milijardi KM

Situacija u Iranu i dalje je u centru pažnje svjetske javnosti, zbog antivladinih protesta u kojima je, prema izvještajima evropskih medija, poginulo više od 16.500, a povrijeđeno gotovo 330.000 ljudi. Dok stižu potresne ispovijesti Iranaca koji su uspjeli napustiti zemlju, do ovog trenutka nije poznato da li se među žrtvama nalazi i neko od bh. državljana.Od početka krize kontakt s ambasadorom BiH u Teheranu Nijazom Čardaklijom nismo uspjeli uspostaviti, niti se on na bilo koji način oglašavao, pa nije poznat ni trenutni status osoblja Ambasade. <h2>MVP se ne oglašava</h2>Ambasade BiH u Teheranu i Tel Avivu evakuirane su i privremeno zatvorene u junu prošle godine, u jeku napada Izraela, ali je mjesec kasnije najavljeno njihovo ponovno otvaranje i povratak ambasadora. Inače, veze s Iranom su u prekidu ili otežane zbog prekida interneta i telefonskih komunikacija. Nakon što je 13. januara ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković medijima kazao da nema informacija o povrijeđenim ili poginulim bh. građanima, te da je Ministarstvo u stalnom kontaktu s Ambasadom u Teheranu, novih zvaničnih informacija nema.

Inače, Ministarstvo vanjskih poslova BiH je 9. januara na službenoj stranici objavilo kontakt-telefon i pozvalo državljane BiH u Iranu i Izraelu da se jave u slučaju potrebe za evakuacijom, ali nije poznato da je do ovog trenutka stigao ijedan poziv. Pitali smo MVPBiH, ali odgovore do zaključenja ovog broja nismo dobili.Najveći val nezadovoljstva u posljednjih nekoliko godina pokrenuli su porast cijena i troškova života, kao i široko rasprostranjeno nezadovoljstvo režimom. A režim je odgovorio i gašenjem interneta i blokadama telefonskog saobraćaja, zbog čega informacije iz Teherana i drugih gradova stižu na kapaljku.- Ubili su masu ljudi i sakrili ih od njihovih porodica, ne predaju im njihova tijela. Na jednom mjestu koje sam lično vidjela bila je hrpa tijela, koja su naslagana jedno na drugo s mobitelima u džepovima. Bila su tu mala djeca čiji su telefni zvonili, a njihove majke i očevi nisu imali pojma šta im se dogodilo – kazala je za armenski servis RFE jedna od Iranki, nakon što je sletjela u Jerevan.<h2>Kulminacija represije</h2>Osim u Armeniju, Iranci bježe i u Tadžikistan. Jedan od njih izjavio je da svi imaju nekoga ko je ubijen u posljednjim nemirima.- Ne, na ulicama su naoružani interventni policajci s puškama i drugim vojnim oružjem – odgovorio je na pitanje da li su demonstranti još na ulicama.

Zbog represije režima, Iran su davno napustili Mohamad Oghani (Mohammad) i Adel Džalali-Asl (Jalali-Asl). Mohamad već tri godine živi prihvatnom centru u Blažuju, dok je Adel od 2018. godine u Srbiji, prenosi RFE. Jednoglasni su u ocjeni da protesti koji su počeli krajem decembra prošle godine predstavljaju kulminaciju višedecenijske represije.<h2>U zatvoru 17 mjeseci</h2>Oghani je u Iranu bio suočen s krivičnim progonom i u zatvoru je proveo 17 mjeseci. Suočen s optužbama u vezi s drogom, koje odbacuje, nekadašnji rukometni trener ostao je bez posla, završio na ulici, razveo se od supruge i ostao bez ikoga.

Čardaklija se ne oglašava, Ministarstvo vanjskih poslova BiH objavilo broj kontakta i ništa više 

Ne zna se gdje je bh. ambasador, Ministarstvo vanjskih poslova gluho: Šta se dešava s bh. državljanima u Iranu

Kongres SAD-a nedavno je, u okviru usvajanja vojnog budžeta i šire odbrambene strategije, izglasao i zakonski paket koji se odnosi na Zapadni Balkan.&nbsp;Prijedlog je bio u proceduri dugi niz godina, a rezultirao je usvajanjem teksta s blažim odredbama, koje ne nameću posebne obaveze administraciji aktuelnog predsjednika Donalda Trampa (Trump). Suština zakona je poziv na jači fokus administracije prema regionu, suzbijanje utjecaja Rusije i Kine, te posvećivanje dodatne pažnje načinima za njihovo istiskivanje sa Zapadnog Balkana. Zakon poziva i na očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH i suprotstavlja se pokušajima destabilizacije i otcjepljenja – što se direktno odnosi na postupke vlasti u RS.Usvajanje američkog zakona o Zapadnom Balkanu u BiH je izazvalo podijeljene reakcije, pa jedni u njemu vide potvrdu da će “Amerika konačno srediti stvari”, a drugi smatraju da je riječ o još jednom papiru bez stvarnog efekta, kazao je za “Avaz” viši savjetnik Instituta za razvojni utjecaj iz Vašingtona i bivši bh. diplomata Adnan Hadrović.- Istina je, naravno, negdje između. Zakon nije čarobni štapić, ali ni prazna deklaracija. On jasno pokazuje kako Vašington danas gleda na Balkan i kakvu ulogu u toj slici ima BiH. Poruka je jasna. U zakonu nema nikakvih tajnih planova o prekrajanju granica ili podršci secesiji. Stav SAD-a ostaje dugogodišnji - BiH je suverena i međunarodno priznata država, a Dejtonski sporazum temelj stabilnosti – ističe Hadrović.Dodaje da je ovakva poruka sada dodatno učvršćena kroz Kongres, a ne samo kroz stavove administracije ili diplomata, te da ovo više nije pitanje mišljenja pojedinaca već zakon. Sankcije nisu glavni cilj, ali ostaju sredstvo za reagiranje na destruktivne politike i blokade institucija.- Primjena sankcija nije automatska, ali jasno pokazuje da destrukcija više neće biti tolerisana. Vrijeme usvajanja zakona nije slučajno. Rat u Ukrajini, jačanje ruskog i kineskog utjecaja, energetska nesigurnost i slabija odlučnost evropskih država vratili su Zapadni Balkan među sigurnosne prioritete Vašingtona. BiH se posmatra kao država s dugotrajnom političkom blokadom, sve glasnijim secesionističkim narativima i oslabljenim institucijama. Poruka SAD-a je jasna - politika statusa quo više nije prihvatljiva – kaže Hadrović.Pojašnjava da je Južna interkonekcija prvi test za BiH. Povezivanje BiH s LNG terminalima u Hrvatskoj smanjuje zavisnost od jednog dobavljača i jednog pravca snabdijevanja.- To znači veću energetsku sigurnost i otpornost države na spoljne utjecaje. Ako projekt bude blokiran ili odgađan, Vašington će to tumačiti kao političku odluku bh. strane da ignoriše prioritete koje zakon jasno definiše. Ako se realizuje, zakon dobija svoju prvu praktičnu potvrdu - postaje više od papira. Drugi, podjednako važan test, je ponašanje Milorada Dodika. Iako su sankcije prema njemu skinute, a on obećao da će “ponovo biti dobar dečko”, stvarnost pokazuje suprotno: nastavlja s politikom rušenja državnih institucija. Njegove posljednje akcije već su izazvale reakciju u Vašingtonu. Kongresmen Tarner javno je zatražio ponovno uvođenje sankcija, a novi zakon daje uporište toj inicijativi. Bh. politički akteri više ne mogu računati na toleranciju dok kontinuirano podrivaju ustavni poredak – kaže Hadrović, te zaključuje da američki zakon neće riješiti unutrašnje probleme BiH ili natjerati političare na dogovor, ali jasno pokazuje ko radi na jačanju države, a ko opstaje na stalnoj krizi.

Ako projekt bude blokiran ili odgađan, Vašington će to tumačiti kao političku odluku bh. strane da ignoriše prioritete koje zakon jasno definiše

Adnan Hadrović o američkom zakonu o Zapadnom Balkanu za "Avaz": Južna interkonekcija i Dodik prvi testovi za BiH

Jednogodišnji opservacijski period Radne grupe za finansijsko djelovanje protiv pranja novca (FATF), globalnog nadzornog tijela za sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma, ističe u februaru i ako do tada ne ispuni ključne preporuke, naša zemlja bi se mogla naći na sivoj listi MONEYVAL-a.<h2>Strane banke</h2>BiH kasni s usvajanjem zakona o upravljanju oduzetom imovinom i ciljanim finansijskim sankcijama za terorizam i finansiranje terorizma, a da bismo izbjegli sivu listu neophodno je uspostaviti i registar stvarnih vlasnika, centralne elektronske baze s podacima o fizičkim osobama koje su stvarni vlasnici pravnih lica. &nbsp;&nbsp;Direktor Udruženja banaka BiH Edis Ražanica kaže da se radi o pitanju koje ima direktne i dugoročne posljedice po ekonomiju i finansijski sistem zemlje.- Iz ugla bankarskog sektora, eventualni ulazak BiH na tzv. sivu listu FATF-a i MONEYVAL-a imao bi vrlo konkretne posljedice po građane i kompanije. Međunarodne finansijske transakcije, uključujući doznake iz inostranstva, bile bi sporije, skuplje i pod pojačanim nadzorom. To je posebno važno imajući u vidu veliki broj građana BiH koji žive i rade u inostranstvu i značaj tih transfera za domaću ekonomiju. Za privredu bi to značilo dodatne provjere svake transakcije, povećanu administraciju, kašnjenja u plaćanjima i veće troškove poslovanja. Istovremeno, postojala bi realna opasnost otežanog održavanja ili uspostavljanja korespondentnih odnosa sa stranim bankama, što predstavlja ključni kanal za međunarodna plaćanja i finansijske tokove. Sve to bi imalo negativan efekat na konkurentnost domaćih kompanija, investicije i ukupnu ekonomsku aktivnost – kazao nam je Ražanica.Dodaje da je proces pristupanja BiH Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA) posebno osjetljivo pitanje.<h2>Ostale sedmice</h2>- Iako eventualni ulazak na sivu listu formalno neće zaustaviti taj proces, on bi ga značajno usložnio i usporio, jer SEPA podrazumijeva visok nivo povjerenja u cjelokupan AML/CFT sistem jedne zemlje. Konkretno, značio bi i zahtijevao puno veće napore svih relevantnih učesnika u ovom procesu, ali ne smije predstavljati alibi za zaustavljanje procesa i poništavanje svega što je do sada učinjeno – ističe Ražanica.Upozorava da BiH ima sedmice, a ne mjesece, da izbjegne ovakav scenarij i posljedice koje će itekako osjetiti privreda, građani i međunarodni ekonomski položaj zemlje, a ne njene institucije.<h2>Ministar: Završna faza</h2>Na kritike u medijima odgovorio je ministar pravde BiH Davor Bunoza.- Ministarstvo pravde BiH više od dvije godine, zajedno s radnom grupom, kontinuirano i predano radi na Zakonu o oduzimanju i upravljanju nezakonito stečene imovine, uz aktivne napore da se usaglase stavovi svih razina vlasti kako bi se došlo do funkcionalnog zakona. Ovaj zakon nalazi se u završnoj fazi izrade – naveo je Bunoza.

Međunarodne finansijske transakcije, uključujući doznake iz inostranstva, bile bi sporije, skuplje i pod pojačanim nadzorom

BiH na putu prema kaznama MONEYVAL-a: Siva lista udara na građane i privredu

Prošlo je 55 godina otkako je Hazim Ušanović Baja, tada kao 16-godišnji dječak, krenuo na svoj prvi planinarski uspon. Od tada je osvojio brojne planinske vrhove, od Maglića, Velebita, Prokletija, do Alpi, Pece, Olimpa, Musale u Bugarskoj na 2.925 metara nadmorske visine. Ne predaje se ni danas, kao 71-godišnjak, iako su koraci teži, a snage je manje.<h2>Ne predajem se </h2>- Čitav život ja hodam. Evo i sad, sa sedam operacija; operisao srce, dva moždana. Iako imam rak na prostati, ne predajem se, hodam i dalje. Dok sam živ hodat ću. Mnogi mi kažu 'ne možeš ti', a pređem bolje od njih – kaže Ušanović.

Najiskusniji planinar iz Goražda i okoline odrastao je u porodici sa šestero djece u kojoj je samo Hazimov otac radio. Kopao je kanale i radio druge poslove kako bi se mogao školovati, ali i kupiti ponešto od skupe planinarske opreme.- Niko nije imao profesionalnu opremu, ali tada je vojska bila jaka i otpisivala je. Odemo u Priboj, kupiš šatorskih krila, pantalona, cipela. Imam cipele 46 godina stare i eno ih još stoje, neka ih – kaže Hazim.Stari grad na Samoboru iznad Goražda prvi je pohod u kojem je učestvovao.

- Postavili smo šator gore, spavali. Bilo je strašno, jer je oko nas bilo puno zmija. Od tada, da ne nabrajam – obišao sam sve vrhove Evrope. Na Triglavu i Prokletijama sam bio po šest puta, Korabu triput, na Durmitoru više od 50 puta, a Maglić sam brojao do 300. pohoda – sjeća se stari planinar.Za planinarstvo kaže da je to sport koji čovjeka spaja s prirodom, održava u kondiciji i donosi priliku za nova prijateljstva. Tokom decenija stekao je brojne prijatelje širom Balkana, ali kaže da planina zna biti i okrutna, prehladna i opasna.<h2>Ispod snijega</h2>- Maglić je moja ljubav, ali ima i tužnih sjećanja. Prvog sam mrtvog čovjeka iznio 17. marta '79. godine, Karišik Branka. Nas trojica, Jakub Hubjer, Mića Čarapić i ja, popeli smo se iz Mratinja, po noći, bez užadi uz stijene. Našli smo ga tek u 11 sati ispod 3,5 metra snijega – kaže Ušanović.

Često je dio „Marša mira“ Nezuk – Potočari. U opkoljenom Goraždu ubijen je Hazimov sin, pa razumije bol porodica žrtava genocida u Srebrenici. Danas ga održava boravak u vikendici u rodnom selu kod Goražda i nastojanje da stalno bude u pokretu. Sporije nego ranije, ali dok je živ – hodat će.<h2>Pješice do Titovog groba</h2>S posebnim emocijama pamti period bivše Jugoslavije kada je, kako kaže, na bilo kojoj planini mogao postaviti šator i rahat zaspati. Sjeća se Titove smrti 1980. godine i šestodnevnog pohoda ka Beogradu.

- Nas 42 iz Goražda među prvima smo pošli pješice s Ozrena, gdje je Tito ranjen, na Titov grob u Beograd. Samo osmero nas je izdržalo do kraja. Za šest dana smo uspjeli prevaliti taj put. Prvu noć smo spavali u Ustikolini, drugu u Višegradu, pa na Tari, u Valjevu, Obrenovac pa Beograd. Sjećam se svega kao sad – sjeća se Hazim.

Odemo u Priboj, kupiš šatorskih krila, pantalona, cipela. Imam cipele 46 godina stare i eno ih još stoje, neka ih, priča Hazim

Hazim Ušanović Baja već 55 godina stremi ka visinama: Osvojio brojne vrhove Evrope, ne odustaje ni nakon operacije srca

Evropa više ne izgleda kao centar stabilnosti. Ali, u svijetu u kojem se ratovi normaliziraju, međunarodno pravo selektivno primjenjuje, a demokratija svodi na puku izbornu proceduru, Evropska unija – sa svim svojim slabostima, sporostima i unutrašnjim pukotinama – ostaje jedino mjesto gdje se sloboda, vladavina prava i institucionalna ograničenja vlasti još sistemski brane.&nbsp;Upravo iz te perspektive za “Avaz” govori publicistkinja, nekadašnja saborska zastupnica i bivša ministrica vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Vesna Pusić.Pusić govori kako riješiti odnose u BiH, komentira podjelu svijeta, odnose Evrope i SAD, te pojašnjava zašto je EU posljednje mjesto gdje se brani demokratija.<h2>Odbrambeni savezi</h2>U vremenu u kojem svjedočimo nastanku novih blokovskih podjela, sve je jasnije da prostor za “nesvrstane” praktično nestaje. Kako u takvim okolnostima vidite poziciju zemalja zapadnog Balkana, a posebno Bosne i Hercegovine? - Živimo u drugim i drugačijim vremenima. Nesvrstani su nekad postojali u kontekstu dviju velikih geopolitičkih i nuklearnih sila – SAD i Rusije. Danas se na svjetskoj razini, ako išta, države opredjeljuju između Kine i Amerike, i to u političko-ekonomskom smislu. No, za nas u Europi pa onda i na Zapadnom Balkanu i Rusija će uvijek biti velika sila, iako je danas u gotovo vazalskom položaju u odnosu na Kinu. Ali geografija je za Europu uvijek čini potencijalno opasnom. Što se BiH tiče, nakon svega čemu smo svjedočili u prvoj godini ovog Trampovog mandata, moj je glavni zaključak da se sada jasno vidi koliko je lako bilo riješiti tu situaciju da je bilo imalo političke volje! Mijenjaju se režimi, padaju vlade, raspadaju se desetljetni obrambeni savezi, a mi i dalje nemoćno kršimo ruke oko problema SNSD-HDZ-SDA, Dodik-Čović-Izetbegović, dok građani u cijeloj BiH čekaju neko rješenje i neka bolja vremena. Ali nije bilo nikakve političke volje izvana da se tome stane na kraj, da se jasno definiraju nadležnosti države koje nitko nema pravo prisvajati, da se jasno kaže da je država hijerarhijski iznad entiteta, kantona i županija i da se onda definiraju nadležnosti na nižim razinama lokalne samouprave; da se jasno kaže što je zaštita individualnih prava svakog građanina/građanke, a što je dodatna zaštita kolektivnih prava pojedinih etnosa. Za to nije bilo političke volje izvana, a još je manje bilo političke volje iz same BiH. Ljudi koji politički vode igru u BiH sasvim su zadovoljni ovakvom situacijom i u njoj se dobro snalaze. Naša stranka i još neki politički akteri su pokušali i još pokušavaju tu nešto promijeniti, ali otpor je snažan i ujedinjen. Dakle, da sažmem zaključak, sada se jasno vidi da se to može riješiti, ali nema dovoljno političke volje ni interesa ni izvana ni iznutra da se to učini. Šta danas u regionu zaista hrani antievropske politike? Odakle dolazi narativ da Zapadni Balkan može imati ozbiljnu alternativu punopravnom članstvu u Evropskoj uniji i ko ima interes da se ta iluzija održava? - Prema mom mišljenju, postoje tri glavna elementa koja doprinose stvaranju antieuropskog raspoloženja u državama zapadnog Balkana - Lideri nekih od tih država koji su se ozbiljno obogatili na vlasti i koji se boje da bi, ulaskom njihovih zemalja u EU, oni mogli ne samo izgubiti vlast već i završiti u zatvoru. Uvidom u od države kontrolirane medije to postaje bjelodano; Rusija i politika predsjednika Putina vidi Zapadni Balkan kao idealno područje i instrument za stalnu destabilizaciju EU i potencijalno njeno uništenje. Napominjem da su rezultati upravo objavljenog istraživanja Europskog vijeća za vanjsku politiku (ECFR) pokazali da Rusi prvi puta smatraju EU svojim glavnim neprijateljem, dok SAD vide kao spremnije za suradnju. To ilustrira efikasnost medijske propagande; politika EU prema državama zapadnog Balkana, koja je bila nedosljedna, ne temelji se na proklamiranim kriterijima i nije proaktivna, odnosno ne usredotočuje se na rad s pojedinim državama kako bi one ispunile kriterije neophodne za članstvo. Najočitiji slučaj je primjer Makedonije, danas Sjeverne Makedonije, ali svaka od šest država tu ima svoju priču i propuštenu šansu, pa tako i BiH. Napominjem, domaći lideri i Rusija aktivno stvaraju antieuropsku atmosferu, koristeći medije i društvene mreže. EU ne stvara tu atmosferu aktivno i namjerno, već joj doprinosi nizom pogrešnih poteza i propuštenih šansi.<h2>Ne treba im još Orbana </h2>Sve češće se mogu čuti inicijative da bi i Brisel, iz sigurnosnih razloga, trebao “omekšati” pristup proširenju i sniziti kriterije, posebno imajući u vidu da su neke zemlje u prošlosti primljene u članstvo bez potpunog ispunjavanja standarda. Da li bi takav pristup danas bio strateška nužnost ili opasna greška? - Pitanje je što znači “snižavanje kriterija”? Prvo, koja je svrha ulaska u EU, ako to ne doprinosi funkcionalnosti i stabilnosti države, višoj razini demokratskih institucija i građanskih prava i boljem standardu građana? Dakle, uđeš u EU, a sve ostane isto ili postane još i gore. To bi bilo besmisleno. Drugo, sigurnost i obrana su danas glavna tema i zadaća EU. Za to je potreban viši stupanj EU jedinstva i funkcionalnosti u odlučivanju. Sve što to narušava postaje izuzetno opasno za EU. Europske institucije se jedva nose s jednim Viktorom Orbanom i sigurno im ne treba još Orbana u EU. Treće, države koje su ušle bez punog ispunjavanja kriterija postale su članice prije skoro 20 godina. To je bilo u jednom potpuno drugačijem svijetu u kojem EU nije uopće imala povjerenika (komesara) za obranu! Prema tome, moj bi odgovor bio: ne snižavati kriterije, ali puno aktivniji individualni rad sa svakom od šest država zapadnog Balkana od strane EU, njenih institucija i pojedinih država članica, s jasnim ciljem članstva i bez fige u džepu. Modela ima mnogo, od etapnog ulaska, ekonomske integracije, mentorstva… Postoji već dovoljno iskustva da se može procijeniti što je najpogodnije za svaku pojedinu državu kandidatkinju.

Novi udarac za Orbana: Fidesz falsifikovao „ekonomski plan“ i pripisao ga opoziciji

Postaju li ove ideje dodatno privlačne u kontekstu narušenih odnosa između SAD i EU, kao i tenzija unutar NATO-a, koje očigledno nisu vezane samo za pitanje Grenlanda? Koliko su te pukotine ozbiljne i koliko utječu na sigurnosnu arhitekturu Evrope?- Ti sukobi i pukotine su izuzetno ozbiljni i imaju ogroman utjecaj na sigurnost Europe, kako onog dijela koji je u EU, tako i još mnogo dramatičnije onog dijela Europe koji nije u EU. Zapadna Europa od 1945., a nakon 2004. i srednja i veliki dio istočne Europe, smatrali su NATO i svoje članstvo u njemu apsolutnom garancijom vlastite sigurnosti. Iako se mnogi europski lideri još trude sačuvati taj privid, to vrlo očito više nije tako. Napad Rusije na Gruziju 2008., aneksija Krima i napad na Ukrajinu 2014., pa napad na cijelu Ukrajinu 2022., sve su to Putinovi signali Europi u kojem smjeru on ide i njegovo testiranje granica do kojih može ići. To je već dovoljna opasnost. No, dolaskom Trampa u drugom mandatu postaje jasno da Europa treba neki novi ili rezervni obrambeni savez. Vrlo je upitno koliko još vrijedi najvažniji članak NATO ugovora – “svi za jednoga, jedan za sve” i najtoplije se nadam da to nećemo morati testirati. Trampov Plan 2025., njegova nova Strategija nacionalne sigurnosti, njegovi javni istupi, kao i istupi njegovog potpredsjednika i bliskih suradnika govore da oni ne vide Europu kao svog saveznika, već u nekim dimenzijama kao protivnika. U već spomenutom istraživanju ECFR, samo 16 posto Europljana danas vidi SAD kao saveznika! To je prilično dramatično, ali u datim okolnostima i točno. S druge strane, EU je višestruko bogatija od Rusije, u okviru Koalicije voljnih ima nuklearne sile Francusku i Veliku Britaniju i troši na obranu više od Kine. Problem je što joj fali jedinstva, koordinacije i sinhroniziranosti. No, sve to ništa ne mijenja na činjenici da se mi geografski nalazimo tu gdje se nalazimo i države EU su naši saveznici. Mi nemamo bilo gdje drugdje “gledati preko plota”, već nastojati ojačati našu zajedničku europsku poziciju. EU to može, ali joj za to treba vremena. Pitanje je koliko ga ima.Da li je ruskom okupacijom dijelova Ukrajine de facto srušen sistem međunarodnog prava kakav poznajemo od Drugog svjetskog rata? Šta to konkretno znači za budućnost globalne sigurnosti i hoćemo li svjedočiti novom talasu prekrajanja granica silom, svuda gdje jači procijeni da to može učiniti nekažnjeno?- Kao i svi veliki preokreti i prevrati u povijesti, rušenje svjetskog poretka definiranog međunarodnim pravom događalo se dugo i polako, da bi se na kraju dogodilo odjednom. Mnogi događaji od 2000-ih na ovamo nagrizali su pravila i međunarodni poredak utemeljen na međunarodnom pravu. Serija Putinovih vojnih intervencija i napada na bivše sovjetske republike, od Gruzije i Ukrajine, prije toga Čečenije, kasnije Kazahstana, demonstracija su sirove sile i najava politike podjele svijeta na sfere utjecaja i kontrole velikih sila. Kad se i Tramp priklonio istom pristupu, to je označilo odlazak starog svjetskog poretka u povijest. Nedavno sam ponovno pročitala knjigu Stefana Cvajga (Zweig): „Jučerašnji svijet“. Kad sam je čitala u mladosti, mnoge su mi stvari bile daleke i ne sasvim razumljive. Sada mi se čini kao da je pisana danas! Prekrajanje granica silom uveliko je već počelo. Čula sam da je Tramp svom profilu na svojoj društvenoj mreži Truth Social dodao i titulu predsjednik Venecuele. Ne znam je li to točno, nisam provjeravala, ali ne bi me začudilo. Madurov režim u Venecueli je bio krvava diktatura. Ali niti je jedini, niti je odvođenjem Madura na sud u SAD sam režim smijenjen. Svakako, Europa, EU i svaka njena država članica imaju šanse sačuvati slobodu, vladavinu prava i demokratske institucije samo ako se poštuje međunarodno pravo i koliko-toliko ujednačeni kriteriji za sve. Zato je naš interes i naša zadaća sačuvati tu Europu dok dođu bolja vremena.<h2>Kapacitet EU</h2>Bili ste izuzetno jasni u kvalifikacijama razaranja Gaze od Izraela. Smatrate li da je to poglavlje zatvoreno ili su aktuelna dešavanja u Iranu samo nastavak iste logike eskalacije i selektivne primjene međunarodnih normi?- Ovo je vrlo ilustrativan primjer! Ništa što se Gaze tiče nije zatvoreno, riješeno ili promijenjeno. Samo gotovo nitko o tome veše ne izvještava. To je “jučerašnji genocid”. Danas su nove teme na dnevnom redu. Tramp i njegovi posrednici nisu donijeli mir ljudima u Gazi i Izraelu. Samo su ih učinili manje vidljivima. Što se Irana tiče, tamo je na vlasti jedan ubilački režim, koji na najgore moguće načine ubija vlastite građane. Ali nije uvijek bilo tako. Za vrijeme predsjednika Rohania Iran se počeo značajno otvarati i modernizirati i s EU i SAD je potpisao sporazum o ograničavanju razvoja nuklearne energije. U prvom Trampovom mandatu SAD su izašle iz tog sporazuma, što je otvorilo prostor fanaticima u Iranu. Većina Iranaca bi danas slavila pad sadašnjeg režima, ali ne kao rezultat strane vojne intervencije, već kao rezultat prevage i pobjede demokratskih snaga u samom Iranu.

U jednom od svojih ranijih intervjua rekli ste da je Evropa danas posljednje mjesto na kojem se demokratija sistemski brani. Šta ste time tačno mislili? Ima li Evropa zaista kapacitet da tu ulogu zadrži i, ako ima, na koji način se ta odbrana uopće može voditi u svijetu koji se rapidno mijenja?- Nije problem u tome što se svijet rapidno mijenja, nego u tome što rapidno nazaduje u demokratskim standardima i građanskim slobodama. Da, EU je jedino mjesto u kojem se tim standardima i tim slobodama još teži. Ima mnogo država na svijetu koje imaju višestranačke, pa čak i poštene višestranačke izbore. Ali time se uglavnom sve završava. Tko pobijedi smatra da može raditi što hoće. To nije demokracija. Izbori su samo preduvjet za neovisnost institucija, vladavinu demokratskih zakona, jednakost građana, autonomiju privatnosti pojedinca, pravednost i funkcionalnost sudova i sve ono što objedinjuje riječ sloboda. EU tome još i formalno i istinski teži. Nemam nikakve dvojbe da će se ti politički ideali ponovno vratiti na scenu, kao što se sloboda uvijek ponovno vraćala od antičkih vremena do danas. Pitanje je samo kako će dugo trajati taj suvremeni srednji vijek, koliko će duboko pasti i koga će sve zahvatiti. Potencijalno, Europa ima i snage i iskustva da čuva taj plamen slobode u nepovoljnim vremenima i objektivno je jedino mjesto na kojem je to još moguće. Pitanje je koliko će imati pameti, hrabrosti i jedinstva.


Evropa se jedva nosi s jednim Orbanom, ne trebaju joj novi. Prekrajanje granica silom uveliko je već počelo

Problem BiH nije složenost, nego interes da se ništa ne promijeni

Bivša hrvatska šefica diplomatije Vesna Pusić za "Avaz": Proširenje nije ustupak Balkanu, nego pitanje opstanka EU

Trend priliva migranata u BiH nastavljen je i u 2025., ali u manjem obimu nego ranijih godina, kaže za “Avaz” direktor Službe za poslove sa strancima BiH Žarko Laketa.Ulazak Rumunije i Bugarske u Šengenski prostor i jačanje kontrola na njihovim granicama smatra osnovnim razlogom.&nbsp;&nbsp;

Migrantske rute kao unosan i opasan biznis: Ilegalno prebacili 800 migranata

- Značajno manji broj migranata smješten je i u naša tri Privremena prihvatna centra u Lipi, Blažuju i Ušivku, gdje ih je oko 1.100. Kamp Borići u USK je u fazi zatvaranja. Od 11.000, koliko ih je došlo u BiH, njih 10.669 je podnijelo zahtjev za azil. Balkanska ruta i dalje je aktivna, ali broj je značajno smanjen – kaže Laketa.Tokom 2025., po osnovu sporazuma o readmisiji, Hrvatska je dostavila 3.779 zahtjeva za vraćanje migranata, od kojih je oko 2.800 bilo osnovano. Najveći broj ih je iz Turske, Kine, Afganistana i Egipta.- Organizovane kriminalne grupe, koje se bave krijumčarenjem migranata, prisutne su i dalje na ovim prostorima. Sve policijske strukture i OSA BiH se bave ovom problematikom. I dalje su to grupe uglavnom iz Afganistana. Sve ukazuje da oni i dalje rade, da su dobro organizovani, naoružani i vrlo opasni. Silu koju provode najviše primjenjuju na same migrante, na način da rade određene otmice, da im oduzimaju njihove lične stvari i kontaktiraju njihove porodice kako bi dobili novac. Oni neće nikad stati dok god postoji ovaj fenomen migracija. Mi nismo imali informacija da su bili nasilni prema građanima BiH – ističe Laketa, te zaključuje da su policijske agencije u BiH odgovorile na sve izazove.

Tokom 2025., po osnovu sporazuma o readmisiji, Hrvatska je dostavila 3.779 zahtjeva za vraćanje migranata, od kojih je oko 2.800 bilo osnovano

Laketa za "Avaz": Kriminalne grupe su vrlo opasne

Vanjskotrgovinska komora BiH zatražila je hitnu reakciju nadležnih institucija nakon što je Vlada Srbije donijela uredbu o uvođenju privremene mjere za obezbjeđenje ekonomske stabilnosti industrija od strateške važnosti. Ovom uredbom se od 1. januara do 30. juna 2026. godine ograničava uvoz pojedinih proizvoda od željeza i čelika.Iz VTKBiH navode da uredba obuhvata grupe proizvoda koji se tiču BiH i to - rebrasti betonski čelik i toplo valjanu žicu u koturu, kao i rebrasti betonski čelik u šipkama. Mjera se uvodi na period od šest meseci i provodit će se kroz sistem tarifnih kvota, nakon čijeg popunjavanja će se na uvoz ovih proizvoda primjenjivati carina od 50 posto. Radi ravnomjernog snabdijevanja tržišta individualne kvote podijeljene su na kvartalne maksimume za period od 1. januara do 31. marta, odnosno do 30. juna, uz mogućnost prenošenja neiskorištene kvote iz prvog u drugi kvartal. Raspodjela kvota vršit će se po principu „prvi došao – prvi uslužen“, na osnovu redoslijeda prihvatanja carinskih deklaracija.<h2>Limitirajući faktor</h2>- Kvote koje je uvela Vlada Srbije ne prate realne tokove trgovine jer su, kako je i navedeno u uredbi, rađene na osnovu podataka za period 2020. - 2024. godina. Uvidom u navedenu uredbu, pogotovo u dio definiranih kvota koje se odnose na navedene proizvode za BiH, izražavamo zabrinutost u ime privrednih društava, izvoznika ovih proizvoda u Srbiju. Na osnovu podataka VTKBiH evidentno je da je u 2025. godini već u prvom kvartalu, bh. izvoz premašio dozvoljenu kvartalnu kvotu. Evidentno je da prilikom utvrđivanja kvota nisu u potpunosti uzeti u obzir kumulativni obim stvarnih trgovinskih tokova, regionalni distributivni modeli, te realni tržišni udio proizvođača i dobavljača iz BiH – navode iz VTKBiH.

Donošenje uredbe, kojom se ograničava nesmetan bescarinski plasman roba u okviru CEFTA zemalja na samom kraju jedne poslovne godine, predstavlja limitirajući faktor za dugoročne ugovore koje kompanije iz BiH imaju s kompanijama na tržištu Srbije.<h2>Zastoj na granici</h2>- Posebno ukazujemo i na zadržavanje kamiona na graničnim prelazima, koje predstavlja najkritičniji problem za izvoznike iz BiH. Od naših izvoznika informirani smo da se, osim s problemom kvota, već u prvim danima 2026. godine, izvoznici suočavaju i s dužim zadržavanjima na granici uzrokovanim dodatnim procedurama praćenja kvota od strane carinskih organa Srbije. Posljedice zadržavanja su mjerljive i ozbiljne - direktni i rastući finansijski troškovi (stajanje kamiona, penali, dodatni transportni troškovi), kašnjenja u isporukama ugovorenim kupcima u Srbiji, prekidi u proizvodnim i građevinskim lancima snabdijevanja, ozbiljno narušavanje reputacije dobavljača iz BiH kao pouzdanih i predvidivih partnera – navode iz VTKBiH.

VTKBiH od nadležnih institucija traži hitnu reakciju prema nadležnim institucijama Srbije i CEFTA strukturama zbog ekonomskih reperkusija sporne uredbe na slobodan protok roba u okviru CEFTA zemalja.<h2>Troškovi rastu</h2>Posljedice kvota su i direktni i rastući finansijski troškovi, kašnjenja u isporukama ugovorenim kupcima u Srbiji, prekidi u proizvodnim i građevinskim lancima snabdijevanja.Sve je to ozbiljno narušavanje reputacije dobavljača iz BiH kao pouzdanih i predvidivih partnera, navode iz VTKBiH.

Vanjskotrgovinska komora BiH traži hitnu reakciju bh. vlasti prema Srbiji i CEFTA-i

Kamioni iz BiH stoje na granicama, štete ogromne

S intenziviranjem procesa ilegalnih migracija krijumčarenje ljudi postaje i ozbiljan sigurnosni problem, a ovom vrstom kriminala bave se dobro organizirane, naoružane i opasne kriminalne grupe.Prema podacima Granične policije BiH, tokom 2025. godine registrirano je 50 krivičnih djela krijumčarenja ljudi, a 76 osoba je osumnjičeno za počinjenje krivičnih djela krijumčarenja migranata i organiziranja grupe ili udruženja za izvršenje krivičnog djela krijumčarenja.<h2>Jemen i Pakistan</h2>Radi se o 50 državljana BiH, šest državljana Turske, po tri državljana Crne Gore i Afganistana, po dva državljana Belgije i Moldavije, te po jednom državljaninu Grčke, Pakistana, Jemena, Rumunije i Iraka, dok za pet osumnjičenih nije bilo moguće utvrditi državljanstvo.U posljednje četiri operativne akcije – “Gora”, “Domino”, “Krajina” i “Piramida”, GPBiH je uhapsila 38 osoba, a oduzeto je 11 motornih vozila. Procjenjuje se da su uhapšeni prokrijumčarili više od 800 osoba.

- Granična policija BiH se zaista aktivno bavi borbom protiv krijumčarenja migranata i nezakonitih migracija, kroz niz operativnih, preventivnih i partnerskih mjera. Ove aktivnosti su dio šireg odgovora na migrantsku krizu i ilegalne mreže migranata koji koriste teritoriju BiH kao tranzit za zemlje EU – kazao je za “Avaz” direktor GPBiH Mirko Kuprešaković.Dodaje da je u prethodne dvije godine povećan broj ove vrste krivičnih djela, ali da se reakcijom policijskih agencija stanje postepeno stavlja pod kontrolu o čemu svjedoči i broj uhapšenih.<h2>Sakriju se u tovar</h2>- Mi se borimo i redovnim sredstvima, kontrolama na granici i u prometu. Na svim graničnim prelazima i u graničnom pojasu koristi se specijalistička oprema za nadzor i oprema za detekciju migranata u vozilima i drugim prevoznim sredstvima. Uz pomoć opreme migrante često pronađemo i u skrivenim dijelovima tovarnog prostora teretnih vozila. Imamo i međunarodnu i regionalnu saradnju, dosta aktivnosti sada provodimo s FRONTEX-om ili u zajedničkim operacijama i jačanju kontrole granice sa susjednim zemljama. Učestvujemo u zajedničkim patrolama sa sve tri susjedne zemlje – ističe Kuprešaković.<h2>Fali više od 1.300 policajaca</h2>Nedostatak više od 1.300 službenika GPBiH nastoji sustići raspisivanjem konkursa za prijem po 150 kadeta, edukacijom osoblja i opremanjem materijalno-tehničkim sredstvima.- Još jedan problem je što ove godine u mirovinu ide oko 300 policajaca. Trudimo se da što više ljudi zaposlimo, ali zbog trenutne kapacitiranosti Agencije za školovanje i stručno usavršavanje policijskih kadrova u jednoj klasi kadeta imamo najviše 150, pa nam i dalje veći broj ljudi odlazi nego što dolazi. S 2027. će se taj proces zaustaviti, jer će se u svim policijskim agencijama završiti ta smjena generacija – pojašnjava Kuprešaković.

Krijumčarenje ozbiljan sigurnosni problem. U 2025. uhapšeno 76 osoba

Sinoć je u čuvenom bečkom Theater Akzent održana izuzetno posjećena predstava „Ko je lud“, koju je pratilo oko 450 gledalaca, a sala je bila ispunjena do posljednjeg mjesta.&nbsp;U Beč su tim povodom stigli Bosanci i Hercegovci iz svih krajeva Austrije, još jednom potvrdivši snažnu vezu dijaspore s teatrom i kulturom.

Glumci iz popularnog filma Testament, Adem Smailhodžić i Zlatan Školjić, briljirali su na sceni, a večer je protekla u znaku smijeha, snažne energije i odlične atmosfere, potvrđujući veliki interes bečke publike za kvalitetan teatarski program.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/featured">Besplatno se pretplatite na YouTube kanal Avaz TV.</a>

U Beč su tim povodom stigli Bosanci i Hercegovci iz svih krajeva Austrije, još jednom potvrdivši snažnu vezu dijaspore s teatrom i kulturom

"Ko je lud" osvojila Beč: 450 gledalaca ispunilo Theater Akzent do posljednjeg mjesta

U periodu stalnih poskupljenja rastu uplate bh. građana iz inostranstva, bez kojih bi život njihovih porodica u domovini, ali i svih građana BiH, bio mnogo teži.Prema podacima Centralne banke BiH, samo u periodu januar – septembar 2025. godine u BiH je stiglo blizu 4,3 milijardi KM, što je za 150,5 miliona KM više nego u istom periodu prethodne godine. <h2>Strašne cifre</h2>Od ukupnog iznosa, kroz personalne transfere u BiH se slilo više od 3,26 milijardi KM. Tokom 2024. godine ukupan iznos doznaka BiH iz dijaspore bio je 5,69 milijardi KM. - Centralna banka BiH ne raspolaže podacima iz kojih zemalja BiH prima najviše novčanih doznaka, jer još nema zvanične procjene podataka po zemljama, ali se može reći da uglavnom dolaze iz zemalja zapadne Evrope, Skandinavije i Sjeverne Amerike, gdje je bh. dijaspora najprisutnija – kazali su za “Avaz” iz Centralne banke BiH.

Dijaspora BiH predstavlja ključni eksterni ekonomski resurs zemlje, kaže profesorica Ekonomskog fakulteta UNSA Amila Pilav-Velić.- Finansijske doznake iz inostranstva, koje se kontinuirano mjere u više milijardi KM godišnje, čine jedan od najvećih i najstabilnijih priliva u platnom bilansu BiH. Njihov obim premašuje direktne strane investicije i značajno doprinosi održavanju domaće potrošnje, smanjenju rizika od siromaštva i stabilnosti javnih finansija. Osim formalnih transfera, dijaspora generiše dodatne efekte kroz ličnu potrošnju prilikom boravka u zemlji, ulaganja u nekretnine i podršku malim porodičnim biznisima. Time dijaspora ne djeluje samo kao socijalni amortizer, već i kao neformalni investicioni kanal – ističe profesorica Pilav-Velić.Dodaje da bi se bez kontinuiranog doprinosa dijaspore, BiH suočila sa značajno nižim nivoom unutrašnje tražnje, većim fiskalnim pritiscima i smanjenom ekonomskom otpornošću.<h2>Iznos i veći</h2>BiH ne bi mogla preživjeti bez doznaka iz inostranstva, uvjeren je predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača “Zvono” iz Bijeljine Jovan Vasilić.Ukazuje da se 4,3 milijarde odnosi samo na iznose uplaćene iznose putem računa, dok je konačan iznos podrške bh. dijaspore možda i dvostruko veći.

- Ovoliki priliv sredstava trajat će sve dok ovdje još ima penzionera, rodbine kojoj treba pomoć. Ako nam se ekonomija bude bazirala na podršci iz dijaspore, ovdje neće biti perspektive. To mladi ljudi znaju i u sve većem broju odlaze, a odlaze čak i čitave porodice, jer loša je i politička i svaka druga situacija – kaže Vasilić.

Dijaspora djeluje i kao neformalni investicioni kanal, kaže Pilav-Velić

Dijaspora za 9 mjeseci uplatila 4,3 milijarde KM

Planirano preuzimanje Telemacha od strane BH Telecoma problematično je iz više razloga, kazao je za “Avaz” ekonomski analitičar Igor Gavran, koji ovu akviziciju, te interes i logiku BH Telecoma u njoj teško može shvatiti i opravdati. Kaže da je Telemach kompanija koja praktično propada i koja se prodaje zbog toga što očigledno nije u stanju održivo poslovati.- Cijela ta grupacija kojoj Telemach pripada je već duže vrijeme u problemima i s dugovima. Imaju i neke sudske sporove koji se također mogu na neki način odraziti i na budućeg vlasnika, zavisno od toga koji će biti njihov ishod – kaže Gavran.<h2>Detalji sakriveni</h2>Dodaje da je dodatno opterećenje to što se preuzimanje planira finansirati iz kredita, ali i što oko tog zaduženja nema transparentnosti. Dok se u oštrim reakcijama navodi da će BH Telecom biti zadužen za 745 miliona KM, detalji akvizicije i dalje se kriju od javnosti. Zbog toga, ukazuje Gavran, nemamo jasnu sliku o iznosu i uvjetima kredita, koju imovinu BH Telecom planira staviti pod hipoteku, kakve će biti dugoročne štete i obaveze.- Nemamo jasne slike kolika su uopšte ulaganja neophodna i kolika bi ta ulaganja bila u poređenju s organskim razvojem BH Telecoma, da umjesto preuzimanja Telemachove mreže, kompanije i zaposlenih, širi vlastitu mrežu i da na taj način raste i razvija se bez preuzimanja bilo koga. Ono što je poznato, bez obzira što se informacije izgleda u dobroj mjeri kriju, jeste da su rezultati poslovanja Telemacha trenutno neuporedivo lošiji od rezultata BH Telecoma. Telemach, kada se pojavio na tržištu, jeste bio vjerovatno i tehnološki lider i koristio je novu opremu i neke novije tehnologije, nudio je bolje i brže usluge, a u nekim oblastima ih i dalje nudi. Međutim, činjenica je da ta ulaganja nisu bila kontinuirana i da mi i sada imamo korisnike Telemacha kojima je na raspolaganju oprema iz 2017. godine, što je potpuno apsurdno, gdje se svaki pokušaj unapređenja kvaliteta usluga dodatno naplaćuje na način koji, recimo, BH Telecom ne čini – naglašava Gavran za "Avaz".

Radončić: Svjesno uništavanje najzdravije kompanije u FBiH

Tužilaštvo BiH da formira predmet, a veoma je važno da je SDA stala u odbranu BH Telekoma od samoubilačkog zaduživanja u iznosu od 745 miliona KM

Većim prioritetom smatra potrebu da BH Telecom ulaže u 5G mrežu i u povezivanje širokopojasnim vezama postojećih korisnika, jer i u centru Sarajeva postoje dijelovi gdje ne pruža odgovarajuću uslugu.- Kad govorimo o samom kreditu, ako je i izbliza tačna cifra o kojoj se govori od više od 700 miliona KM, to bi zaista bilo dramatično opterećenje za BH Telecom. Teško je zamisliti kako bi se taj dug mogao u nekom kraćem roku vratiti, a da istovremeno u značajnoj mjeri ne optereti poslovanje i oteža dalja ulaganja. Čak i puno manji iznos mogao bi predstavljati veliko opterećenje i negativno utjecati na budućnost kompanije. A pošto je kompanija javna, to predstavlja opterećenje i za sve građane – dodaje Gavran.<h2>Moguć bankrot</h2>Zaključuje da bi se s ovom akvizicijom kompanija mogla gurnuti u bankrot, od kojeg bi se morala spašavati javnim sredstvima kroz pomoć u otplati obaveza koje sama ne bi mogla servisirati.- S obzirom na to kako se loše upravlja javnim finansijama imamo puno razloga da vjerujemo da će se loše upravljati i javnim sektorom izvan direktno budžetskog okvira i mislim da rizik realno postoji. Netransparentnost izaziva posebnu bojazan. Moguće je da se, pod pritiskom javnosti, odustane od ovoga, da BH Telecom krene u ozbiljan vlastiti razvoj, a drugi scenarij je da imamo loše preuzimanje, veliko opterećenje za BH Telecom i poreske obveznike u FBiH. Imamo i rizike povezane s drugim planovima Vlade FBiH u aktuelnom budžetu za nova velika zaduženja, koja mogu da ograniče kapacitete za ekonomski razvoj i funkcionisanje cjelokupnog javnog sektora, pa i cjelokupne ekonomije – zaključuje Gavran za "Avaz".

Preuzimanje Telemacha od strane BH Telecoma problematično je iz više razloga

Gavran: Ovom akvizicijom kompanija bi se mogla gurnuti u bankrot

Ekonomski analitičar Igor Gavran za "Avaz": BH Telecom gura građane u dug

Predsjednik Panevropske unije Bosne i Hercegovine, akademik Franjo Topić, bio je jedini učesnik iz BiH na konferenciji “Govor o budućnosti Evrope” u historijskom ambijentu vile Ernst Fuchs u Beču, u organizaciji Karla von Habsburga i jedne od najvećih evropskih kraljevskih dinastija.&nbsp;U svojstvu počasnog gosta, monsinjor Topić imao je priliku da pred brojnim visokim zvaničnicima EU, liderima, diplomatama i intelektualcima, predstavi svoje viđenje budućnosti Evrope u izazovnim vremenima, ali i da progovori o statusu svoje domovine, čijem napretku je praktično posvetio cijeli svoj život. Ugledni bh. teolog još jedanput se založio za prijem naše zemlje u porodicu evropskih država, “ovakvu kakva jeste”, a da se ona kasnije postepeno prilagođava.- EU ni sada nije idealna, ali od nje nema ništa bolje – poručio je skepticima sa stranica “Avaza”.Monsinjor prof. dr. Franjo Topić rođen je 1953. godine u Kasapovićima kod Novog Travnika. Filozofsko-teološki studij na Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji u Sarajevu završio je 1977., a za svećenika je zaređen 1976. godine. Akademsku karijeru počinje 1985. godine na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu. Pored ostalog, predsjednik je Hrvatskog kulturnog društva „Napredak“ i osnivač i predsjednik Panevropske unije BiH. Autor je osam knjiga i više stotina naučnih, stručnih i popularnih članaka, te dobitnik brojnih nagrada.

Ugledni bh. teolog još jedanput se založio za prijem naše zemlje u porodicu evropskih država

Akademik Franjo Topić: Počasni gost kraljevske porodice

U naselju Obarak u Goraždu došlo je do pokretanja klizišta za koje mještani tvrde da je posljedica višegodišnjih radova i zatrpavanja potoka i okolnog terena od strane jednog od komšija. Nakon obilnih padavina situacija se dodatno pogoršala, a za vlastitu i sigurnost svoje kuće strahuju članovi porodice Đozo, koja živi u neposrednoj blizini. Na problem je ukazala Berina Đozo, navodeći da on traje već godinama, te da su inspekcijski organi izlazili na teren, ali bez konkretnih i trajnih mjera.- Posebno zabrinjava činjenica da u našoj kući živi mladić s autizmom, kao i dvoje male djece od osam godina i dva i po mjeseca, zbog čega je sigurnost članova domaćinstva ozbiljno ugrožena. Posljednje obilne padavine dodatno su pogoršale situaciju – došlo je do pomjeranja zemlje, nekontrolisanog oticanja oborinskih voda i pokretanja klizišta - kaže Đozo. Porodicu Đozo danas je posjetio predsjedavajući Gradskog vijeća Goražde Dženis Ćulov, koji kaže da su o potencijalnom klizištu odmah informirani nadležni organi.- Sutra u jutarnjim satima sve ekipe će biti na terenu kako bi detaljno ispitale klizište i u slučaju potrebe odmah pristupile izradi plana sanacije. Ova situacija jasno pokazuje koliko je važno djelovati preventivno. Prečesto reagujemo tek kada dođe do problema, a cilj nam mora biti da potencijalne rizike prepoznamo i rješavamo na vrijeme. Zato ćemo insistirati na preventivnom pristupu, ne samo kada je riječ o klizištima, već i svim drugim infrastrukturnim i sigurnosnim izazovima u našem gradu - kazao je Ćulov. Mještani Obarka očekuju da nadležni organi hitno preispitaju ranije odluke, spriječe daljnje radove na spornoj lokaciji i poduzmu konkretne mjere kako bi se zaštitila sigurnost ljudi i imovine.

Posebno zabrinjava činjenica da u našoj kući živi mladić s autizmom, kao i dvoje male djece od osam godina i dva i po mjeseca, zbog čega je sigurnost članova domaćinstva ozbiljno ugrožena, kaže Đozo

Porodica Đozo iz goraždanskog naselja Obarak zabrinuta zbog klizišta iznad njihove kuće



Predsjednik Panevropske unije Bosne i Hercegovine, akademik Franjo Topić, bio je jedan od ključnih govornika na konferenciji “Govor o budućnosti Evrope, koja je u historijskom ambijentu vile Ernst Fuchs u Beču okupila brojne visoke zvaničnike Evropske unije, bivše i aktuelne državne lidere, diplomate, intelektualce i predstavnike javnog života.<h2>Dinastija Habsburg</h2>Organizator već tradicionalnog okupljanja bio je Karl fon Habsburg, član jedne od najvećih evropskih kraljevskih dinastija, koja je značajno nasljeđe ostavila i na prostoru BiH.I sam Fon Habsburg, koji je istvoremeno proslavio i svoj 65. rođendan, upozorio je da se Evropa nalazi pred ozbiljnim sigurnosnim i političkim prijetnjama, te da je njena najveća prijetnja Rusija i njen rat za uništenje Ukrajine.- Svi osjećaju da je Evropa ugrožena. Oni &nbsp;nedvojbeno stoje uz Ukrajinu, plašeći se Rusije i proširivanja rata, opredijeljeni za jačanje Evrope i njene vanjske, a posebno odbrambene politike. Znamo da je Evropska komisija odobrila 800 milijardi eura za odbranu. Rat u Ukrajini ih je natjerao da silna sredstva, energiju i pamet uključe u jačanje odbrambenih kapaciteta – kaže Topić za “Avaz”. Komentirajući poziciju BiH i dugotrajan zastoj, Topić naglašava da je s dva entiteta nemoguće nastaviti evropski put. - To su dvije de facto državice i lako je opstruirati. I javno se govori, poruke iz manjega entiteta su stalno takve da su “na klackalici”, da su više za Rusiju i onda je to teško. Nema dovoljno mehanizama kojima bi se mogle neke stvari prelomiti. Mi smo izgubili 108 miliona eura. Svugdje bi se tražilo da taj novac neko nadoknadi. Ipak, treba biti uporan. EU ni sada nije idealna, ali od nje nema ništa bolje. Godinama se zalažem, a i sada smatram – to sam govorio i u Beču, i ljudima privatno, što je često važnije nego službeno, da EU treba primiti BiH ovakvu kakva jeste, a da se mi “u hodu” prilagođavamo. Oni nas znaju, cijene, Habsburzi i njima bliski ljudi vole BiH i žele da ona bude u EU – ističe akademik Topić.<h2>&nbsp;Poruka NATO-a</h2>U eri nove podjele svijeta i rađanja novog svjetskog poretka, Topić podsjeća da veći dio historije čovječanstva čine ratovi, ali da borba za mir, saradnju među narodima i državama ne može stati.- Čitav život je borba, pa tako i naša, borba BiH za približavanje EU. Najvažnije je da ovdje rata biti neće. Generalni sekretar NATO-a Mark Rute (Rutte) u Zagrebu je ponovio da je važno da Zapadni Balkan bude siguran, jer ako je nered u jednoj zemlji, to ima reflekse na čitavu Evropu – poručuje Franjo Topić.<h2>&nbsp;Prijatelji BiH</h2>Važno obraćanje u Beču imala je austrijska ministrica vanjskih poslova Beate Majnl Rajzinger (Meinl-Reisinger), a video-porukom obratio se i reisu-l-ulema IZ u BiH Husein ef. Kavazović. Akademik Topić bio je počasni gost porodice Habsburg. - Poznajem i Karlovog oca Ota (Otto), koji je 30 godina bio predsjednik Panevropske unije. U BiH su došli još u ratu 1994. godine i mene su angažirali da vodim Panevropsku uniju BiH. Pomagali su i borili se za samostalnu BiH, koja treba pripadati EU – kaže nam Topić.

EU ni sada nije idealna, ali od nje nema ništa bolje, govori Topić

Akademik Topić bio je jedan od ključnih govornika

Franjo Topić nakon skupa u Beču za "Avaz":  Evropa je ugrožena, Unija treba primiti BiH

Ostavka Vlade Sava Minića je priznanje da je sve što je SNSD radio u 2025. godini nelegalno i čista laž, izjavio je za “Avaz” potpredsjednik SDS-a Želimir Nešković, komentirajući najave ostavke aktuelnog, nezakonito imenovanog premijera RS.

Uoči odluke Ustavnog suda BiH: Minić vraća mandat premijera RS

- Vječiti improvizatori za svoj lični interes doveli su cjelokupan rad Vlade u 2025. godini u pitanje, a ugledu Republike Srpske nanijeli nepopravljivu štetu. Nelegalna je bila isplata Vlade RS prema slovenačkom Viaductu, nelegalno je prihvatanje Komsarovih potraživanja u Ugljeviku, nelegalno je preuzimanje otplate kredita Olimpijskog centra Jahorina na Vladu RS. Ali Savo Minić danas to ne pominje. Sve mutne i nelegalne poslove Vlade RS u poslednjoj godini, Minić knjiži Ustavnom sudu BiH, a njegova ostavka treba da pokrije sve nelegalne poslove SNSD-a. Papir možda trpi sve, ali narod nije tako zaboravan kao što misli nelegalna gospoda – ističe Nešković za "Avaz".

Na računima građana blizu 19 milijardi KM

Ne zna se gdje je bh. ambasador, Ministarstvo vanjskih poslova gluho: Šta se dešava s bh. državljanima u Iranu

Adnan Hadrović o američkom zakonu o Zapadnom Balkanu za "Avaz": Južna interkonekcija i Dodik prvi testovi za BiH

BiH na putu prema kaznama MONEYVAL-a: Siva lista udara na građane i privredu

Hazim Ušanović Baja već 55 godina stremi ka visinama: Osvojio brojne vrhove Evrope, ne odustaje ni nakon operacije srca

Bivša hrvatska šefica diplomatije Vesna Pusić za "Avaz": Proširenje nije ustupak Balkanu, nego pitanje opstanka EU

Laketa za "Avaz": Kriminalne grupe su vrlo opasne

Kamioni iz BiH stoje na granicama, štete ogromne

Migrantske rute kao unosan i opasan biznis: Ilegalno prebacili 800 migranata

"Ko je lud" osvojila Beč: 450 gledalaca ispunilo Theater Akzent do posljednjeg mjesta

Dijaspora za 9 mjeseci uplatila 4,3 milijarde KM

Ekonomski analitičar Igor Gavran za "Avaz": BH Telecom gura građane u dug

Akademik Franjo Topić: Počasni gost kraljevske porodice

Porodica Đozo iz goraždanskog naselja Obarak zabrinuta zbog klizišta iznad njihove kuće

Franjo Topić nakon skupa u Beču za "Avaz": Evropa je ugrožena, Unija treba primiti BiH

Želimir Nešković za "Avaz": Sve mutne i nelegalne poslove Vlade RS Minić knjiži Ustavnom sudu BiH

Na računima građana blizu 19 milijardi KM

Ne zna se gdje je bh. ambasador, Ministarstvo vanjskih poslova gluho: Šta se dešava s bh. državljanima u Iranu

Adnan Hadrović o američkom zakonu o Zapadnom Balkanu za "Avaz": Južna interkonekcija i Dodik prvi testovi za BiH

BiH na putu prema kaznama MONEYVAL-a: Siva lista udara na građane i privredu

Hazim Ušanović Baja već 55 godina stremi ka visinama: Osvojio brojne vrhove Evrope, ne odustaje ni nakon operacije srca

Bivša hrvatska šefica diplomatije Vesna Pusić za "Avaz": Proširenje nije ustupak Balkanu, nego pitanje opstanka EU

Laketa za "Avaz": Kriminalne grupe su vrlo opasne

Kamioni iz BiH stoje na granicama, štete ogromne

Migrantske rute kao unosan i opasan biznis: Ilegalno prebacili 800 migranata

"Ko je lud" osvojila Beč: 450 gledalaca ispunilo Theater Akzent do posljednjeg mjesta

Dijaspora za 9 mjeseci uplatila 4,3 milijarde KM

Ekonomski analitičar Igor Gavran za "Avaz": BH Telecom gura građane u dug

Akademik Franjo Topić: Počasni gost kraljevske porodice

Porodica Đozo iz goraždanskog naselja Obarak zabrinuta zbog klizišta iznad njihove kuće

Franjo Topić nakon skupa u Beču za "Avaz": Evropa je ugrožena, Unija treba primiti BiH

Želimir Nešković za "Avaz": Sve mutne i nelegalne poslove Vlade RS Minić knjiži Ustavnom sudu BiH