<p>Jedan od naših najtalentiranijih i najznačajnijih slikara u prošlom vijeku Roman Petrović od prvog pojavljivanja sa svojim slikama, 1917. godine, pa do kraja života pripadao je generaciji umjetnika koji su stvarali historiju bh. slikarstva između dva svjetska rata. Mnogi prijatelji, kritičari i historičari umjetnosti dodjeljivali su mu epitet neponovljiv, jer je među prvima u BiH kombinirao moderne i hipermoderne smjerove slikarstva. </p><p>- Evo, dao sam vam sebe kao kubistu, naturalistu, klasicistu, modernistu i impresionistu. Sad me tražite - izjavio je Petrović tridesetih godina prošlog vijeka, prilikom pojavljivanja na prvoj izložbi grupe „Četvorica“, koju su, uz Romana, činili slikari Karlo Mijić, Đoko Mazalić i Sigo Summerecker.</p>

<h2>Otac Ukrajinac</h2><p>Roman Petrović je rođen u Donjem Vakufu, 1896. godine. Njegova majka Sofija bila je Poljakinja, a otac Ivan Ukrajinac, kojeg je u vrijeme Austro-Ugarske posao kraljevskog činovnika doveo u Bosnu i Hercegovinu. Talent je Roman naslijedio od oca koji se amaterski bavio slikarstvom. </p><p>Nakon završene gimnazije, koju je pohađao prvo u Mostaru, a kasnije u Sarajevu, Roman je studirao slikarstvo u Petrogradu, Krakovu, Zagrebu, te u Budimpešti, gdje je diplomirao. Od 1925. do 1927. godine boravio je u Parizu, gdje je na njegov rad utjecao jedan od najvećih francuskih slikara Pol Sezan (Paul Cezanne).&nbsp;</p>

<h2>Inspirirao Samokovliju</h2><p>Najveći i najpoznatiji ciklus slika Romana Petrovića je „Djeca ulice“, među kojima se posebno istakla „Dječak sa balonom“. Tematiku ovog ciklusa čine napuštena djeca, kako ih je on nazvao, „male skitnice“, a mnogi kritičari su saglasni da „Djeca ulice“ predstavljaju temelj kasnijem socijalno angažiranom umjetničkom pravcu u bosanskohercegovačkom slikarstvu.  </p><p>Ovaj Petrovićev ciklus slika inspirirao je bosanskohercegovačkog pisca Isaka Samokovliju da napiše istoimenu priču „Djeca ulice“ tridesetih godina prošlog vijeka, kojom je na najvjerodostojniji, najemotivniji i najljepši način iskazao duboko poštovanje i zadivljenost dobrotom i likom svog prijatelja i velikog umjetnika Romana Petrovića.</p>

<h2>Srčani udar</h2><p>Osim socijalne tematike, Roman je slikao autoportrete i portrete, među kojima se ističu portret njegove sestre Kazimire, dvojni portret majke i sestre, te portret pjesnika Tina Ujevića. Slikao je i pejzaže, mrtvu prirodu, aktove i sakralna djela. Uz svog savremenika i prijatelja slikara Đoku Mazalića, ikonografski je najviše obogatio bosanskohercegovačko slikarstvo 20-ih godina prošlog vijeka. </p><p>Cijeli svoj stvaralački vijek Petrović je bio uzor, učitelj i autoritet brojnim mlađim umjetnicima, među kojima su se isticali Ismet Mujezinović i Mica Todorović. Taj utjecaj na mlade umjetnike, njegove vrhunske slike, ogromno znanje i velika empatija prema drugima rezultirali su da Roman bude izabran za prvog predsjednika Udruženja likovnih umjetnika BiH (ULUBiH), odmah po njegovom osnivanju. </p><p>Romanov stvaralački rad prekinula je iznenadna smrt usljed srčanog udara, u njegovom ateljeu u Sarajevu, 25. maja 1947. godine. Živio je samo 51 godinu. </p><p>Galerija „Roman Petrović“ u Sarajevu, koja je otvorena 1980. godine, nosi ime ovog neponovljivog i humanog umjetnika, jednog od najznačajnijih bosanskohercegovačkih slikara prošlog vijeka.&nbsp;</p>

<h2>Ćirilica i latinica skupa</h2><p>„Blizu ulaza na Groblje svetog Josipa, ono najveće staro sarajevsko katoličko groblje, gdje među sedam tisuća pokojnika leži i pjesnik Kranjčević, neobičan je nadgrobnik. U plitkom kamenom okviru dva grobna mjesta, podijeljena na dvije grubo obrađene položene ploče, iznad kojih je, unutar okvira, zemljani pravougaonik za sadnju cvijeća, iz kojeg su i u rano ljeto 2017. rasle tri kultivirane grobljanske biljčice. Na lijevoj su ploči crnom bojom, u lijepo kreiranom fontu ispisana četiri imena. Na desnoj su nacrtane dvije djevojčice, sjede na kubusu, jedna na krilu drži lutku... Dva su imena uklesana ruskom ćirilicom, ime oca Ivana Petrovića (a zapravo Petroviča), i ime sina Romana Petrovića, a dva su uklesana poljskom latinicom, ime majke Zofje Petrowicz i sestre Kazimire Petrowicz. Po nekom samoodabranom, porodičnom redu identiteta, sin je preuzeo očevo ukrajinsko – a ne rusko – a kći je preuzela majčino poljsko podrijetlo“, napisao je književnik Miljenko Jergović.&nbsp;</p>

Pripadao je generaciji umjetnika koji su stvarali historiju bh. slikarstva između dva svjetska rata 

Roman Petrović: 77. godišnjica smrti prvog predsjednika ULUBiH

<p>Svakodnevno čujemo rečenice: Imaš li jednu cigaru? Ispušio sam sve cigare. Cigare štete tvom zdravlju. Stalno pokušava, ali nikako ne može ostaviti cigare - a pritom se misli na cigaretu, odnosno duhan umotan u tanki bijeli papir s filterom ili bez njega. Dakle, pogrešno je u ovom kontekstu reći cigara, treba reći cigareta, te bi navedene rečenice pravilno glasile:  Imaš li jednu cigaretu? Ispušio sam kutiju cigareta. Cigarete štete tvom zdravlju. Stalno pokušava, ali nikako ne može ostaviti cigarete.</p><p>I oblik cigara je pravilan, ali ima drugo značenje.</p><p>Emisiju "Lijepe riječi" koja se svakog radnog dana emituje na Alfa TV u 8:55 sati pogledajte na videu ispod.&nbsp;</p>

I oblik cigara je pravilan, ali ima drugo značenje

Šta je pravilno: cigareta ili cigara?

<p>Govorite li vi čitavog života “roze boja” dok vaš prijatelj uporno ponavlja “roza boja”? Jeste li ikad vodili kilometarsku raspravu i kladili se o toj dilemi?&nbsp;</p><p>Pridjevi kao što su ROZE, BRAON, PINK, DRAP, BEŽ i TEGET su nepromjenjivi, odnosno ne mijenjaju se po padežima, nemaju deklinaciju. Razlog je jednostavan - ovo su riječi stranog porijekla i nepromjenjive su po rodu kao, naprimjer, crven i crvena.<br></p><p>Emisiju "Lijepe riječi" koja se emituje svakog radnog dana u 8:55 sati na Alfa TV, pogledajte na videu ispod.</p>

Pridjevi kao što su ROZE, BRAON, PINK, DRAP, BEŽ i TEGET su nepromjenjivi, odnosno ne mijenjaju se po padežima, nemaju deklinaciju

Šta je ispravno: roza majica ili roze majica?

<p>Kako se pravilno piše ili kaže prisvojna zamjenica: njen ili njezin?</p><p>Prema bosanskom pravopisu, pravilno je i jedno i drugo, s tim što je oblik NJEZIN arhaičniji, više se koristi u književno-umjetničkim djelima, dok zamjenica NJEN više pripada razgovornom funkcionalnom stilu. Značenje obiju riječi je: koji pripada njoj.</p><p>Emisiju "Lijepe riječi" koja se emituje svakog dana u 8:55 sati na Alfa TV pogledajte na videu ispod.</p>

Prema bosanskom pravopisu, pravilno je i jedno i drugo

Kako se pravilno kaže ili piše: njen ili njezin?

<p>Jeste li ikad bili u dilemi kako se pravilno kaže ili piše: kašičica ili kašikica? Vjerujemo da jeste, i to često.</p><p>Ispravna su oba oblika. Međutim, imaju malo različito značenje.</p><p>Oblik kašičica označava mali oblik kašike, malu kašiku. Dakle, deminutiv riječi kašika.</p><p>S druge strane, oblik kašikica bio bi hipokoristik riječi kašika.&nbsp;</p><p>Emisiju "Lijepe riječi" koja se emituje svakog radnog dana u 8:55 sati na Alfa TV pogledajte na videu ispod.</p>

Oblik kašičica označava mali oblik kašike, malu kašiku

Kako se pravilno piše ili kaže: kašičica ili kašikica?

<p>Na današnji dan 1939. godine, u Doboju je rođena bosanskohercegovačka svevremenska zvijezda narodne muzike Silvana Armenulić. Njeno rođeno ime bilo je Zilha Bajraktarević, a bila je jedno od desetero djece Hajrije i Mehmeda Barjaktarevića. </p><p>Kao mala oboljela je od tada smrtonosne bolesti difterije i uspjela preživjeti, ali njen mlađi brat Hajrudin nije. Njihov otac se poslije te tragedije odao alkoholu i zapostavio porodicu pa je sav teret pao na pleća Zilhine majke.</p><h2>Svirala mandolinu</h2><p>Već u osnovnoj školi nastavnici su uočili Zilhin talent za muziku pa je počela da svira mandolinu, a ubrzo i da pjeva. Pjesma joj je bila spas i bjekstvo od teške situacije u porodici, te je sa 16 godina Zilha odselila kod tetke u Sarajevo, počevši da pjeva u kafani „Topola“ na Ilidži. </p><p>Imala je sreću da je zapazi legendarni harmonikaš Ismet Alajbegović Šerbo, koji ju je, oduševljen njenim glasom, htio priključiti svom orkestru. Ali, kako je bila maloljetna, za to joj je bilo potrebno odobrenje roditelja, koji su se u početku protivili, međutim, nakon upornog insistiranja, Zilha je dobila dozvolu od oca.</p>

<h2>Postala Silvana</h2><p>Preselila se Zilha ubrzo u Beograd i zablistala odmah nakon prvih snimljenih pjesama: „Sedam godina ljubavi“, „Majko, oprosti mi“, „Najljepša sam djevojčica bila“... A ključni moment u njenoj karijeri bila je 1968. godina, kada je snimila ploču s četiri hita: „Nad izvorom vrba se nadnijela“, Otišo si bez pozdrava“, „Kad ja pođem niz sokak“ i „O, jeseni, jeseni“, koja je dostigla do tada nezapamćen tiraž, prodata je u više od 300.000 primjeraka. </p><p>Tada je utisnula na ploču ime Silvana, scensko ime koje je uzela od svoje omiljene italijanske glumice Silvane Mangano, koja je u filmu „Gorka riža“ glumila lijepu Silvanu, zgodnu, ali drsku radnicu na plantažama riže u sjevernoj Italiji.</p><h2>Pjevala i glumila</h2><p>Silvanina nestvarna ljepota i maestralne interpretacije ostavljale su bez daha sve koji bi je čuli i vidjeli pa je ubrzo počela dobijati uloge u filmovima i serijama, od kojih je prva „Ljubav na seoski način“ režisera Dragoslava Lazića, koji ju je zapazio 1969. godine na Ilidžanskom festivalu. Glumila je i u serijama „Kamiondžije“ i „Građani sela Luga“, te filmovima „Lov na jelene“ i „Saniteks“. </p><p>U tom periodu pa sve do kraja svog života svaka pjesma koju je snimila postala je evergrin naše narodne muzike: „Šta će mi život“, „Srećo moja“, „Kišo, tiho padaj“, „Ja nemam prava nikoga da volim“, „Ostavite tugu moju“, „Grli me, ljubi me“, „Pamtiću uvijek tebe“, „Ciganine, sviraj, sviraj“, „Srce gori jer te voli“, „Rane moje“, „Sama sam“, „Ludujem za tobom“...</p><p>Tokom cijele blistave karijere Silvana je uporedo s velikim novokomponovanim hitovima pjevala i snimala sevdalinke, a često je isticala kako upravo popularne zvijezde ne smiju baciti u zaborav dobru staru narodnu pjesmu.&nbsp;</p>

<h2>Saobraćajna nesreća</h2><p>U mjestu Kolari kraj Smedereva, 10. oktobra 1976. godine, u saobraćajnoj nesreći poginuli su Silvana i njena sestra Mirjana Bajraktarević, koja je bila u šestom mjesecu trudnoće, te violinist Miodrag Jašarević. Brojne su misterije o toj nesreći i Silvaninoj smrti. Naprimjer, u vrijeme nesreće, kad je već uveliko trebalo da budu u Beogradu, oni su bili tek na pola puta. </p><p>Zvanični izvještaj kaže da je uzrok nesreće dijabetička koma u koju je pao Jašarević za vrijeme vožnje, a nije znao da je bio dijabetičar. Silvana je spavala na stražnjem sjedištu, a Mirjana sjedila na saputničkom mjestu.</p>

Tokom cijele blistave karijere Silvana je uporedo s velikim novokomponovanim hitovima pjevala i snimala sevdalinke

Silvana Armenulić: 85 godišnjica rođenja bh. zvijezde narodne muzike

<p>Svakodnevno slušamo ili čitamo pogrešne rečenice: Današnji sastanak je odložen; Odloženo je glasanje o rezoluciji o Srebrenici; Odložila sam obaveze za sutra i slično. Glagol odložiti je pogrešno koristiti kada želimo ostaviti nešto da uradimo kasnije, da pomjerimo za kasnije, odnosno u vremenskom značenju.&nbsp;</p><p>Umjesto njega pravilno je koristiti glagol odgoditi,  pa ćemo pravilno reći: Današnji sastanak je odgođen; Odgođeno je glasanje o rezoluciji o Srebrenici; Odgodila sam obaveze za sutra.</p><p>Emisiju "Lijepe riječi" koja se svakim radnim danom emituje u 8:55 sati na Alfa TV, pogledajte u videu ispod.</p>

Glagol odložiti je pogrešno koristiti kada želimo ostaviti nešto da uradimo kasnije

Emisija "Lijepe riječi": Šta se odlaže, a šta odgađa

<p>U jednoj od emisija “Lijepe riječi” rekli smo da su pravnici najveći uništavatelji jezika, zbog administrativno-pravnih konstrukcija koje se doslovno prevode iz njemačkog jezika, ali ništa manje, ako ne i više, pravila jezika uništavaju društvene mreže, odnosno statusi na tim mrežama koje piše svako proizvoljno, bez obraćanja pažnje na pravopis i gramatiku.&nbsp;</p><p>Tako nam često bode oči riječ Istambul, sa suglasnikom M ispred suglasnika B, umjesto pravilnog Istanbul.</p><p>Ispravno je Istanbul, ali postoji i arhaični historijski naziv za ovaj grad – Stambol koji se koristi kada se odnosi na historijsku odrednicu grada, dok se Istanbul smatra modernim nazivom.<br></p><p>Pogledajte emisiju.</p>

Ispravno je Istanbul, ali postoji i arhaični historijski naziv za ovaj grad – Stambol 

Emisija "Lijepe riječi" / Kako se pravilno piše: Istambul ili Istanbul?

<p>Znate li kad se piše K, a kada KA, odnosno kraći ili duži oblik ovog prijedloga? Vjerujemo da vam se često javlja ova dilema. Ispravna su oba oblika, ali postoje i neka pravila prilikom njihove upotrebe. </p><p>Prošireni oblik KA se mora upotrijebiti kada se nađe ispred riječi koje počinju suglasnicima K, G i H, dakle, „a“ se uvijek zadržava radi lakšeg izgovora. Kod ostalih upotreba koriste se oba oblika.</p><p>Emisiju "Lijepe riječi" koja se emituje na Alfa TV svakog radnog dana u 8:55 sati pogledajte ispod.</p>

Ispravna su oba oblika, ali postoje i neka pravila prilikom njihove upotrebe

Emisija "Lijepe riječi": Kad se piše K, a kada KA?

<p>Veoma često smo u nedoumici šta je pravilno: maskembal ili maskenbal?</p><p>Suglasnik M ili suglasnik N ispred suglasnika B? Logično bi bilo da je došlo do jednačenja suglasnika po mjestu tvorbe pa bi N prešlo u M, ali u ovom slučaju nije tako. Pravilno se piše maskenbal. Dakle, suglasnik N ostaje ispred suglasnika B.</p><p>Emisiju "Lijepe riječi" koja se emituje svakim radnim danom u 8:55 sati na Alfa TV pogledajte na videu ispod.</p>

Logično bi bilo da je došlo do jednačenja suglasnika po mjestu tvorbe pa bi N prešlo u M, ali u ovom slučaju nije tako

Emisija "Lijepe riječi": Maskembal ili maskenbal?

<p>Kako se pravilno kaže ili piše: orijentacija ili orjentacija? S vokalom I ili bez njega – ije, ili je?</p><p>Prema bosanskom pravopisu, pravilno je orijentacija, dakle - ije. Riječ orijentacija preuzeta je iz francuskog jezika (orientation), koja vodi porijeklo iz latinskog jezika - oriens što znači istok.&nbsp;</p><p>Emisiju "Lijepe riječi" koja se emituje svakog radnog dana u 8:55 sati na Alfa TV pogledajte na videu ispod.</p>

Riječ orijentacija preuzeta je iz francuskog jezika (orientation), koja vodi porijeklo iz latinskog jezika - oriens što znači istok

Emisija "Lijepe riječi" / Šta je pravilno: orijentacija ili orjentacija?

<p>Pariz, glavni grad Francuske, jedna od najljepših svjetskih metropola, grad ljubavi, svjetlosti, mode, kulture i umjetnosti, dočekao je novinarku “Dnevnog avaza” mirisom cvjetnih parkova, toplinom veličanstvenih trgova, grandioznošću kulturno-historijskih zdanja, mističnošću dvoraca i muzeja...  Najposjećeniji je grad na svijetu, s pravom, jer je prepun fascinantnih znamenitosti i turističkih atrakcija.&nbsp;</p>

<h2>Romantični Monmartr</h2><p>Monmartr je umjetničko srce grada, u kojem su boravili i pronalazili inspiraciju najveći svjetski umjetnici i boemi poput Pikasa (Picasso), Van Goga (Gogh), Dalija, Renoara (Renoir), Matisa (Matisse)… Iznad krivudavih uličica između slikovitih kuća koje čuvaju duh starog Pariza, u kojima ćete vidjeti brojne umjetnike i uživati u melodijama uličnih svirača, izdiže se bijela bazilika Svetog Srca (Sacre-Coeur) koja krasi gotovo svaku parisku razglednicu, a s čijeg vrha se pruža veličanstven pogled na grad.&nbsp;</p>

<h2>Ajfelov toranj</h2><p>Danas simbol Pariza Ajfelov toranj, kada je izgrađen 1889. godine, Parižani su smatrali ružnim, beskorisnim komadom metala koji uništava ljepotu njihovog grada, ali on je sve to preživio i sada se njime ponose. Pri najvećem vjetru vrh tornja oscilira samo 12 centimetara, dok mu se pri najvišim temperaturama visina mijenja za čak osam centimetara. Najljepši je noću, kada ga osvjetljava 200.000 sijalica.</p>

<h2>Trijumfalna kapija</h2><p>U centru Šarl de Gol trga izdiže se još jedan od simbola Francuske – Trijumfalna kapija. Izgradnja ove monumentalne građevine počela je 15. avgusta 1806. godine, a vjeruje se da ju je naručio lično Napoleon Bonaparte. Marš na Dan Bastilje počinje upravo ispred ovog luka, a tu je i cilj čuvene biciklističke utrke Tur de Frans.</p>

<h2>Muzej Luvr</h2><p>Dom najslavnije slike na svijetu "Mona Lise" Leonarda da Vinčija (Vinci) i jednog od najstarijih očuvanih vajarskih remek-djela “Miloske Venere” te najveći svjetski muzej umjetnosti Luvr prostire se na 72.735 kvadratnih metara. "Mona Lisa" je samo jedan od ukupno 38.000 eksponata. Čak dvije stotine dana bi vam trebalo da ih sve obiđete.</p>

<h2>Notre-Dame</h2><p>Katedrala Notre-Dame je najposjećenija atrakcija Pariza, iako mnogi misle da je to Ajfelov toranj. Pariska "nulta tačka", odnosno centar grada, sagrađena je između 12. i 14. vijeka u gotičkom stilu. Godine 2019., katedrala je stradala u velikom požaru, ali, iako se još obnavlja, polako joj se vraća stari sjaj.&nbsp;&nbsp;</p>

<h2>Versajski dvorac</h2><p>Nekadašnja rezidencija trojice francuskih kraljeva – Versajski dvorac, jedan je od najraskošnijih na svijetu. Izgradnju ovog prekrasnog dvorca potaknuo je kralj Luj XIV u sedamnaestom vijeku, na mjestu na kojem se ranije nalazio mali lovački dvorac. Svake godine gotovo osam miliona ljudi posjeti ovo veleljepno zdanje.&nbsp;&nbsp;</p>

<h2>Luksemburški park</h2><p>Prekrasna oaza fontana, cvijeća i drveća, jedan od najljepših parkova Pariza – Luksemburški park nastao je u 17. vijeku, zahvaljujući Mariji Medići (Medici) koja se 1600. godine udala za francuskog kralja Henrika IV i poželjala da ima vrt sličan vrtovima Boboli koji okružuju palaču Pitti u kojoj je rođena. Nakon smrti kralja Henrika preuzela je vlast i bila sedam godina regentica u ime svog maloljetnog sina Luja XIII.</p>

<h2>Završne pripreme za OI</h2><p>Francuska i Pariz domaćini su 33. ljetnih olimpijskih igara, koje će se održati od 26. jula do 11. avgusta 2024. godine. U Parizu su u toku završne pripreme za OI 2024., a pri kraju je i renoviranje kultnog trga Konkord, najvećeg trga u Parizu i drugog najvećeg u Francuskoj. Nalazi se u centru grada, a od njega polazi čuvena i najpoznatija pariska avenija Šanzelize koja završava kod Trijumfalne kapije.&nbsp;</p>

Grad ljubavi, svjetlosti, mode, kulture i umjetnosti, dom najslavnije slike na svijetu "Mona Lise" Leonarda da Vinčija 

Metropola fascinantnih znamenitosti i turističkih atrakcija: Najsjajniji svjetski dragulj


<p>Znamo da ste često u dilemi kako se piše ili kaže: pauci ili paukovi? A rješenje je najjednostavnije moguće: prema bosanskom pravopisu, piše se i jedno i drugo.&nbsp;</p><p>Zašto?</p><p>Zato što imenica pauk ima dvojnu množinu.</p><p>Emisiju "Lijepe riječi" koja se emituje svaki radni dan u 8:55 sati na Alfa TV, pogledajte na videu ispod.</p>

Imenica pauk ima dvojnu množinu

Emisija "Lijepe riječi": Pauci ili paukovi?

<p>Skoro svakodnevno smo u dilemi kako se piše: prekoputa ili preko puta, odnosno kad se piše sastavljeno, a kada rastavljeno. Prema bosanskom pravopisu, i jedno i drugo je pravilno, ali se piše različito prema kontekstu u kojem se upotrebljavaju.</p><p>Prekoputa se sastavljeno piše u značenju sa suprotne, odnosno druge strane.</p><p>A kada se želi doslovno reći da je nešto preko puta, odnosno preko ulice, onda se piše rastavljeno.</p><p>Emisija "Lijepe riječi" se emituje svakog radnog dana u 8:55 sati na Alfa TV.</p><p>Pogledajte video.</p>

Prekoputa se sastavljeno piše u značenju sa suprotne, odnosno druge strane

Emisija "Lijepe riječi" / Kako se pravilno piše: prekoputa ili preko puta?

<p>U današnjem izdanju emisije "Lijepe riječi" na Alfa TV objasnili smo jednu glasovnu promjenu zbog koje smo stalno u dilemi – jednačenje suglasnika po zvučnosti.</p><p>Znamo da se veoma često pitate kako se piše: prethodno ili predhodno? Da li ispred suglasnika H napisati suglasnik T ili suglasnik D?</p><p>Prema bosanskom pravopisu, pravilno je prethodno, dakle suglasnik T ispred suglasnika H.</p><p>Pogledajte video.</p>

Znamo da se veoma često pitate kako se piše: prethodno ili predhodno

Emisija "Lijepe riječi": Jednačenje suglasnika po zvučnosti

<p>U Bosni i Hercegovini 7. maj se obilježava kao Dan džamija, koji simbolično podsjeća na rušenje brojnih džamija i drugih vakufskih objekata tokom agresije na BiH 1992.-1995., povezujući sudbinu bh. džamija sa sudbinom i žrtvama Bošnjaka.</p><p>Džamije su mjesta gdje se muslimani okupljaju radi obavljanja zajedničkog namaza, edukacije i drugih vjerskih manifestacija. Riječ džamija je arapskog porijekla i znači: sastaviti, spojiti, sakupiti, (po)staviti zajedno, a sličnog značenja je i riječ džemat. U islamskim izvorima i tradiciji sinonim za džamiju je bejtullah, što znači Allahova kuća. </p><h2>Prve izgrađene u 15. vijeku</h2><p>Dolaskom Osmanlija u Bosnu i Hercegovinu, sredinom 15. vijeka, počinje i gradnja džamija u našim gradovima, najvažnijih islamskih, ali i uopće historijskih spomenika u našoj zemlji, koje svojom arhitekturom prikazuju i kulturu perioda u kojem su građene. Osmanlije su nakon osvajanja određenog mjesta, osnivale novi grad te prvo gradile džamije oko kojih se potom širilo naselje. Danas ih je na prostoru naše zemlje 1.912, a svojom monumentalnošću, ljepotom i specifičnošću predstavljaju simbole mira i razglednice bosanskohercegovačkih gradova. </p><p>Specifičnost arhitekture džamija čine okrugli centralni prostor nad kojim se uzdiže jedna ili više munara, s koje mujezin poziva vjernike na molitvu, potom harem, odnosno ograđeno dvorište s česmama (šadrvan) za uzimanje abdesta, u kojem se često nalaze i turbeta s mezarima vakifa i istaknutih muslimana. Džamije krasi jednostavan interijer. Pod je prekriven ćilimima, a na zidu nasuprot glavnom ulazu smješten je mihrab, ukrašena udubina u zidu okrenuta u smjeru Mekke, pred kojom uči imam. U blizini mihraba nalazi se mimber, povišeno mjesto za hutbe, izrađeno od izrezbarenog drveta ili kamena. Strop džamije ukrašen je arapskim ornamentima izvedenim u mozaiku, s kojeg visi veliki, uglavnom kristalni luster. Najstarije bosanskohercegovačke džamije izgrađene su u 15., a najljepše u 16. vijeku. Ovi grandiozni i dostojanstveni spomenici kulture vijekovima odolijevaju zubu vremena, očaravajući svojom ljepotom i ispunjavajući mirom svakog posjetitelja.&nbsp; &nbsp;</p>

<h2>Ferhadija džamija u Banjoj Luci</h2><p>Jedan od razloga što se upravo na današnji datum obilježava Dan džamija jeste što su 7. maja 1993. godine, u jeku agresije na BiH ’92.-’95., srpske vojne snage minirale i do temelja srušile Ferhadiju džamiju u Banjoj Luci, iako je, 1950. godine, uvrštena na popis bosanskohercegovačke kulturne baštine, a time i zaštićena od devastiranja. </p><p>Također na današnji dan, 23 godine nakon rušenja, 2016., obnovljena Ferhadija je otvorena za vjernike. </p><p>Ovu džamiju je, 1579. godine, izgradio Ferhad-paša Sokolović, bosanski sandžak-beg, koji je tada vladao sjevernom Bosnom. Gradnju džamije koja je po njemu dobila ime, Ferhad-paša je povjerio jednom od učenika najpoznatijeg osmanskog dvorskog arhitekte Mimara Sinana. Kompleks Ferhadije čine džamija, avlija, mezarje, česma, okolni zid s kapijom i tri turbeta ispod kojih su mezari Ferhad-paše Sokolovića, njegove unuke Safi-kadune i njegovog zastavnika.&nbsp;</p>

Roman Petrović: 77. godišnjica smrti prvog predsjednika ULUBiH

Šta je pravilno: cigareta ili cigara?

Šta je ispravno: roza majica ili roze majica?

Kako se pravilno kaže ili piše: njen ili njezin?

Kako se pravilno piše ili kaže: kašičica ili kašikica?

Silvana Armenulić: 85 godišnjica rođenja bh. zvijezde narodne muzike

Emisija "Lijepe riječi": Šta se odlaže, a šta odgađa

Emisija "Lijepe riječi" / Kako se pravilno piše: Istambul ili Istanbul?

Emisija "Lijepe riječi": Kad se piše K, a kada KA?

Emisija "Lijepe riječi": Maskembal ili maskenbal?

Emisija "Lijepe riječi" / Šta je pravilno: orijentacija ili orjentacija?

Metropola fascinantnih znamenitosti i turističkih atrakcija: Najsjajniji svjetski dragulj

Emisija "Lijepe riječi": Pauci ili paukovi?

Emisija "Lijepe riječi" / Kako se pravilno piše: prekoputa ili preko puta?

Emisija "Lijepe riječi": Jednačenje suglasnika po zvučnosti

Dan džamija u Bosni i Hercegovini

Roman Petrović: 77. godišnjica smrti prvog predsjednika ULUBiH

Šta je pravilno: cigareta ili cigara?

Šta je ispravno: roza majica ili roze majica?

Kako se pravilno kaže ili piše: njen ili njezin?

Kako se pravilno piše ili kaže: kašičica ili kašikica?

Silvana Armenulić: 85 godišnjica rođenja bh. zvijezde narodne muzike

Emisija "Lijepe riječi": Šta se odlaže, a šta odgađa

Emisija "Lijepe riječi" / Kako se pravilno piše: Istambul ili Istanbul?

Emisija "Lijepe riječi": Kad se piše K, a kada KA?

Emisija "Lijepe riječi": Maskembal ili maskenbal?

Emisija "Lijepe riječi" / Šta je pravilno: orijentacija ili orjentacija?

Metropola fascinantnih znamenitosti i turističkih atrakcija: Najsjajniji svjetski dragulj

Emisija "Lijepe riječi": Pauci ili paukovi?

Emisija "Lijepe riječi" / Kako se pravilno piše: prekoputa ili preko puta?

Emisija "Lijepe riječi": Jednačenje suglasnika po zvučnosti

Dan džamija u Bosni i Hercegovini