<p>U Bosni i Hercegovini 7. maj se obilježava kao Dan džamija, koji simbolično podsjeća na rušenje brojnih džamija i drugih vakufskih objekata tokom agresije na BiH 1992.-1995., povezujući sudbinu bh. džamija sa sudbinom i žrtvama Bošnjaka.</p><p>Džamije su mjesta gdje se muslimani okupljaju radi obavljanja zajedničkog namaza, edukacije i drugih vjerskih manifestacija. Riječ džamija je arapskog porijekla i znači: sastaviti, spojiti, sakupiti, (po)staviti zajedno, a sličnog značenja je i riječ džemat. U islamskim izvorima i tradiciji sinonim za džamiju je bejtullah, što znači Allahova kuća. </p><h2>Prve izgrađene u 15. vijeku</h2><p>Dolaskom Osmanlija u Bosnu i Hercegovinu, sredinom 15. vijeka, počinje i gradnja džamija u našim gradovima, najvažnijih islamskih, ali i uopće historijskih spomenika u našoj zemlji, koje svojom arhitekturom prikazuju i kulturu perioda u kojem su građene. Osmanlije su nakon osvajanja određenog mjesta, osnivale novi grad te prvo gradile džamije oko kojih se potom širilo naselje. Danas ih je na prostoru naše zemlje 1.912, a svojom monumentalnošću, ljepotom i specifičnošću predstavljaju simbole mira i razglednice bosanskohercegovačkih gradova. </p><p>Specifičnost arhitekture džamija čine okrugli centralni prostor nad kojim se uzdiže jedna ili više munara, s koje mujezin poziva vjernike na molitvu, potom harem, odnosno ograđeno dvorište s česmama (šadrvan) za uzimanje abdesta, u kojem se često nalaze i turbeta s mezarima vakifa i istaknutih muslimana. Džamije krasi jednostavan interijer. Pod je prekriven ćilimima, a na zidu nasuprot glavnom ulazu smješten je mihrab, ukrašena udubina u zidu okrenuta u smjeru Mekke, pred kojom uči imam. U blizini mihraba nalazi se mimber, povišeno mjesto za hutbe, izrađeno od izrezbarenog drveta ili kamena. Strop džamije ukrašen je arapskim ornamentima izvedenim u mozaiku, s kojeg visi veliki, uglavnom kristalni luster. Najstarije bosanskohercegovačke džamije izgrađene su u 15., a najljepše u 16. vijeku. Ovi grandiozni i dostojanstveni spomenici kulture vijekovima odolijevaju zubu vremena, očaravajući svojom ljepotom i ispunjavajući mirom svakog posjetitelja.&nbsp; &nbsp;</p>

<h2>Ferhadija džamija u Banjoj Luci</h2><p>Jedan od razloga što se upravo na današnji datum obilježava Dan džamija jeste što su 7. maja 1993. godine, u jeku agresije na BiH ’92.-’95., srpske vojne snage minirale i do temelja srušile Ferhadiju džamiju u Banjoj Luci, iako je, 1950. godine, uvrštena na popis bosanskohercegovačke kulturne baštine, a time i zaštićena od devastiranja. </p><p>Također na današnji dan, 23 godine nakon rušenja, 2016., obnovljena Ferhadija je otvorena za vjernike. </p><p>Ovu džamiju je, 1579. godine, izgradio Ferhad-paša Sokolović, bosanski sandžak-beg, koji je tada vladao sjevernom Bosnom. Gradnju džamije koja je po njemu dobila ime, Ferhad-paša je povjerio jednom od učenika najpoznatijeg osmanskog dvorskog arhitekte Mimara Sinana. Kompleks Ferhadije čine džamija, avlija, mezarje, česma, okolni zid s kapijom i tri turbeta ispod kojih su mezari Ferhad-paše Sokolovića, njegove unuke Safi-kadune i njegovog zastavnika.&nbsp;</p>

Simbolično podsjeća na rušenje brojnih džamija i drugih vakufskih objekata tokom agresije na BiH 1992.-1995.

Dan džamija u Bosni i Hercegovini

<p>Kad spomenemo riječ prsten, svi pomislimo na vjeridbu, vjenčanje, ali se onda uhvatimo u dilemi kako pravilno reći množinu te riječi, odnosno da li vjerenički prsteni ili vjerenički prstenovi?&nbsp;</p><p>Prema bosanskom pravopisu i jedno i drugo je pravilno. Imenica prsten ima dvojnu množinu.&nbsp;&nbsp;</p><p>Današnje izdanje emisije "Lijepe riječi" koja se emituje u programu Alfa TV svakim radnim danom u 8:55 sati pogledajte na videu ispod.</p>

Prema bosanskom pravopisu i jedno i drugo je pravilno

Emisija "Lijepe riječi": Da li je ispravno reći vjerenički prsteni ili vjerenički prstenovi?

<p>Na današnji dan 1980. godine preminuo je Josip Broz Tito, jugoslavenski doživotni predsjednik i suosnivač Pokreta nesvrstanih zemalja, najznačajnija ličnost naše regije svih vremena. Bio je komunist i borac protiv fašizma. Od 1943. do svoje smrti imao je čin maršala Jugoslavije i položaj vrhovnog komandanta Jugoslavenske narodne armije.</p><p>Tito je rođen u Kumrovcu 7. maja 1892., u vrijeme kad je ovim prostorima vladala Austro-Ugarska Monarhija, kao sedmo od petnaestero djece Franje i Marije Broz. Osmero Titove braće i sestara umrlo je pri rođenju ili u ranom djetinjstvu. Dok je učio bravarski zanat (1907-1910) prvi put se zainteresirao za radnička prava. Godine 1910., učlanio se u Radnički sindikat i Savez socijalističke omladine te samim tim postao član Socijaldemokratske stranke.</p><h2>Komandant NOPOJ-a</h2><p>U Prvom svjetskom ratu učestvovao je kao austrougarski vojnik, te je 1915. zarobljen i odveden u ruski radni logor. Oktobarska revolucija 1917. ga je zatekla u Omsku, gdje je dobrovoljno pristupio Internacionalnim odredima Crvene garde.</p><p>Početkom novembra 1920. godine, odmah po povratku u tadašnju Kraljevinu Jogoslaviju, Broz se učlanio u Komunističku partiju Jugoslavije (KPJ). U augustu 1928. imenovan je za sekretara Pokrajinskog komiteta KPJ za Hrvatsku, a na sastanku Politbiroa 27. juna 1941. godine, kada je formiran je Glavni štab, postaje komandant Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda Jugoslavije (NOPOJ).</p><h2>700.000 ljudi na sahrani</h2><p>Titova vladavina do 1950. godine može se smatrati totalitarizmom, a od 1950. počinju reforme i postupna liberalizacija, da bi, donošenjem Ustava 1963. godine, u Jugoslaviji krenule promjene u pravcu federalizacije i decentralizacije. Na Osmom kongresu SKJ 1964. godine u Beogradu Titu je zvanično promijenjena titula, te je umjesto generalnog sekretara postao predsjednik Saveza komunista Jugoslavije.</p><p>Kada je Josip Broz Tito, 4. maja 1980., umro u Univerzitetskoj kilinici u Ljubljani, u 88. godini života, čitava je Jugoslavija tugovala. Umro je „otac socijalističke višenacionalne Jugoslavije“ s kojim je okončana čitava era, a njegova sahrana je okupila mnoštvo političkih i javnih ličnosti iz svih država svijeta.</p><p>Sahranjen je u Beogradu, u mauzoleju nazvanom „Kuća cvijeća“ na Dedinju, 8. maja, uz prisustvo 209 delegacija iz 127 zemalja svijeta te čak 700.000 ljudi. Lista državnika i ličnosti koji su se okupili da odaju posljednju počast Titu bila je impozantna, između ostalih: četiri kralja, 31 državni predsjednik, 22 premijera, 47 ministara vanjskih poslova.&nbsp;</p>

<h2>U Padovi rođen Bartolomeo Kristofori di Frančesko, izumitelj klavira</h2><p>1655. – U Padovi, u tadašnjoj Mletačkoj Republici, rođen Bartolomeo Kristofori di Frančesko (Cristofori di Francesco), italijanski graditelj muzičkih instrumenata, koji se smatra izumiteljem klavira. Najvažnija prekretnica u Bartolomeovom životu desila se kada se zaposlio kod toskanskog princa Ferdinanda Medičija (Medici), u dobi od 33 godine. Princ Ferdinand III bio je ljubitelj muzike i mecena muzičara. Bartolomeo je u tom periodu izradio tri nova instrumenta s tipkama, odnosno tri klavira.</p><p>1825. - Rođen engleski biolog i filozof Tomas Henri Haksli (Thomas Henry Huxley), vatreni pobornik teorije Čarlsa Darvina (Charles Darwin). Snažno se protivio tradicionalnoj teologiji i skovao je termin "agnosticizam" da bi opisao vlastitu poziciju. Od 1883. do 1885. bio je predsjednik Kraljevskog društva. Evolucionistička shvatanja iznio je u djelu "Mjesto čovjeka u prirodi". Ostala djela: "Evolucija i etika", "Nauka i kultura", "Priručnik komparativne anatomije kičmenjaka".</p><p>1903. - Poginuo Goce Delčev, vođa nacionalno-revolucionarnog pokreta u Makedoniji za kojeg bugarska historiografija tvrdi da je bugarski nacionalni junak, a skopski izvori da je - makedonski.</p><p>1919. - Kineski studenti demonstrirali protiv odluke Versajske mirovne konferencije da njemačke posade u provinciji Šantung preda Japanu. Akcija poznata kao "Pokret 4. maja", u koju su ubrzo uključeni i radnici, odlučujuće je podstakla osnivanje Komunističke partije Kine u julu 1921. godine.</p>

<h2>Rođena Odri Hepbern, filmska ikona 20. vijeka</h2><p>1929. - U Briselu, u Belgiji, rođena je jedna od najpoznatijih i najljepših glumica koja se ikad pojavila na filmu Odri Hepbern (Audrey Hepburn). Nakon Drugog svjetskog rata, Hepbern se preselila s majkom u Amsterdam, gdje je nastavila studij baleta, koji je bila prekinula usljed ratnih djejstava, a 1948. debitovala je u holandskom filmu „Sedam lekcija“, s malom ulogom stjuardese. Iste godine je s majkom preselila u London, gdje je studirala klasični balet, a u slobodno vrijeme radila kao model. Njena prva velika uloga bila je uloga balerine u filmu „The secret people“, zbog koje je dobila glavnu ulogu u brodvejskoj muzičkoj komediji „Gigi“, u Njujorku. Za ulogu Gigi dobila je prestižnu teatarsku nagradu. Zatim joj je ponuđena uloga u holivudskom filmu „Praznik u Rimu“ s Gregorijem Pekom (Gregory Peck), za koju je, 1953. godine, osvojila Oskara za najbolju glumicu. Ipak, proslavila ju je uloga Holi u filmu „Doručak kod Tifanija“, kada postaje jedna od najvećih filmskih ikona 20. vijeka. Jedna od posljednjih Odrinih uloga bila je u modernoj komediji „Svi su se smijali“. Odri je bila i ambasadorica UNICEF-a. Zbog svojih iskustava tokom Drugog svjetskog rata odlučila je, početkom 80-ih godina prošlog vijeka, ostatak svog života posvetiti pomaganju djeci iz najsiromašnijih zemalja. Za humanitarni rad je dobila brojne nagrade, između ostalih, Medalju slobode koju joj je 1992. uručio američki predsjednik Džordž Buš (George Bush). Godine 1992., Hepbern je oboljela od rijetke vrste raka slijepog crijeva. Operirana je u losanđeleskoj bolnici, ali rak se nastavio širiti. Kako nije željela primati hemoterapiju, Hepbern je preminula 20. januara 1993. u Tolocenazu u Švicarskoj.</p><p>1979. - Margaret Tačer (Thacher), koja je bila na čelu britanskih konzervativaca, poslije pobjede nad laburistima na parlamentarnim izborima postala je prva žena premijer u historiji Velike Britanije.</p><p>1992. - Zapaljen stadion "Grbavica". Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu (1992. – 1995.), stadion Grbavica predstavljao je prvu borbenu liniju. U tom požaru je izgorjelo i nestalo ukupno 316 pehara od kojih su 42 pehara predstavljala trofeje fudbalera FK "Željezničar", a ostatak su bili trofeji ostalih klubova iz Sportskog društva "Željezničar. Nakon reintegracije Grbavice (19. mart 1996. godine) radnici i sportisti Sportskog društva "Željezničar", zajedničkim snagama, izvršili su obnavljanje stadiona i pomoćnih terena. Prva poslijeratna utakmica na Grbavici odigrana je 2. maja 1996. između gradskih rivala FK Željezničara i FK Sarajeva.</p><p>1992. - Braneći Relejnu stanicu Vlašić, poginuo je inžinjer Bajram Zenuni, koji je posthumno odlikovan najvećim ratnim priznanjem “Zlatni ljiljan”. Građani Bosne i Hercegovine i danas pamte njegovo posljednje javljanje u Dnevnik tadašnje Televizije Sarajevo, kada je rekao da je posada ove važne relejne stanice za prijenos televizijskog programa napadnuta, a u očekivanju pregovora javljanje je prekinuto zbog novog napada vojnika bivše JNA.</p>

Danas je subota, 4. maj/svibanj 2024. godine, do kraja godine preostao je još 241 dan 

Josip Broz Tito: 44. godišnjica smrti najpoznatije ličnosti regije svih vremena

<p>U novom izdanju emisije "Lijepe riječi" na Alfa TV razriješili smo nekoliko novih jezičkih dilema.</p><p>Često smo u dilemi kako napisati nepravu prilošku riječ bog zna, sastavljeno ili rastavljeno. Naziva se neprava priloška riječ jer je sastavljena od dvije različite vrste riječi – imenice bog i glagola zna, a najčešće se upotebljava uz negaciju. Piše se i jedno i drugo, ali u zavisnosti od značenja.<br></p><p>Pogledajte video.</p>

Piše se i jedno i drugo, ali u zavisnosti od značenja

Emisija "Lijepe riječi": Bog zna ili bogzna? 

<p>Kad naručujete kafu, kažete li espreso ili ekspreso? Iako se ta kafa pravi brzo, odnosno ekspresno, nije pravilno naručiti ekspreso nego espreso kafu, jer je ta riječ italijanskog porijekla, a predstavlja specijalno pripremljen napitak filtriranjem kafe na aparatu za kafu.&nbsp;</p><p>Dakle, pravilno se kaže i piše espreso. Pa ćemo reći: Želim da naručim jedan espreso. Možete li mi napraviti espreso s toplim mlijekom?</p><p>Također smo često u dilemi kako se piše elektromagnetni ili elektromagnetski?</p><p>Današnje izdanje emisije "Lijepe riječi" koja se emituje svakim radnim danom u 8:55 sati na Alfa TV pogledajte u videu ispod.</p>

Iako se ta kafa pravi brzo, odnosno ekspresno, nije pravilno naručiti ekspreso nego espreso kafu

Emisija "Lijepe riječi": Espreso ili ekspreso kafa?

<p>Na današnji dan, 1943. godine, u Banjoj Luci je rođen Mustafa Nadarević, jedan od najboljih bosanskohercegovačkih i hrvatskih pozorišnih i filmskih glumaca.</p><p>Pozorišnu karijeru Nadarević je počeo u Zagrebačkom teatru mladih, a 1969. godine postao je član Drame Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.</p><p>Na pozorišnim daskama igrao je kao gostujući glumac i u HK "Ivan pl. Zajc" u Rijeci, HNK u Splitu i Dubrovačkim ljetnim igrama.</p><h2>Brojne filmske uloge</h2><p>Osim pozorišnih, brojne uloge ostvario je u više filmova i tv-serija, između ostalih, „Otac na službenom putu“ Emira Kusturice, „Miris dunja“ Mirze Idrizovića, „Već viđeno“ Gorana Markovića, „Glembajevi“ Antuna Vrdoljaka, „Praznik u Sarajevu“ Benjamina Filipovića, „Gluvi barut“ Bate Čengića, „Savršeni krug“ Ademira Kenovića.</p><p>Publiku ispred malih ekrana oduševio je ulogom Izeta Fazlinovića u seriji “Lud, zbunjen normalan”.</p><p>Preminuo je 22. novembra 2020. godine u Zagrebu nakon što mu je dijagnosticiran karcinom pluća.&nbsp;</p>

<h2>Umro Leonardo da Vinči, jedan od najvećih umova renesanse</h2><p>1519. - Umro italijanski slikar, vajar, arhitekta, inžinjer, pronalazač i mislilac Leonardo da Vinči (Vinci), jedan od najvećih umova renesanse, koji je spojio srednjovjekovno enciklopedijsko znanje s egzaktnom modernom metodom opažanja. U Francusku je prešao 1516., gdje je i umro. Izradio je relativno malo slika, od kojih su najznačajnije "Mona Liza", "Bogorodica u pećini", "Sveta Ana", "Tajna večera". Uradio je mnoštvo crteža, a mnoge njegove freske su oštećene zato što je eksperimentisao bojama. Nije se interesovao samo za ljudsko tijelo i prirodu nego i za psihologiju: u "Tajnoj večeri" je metodski prostudirao i nijansirano izrazio karakter svake ličnosti, a u "Mona Lizi" je tražio misteriju unutrašnjeg života. Prvi je unio atmosferu u slike i pomoću svijetlo-tamnog modelisanja (sfumato) dao toplinu kože i mekoću tijela. Nijedno njegovo vajarsko djelo nije sačuvano, a arhitektonske zamisli su ostale u projektu. Živo su ga privlačile i prirodne nauke - fizika, astronomija, hemija. Radio je i na konstruisanju sprave za letenje. Napisao je "Traktat o slikarstvu".</p><p>1567. - U Veneciji umro Marin Držić, najbolji hrvatski, ali i regionalni, renesansni dramatik i lirik. Najstariji dokumenti o njemu povezani su s njegovim imenovanjem 1526. godine na mjesto jednog od dvojice rektora crkve Svih svetih (zvane Domino) u Dubrovniku. Pisao je poeziju, ali i drame, uglavnom komedije, a najpoznatije djelo mu je rustikalno-mitološka drama u prozi „Dundo Maroje“, koja se i danas nađe na pozorišnim repertoarima, ne samo u Hrvatskoj, nego i u regionu. Jedina Držićeva tragedija jeste "Hekuba", koja je bila njegovo zadnje djelo, a dozvolu za izvođenje dobila je 1559. godine. Komedije "Pomet", "Pijerin" i "Đuho Krpeta" su izgubljene ili sačuvane u fragmentima. Ostala djela: komedije "Skup", "Mande", "Arkulin", alegorična pastoralno-muzička komedija "Plakir", rustikalna komedija "Novela od Stanca", pastorale "Tirena", "Venera i Adon".</p><p>1660. - Rođen italijanski kompozitor Pjetro Alesandro Gaspare Skarlati (Pietro Alessandro Gaspare Scarlatti), osnivač operske "napuljske škole". Djela: opere, kantate, crkvene kompozicije.</p><p>1857. - Umro francuski pisac Alfred de Mise (Alfred de Musset), koga je nesretna ljubav sa spisateljicom Žorž Sand (George) inspirisala za najljepše i najuzbudljivije lirske pjesme: "Noći" i "Pismo Lamartinu" i "Ispovijest jednog djeteta ovog vijeka", u kojem je opisao i analizirao svoju bol. Ostala djela: stihovane "Priče iz Španije i Italije", pjesme "Namuna", "Rola", drama "Lorencačo", komedije "S ljubavlju se ne igra", "Ne treba se ni u šta zakleti", "Marijanine ćudi".</p><p>1864. - Preminuo njemački kompozitor Đakomo Majerber (Giacomo Meyerbeer) koji je odigrao vidnu ulogu u stvaranju francuske velike opere. Bio je veoma popularan, ali je njegova muzika izazivala i mnoge polemike. Djela: opere "Hugenoti", "Afrikanka", "Robert Đavo", "Prorok".</p><p>1892. - Umro njemački hemičar August Vilhelm fon Hofman (Wilhelm von Hofmann), značajan po istraživanjima u organskoj hemiji. Osnivač je moderne industrije anilinskih boja iz katrana kamenog uglja.</p><p>1903. - Rođen američki pedijatar Bendžamin Meklejn Spok (Benjamin McLane Spock), čija je knjiga "Savjeti zdravog razuma o odgajanju beba i djece", objavljena 1946., postala bestseler, umnogome izmijenivši predstavu o pravilnom odgajanju djece.&nbsp;</p>

<h2>Osujećen napad JNA na Predsjedništvo i Skupštinu RBiH</h2><p>1992. - Osujećen napad JNA na Predsjedništvo i Skupštinu Republike Bosne i Hercegovine. Pripadnici bivše Jugoslovenske narodne armije i paravojnih snaga bosanskih Srba, 2. maja 1992. godine pokušali su s okolnih brda ući u Sarajevo i zauzeti zgradu Predsjedništva RBiH na Skenderiji, kao i druge važne objekte u centru grada, poput Skupštine i Općine Centar, te eliminisati rukovodstvo Republike BiH. Oko bivšeg Doma JNA, Narodnog pozorišta, Skenderije i Vrbanja mosta suprotstavili su im se građani Sarajeva, hrabri, ali neiskusni i veoma slabo naoružani branioci - članovi Patriotske lige, Vikićevi specijalci, rezervni sastav Policije, kao i novoformirane Teritorijalne odbrane. Drama je nastavljena hapšenjem tadašnjeg predsjednika Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića, koje su izvele jedinice JNA, predvođene generalom Vojislavom Đurđevcem. Izetbegović je uhapšen na Sarajevskom aerodromu, koji je zarobila bivša JNA, i to dok se vraćao s pregovora u Lisabonu. Potom je odvezen u Lukavicu, odakle su vođeni pregovori putem Televizije Sarajevo. Izetbegović je razmijenjen 3. maja u Dobrovoljačkoj ulici.</p><p>1992. - Izgorjela zgrada Glavne pošte u Sarajevu, nakon granatiranja od srpskog agresora. Objekat je u potpunosti izgorio tog dana. Požar u pošti nije izazvan izvana, nego iznutra. Diverziju unutar pošte izazvala su dva uposlenika pošte, inžinjera iz Beograda i Zadra, kako bi onesposobili poštu i komunikaciju u općinama Stari Grad i Centar. Počinioci su uhapšeni nakon čega su priznali da su podmetnuli požar. Na kraju su razmijenjeni za pripadnike Armije Bosne i Hercegovine koji su bili zarobljeni od agresora.</p><p>Zgrada Glavne pošte izgrađena je 1913. godine, u periodu vladavine Austro-Ugarske, kao vojna pošta. Pripada secesijskoj arhitekturi, koja je nastala oko 1900. godine kroz grupe mladih arhitekata i umjetnika iz Beča, i koja se distancirala od klasičnog stila i krenula novim putevima u arhitekturi i umjetnosti. Toj inovativnoj grupi pripadao je i projektant zgrade Josip Vancaš.</p><p>U požaru je zgrada izgorjela s kompletnom opremom, a ostali su samo zidovi.</p><p>2002. - Bosanskohercegovački historičar filozofije, publicist, prevodilac i pjesnik Izet Sarajlić, poznat po nadimku Kiko, preminuo je na današnji dan. Bio je član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine i udruženja intelektualaca Krug 99. Objavio je više od 30 knjiga poezije od kojih su neke prevedene na 15 jezika, između ostalih, i Sarajevsku ratnu zbirku pjesama. U najvećem dijelu njegove poezije osjeća se idilična slika ljubavne i porodične harmonije prenesene iz svakodnevnog života. Upravo zahvaljujući jednostavnosti izraza prožetog dubokom osjećajnošću, Sarajlićeva poezija je dostigla veliku i trajnu popularnost.</p>

Danas je četvrtak, 2. maj/svibanj 2024. godine, do kraja godine preostala su još 243 dana 

Rođen bard bh. i hrvatskog glumišta Mustafa Nadarević

<p>U današnjem izdanju emisije "Lijepe riječi" na Alfa TV razriješili smo nekoliko jezičkih nedoumica.</p><p>Znate li kako se pravilno kaže ili piše: gledati televiziju ili gledati televizor?</p><p>Prema pravopisu bosanskog jezika, pravilno je i jedno i drugo, ali u različitim kontekstima.</p><p>Gledati televiziju znači da neko gleda televizijski program, dok gledati televizor znači da neko gleda uređaj, naprimjer pri kupovini u prodavnici televizora.</p><p>Pogledajte video.</p>

Prema pravopisu bosanskog jezika, pravilno je i jedno i drugo, ali u različitim kontekstima

Emisija "Lijepe riječi": Gledati televiziju ili gledati televizor?

<p>U današnjoj emisiji “Lijepe riječi” rješavali smo još nekoliko jezičkih nedoumica koje nam zadaju glavobolje, jer nismo sigurni kako da ih napišemo ili izgovorimo.</p><p>Svakodnevno se zahvaljujemo za nešto, ali često i uhvatimo sebe u dilemi kako se piše ispravno:  hvala lijepa ili hvala lijepo?</p><p>Prema bosanskom pravopisu može se pisati i jedno i drugo.</p><p>Pogledajte video.</p>

Prema bosanskom pravopisu može se pisati i jedno i drugo

Emisija "Lijepe riječi": Hvala lijepa ili hvala lijepo?

<p>U Narodnom pozorištu Sarajevo večeras, u 19:30 sati, prikazuje se opera “Tosca” Đakoma Pučinija (Giacomo Puccini). Libreto: prema Sardouu napisali Illica i Giacosa, dirigent je Ivo Lipanović, a reditelj Goran Golovko.</p><p>U Kamernom teatru 55 večeras, u 20:00 sati, drama Darka Cvijetića “Schindlerov lift” u režiji i adaptaciji Kokana Mladenovića. Igraju: Tatjana Šojic, Gordana Boban, Admir Glamočak, Muhamed Hadžovic, Aleksandar Seksan, Maja Izetbegović, Dina Mušanović, Sabit Sejdinović, Senad Alihodžić, Davor Golubović i djeca: Lana Zeničanin, Tijana Zeherović, Sin Kurt, Isa Seksan i Dino Hamidović.</p><p>U Cineplexxu su na programu filmovi: horor “Abigail”; akcijsko-avanturistički “Dina: Drugi dio”; avanturističko-fantastična komedija “Godzila X Kong: Novo carstvo”; akcija “Istjerivači duhova: Ledena prijetnja”; komedija “Jorgovani”; horor “Krivi spoj”; animirani “Kung fu panda 4”; komedija “Luksembur, Luksemburg”; triler “Monkey Man”; drama “Radnička klasa ide u pakao”; animirani “Noina arka” i horor “Prvo pretkazanje”.</p><p>CineStar Cinemas prikazuje filmove: akcija “Građanski rat: Svakom carstvu dođe kraj”; akcija “Godzila X Kong: Novo carstvo”; animirani “Priča o leptiru”; horor “Krivi spoj”; akcija “Istjerivači duhova: Ledena prijetnja”; triler “Monkey Man”; drama “Kasta: Priča o razdoru”; psihološki triler “Majčinski instinkt”; animirani “Noina arka: Glazbena pustolovina”; drama “Zbog tebe”; triler “Posljednji strijelac”; animirani “Dječak i čaplja”; horor “Baghead: Glas mrtvih”; animirani “Kung fu panda 4”; avantura “Dina: Drugi dio”; avantura “Škola magičnih životinja 2”; animirani “Vau, vau zvijezda 2”; animirani “Ekipa iz džungle 2: Svjetska turneja”; avantura “Wonka”; animirani “Pačija posla” i animirani “Želja” .</p>

Sarajevska publika može uživati u operi, drami te filmovima raznih žanrova

U Narodnom pozorištu “Tosca”, u Kamernom “Schindlerov lift”

<p>Na današnji dan 1955. godine, u Sarajevu je rođen Zlatko Topčić, bosanskohercegovački pisac i filmski scenarist. Sin je književnika Zaima Topčića. Već sa 17 godina, pod pseudonimom Gold Taucher, počeo je objavljivati kriminalističke romane i novele, koji su prodani u nekoliko miliona primjeraka. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.</p><p>Topčić je bio pokretač, glavni i odgovorni urednik lista za književnost „Slovo“, priređivač panorame bosanskohercegovačke ratne priče na engleskom jeziku „Forgotten Country“ i antologije članova Društva pisaca Bosne i Hercegovine „The Best Of“, član Upravnog odbora Fonda otvoreno društvo Bosna i Hercegovina - Soroš fondacija, a radio je i na nekoliko projekata UNESCO-a.Također, jedan je od osnivača Društva pisaca Bosne i Hercegovine. Njegova prva značajnija djela su zbirka priča “Životno pitanje” i roman “Čovjek niotkud”.</p><h2>10 godina direktor Kamernog teatra 55</h2><p>Od 2001. do 2011. Topčić je bio direktor i umjetnički rukovodilac Kamernog teatra 55. Bio je i selektor Internacionalnog teatarskog festivala MESS te predsjednik i član nekoliko žirija, između ostalog, Fondacije za kinematografiju za finansiranje filmskih projekata.</p><p>Od 2013. do 2016. obavljao je funkciju generalnog direktora TVSA. Godine 2016., dolazi na poziciju direktora Biblioteke Sarajeva. Bio je član Komisije za slobodne umjetnike Bosne i Hercegovine, predsjednik Umjetničkog savjeta Narodnog pozorišta u Sarajevu od 2015. do 2019. te član Vijeća Upravnog odbora BHRT-a od 2019. do 2021. godine.</p><p>Topčićeve drame igrane su u bosanskohercegovačkim i međunarodnim teatrima. Drama “Time Out” doživjela je praizvedbu na engleskom jeziku i u engleskoj produkciji u Velikoj Britaniji, gdje je imala turneju, a izvedena je i u Sjedinjenim Američkim Državama, Austriji i Poljskoj kao prva bosanskohercegovačka i regionalna drama izvedena u tim zemljama.</p><h2>Producent hit-predstave "Žaba"</h2><p>Producirao je više od četrdeset pozorišnih predstava, a neke od najpoznatijih su kultne hit-predstave “Žaba”, po kojoj je 2017. godine snimljen i igrani film, te “Helverova noć”, internacionalno najnagrađivanija predstava u historiji bosanskohercegovačkog teatra.</p><p>Utemeljitelj je Priznanja "Bosanski stećak" i Nagrade "Nedžad Ibrišimović". Scenarist je četiriju dokumentarnih filmova: “U najboljim godinama”, “Čudo u Bosni” , “Odazivam Ti se, Bože” i “Krv i mošus”.</p><p>Napisao je scenarije za igrane filmove “Remake” reditelja Dine Mustafića i “Ostavljeni” reditelja Adisa Bakrača. Godine 2002., objavio je scenarij “Remake” kao knjigu.</p><p>Topčić je član Društva pisaca Bosne i Hercegovine, P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine, Udruženja filmskih radnika u Bosni i Hercegovini, Međunarodne asocijacije scenarista, Američke asocijacije scenarista, Concordia organizacije u New Yorku i Kraljevskog instituta za međunarodne poslove u Londonu (Chatham House).</p><p>Godine 2004. uvršten je na godišnju listu 100 najutjecajnijih ljudi u svijetu američkog magazina “Marquis Who's Who in the World” (Ko je ko u svijetu).</p>

Danas je utorak, 30. april/travanj 2024. godine, do kraja godine preostalo je još 245 dana 

Zlatko Topčić, bh. pisac i filmski scenarist, slavi 69. rođendan

<p>U današnjem izdanju emisije "Lijepe riječi" rješavali smo još nekoliko jezičkih dilema.</p><p>Počet ćemo od jedne školske. Znate li šta je pravilno reći ili napisati: napišite u svesku ili napišite u svesci? Pravilno je napišite u svesku.&nbsp;</p><p>U bosanskom jeziku imperativ glagola napisati, kao i sličnih - prepisati, zapisati, upisati, dopisati, zahtijeva dopunu u akuzativu, jer se tako iskazuje mjesto radnje. Dakle, pravilno je, naprimjer: Napišite u svesku raspored časova, a pogrešno Napišite u svesci raspored časova. Tako je pravilno i Napišite u svesku svoju omiljenu pjesmu.</p><p>Pogledajte video.</p>

U bosanskom jeziku imperativ glagola napisati, kao i sličnih - prepisati, zapisati, upisati, dopisati, zahtijeva dopunu u akuzativu

Emisija "Lijepe riječi": Napišite u svesku ili napišite u svesci

<p>Na današnji dan 2011. godine vjenčali su se britanski princ Vilijam (William) i Kejt Midlton (Kate Middleton). Mnogima omiljeni kraljevski par upoznao se 2001. godine tokom studija na Univerzitetu St. Andrews u Škotskoj. Kejt je studirala historiju, a Vilijam geografiju. Iako su počeli izlaziti 2003. godine, svoju vezu objavili su tek 2004., nakon što su ih fotografi snimili na skijanju u Klostersu.</p><p>Dan vjenčanja svoga unuka kraljica Elizabeta II proglasila je državnim praznikom. Ulice i vozila javnog prijevoza bili su okićeni, a gosti su na vjenčanje morali doći odjeveni prema posebnim pravilima koja je izdala kraljica. Muškarci su morali nositi najbolja odijela, a sve žene morale su nositi šešire. Kejtinu vjenčanicu, izrađenu od čipke i šantung svile, dizajnirala je Sarah Barton (Burton) iz modne kuće „Alexander McQueen“.</p><p>Vjenčanju Vilijama i Kejt, održanom u Vestminsterskoj palači, prisustvovali su brojni poznati gosti iz svijeta šoubiznisa, sporta i politike, te pripadnici kraljevskih porodica širom svijeta.&nbsp;</p>

<h2>Umro hemičar Georg Brant, koji je otkrio kobalt</h2><p>1768. - Umro Georg Brant (Brandt), švedski hemičar zaslužan za otkriće kobalta 1735. godine, prva osoba koja je otkrila metal nepoznat u antičkom dobu. Bio je profesor hemije na Univerzitetu u Upsali, a preminuo je u Štokholmu. Pokazao je da je kobalt izvor plave boje kod stakla, a ne bizmut kao što je prije smatrano (kobalt i bizmut najčešće su se pojavljivali u istoj rudi).</p><p>1854. - Rođen francuski matematičar, fizičar i filozof Žil Anri Poenkare (Jules Henri Poincare), koji je prije Alberta Ajnštajna (Einstein) zasnovao specijalnu teoriju relativiteta. Objavio je više od 500 matematičkih radova, izučavao analitičku i nebesku mehaniku, hidrodinamiku, astronomiju, geodeziju, teorijsku i matematičku fiziku. U filozofiji se bavio teorijom nauke, teorijom saznanja i općom metodologijom. Objavio je 32 knjige. Najpoznatija djela: "Nauka i hipoteza", "Vrijednost nauke", "Nauka i metoda", "Nove metode nebeske mehanike 1-3".</p><p>1899. - Američki pijanist, kompozitor Edvard Kenedi "Djuk" Elington (Edward Kennedy „Duke” Ellington), jedan od najznačajnijih svjetskih džez muzičara svih vremena, rođen je na današnji dan. Orkestar koji je osnovao 1926. uzor je svim orkestrima džez muzike. Napisao je gotovo 2.000 kompozicija.</p><p>1907. - Rođen američki filmski režiser austrijskog porijekla Fred Cineman (Zinnemann), autor filmova realističke opservacije i angažovanog tretmana socijalnih problema i unutrašnjih moralnih sukoba. Filmovi: "Oči u noći", "Sedmi krst", "Ljudi", "Tereza", "Tačno u podne", "Svat", "Odavde do vječnosti" , "Oklahoma!", "Šešir pun kiše", "Starac i more", "Priča o kaluđerici", "Čovjek za sva vremena" , "Operacija `Šakal`"…</p>

<h2>Rođen indijski dirigent i violinista Zubin Mehta</h2><p>1936. - Rođen indijski dirigent i violinista Zubin Mehta, jedan od najvećih dirigenata 20. vijeka, čije dirigovanje odlikuju fascinantna sugestivnost, romantična toplina izraza i raskošna sonornost. Bio je počasni građanin Firence i Tel Aviva, te doživotni počasni dirigent i član nekoliko uglednih svjetskih orkestara i međunarodnih muzičkih institucija. Kao operski dirigent Mehta je debitirao 1963. godine, izvedbom Pučinijeve (Puccini) opere “Toska” u Montrealu. Od tada do danas dirigirao je u njujorškoj operi Metropolitan, Bečkoj državnoj operi, Kraljevskoj operi u Kovent Gardenu, milanskoj Scali, operskim kućama u Čikagu i Firenci te na Svečanim igrama u Salzburgu. Bosancima i Hercegovcima, a posebno Sarajlijama, Zubin Mehta je ostao u najljepšem sjećanju, jer je, 19. juna 1994. godine, dok su padale granate na grad, u ruševinama Sarajevske vijećnice dirigirao na koncertu Sarajevske filharmonije, kada je izveden Mocartov (Mozart) “Requiem”.</p><p>1980. - Umro engleski reditelj Alfred Hičkok (Hitchcock), jedan od najpoznatijih i najcjenjenijih filmskih reditelja svih vremena u svijetu. Proslavio se filmovima kriminalističkog žanra i strave, u kojima je sa svojevrsnim humorom slikao građansko društvo. Režirao je više od 50 filmova, a najpoznatiji je po filmovima iz žanra trilera. Neki od njegovih filmova su: “Ptice”, “Psiho”, “Vrtoglavica”, “Rebeka”, “Topaz”, “Porodična zavjera”… Iako se smatra jednim od najznačajnijih režisera svih vremena, Hičkok nikada nije dobio Oskara za najbolju režiju. Nominacije je osvajao pet puta, a nagradu je dobio tek 1967., i to počasnu, za životno djelo, čime su se glasači Akademije pokušali iskupiti zbog nepravde koju su mu načinili. Povodom 100. godišnjice filma, 1995., proglašen je rediteljem stoljeća.</p><p>2008. - Preminuo Albert Hofman (Hofmann), švajcarski hemičar, najpoznatiji po otkriću lisergične dietilamidne kiseline (LSD-25). Hofman je autor više od 100 naučnih radova kao i nekoliko knjiga od kojih je i “LSD: My Problem Child”. Sve do svoje smrti bio je u centru pažnje internacionalnog simpozija o temi LSD-a. Hofmann je LSD smatrao "lijekom za dušu" i protivio se nastaloj zabrani koja je drogu "gurnula" u podzemlje. Naime, droga je "oteta" od pokreta mladih 1960-ih godina i otada je osuđivana; na neki način, LSD se našao na krivom mjestu u krivo vrijeme. Hofmanov zaključak je bio kako je LSD opasan samo u krivim rukama.&nbsp;</p>

Danas je ponedjeljak, 29. april/travanj 2024. godine, do kraja godine preostalo je još 246 dana 

Princ Vilijam i Kejt Midlton: 13. godišnjica vjenčanja

<p>Mađioničar lijepe riječi, profesor, književnik Meša Selimović rodio se u Tuzli prije 114 godina. Njegov roman „Derviš i smrt“ jedan je od najčitanijih u BiH i regiji, a rečenice iz njegovih djela su najcitiranije, naročito danas na društvenim mrežama, postavši svevremenske mudre izreke. </p><p>Filozofski fakultet u Beogradu Selimović je završio kao jedan od najboljih studenata, a bio je i politički veoma angažiran u Komunističkoj partiji Jugoslavije.&nbsp;</p>

<h2>Životna ljubav</h2><p>- Kad bih umio da napišem najljepšu knjigu na svijetu, posvetio bih je svojoj ženi Darki. Ovako ću zasvagda ostati dužnik njenoj plemenitosti i ljubavi -  rekao je Selimović o svojoj supruzi, majci njegovih kćerki i svojoj životnoj ljubavi. </p><p>Nakon Drugog svjetskog rata Meša je došao da živi i radi u Beograd. Iako je bio oženjen čovjek, prilikom susreta s Daroslavom Darkom Božić zaljubio se toliko da nije mogao zamisliti svoj život bez nje. Kasnije je izjavio da nije pogriješio, jer je osjetio pravu ljubav. Da bi ostvario svoj san da bude s Darkom, morao je napustiti tadašnju suprugu Desanku i njihovu kćerku. Ali, od tog momenta morao je trpjeti i osude okoline u najsurovijem obliku. </p><p>Darka i Meša nisu čekali da se završi brakorazvodna parnica kako bi počeli živjeti zajedno, jer su svaki dan razdvojenog života smatrali izgubljenim. On je bio svjestan da ruši moralni kodeks kojeg se morao pridržavati kao komunist. Osim osude zbog vanbračne zajednice, sporno je bilo i to što je Darka bila kćerka generala kraljeve vojske te udata za vojnika kraljeve vojske koji je vođen kao nestao.</p><h2>Sud Partije</h2><p>Supruga Desanka, kao i većina ostavljenih žena, zamrzila je Darku mržnjom koja nikada nije prestala, a Darka je stigmatizirana kao brakolomnica, buržujka, nemoralna žena koja ruši porodicu i otima nečijeg muža i oca. Zbog velike ljubomore Desa je upotrijebila sve veze da bi Meša bio pozvan pred sud Partije, gdje se morao pravdati i objašnjavati svoj postupak. </p><p>Isključen je iz Komunističke partije, a samim tim postao nepoželjan na bilo kom radnom mjestu. Za njega je život u Beogradu postao nemoguć, te je potražio posao u Sarajevu. Dobivši posao, s Darkom je krenuo put Sarajeva s malo novca i stvarima iz Darkinog stana. Odlazeći, Darka je izgubila pravo na stan, ali se nije bunila, jer joj je, kao i Meši, bilo dovoljno da su zajedno. </p><p>Partija je Meši surovo i nepravedno oduzela i brata Šefkiju, koji je bio šef Komande tuzlanskog kraja. Negdje pred kraj 1944. godine Šefkija saznaje da mu je supruga preživjela koncentracioni logor i da se vraća u Tuzlu. Da bi namjestio prazne sobe i što prije pripremio kuću, Šefkija uzima iz glavnog magacina krevet, ormar, sto, stolicu i još nekoliko neophodnih sitnica. Prema pravilima Partije, to je bio neoprostiv grijeh. Šefkija je strijeljan, a držanje trećeg brata, Tevfika, partizanskog komandanta i moćne figure u vojnoj hijerarhiji tuzlanskog kraja, najblaže rečeno, bilo je začuđujuće, jer nije htio intervenirati za brata.</p>

<h2>Derviš i smrt</h2><p>Meša nikada nije oprostio Partiji ubistvo Šefkije, ali ni bratu Tevfiku ravnodušnost. Nikada nije prestao ni da traga za Šefkijinim grobom, ali je ostalo nepoznato gdje je on sahranjen, jer je tada bila kazna za „najveće zločince“ da im se ne zna grob ni obilježje da su postojali.</p><p>- Na afišama izlijepljenim po gradu (Tuzli, op.a.) pisalo je da je Šefkija Selimović osuđen na smrt strijeljanjem zato što je iz magazina Glavne uprave narodnih dobara uzeo krevet, ormar, stolicu i još neke sitnice, a tako stroga presuda je donesena, piše na objavi, zato što je okrivljeni iz poznate partizanske porodice. </p><p>Tako se naša porodična privrženost revoluciji i naša zanesenost okrenula protiv nas i pretvorila nas u žrtve. A taj okrivljeni, moj brat, kome su ustaše odnijele sve stvari iz kuće, očekivao je svoju ženu koja je slučajno ostala živa u koncentracionom logoru, i trebalo je da se vrati u Tuzlu.</p><p>Kad sam čuo da je Šefkija strijeljan, doživio sam šok. Ležao sam nemoćan da išta shvatim i neprestano plakao. Nakon nekoliko dana došao mi je šofer UDBA-e, koji je mog brata odveo na strijeljanje, i donio mi poruku od mrtvog čovjeka. Šefkija je bio miran pred strijeljanje, rekao je: „Pozdravi Mešu, reci da sam nevin“. Ja sam znao da je nevin, ni sudije nisu tvrdile drugačije.</p><p>Šofer nije smio da mi kaže gdje je sahranjen pa ni dan-danas ne znam gdje mu je grob. Taj nevjerovatni, slijepi, maloumni čin bio je prekretnica u životu svih članova moje porodice – napisao je Meša u svojim memoarima. Šefkijine posljednje riječi, koje je zapisao na ceduljici koja je Meši tajno dostavljena, bile su: “Brate, nisam kriv”.</p><p>Mnogo kasnije, iz te tuge, kao omaž bratu, nastalo je njegovo remek-djelo “Derviš i smrt“. </p><h2>Tvrđava</h2><p>Partija, kojoj se iz ideala o ravnopravnosti i pravom vrednovanju čovjeka davno pridružio, ponovo se ogriješila o Selimovića, pokušavši da mu istrgne i ljubav prema ženi.</p><p>Međutim, on se nije dao slomiti izdajom, ali ni siromaštvom u koje su porodično zapali, kada je Darka morala prodavati sve što je donijela iz roditeljske kuće, da bi nabavili osnovne životne namirnice. Mešu je najviše boljelo ignoriranje njegovih kolega.</p><p>- Malo je trebalo pa da počnu prolaziti kroz mene kao kroz vazduh, ili gaziti po meni kao po vodi. Osjetio sam strah. Kako su me to ubili? Nisam ranjen? Nisam zaklan? Nisam mrtav, ali me nema. Zaboga, ljudi, zar me ne vidite – piše Selimović o svom stanju u romanu “Tvrđava”, drugom velikom djelu u kome je opisao svoju životnu priču.</p><p>Dvadeset godina je trajalo Mešino i Darkino teško preživljavanje uz uskogrudost i neprijateljstvo zajednice. Meša je dobijao i gubio profesorsko mjesto bez ikakvih razumnih objašnjenja. U zemlji koja se borila protiv “kapitalističke nepravde i siromaštva radničke klase”, jedan idealist i borac za bolje sutra živio je kao prognanik jer se razlikovao.&nbsp;</p>

<h2>Teretna zemlja</h2><p>U Sarajevu je Meša radio kao profesor Više pedagoške škole, docent Filozofskog fakulteta, umjetnički direktor „Bosna Filma“, direktor Drame Narodnog pozorišta, glavni urednik Izdavačkog preduzeća „Svjetlost“. Godine 1971., penzioniran je i seli se u Beograd. Prije selidbe Selimović je u jednom pismu svom beogradskom prijatelju, između ostalog, napisao:</p><p> </p><p>- Bosna je teška, teretna zemlja i ovdje nije lako živjeti ako je čovjek samo za santimetar viši od prosjeka. Meni je slučaj dao taj santimetar i osudio me na ispaštanje.</p><p>Šetajući Baščaršijom uoči polaska u Beograd, Meša je jednom kolegi piscu rekao: "Ja danas odlazim i više se nikada neću vratiti." Tako je i bilo.</p><p>Nakon izlaska romana „Derviš i smrt“ došlo je vrijeme književnih uspjeha, kada za Selimoviće počinje lakši život u materijalnom smislu. Biran je za predsjednika Saveza književnika Jugoslavije, bio je počasni doktor Sarajevskog univerziteta (1971), redovni član ANUBiH i SANU-a. </p><h2>Dobri duh</h2><p>Selimović, svjestan da je dugogodišnje loše ophođenje prema njemu počivalo uglavnom na zavisti, nikad nije pokleknuo, jer je uz sebe imao svoju ljubav, svog “dobrog duha”. Često je isticao da je njegova ljubav prema Darki ispred njegovog uspjeha u književnosti, da bi mu tragično bilo živjeti bez nje. Njihova ljubav davala im je oboma snagu i osjećanje sreće ma u kakvim okolnostima živjeli.</p><p>Nije samo Meša bio zahvalan sudbini što mu je podarila Darku, svojom ljubavlju je i Darka posvjedočila isto, izjavivši: „Hvala sudbini što mi je podarila takvog čoveka kao što je Meša“. Da je mogla, s njim bi i u smrt pošla. U noći kada je Meša preminuo, 11. jula 1982. godine, Darka je njegovom kolegi Bećkoviću rekla: "Da sam znala da svu noć neće doći, ja bih ležala i spavala uz njega!"</p><p>Nakon Mešine smrti Darka je nastavila da štiti njegovu zaostavštinu od zloupotreba.</p><p>Zahvaljujući njoj Meša Selimović je postao svevremenski pisac. Svi njegovi derviši i smrti, tvrđave, tuđe zemlje i tišine bili bi promašeni da nije bilo ljubavi zvane Darka. Jer, kako je kazao Meša: „Ko promaši ljubav, promašio je život“. </p><h2>Mešine mudrosti:</h2><p>-	Tajna se duže pamti nego jasna istina.</p><p>-	Znaš li šta je najljepše u životu? Želja, prijatelju.</p><p>-	Uvijek je sumnjivo kad neko misli za sebe da je pametan.</p><p>-	Nezadovoljstvo je kao zvijer, nemoćna kad se rodi, strašna kad ojača.</p><p>-	Ljubav je valjda jedina stvar na svijetu koju ne treba objašnjavati ni tražiti joj razlog.</p><p>-	Ne mijenjaj svoju prirodu. Neki jure za srećom, drugi je stvaraju. Kad ti život stvori hiljadu razloga za plakanje, pokaži mu da imaš hiljadu razloga za osmijeh.&nbsp;</p>

Iako je bio oženjen čovjek, prilikom susreta s Darkom zaljubio se toliko da nije mogao zamisliti svoj život bez nje

Meša Selimović: 114. godišnjica rođenja bh. književnika

<p>Znate li koje gramatičko pravilo gotovo svi zaboravimo već nakon osnovne škole, iako ga učimo još u 5. razredu, kada učimo padeže?&nbsp;</p><p>To je da se brojevi dva, tri i četiri dekliniraju, odnosno mijenjaju po padežima. Tako skoro stalno čujemo ili čitamo samo njihov nominativni oblik, a ostali padeži bivaju zapostavljeni.&nbsp;</p><p>Današnje izdanje emisije "Lijepe riječi" koja se emituje svaki dan u 8:55 sati na Alfa TV pogledajte ispod.&nbsp;</p>

Brojevi dva, tri i četiri se dekliniraju, odnosno mijenjaju po padežima

Emisija "Lijepe riječi: Brojevi dva, tri i četiri 

<p>Veoma često smo u dilemi kako se kaže ili piše: neprestano ili neprestalno? Sa suglasnikom L ili bez njega.&nbsp;</p><p>Prema pravopisu bosanskog jezika, pravilno se piše samo neprestano, dakle bez L. To je prilog koji znači neprekidno, odnosno bez prestanka.&nbsp;</p><p>Naprimjer, reći ćemo: Čulo se neprestano, a ne neprestalno zveckanje ključeva. Ili na pitanje: Da li on to radi često? Odgovorit ćemo: Da, neprestano! A tako i: Moram kuhati puding uz neprestano miješanje.</p><p>Današnje izdanje emisije "Lijepe riječi" koje se emituje na Alfa TV svako jutro u 8:55 sati pogledajte na videu ispod.</p>

Prema pravopisu bosanskog jezika, pravilno se piše samo neprestano

Emisija "Lijepe riječi": Neprestano ili neprestalno? 

<p>Sigurno ste veoma često u dilemi kako se piše, odnosno kaže: koštica ili košpica? A također, uglavnom upotrebljavate pogrešnu riječ – košpica.</p><p>Ispravno je samo koštica, naprimjer: Pogrešno je reći: Prvo treba očistiti višnje od košpica, a pravilno: Prvo treba očistiti višnje od koštica.&nbsp;</p><p>Također, treba da znate da deminutiv riječi kost, odnosno koska, glasi koščica, a ne koštica, kako se često griješi.<br></p><p>Današnje izdanje emisije "Lijepe riječi" koja se svako jutro u 8:55 sati emituje na Alfa TV pogledajte ispod.</p>

Dan džamija u Bosni i Hercegovini

Emisija "Lijepe riječi": Da li je ispravno reći vjerenički prsteni ili vjerenički prstenovi?

Josip Broz Tito: 44. godišnjica smrti najpoznatije ličnosti regije svih vremena

Emisija "Lijepe riječi": Bog zna ili bogzna?

Emisija "Lijepe riječi": Espreso ili ekspreso kafa?

Rođen bard bh. i hrvatskog glumišta Mustafa Nadarević

Emisija "Lijepe riječi": Gledati televiziju ili gledati televizor?

Emisija "Lijepe riječi": Hvala lijepa ili hvala lijepo?

U Narodnom pozorištu “Tosca”, u Kamernom “Schindlerov lift”

Zlatko Topčić, bh. pisac i filmski scenarist, slavi 69. rođendan

Emisija "Lijepe riječi": Napišite u svesku ili napišite u svesci

Princ Vilijam i Kejt Midlton: 13. godišnjica vjenčanja

Meša Selimović: 114. godišnjica rođenja bh. književnika

Emisija "Lijepe riječi: Brojevi dva, tri i četiri

Emisija "Lijepe riječi": Neprestano ili neprestalno?

Emisija "Lijepe riječi": Koštica ili košpica?

Dan džamija u Bosni i Hercegovini

Emisija "Lijepe riječi": Da li je ispravno reći vjerenički prsteni ili vjerenički prstenovi?

Josip Broz Tito: 44. godišnjica smrti najpoznatije ličnosti regije svih vremena

Emisija "Lijepe riječi": Bog zna ili bogzna?

Emisija "Lijepe riječi": Espreso ili ekspreso kafa?

Rođen bard bh. i hrvatskog glumišta Mustafa Nadarević

Emisija "Lijepe riječi": Gledati televiziju ili gledati televizor?

Emisija "Lijepe riječi": Hvala lijepa ili hvala lijepo?

U Narodnom pozorištu “Tosca”, u Kamernom “Schindlerov lift”

Zlatko Topčić, bh. pisac i filmski scenarist, slavi 69. rođendan

Emisija "Lijepe riječi": Napišite u svesku ili napišite u svesci

Princ Vilijam i Kejt Midlton: 13. godišnjica vjenčanja

Meša Selimović: 114. godišnjica rođenja bh. književnika

Emisija "Lijepe riječi: Brojevi dva, tri i četiri

Emisija "Lijepe riječi": Neprestano ili neprestalno?

Emisija "Lijepe riječi": Koštica ili košpica?