<p>Na današnji dan 1881. godine, u Solunu je rođen Mustafa Kemal Ataturk, turski oficir (paša), političar, osnivač moderne Turske republike i njen prvi predsjednik (od 1923. do 1938.).</p><p>Mustafa se već kao 12-godišnji dječak upisao u vojnu školu u Solunu, gdje su mu nastavnici dali nadimak Kemal ("savršen"), potom je krenuo na Vojnu akademiju u Bitolju, prepisavši se 1899. na Akademiju u Istanbulu, gdje ju je i završio. </p><p>U Prvom svjetskom ratu, kada je Turska ratovala na strani Njemačke, Ataturk je stekao vojni ugled u čuvenoj bici kod Galipolja, 1915. godine, kada je uspio odbiti invaziju Saveznika. </p><p>Godine 1919., Mustafa je istupio iz vojske, da bi predvodio turski nacionalni pokret protiv grčke okupacije i pokret za tursku nezavisnost. Uporedo se borio i protiv Otomanskog sultanskog režima u Istanbulu, koji je dozvoljavao Saveznicima komadanje turske nacionalne teritorije. Da bi to spriječio, Mustafa je uspostavio privremenu vladu u Ankari, u aprilu 1920. godine, a Velika turska narodna skupština izabrala ga je 2. maja 1920. za predsjednika Vlade.</p><h2>Kult ličnosti</h2><p>Nakon što je pobijedio Grčku, Mustafa je zbacio sultana Mehmeda VI s vlasti, ukinuvši sultanat, 1. novembra 1922. godine. Naredne godine, 22. oktobra, na zasjedanju Velike narodne skupštine Turska je proglašena republikom, a Mustafa Kemal njenim prvim predsjednikom. Kasnije, 1934. godine, Velika narodna skupština daje mu naziv Ataturk (Otac Turaka) u znak zahvale za sve što je učinio za turski narod. </p><p>Ataturk je utemeljio modernu i građansku tursku državu, proveo je ogroman program reformi, izvršio agrarnu reformu, ukinuo kalifat, stvorio moderno građansko zakonodavstvo i kazneno zakonodavstvo, izvršio reformu kalendara, jezika i pravopisa - uveo latinicu umjesto arapskog pisma, odvojio vjeru od države, dao je ravnopravnost i izborno pravo ženama... </p><p>Danas u gotovo svakom turskom gradu Ataturkovi kipovi krase trgove, njegovi portreti se nalaze u javnim zgradama, po njemu su nazvani mnogi značajni objekti, jednom riječju u Turskoj još postoji kult ličnosti Ataturka.</p>

<h2>Rođen kompozitor Nikica Kalođera</h2><p>Nikica Kalođera, jugoslavenski i hrvatski kompozitor, dirigent i ljekar, rođen je 19. maja 1930. godine u Beogradu. Komponovao je zabavnu i filmsku muziku, te muziku za pozorište, televizijske drame i serije. Napisao je više od hiljadu kompozicija, a prvu ploču snimio je 1952. godine za diskografsku kuću „Jugoton“ zajedno s legendom zabavne muzike Ivom Robićem s kojim je sarađivao skoro pola vijeka. </p><p>Završio je Muzičku akademiju, a doktorirao na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Kao lijekar radio je kratko vrijeme u bolnici Sveti Duh u Zagrebu, ali je muziku volio više i posvetio joj cijeli svoj život, pa je 1952. počeo raditi kao pijanist u ansamblima zabavne muzike tadašnje Radiotelevizije Zagreb, a od 1954. godine kao aranžer, dirigent, te urednik i producent. </p><h2>Nima Splita do Splita</h2><p>Najveće uspjehe postigao je na Festivalu zabavne muzike Split. I danas se pjevaju njegove pobjedničke kompozicije sa Splitskog festivala poput  "Maškara", "Veslaj", "Moje suze", "Nono, dobri moj nono", a pjesma "Nima Splita do Splita" postala je himna tog festivala i grada Splita.  </p><p>Kalođera je osnivač „Adria Sounda“, koji je postao brend i zaštitni znak njegovih kompozicija u Njemačkoj, Francuskoj, Beneluxu i Španiji. Više od 500 njegovih kompozicija objavile su inozemne izdavačke kuće u izvedbama stranih pjevača. Njegova druga supruga bila je popularna pjevačica makedonskih korijena Ljupka Dimitrovska. </p><p>Umro je 27. januara 2006. godine nakon duge i teške bolesti u Zagrebu.</p>

<h2>Preminula Džeki Kenedi Onazis</h2><p>Godine 1994., na današnji dan, U Njujorku je preminula Džeklin Li Buvije Kenedi Onazis (Jacqueline Lee Bouvier Kennedy Onassis), supruga 35. predsjednika SAD Džona Kenedija (John Kennedy), a kasnije grčkog brodovlasnika i milijardera Aristotela Onazisa (Aristoteles Onassis).</p><p>Džeklin, koju su svi zvali nadimkom Džeki, potjecala je iz bogate američke porodice francuskih korijena. U mladosti je bila novinarka i urednica lista „Washington Times Herald“. </p><p>Udajom za američkog predsjednika, a nakon njegove pogibije za jednog od najbogatijih ljudi na svijetu opravdala je svoj životni moto: „Žena nikada ne može da bude dovoljno bogata i dovoljno mršava“. Mnogo je vodila računa o svom izgledu, a biserne naušnice i ogrlice te male haljine bez rukava i danas su prepoznatljiv stil „Džeki O“, zbog čega je prozvana modnom ikonom.</p><h2>Brakovi s moćnim i bogatim</h2><p>Džeki je Džona Kenedija upoznala dok je bio kongresmen Masačusetsa, a ona je tada radila u vašingtonskom „Tajmsu“. U proljeće 1952. godine počela je njihova romansa, a vjenčali su se 12. septembra 1953. pred 2.000 zvanica. Njihov brak je već od samog početka bio turbulentan zbog Džonovih navodnih afera i problema sa zdravljem, ali su sve tajne čuvali daleko od očiju javnosti. </p><p>U braku s Džonom rodila je kćerku Karolinu i sina Kenedija Juniora. Manje je poznato da je rodila još dvoje dece, devojčicu Arabelu i dječaka Patrika, koji su umrli ubrzo poslije rođenja. </p><p>Kenedi je ubijen 1963. godine u Dalasu, a Džeki se pet godina kasnije, 1968., udala za Onazisa, bogatog grčkog brodovlasnika, koji je tada bio svježe razveden od grčke operske dive Marije Kalas. Međutim, taj brak je kratko trajao, a Džeki se pred kraj njihovog braka preselila u Njujork, gdje je i ostala do svoje smrti. Nije se ponovo udavala, ali je poslednjih godina života viđana u pratnji belgijskog industrijalca i trgovca dijamantima. </p><p>U januaru 1994. godine dijagnosticiran joj je rak. Umrla je u 64. godini, a sahranjena je pored prvog supruga Džona Kenedija.</p>

Ataturk je utemeljio modernu i građansku tursku državu, proveo je ogroman program reformi, ukinuo kalifat...

Rođen Mustafa Kemal Ataturk: „Otac Turaka“

<p>Na današnji dan 1939. godine, u Doboju je rođena bosanskohercegovačka svevremenska zvijezda narodne muzike Silvana Armenulić. Njeno rođeno ime bilo je Zilha Bajraktarević, a bila je jedno od desetero djece Hajrije i Mehmeda Barjaktarevića. </p><p>Kao mala oboljela je od tada smrtonosne bolesti difterije i uspjela preživjeti, ali njen mlađi brat Hajrudin nije. Njihov otac se poslije te tragedije odao alkoholu i zapostavio porodicu pa je sav teret pao na pleća Zilhine majke.</p><h2>Svirala mandolinu</h2><p>Već u osnovnoj školi nastavnici su uočili Zilhin talent za muziku pa je počela da svira mandolinu, a ubrzo i da pjeva. Pjesma joj je bila spas i bjekstvo od teške situacije u porodici, te je sa 16 godina Zilha odselila kod tetke u Sarajevo, počevši da pjeva u kafani „Topola“ na Ilidži. </p><p>Imala je sreću da je zapazi legendarni harmonikaš Ismet Alajbegović Šerbo, koji ju je, oduševljen njenim glasom, htio priključiti svom orkestru. Ali, kako je bila maloljetna, za to joj je bilo potrebno odobrenje roditelja, koji su se u početku protivili, međutim, nakon upornog insistiranja, Zilha je dobila dozvolu od oca.</p><h2>Postala Silvana</h2><p>Preselila se Zilha ubrzo u Beograd i zablistala odmah nakon prvih snimljenih pjesama: „Sedam godina ljubavi“, „Majko, oprosti mi“, „Najljepša sam djevojčica bila“... A ključni moment u njenoj karijeri bila je 1968. godina, kada je snimila ploču s četiri hita: „Nad izvorom vrba se nadnijela“, Otišo si bez pozdrava“, „Kad ja pođem niz sokak“ i „O, jeseni, jeseni“, koja je dostigla do tada nezapamćen tiraž, prodata je u više od 300.000 primjeraka. </p><p>Tada je utisnula na ploču ime Silvana, scensko ime koje je uzela od svoje omiljene italijanske glumice Silvane Mangano, koja je u filmu „Gorka riža“ glumila lijepu Silvanu, zgodnu, ali drsku radnicu na plantažama riže u sjevernoj Italiji.</p><h2>Pjevala i glumila</h2><p>Silvanina nestvarna ljepota i maestralne interpretacije ostavljale su bez daha sve koji bi je čuli i vidjeli pa je ubrzo počela dobijati uloge u filmovima i serijama, od kojih je prva „Ljubav na seoski način“ režisera Dragoslava Lazića, koji ju je zapazio 1969. godine na Ilidžanskom festivalu. Glumila je i u serijama „Kamiondžije“ i „Građani sela Luga“, te filmovima „Lov na jelene“ i „Saniteks“. </p><p>U tom periodu pa sve do kraja svog života svaka pjesma koju je snimila postala je evergrin naše narodne muzike: „Šta će mi život“, „Srećo moja“, „Kišo, tiho padaj“, „Ja nemam prava nikoga da volim“, „Ostavite tugu moju“, „Grli me, ljubi me“, „Pamtiću uvijek tebe“, „Ciganine, sviraj, sviraj“, „Srce gori jer te voli“, „Rane moje“, „Sama sam“, „Ludujem za tobom“...</p><p>Tokom cijele blistave karijere Silvana je uporedo s velikim novokomponovanim hitovima pjevala i snimala sevdalinke, a često je isticala kako upravo popularne zvijezde ne smiju baciti u zaborav dobru staru narodnu pjesmu. </p><h2>Saobraćajna nesreća</h2><p>U mjestu Kolari kraj Smedereva, 10. oktobra 1976. godine, u saobraćajnoj nesreći poginuli su Silvana i njena sestra Mirjana Bajraktarević, koja je bila u šestom mjesecu trudnoće, te violinist Miodrag Jašarević. Brojne su misterije o toj nesreći i Silvaninoj smrti. Naprimjer, u vrijeme nesreće, kad je već uveliko trebalo da budu u Beogradu, oni su bili tek na pola puta. </p><p>Zvanični izvještaj kaže da je uzrok nesreće dijabetička koma u koju je pao Jašarević za vrijeme vožnje, a nije znao da je bio dijabetičar. Silvana je spavala na stražnjem sjedištu, a Mirjana sjedila na saputničkom mjestu.</p>

<h2>Međunarodni dan muzeja</h2><p>Danas je Međunarodni dan muzeja, koji koordinira Međunarodno vijeće muzeja (ICOM) s ciljem da promovira dijalog između muzejskih stručnjaka i podiže svijest javnosti o ulozi muzeja u razvoju društva. </p><p>Prvi Međunarodni dan muzeja obilježen je 1977. godine i od tada ICOM svake godine poziva međunarodne muzeje da učestvuju u obilježavanju Dana muzeja, kako bi promovirali ulogu muzeja širom svijeta kroz događaje i aktivnosti o godišnjoj temi. </p><p>Svake godine u obilježavanju Međunarodnog dana muzeja učestvuje sve više zemalja svijeta.&nbsp;</p>

<h2>Rođen Omer Hajam</h2><p>Omer Hajam (Hajjam), perzijski naučnik, filozof, pjesnik i astronom, rođen je 18. maja 1048. godine. Bio je veoma obrazovan za vrijeme u kojem je živio, te je stekao izvrsno znanje iz medicine, filozofije, matematike, geometrije i astronomije. Osim toga, bio je i prirodno talentiran, a engleski orijentalist Tomas Hajd (Thomas Hyde) nazvao ga je kraljem mudraca i čudom svoga vremena. </p><p>Zbirka pjesama „Rubaije“ je Hajamovo najpoznatije djelo. One su tipična perzijska pjesnička forma kratkih, jezgrovitih pjesama sastavljenih uglavnom od četiri stiha u kome se rimuju prvi, drugi i četvrti stih, a treći, u pravilu, ostaje bez rime. U dva prva stiha vrlo koncizno se iznosi milje, treći dolazi kao opreka, prigovor ili paradoks, a u četvrtom je dato razrješenje - on predstavlja poentu. Rubaije su njegovali pjesnici i prije i poslije njega, ali kvalitet i ljepotu Hajamovih rubaija niko nikad nije nadmašio.</p><p>Omer Hajam je preminuo u 84. godini života, 4. decembra 1131. godine.&nbsp;</p>

Tokom cijele blistave karijere Silvana je uporedo s velikim novokomponovanim hitovima pjevala i snimala sevdalinke

Prije 84 godine rođena bh. pjevačka legenda Silvana Armenulić

<p>Danas je Svjetski dan telekomunikacija i informacionog društva, koji se obilježava s ciljem podizanja svijesti o mogućnostima koje korištenje interneta i drugih informacijskih i komunikacijskih tehnologija donosi društvima i ekonomijama.</p><p>Godine 1969., 17. maja, formirana je Međunarodna unija za telekomunikacije (ITU) u Parizu, a na ovaj dan je potpisana i Prva međunarodna telegrafska konvencija 1865. godine. </p><p>Telekomunikacije i digitalizacija omogućavaju nam da na jednom malom uređaju kao što je mobilni telefon, imamo aplikacije pomoću kojih možemo da uradimo sve, da komuniciramo s rodbinom i prijateljima, da se obrazujemo, vršimo platni promet...</p><h2>Vještačka inteligencija</h2><p>Vještačka inteligencija smatra se ključnom za budućnost telekomunikacije i digitalnu transformaciju društva i postala je prioritet jednog od najvažnijih novih programa Evropske unije - Digitalna Evropa. Digitalizacija ima veoma važnu ulogu u svim politikama EU, jer digitalna rješenja pružaju važne mogućnosti i ključna su za razvoj Evrope i njen konkurentski položaj u globalnoj ekonomiji. </p><p>Ali, dok je u razvijenom svijetu sve ubrzaniji razvoj novih komunikacijskih i informacijskih tehnologija, mnoge najmanje razvijene zemlje nemaju ni osnovni pristup internetu.&nbsp;</p>

<h2>Rođen „otac“ imunizacije</h2><p>Na današnji dan 1749. godine, rođen je Edvard Džener (Edward Jenner), engleski ljekar koji je pronašao vakcinu protiv velikih boginja, spasivši više života nego bilo koje drugo otkriće do tada.</p><p>Već kao 14-godišnjak Džener je počeo učiti medicinu kod hirurga Danijela Ladlova (Daniel Ludlow), što je trajalo osam godina, nakon čega je upisao studij hirurgije i anatomije u londonskoj bolnici St George's Hospital. Po završetku studija, od 1773. Džener je u svom rodnom gradu Berkliju radio kao ljekar opće prakse i hirurg. </p><p>U Dženerovo vrijeme velike boginje bile su vrlo opasna bolest, jer je jedna od tri zaražene osobe umirala od te bolesti, a osobe koje su preživjele uglavnom su bile narušenog zdravlja. </p><h2>Vakcinacija</h2><p>Primijetivši među ženama koje su muzle krave da onaj ko se zarazi takozvanim "kravljim boginjama" ne dobiva velike boginje, Džener je ubacio virus kravljih boginja osmogodišnjem dječaku, što je kod dječaka izazavalo povišenu tjelesnu temperaturu i opću slabost bez drugih simptoma. Kasnije je kod tog dječaka primijenio variolaciju, što je u to vrijeme bio standardni postupak za induciranje imunosti prema velikim boginjama. Nije došlo do razvoja bolesti. Nakon nekog vremena ponovio je pokušaj variolacije i opet nije došlo do pojave znakova bolesti.</p><p>Džener je ovu metodu nazvao vakcinacijom (vaccination), jer je izvorni materijal bio od krave (vacca - krava na latinskom). Njegovo otkriće nije bilo samo uništenje velikih boginja, nego i razvoj ideje vakcinisanja kao zaštite od zaraznih bolesti, zbog čega je Džener nazvan „ocem“ imunizacije.</p>

<h2>Umro Sandro Botičeli</h2><p>Sandro Botičeli (Botticelli), jedan od najznačajnijih italijanskih ranorenesansnih slikara, umro je 17. maja 1510. godine.</p><p>Botičeli je prvi italijanski slikar koji je izradio crteže za ilustraciju Danteove „Božanstvene komedije“. Radio je i kartone za tapiserije koje se danas nalaze u Viktorijinom i Albertovom muzeju u Londonu. </p><p>Prvo priznanje dobio je u svojoj lokalnoj crkvi Ognisanti s djelom „Sveti Augustin“. U Rimu je, na poziv pape Siksta IV uradio tri freske u Sikstinskoj kapeli, „Prizori iz Mojsijevog života“, „Kazne Koraha, Datana i Abirama“ i „Iskušavanje Isusovo“.</p><p>Čuveni slikar se nikada nije oženio, a razlog je, prema mnogima, što je bolovao od neuzvraćene ljubavi. Naime, bio je zaljubljen u udatu plemkinju Simonetu Vespuči (Simonette Vespucci), za koju se vjeruje da je bila model za jednu od njegovih najboljih slika „Rođenje Venere“, iako je preminula 10 godina prije završetka ove slike, te brojne druge njegove slike. Dokaz njegove ljubavi je i činjenica da je odmah nakon njene smrti Botičeli zatražio da ga, kada umre, sahrane pored nje u crkvi Svih Svetih (Ognissanti). Želja mu je ispunjena.&nbsp;</p>

<h2>11. godišnjica smrti Done Samer </h2><p>Legendarna američka pjevačica Ladona Edrijan Gejnz (LaDonna Adrian Gaines), umjetničkog imena Dona Samer (Donna Summer), preminula je na današnji dan 2012. godine.</p><p>Dobitnica je pet nagrada Gremi, a bila je prva pjevačica čija su tri uzastopna dupla albuma osvojila prvo mjesto američke top-liste Bilbord, te koja je imala četiri singla na prvom mjestu top-lista u SAD u periodu od 13 mjeseci.</p><p>Dona Samer je rođena u Bostonu, gdje je počela da pjeva u crkvenim horovima, a 60-ih godina prošlog vijeka postala je pjevačica rok benda „Crow“ i preselila se u Njujork. Nakon toga je nekoliko godina živjela u Njemačkoj, nastupajući u mjuziklu „Hair“, gdje se udala za Helmuta Zomera (Samera), čije prezime je uzela kao umjetničko ime.</p><h2>Kraljica diska </h2><p>Po povratku u SAD napisala je pjesmu "Love to Love You Baby", koja je postigla ogroman komercijalni uspjeh i nakon koje su s nizali njeni hitovi poput "I Feel Love", "MacArthur Park", "Hot Stuff" i "No More Tears (Enough is Enough)“ koji je snimila u duetu s Barbrom Strejsend (Streisand). Redovno se pojavljivala u klubu „Studio 54" u Njujorku, postavši poznata kao „kraljica diska“. </p><p>Tokom 40-godišnje muzičke karijere Samer je objavila 17 studijskih albuma, a 14 njenih pjesama nalazilo se na američkoj top-listi singlova Bilbord. </p><p>Dona se dugo borila s depresijom i ovisnošću o drogi, a preminula je od raka pluća.&nbsp;</p>

Vještačka inteligencija smatra se ključnom za budućnost telekomunikacije i digitalnu transformaciju društva

Svjetski dan telekomunikacija i informacionog društva  

<p>Na današnji dan 1929. godine, u Holivudu su dodijeljene prve nagrade Američke filmske akademije. Zlatni kipić će od 1931. dobiti naziv i postati poznat kao Oskar.  </p><p>Prvi Oskar za najbolje ostvarenje dodijeljen je filmu Vilijama (William) Velmana “Krila”, o pilotima iz Prvog svjetskog rata, koji je osvojio i nagradu za tada najbolje inžinjerske efekte. Oskara za najbolju žensku ulogu dobila je tada 22-godišnja Dženet Gejnor (Janet Gaynor), a za najbolju mušku ulogu Oskarom je nagrađen Emili Dženings (Jannings). Najpoznatijem svjetskom komičaru Čarliju Čaplinu (Charlie Chaplin) dodijeljen je prvi počasni Oskar.</p><h2>Prikazani samo nijemi filmovi</h2><p>Za razliku od današnjih glamuroznih dodjela u grandioznoj svečanoj sali „Dolby Theatrea“, prve nagrade Američke filmske akademije dodijeljene su na privatnoj večeri u hotelu „Roosewelt“ u Los Anđelesu, pred 270 zvanica, a imena dobitnika u 12 glavnih kategorija bila su objavljena tri mjeseca ranije.</p><p>Ceremoniju je vodio predsjednik Akademije Daglas Ferbanks (Douglas Fairbanks), a značajno je i da je to bila prva i posljednja dodjela na kojoj su prikazani samo nijemi filmovi.</p><p>Godinu kasnije, ovaj događaj je prenošen putem radija, a ubrzo potom je narastao u svjetski fenomen.</p>

<h2>Prije 125 godina rođena Desanka Maksimović</h2><p>Desanka Maksimović, srbijanska i jugoslavenska pjesnikinja, profesorica književnosti i članica Srpske akademije nauka i umjetnosti, rođena je 16. maja 1898. u selu Rabrovici, u okolici Valjeva. </p><p>Nakon što je diplomirala, 1923. godine, na Filozofskom fakultetu u Beogradu, na Odsjeku za svjetsku književnost, opću istoriju i istoriju umjetnosti, te kratkog profesorskog rada u Obrenovcu i Beogradu, Desanka je godinu boravila u Parizu na usavršavanju kao stipendistica francuske vlade. </p><p>Po povratku iz Francuske jednu godinu je radila u Učiteljskoj školi u Dubrovniku, a potom se vratila u Beograd, gdje je do penzije radila u Prvoj ženskoj gimnaziji. </p><h2>Ne, nemoj mi prići</h2><p>Prve pjesme Desanka je objavila 1920. godine u časopisu „Misao“, a za života je objavila pedesetak knjiga poezije, pjesama i proze za djecu i mlade, te pripovjedačke i putopisne proze. </p><p>Neke od najpopularnijih Desankinih pjesama su: „Predosećanje“, „Strepnja“, „Opomena“, „Na buri“, „Tražim pomilovanje“ i „Pokošena livada“, a najpoznatiji i najcitiraniji ljubavni stihovi su: </p><p><i>Ne, nemoj mi prići,</i></p><p><i>Hoću izdaleka da volim i želim</i></p><p><i>oka tvoja dva.</i></p><p><i>Jer sreća je lijepa samo dok se čeka, </i></p><p><i>dok od sebe samo nagovještaj da.</i>  („Strepnja“).</p><h2>Krvava bajka</h2><p>Strijeljanje nevinih đaka u Kragujevcu, u Drugom svjetskom ratu, 21. oktobra 1941. godine, pjesnikinju je zaboljelo i inspiriralo da napiše jednu od svojih najpoznatijih pjesama „Krvava bajka“. </p><p>Desanka Maksimović preminula je 11. februara 1993. godine, u svojoj 95. godini, u Beogradu.</p>

<h2>Rođen Henri Fonda, holivudska legenda</h2><p>Henri (Henry) Fonda, holivudska glumačka legenda, rođen je na današnji dan 1905. godine.</p><p>Glumačku karijeru počeo je na pozorišnim daskama njujorškog Brodveja, a u holivudskim filmovima debitovao je 1935. Već ulogom u filmu „Plodovi gnjeva“, 1940., biva nominiran za Oskara. </p><p>Godine 1942., Fonda se prijavio u Američku mornaricu, da bi se borio u Drugom svjetskom ratu, rekavši: "Ne želim biti u lažnom ratu u studiju".</p><p>U Mornarici je služio tri godine, te je za zasluge tokom rata dobio predsjedničko odlikovanje Bronzanu zvijezdu.</p><p>Osim glume, Fonda se okušao i u produkciji filmova, producirajući, 1957. godine, film „12 gnjevnih ljudi“, koji je režirao Sidni Lamet (Sidney Lumet). </p><h2>Ljetnikovac na Zlatnom jezeru</h2><p>U filmu „Ljetnikovac na Zlatnom jezeru“, koji je režirao Mark Ridel (Rydell), Fonda prvi put sarađuje s glumicom Ketrin Hepbern (Katharine Hepburn) i kćerkom Džejn (Jane). Film je dobio jedanaest nominacija za Oskara, zaradio 120 miliona dolara u kinima, te donio Fondi njegovog jedinog Oskara za najboljeg glumca (osvojio je i Zlatni globus za najboljeg glumca). </p><p>Osim Henrija, u slavne glumce filmske porodice Fonda upisali su se njegova kćerka Džejn i sin Piter (Peter), unuka Bridžit (Bridget) i unuk Troj Geriti (Troy Garity). </p><p>Fonda je umro u Los Anđelesu, 12. avgusta 1982., od bolesti srca, iako je bolovao i od raka prostate, koji nije direktno uzrokovao njegovu smrt.</p><p>Nakon smrti, 1999., Henrija Fondu Američki filmski institut proglašava šestom najvećom muškom filmskom zvijezdom svih vremena.</p>

<h2>Umro naš najpoznatiji rudar&nbsp;</h2><p>Alija Sirotanović, rudar iz Trtorića kod Breze, radnik udarnik, junak socijalističkog rada koji je oborio svjetski rekord u kopanju ugljena, umro je 16. maja 1990. godine. Bio je obični čovjek koji je zauvijek obilježio jedno vrijeme. </p><p>Sirotanović je, 24. jula 1949. godine, sa svojih osam komorata, za osam sati rada iskopao 152 tone ugljena, prebacivši normu za 215% i srušivši dotadašnji rekord Stahanova za 50 tona, te postigavši svjetski rekord u kopanju ugljena. Osim toga, nosilac je 12 titula udarnika i odlikovan četvrtim po važnosti jugoslavenskim ordenom - Ordenom junaka socijalističkog rada. </p><p>Ispred ulaza u upravnu zgradu rudnika "Breza" postavljena je Alijina bista, a zbog anegdote na prijemu kod Josipa Broza Tita, kad je upitan "što mu treba" a Alija odgovorio "veća lopata", i dan-danas se velike lopate u narodu nazivaju "sirotanovićke".</p>

Najpoznatijem svjetskom komičaru Čarliju Čaplinu dodijeljen je prvi počasni Oskar

Dženet Gejnor, dobitnica prvog Oskara   

U Holivudu prvi put dodijeljena filmska nagrada Oskar

<p>Danas je Međunarodni dan porodice, koji je proglasila Generalna skupština Ujedinjenih nacija, 1993. godine, sa željom da istakne važnost porodičnog života. Porodica, kao osnovna jedinica društva, zahtijeva zaštitu, pomoć i podršku od svojih članova, ali i društva, jer jedino na taj način svako pojedinačno može dati svoj optimalni doprinos zajednici u kojoj živi.</p><p>Ujedinjene nacije su i formalno zaštitile porodicu putem Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, Deklaracije o društvenom napretku i razvoju, te Konvencije o ukidanju svih oblika diskriminacije protiv žena.</p><p>Međunarodni dan porodice obilježava se na različite načine širom svijeta: kroz programe koji su usmjereni ka pružanju podrške porodici, različite organizovane događaje i koncerte. Ciljevi obilježavanja ovog dana su postizanje jednakosti između žena i muškaraca u okviru porodice, dijeljenje kućnih obaveza i dužnosti, zaštita porodice i pomoć pri ispunjavanju odgovornosti prema zajednici.</p>

<h2>Preminuo Đorđe Marjanović </h2><p>Na današnji dan 2021. godine, u Beogradu je od posljedica Covida-19 umro Đorđe Marjanović, najpopularniji pjevač tokom šezdesetih, sedamdesetih i osamdesetih godina 20. vijeka u Jugoslaviji i, prema mnogima, najveća zvijezda jugoslavenske zabavne muzike.</p><p>Muzikom se počeo baviti kao student farmacije, '50-ih godine prošlog vijeka. Popularnost stiče nakon televizijskog nastupa u kojem je otpjevao tada vrlo popularnu pjesmu "Zvižduk u osam". Đorđe je ostao upamćen najviše po svojim teatralnim nastupima na pozornici, u kojima je padao na koljena, plakao..., te na taj način pridobio brojne obožavatelje. </p><h2>Moždani udar na nastupu</h2><p>Učestvovao je na gotovo svim festivalima zabavne muzike u bivšoj Jugoslaviji. Njegovi najveći hitovi, uz "Zvižduk u osam", bili su: "Lazarela", "O, kakav mjesec", "Ljepotica", "Biondina", "Renato", "Ja plaćam ove noći", "Raznosač mlijeka", "Beograde", "Djevojko mala", "Romana", "Đavoli", "Dirlada", "Lazarela", "Milord" i "Natali". </p><p>Koban mu je bio 14. april 1990. godine, kada je nastupio u Australiji kao gost na koncertu Lepe Brene u Melburnu, gdje je, dok je pjevao pjesmu "Mene nema ko da žali", doživio moždani udar. </p><p>Od publike se oprostio koncertom u beogradskom Sava centru 2004. godine. Za njegov 80. rođendan, u oktobru 2011., u Domu sindikata u Beogradu održan je koncert „Milordu s ljubavlju".</p>

<h2>109. godišnjica smrti Jovana Skerlića</h2><p>Jovan Skerlić, srbijanski historičar i književni kritičar, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske kraljevske akademije, umro je 15. maja 1914. godine, u 27. godini. </p><p>Od 1905. do 1914. bio je urednik „Srpskog književnog glasnika“, a od 1912. do smrti narodni poslanik. Kao književni historičar Skerlić je mnogo doprinio u izučavanju srpske književnosti 18. i 19. vijeka. </p><p>Svoj politički rad Skerlić je otpočeo kao socijalist, pristupivši socijalističkom pokretu kao student, te postavši član Srpske socijal-demokratske stranke od njenog osnivanja. Godine 1905., na 3. kongresu Stranke bio je isključen zajedno s tzv. grupom sindikalista, koja se nije slagala sa stranačkom politikom prema opoziciji i sindikatima. Nakon toga je postao vođa lijevog republikanskog krila Samostalne radikalne stranke.&nbsp;</p>

Porodica, kao osnovna jedinica društva, zahtijeva zaštitu, pomoć i podršku od svojih članova, ali i društva

Međunarodni dan porodice  

<p>Na današnji dan 1998. godine, u Los Anđelesu je preminuo Frenk Albert Sinatra (Frank Sinatra), američki pjevač i filmski glumac, paradigma američkog šoumena.</p><p>Prvo muzičko iskustvo stekao je kao mladić, kada ga je, 1939. godine, na jednoj zabavi zapazio legendarni američki jazz muzičar Tomi Dorsi (Tommy Dorsey) i angažirao kao pjevača u njegovom bendu. Nakon početnih uspjeha s bendom, Sinatra kreće u solo vode. Zahvaljujući izuzetnom pjevačkom talentu, ali i šarmu i specifičnim performansima na nastupima, niže uspjehe i privlači milione obožavatelja, naročito žena. </p><p>U 1946. godini izdavačka kuća „Columbia Records“ objavljivala je po jednu Sinatrinu ploču mjesečno, a još je fascinantnije da su u to vrijeme njegove ploče prodavane u 10 miliona primjeraka godišnje, zbog čega su mu novinari nadjenuli nadimak "The Voice", odnosno „Glas“. </p><h2>Skandali i optužbe</h2><p>Prema nepisanom pravilu da veliki uspjeh prate i veliki skandali i prozivke, ni Sinatru to nije zaobišlo. Naime, jedne novine prozvale su ga da prijateljuje s mafijaškim šefom Lakijem Lučanom (Lucky Lucianom), zbog čega ga je Odbor za protivameričke aktivnosti optužio za saradnju s mafijom i komunistima. Nakon toga mu otkazuju koncerte u Njujorku te slijedi raskid ugovora s izdavačkom kućom „Columbia Records“. Da bi sve bilo još teže, njegova veza s glumicom Avom Gardner postaje javni skandal, zbog čega se rastaje od supruge Nancy, 1949. godine. Ali, cijelog života je punio stranice žute štampe svojim brakovima, avanturama, navodnim vezama s mafijom i sklonošću alkoholu. </p><h2>Autor stotinjak albuma</h2><p>Sinatra uskoro svoju novu šansu za popularnost koristi nakon ponude da se okuša u filmskim vodama. Da je to bio pun pogodak, dokaz je osvajanje Oskara za najbolju sporednu ulogu u filmu „Odavde do vječnosti“, 1953. godine. Od tada se paralelno bavio glumačkim i pjevačkim poslom.</p><p>Autor je stotinjak albuma, a s više od 150 miliona snimaka širom svijeta svrstan je među najpopularnije i najbolje prodavane muzičare u historiji. Američki muzički kritičar Robert Kristgau (Christgau) proglasio ga je "najvećim pjevačem 20. vijeka."</p><p>Frank Sinatra umro je od srčanog udara 14. maja 1998. godine.</p>

<h2>Rođen Džordž Lukas </h2><p>Džordž Lukas (George Lucas), američki filmski režiser, tvorac „Ratova zvijezda“ i najznačajnija pojava u američkom filmu osamdesetih godina 20. vijeka, rođen je 14. maja 1944. godine.</p><p>Lukas je omiljeni holivudski režiser, jer je jedini koji je, nakon što je dobio procent od zarade za komediju „Američki grafiti“, pozvao sve članove ekipe i podijelio im čekove u znak zahvalnosti za njihov trud. Isto je učinio i poslije uspjeha serijala naučno-fantastičnih filmova „Ratovi zvijezda“. Inspiraciju za ovu franšizu pronašao je u knjizi „The Hero with a Thousand Faces“ svog prijatelja Džozefa Kempbela (Joseph Campbella).</p><p>Prema listi "Najbogatije poznate ličnosti u Americi 2018", koju je objavio američki poslovni magazin "Forbes", prvo mjesto zauzeo je Džordž Lukas, koji je „težak“ 5,4 milijarde dolara.</p>

<h2>Umrla Rita Hejvort</h2><p>Američka filmska glumica Rita Hejvort (Hayworth), holivudski seks-simbol četrdesetih godina 20. vijeka, umrla je na današnji dan 1987. godine. Njeno pravo ime je Margarita Karmen Kansino (Carmen Cansino), koje je, kako je bilo uobičajeno u tadašnjoj holivudskoj filmskoj produkciji, promijenila u Rita Hejvort. </p><p>Ritin otac Edvard, španskog porijekla, bio je plesač flamenka u njujorškom Brodveju, a majka Volga, Irkinja, glumila je u vodviljima, te je mala Margarita odrasla na pozornici, na kojoj je nastupila već sa šest godina, a sa 16 je plesala kao prava profesionalka. </p><h2>Crvenokosa ljepotica</h2><p>Zahvaljujući svojoj nesvakidašnjoj ljepoti i glumačkom umijeće, crvenokosa Rita je prvo nastupala u mjuziklima, a kasnije u filmovima. U svojoj karijeri ostvarila je 71 ulogu, a njen najpoznatiji film je „Gilda“ iz 1946. godine, sa čuvenom scenom njenog senzualnog svlačenja jedne rukavice.</p><p>Hejvort se udavala pet puta, a jedan od njenih muževa bio je slavni američki režiser Orson Vels (Welles).&nbsp;</p>

Cijelog života punio je stranice žute štampe svojim brakovima, avanturama, navodnim vezama s mafijom i sklonošću alkoholu

Preminuo američki pjevač i glumac Frenk Sinatra  

<p>Na današnji dan 1961. godine, umro je slavni holivudski glumac Frenk Džejms Kuper (Frank James Cooper), poznatiji kao Geri (Gary) Kuper, tihi i nenametljivi „šerif“ mnogih vesterna u kojima je uglavnom glumio.</p><p>U skoro 40 godina karijere Kuper je snimio 100 filmova. Bio je pet puta nominiran za Oskara za najboljeg glumca, a osvojio je dva kipića. Na popisu Američkog filmskog instituta, 1999. godine, našao se na 11. mjestu među 25 najvećih muških filmskih zvijezda. </p><h2>Dva Oskara</h2><p>Godine 1929., s filmom „Virginijac“ Kuper je postigao veliki uspjeh i od tada mu karijera kreće vrtoglavim usponom sa svakom novom ulogom i filmom, a 1942. osvaja svog prvog Oskara za najboljeg glumca, za ulogu naslovnog junaka u filmu „Narednik u Yorku“. </p><p>Drugog Oskara Kuper osvaja 1953. godine za ulogu šerifa Willa Kanea u vesternu „Tačno u podne“. Snimao je filmove do kraja života, a posljednji je bio britanski film „The Naked Edge“ reditelja Majkla (Michael) Andersona, snimljen 1961. godine, nakon kojeg se podvrgnuo operaciji raka prostate. Međutim, rak je već bio metastazirao i Geri je umro šest dana poslije svog 60. rođendana.</p>

<h2>Rođen srbijanski pisac Laza Lazarević</h2><p>Laza K. Lazarević, srbijanski pisac i ljekar, rođen je na današnji dan 1851. godine u Šapcu. Smatra se tvorcem psihološke pripovijetke na prostoru naše regije. Pisac realizma Lazarević za života je objavio osam pripovijetki: „Prvi put s ocem na jutrenje“, „Školska ikona“, „U dobri čas hajduci!“, „Na bunaru“, „Verter“, „Sve će to narod pozlatiti“, „Vetar“ i „On zna sve“. </p><p>Pripovijetku „Švabica“ nije objavio, jer je, kako mnogi veruju, bila suviše autobiografska. Objavljena je tek sedam godina nakon piščeve smrti, 1898. godine.</p><h2>Sve će to narod pozlatiti</h2><p>Lazarevićeva najpoznatija pripovijetka „Sve će to narod pozlatiti“, prema mišljenju mnogih književnih kritičara, predstavlja jednu od najistinitijih i najsavršenijih priča srpske, ali i regionalne književnosti. To je jedina Lazina pripovijetka koja nema optimistički preokret. </p><p>Početkom 1888. godine Lazarević je izabran za člana Srpske akademija nauka i umjetnosti (SANU), koja je 8. jula 1890. nagradila njegovu posljednju pripovetku „On zna sve“. Naredne godine (1891.) 10. januara, Laza Lazarević je preminuo.</p>

<h2>Umro Eugen Kumičić, hrvatski pisac&nbsp;&nbsp;</h2><p>Eugen Kumičić, hrvatski pisac i političar, predvodnik naturalizma u hrvatskoj književnosti, umro je 13. maja 1904. u Zagrebu. Bio je povjerenik Matice hrvatske za Istru, te član Glavnog odbora Matice u Zagrebu. </p><p>Kumičić je u vrijeme kad je stvarao, uz Augusta Šenou, bio najčitaniji hrvatski književnik. Pisao je u doba realizma, uglavnom historijske romane i drame socijalne tematike. </p><p>Kumičićev kritički prikaz ekonomskog i moralnog rasula u elitnim slojevima građanskog društva evidentan je u njegovim romanima „Olga i Lina“ ("ljubavna kolonizacija Hrvatske"), te „Gospođa Sabina“, koji su objavljeni 1881., odnosno 1883. godine, a „Pod puškom“ se smatra Kumičićevim najboljim djelom.&nbsp;</p>

U skoro 40 godina karijere Kuper je snimio 100 filmova

Umro slavni holivudski glumac Geri Kuper

<p>Danas je Međunarodni dan medicinskih sestara, koji se obilježava u znak sjećanja na Florens Najtingel (Florence Nightingale), britansku bolničarku i humanitarnu radnicu rođenu 12. maja 1820. godine.</p><p>Najtingel se već kao djevojčica zainteresirala za medicinsku njegu, te njegovala svoje rođake, poslugu, komšije i s majkom obilazila i pomagala siromašne. Na putovanjima, na koja su je slali roditelji, obilazila je bolnice i uz ljekare učila o radu s bolesnicima. Tokom 1849/50. godine provela je dvije sedmice u Ustanovi za đakonese u Kajzersvertu u Nemačkoj, a 1853. dobila je mjesto upravnice Ustanove za bolesne gospođe. </p><p>Početkom Krimskog rata (1854.) s grupom medicinskih sestara Najtingel je otišla u Skadar da radi u vojnoj bolnici za ranjene i bolesne vojnike. </p><h2>Reforme u sanitetskoj službi</h2><p>Zapazivši loše stanje u vojnoj bolnici, Najtingel je uspostavila reforme i mjere u sanitetskoj službi i njezi ranjenika i bolesnika, koje se i danas koriste: obilaženje bolesnika noću, dokumentovanje svih podataka relevantnih za stanje bolesnika, praćenje ishoda u vezi sa pacijentom te norme za građenje i uređivanja bolnica. Smatrala je da je za dobar rad sestrinstva neophodno ispuniti dva uslova: a)dobro poznavanje njege bolesnika kao specifične medicinske veštine i b)visoka moralna zrelost medicinske sestre. </p><p>Zahvaljujući svom predanom radu i upornosti Najtingel je dobila dozvolu britanskog dvora za osnivanje Kraljevske komisije, a potom je otvorila i prvu službu za medicinske sestre. </p><p>Najtingejl je bila uzor požrtvovanosti, hrabrosti i nesebičnog pružanja pomoći ranjenima i bolesnima. Zbog toga je u Vašingtonu 1912., na IH konferenciji Međunarodnog crvenog krsta sa sjedištem u Ženevi ustanovljena Medalja za milosrđe „Florens Najtingejl“, koja je dodeljivana na prijedlog nacionalnih društava Crvenog krsta. Prva dodjela, zbog Prvog svetskog rata, izvršena je tek 1920. godine.&nbsp;</p>

<h2>Rođena filmska legenda Ketrin Hepbern</h2><p>Na današnji dan 1907. godine, rođena je Ketrin Hepbern (Katharine Hepburn), koju je Američki filmski institut, 1999. godine, proglasio najvećom ženskom zvijezdom filma svih vremena. Filmska, televizijska i pozorišna legendarna glumica drži rekord s najviše osvojenih Oskara - četiri, i to sve za glavne ženske uloge, a čak osam puta je bila nominovana za prestižnu nagradu Američke filmske akademije.</p><p>Godine 1975., Ketrin je dobila i nagradu Emmy za glavnu ulogu u filmu „Ljubavi u ruševinama“, a tokom sedamdesetogodišnje karijere bila je nominirana za još četiri Emmyja i dvije nagrade Tony. </p><p>Hepburn, poznata po svojoj oštroumnosti, otmjenosti i neovisnosti, bila je u dugogodišnjoj vezi sa Spenserom Trejsijem (Spencer Tracy). Par se zaljubio na snimanju prvog zajedničkog filma „Žena godine“ (1942.), a njihova veza je zabilježena kao jedna od najpoznatijih filmskih romansi. Zajedno su se pojavili u devet filmova, a, iako su proglašeni parom desetljeća,  nisu živjeli zajedno sve do zadnjih Trejsijevih godina. </p><p>Hepburn je umrla 29. juna 2003. u 96. godini.&nbsp;&nbsp;</p>

<h2>Umro kompozitor Bedžih Smetana </h2><p>Bedžih (Bedřich) Smetana, osnivač češke opere i moderne muzike, kompozitor i dirigent, umro je 12. maja 1884. godine. Vodio je vlastitu muzičku školu u Pragu, a neko vrijeme bio je direktor i dirigent Filharmonijskog društva u Geteborgu, u Švedskoj, te sarađivao kao muzički kritičar u novinama "Narodni listy". </p><p>U ciklusu od šest simfonijskih pjesama "Moja domovina", komponovao je, ustvari, muzički zapis češkog mita i historije. Smetanino cjelokupno djelo je sinteza nacionalnih i tada aktuelnih evropskih muzičkih elemenata.</p><p>Njegovo najpoznatije djelo je komična opera „Prodana nevjesta“, koja je i prvo značajnije opersko djelo na češkom jeziku. Smetana ju je napisao motiviran nastojanjem da dokaže kako se Česi sa svojim kulturnim dostignućima mogu ravnopravno takmičiti s drugim narodima. Ova opera je uspjeh postigla tek nakon Smetanine smrti, kada su je otkrile brojne ugledne operske kuće, a danas predstavlja jedno od najznačajnijih klasičnih operskih djela 19. vijeka.</p>

Obilježava se u znak sjećanja na Florens Najtingel, britansku bolničarku i humanitarnu radnicu

Međunarodni dan medicinskih sestara

<p>Na današnji dan 1953. godine, u Novom Sadu je rođen Đorđe Balašević, jedan od najboljih regionalnih kantautora, pjevač i kompozitor balada i šansona.</p><p>Prva grupa kojoj se Balašević priključio bila je "Žetva" iz Novog Sada. S njima je snimio singl "U razdeljak te ljubim" koji je prodan u 180 hiljada primjeraka, što je bio ogroman uspjeh u to vrijeme. Godine 1978., osniva grupu "Rani mraz" s kojom iste godine nastupa na Festivalu u Opatiji s pjesmom "Moja prva ljubav", a već naredne, 1979. godine osvajaju prvo mjesto na Splitskom festivalu s pjesmom "Panonski mornar". </p><p>S "Ranim mrazom" Balašević je izveo i dvije pjesme koje se svrstavaju u njegove najbolje i najpopularnije - "Priča o Vasi Ladačkom" i "Život je more". Godine 1982., on napušta "Rani mraz" i počinje solo karijeru.</p><h2>Dnevnik starog momka</h2><p>Balašević je u posljednjem ratu i agresiji na BiH ('92.-'95.) zauzeo antiratni i pacifistički stav, koji je opjevao u brojnim pjesmama, a nekoliko godina prije rata, 1987., izveo je pjesmu "Samo da rata ne bude" čiji stihovi su, ustvari, njegovi antiratni stavovi. </p><p>Svojim albumom „Devedesete“ Balašević je ismijao srbijanskoga vođu u ratu Slobodana Miloševića pjesmom "Legenda o Gedi Gluperdi", a pjesma "Živeti slobodno" je još jedan od njegovih antiratnih uradaka. Nakon toga je izdao još dva albuma, „Dnevnik starog momka“ i „Rani mraz“. Nastupao je i održavao koncerte do smrti.</p><p>Preminuo je u Kliničkom centru „Vojvodina“ u Novom Sadu, 19. februara 2021., u 68. godini života od posljedica Covida-19.&nbsp;</p>

<h2>Rođen Salvador Dali</h2><p>Salvador Filip Hasinto Dali (Felipe Jacinto), španski slikar, najznačajniji predstavnik nadrealizma, rođen je na današnji dan 1904. godine.</p><p>Njegova najpoznatija slika je „Postojanost pamćenja“ iz 1931., koja je, osim po umjetničkoj vrijednosti, poznata po tome što je korištena u mnogim filmovima. </p><p>Početkom Drugog svjetskog rata Dali iz Francuske odlazi u SAD, gdje sarađuje s režiserom Alfredom Hučkokom (Hitchock) na filmu „Začarana“ iz 1945. za koji je napravio čuvenu scenu sna. </p><p>U SAD je boravio osam godina, te je, osim s Hičkokom, sarađivao i s Voltom Diznijem (Walt Disney). Godine 1948., u Americi izdaje „50 tajni čarolije umjetnosti2, a već 1949. vraća se u Evropu, gdje ostaje do kraja života.</p>

<h2>90. godišnjica rođenja Zorana Radmilovića </h2><p>Jedan od najboljih jugoslavenskih filmskih i pozorišnih glumaca Zoran Radmilović rođen je 11. maja 1933. godine. </p><p>Nakon odustajanja Ljube Tadića, 1964. godine, Radmilović je dobio naslovnu ulogu u „Kralju Ibiju“ na sceni beogradskog teatra Atelje 212, predstavi u kojoj njegov izuzetni glumački talent dolazi do izražaja. S tom predstavom je postigao ogroman uspjeh i na gostovanjima u Parizu, Moskvi, Njujorku, Veneciji...</p><p>Najizvođeniju predstavu Ateljea 212 „Radovan Treći“ igrao je upravo Zoran Radmilović. Režiser te predstave Duško Kovačević izjavio je kako ju je i pisao za Radmilovića. Donio mu je tekst u “Srpsku kafanu”, gdje ga je glumac i pročitao i prihvatio ulogu. Uoči 300., jubilarnog izvođenja ove predstave, Zoran je završio u bolnici, gdje je i preminuo u 52. godini.</p><p>Osim brojnih pozorišnih, glavne uloge igrao je i u filmovima „Glineni golub“, „Ram za sliku moje drage“, „Pogled u noć“, „Paviljon 6“ i „Sretna porodica“.</p>

<h2>Umro Bob Marli </h2><p>Na današnji dan 1981. godine, u Majamiju, u SAD, umro je Robert Nesta Marli (Marley), poznatiji kao Bob Marli, jamajčanski rege i ska-pjevač i tekstopisac, muzička i kulturna ikona Jamajke. </p><p>Godine 1963., Marli je s prvom postavom grupe „The Wailersa“ snimio prvu pjesmu „Simmer Down“ koja je postala hit na Jamajci. Naslijeđe ropstva i svijest o afričkoj domovini uvijek su se osjećali u njegovoj muzici. Bio je rastafarijanac, jedan od najvećih zagovornika pan-afrikanizma te je pjevao o dokidanju represije.</p><p>Marli je jedini rege-muzičar koji je postigao status svjetske superzvijezde. Bio je prva megazvijezda iz trećega svijeta i učinio je mnogo na oživljavanju oslabljene političke svijesti mladih ljudi, a u naslijeđe je ostavio pjesme koje i danas nadahnjuju muzičare širom svijeta.&nbsp;</p>

U posljednjem ratu i agresiji na BiH ('92.-'95.) zauzeo je antiratni i pacifistički stav, koji je opjevao u brojnim pjesmama 

Đorđe Balašević: 70. godišnjica rođenja jednog od najboljih kantautora regije

<p>Prvi internacionalni festival horskog pjevanja u Bosni i Hercegovini održan je u Sarajevu, 8. i 9. maja 2023. Centralna manifestacija Festivala upriličena je sinoć, 9. maja 2023., u svečanoj sali Doma Oružanih snaga BiH. Prepuna sala ljubitelja horske muzike pokazatelj je da nam nedostaje ovakvih manifestacija i da bi se kulturni djelatnici trebali potruditi da ih češće organiziraju.</p><p>Organizatori ove manifestacije su Svjetska asocijacija za festivale i kulturno-zabavne manifestacije (IOFF), koju je predvodio predsjednik te asocijacije i direktor Instituta za kulturu iz Burse Faruk Alkaja (Alkaya), BH Folk Fest i RKUD „Proleter“.</p><h2>Postat će tradicionalan</h2><p>Učesnici Festivala, horovi iz BiH, regije i Evrope, oduševili su sve prisutne, koji su ih ispratili gromoglasnim aplauzima. Svečani koncert otvorio je Ansambl mladih violinista Radničkog kulturno-umjetničkog društva „Proleter“, predvođen prof. dr. Eminom Smolović.</p><p>- Velika nam je čast da smo uspješno organizirali Prvi internacionalni festival horske muzike u Bosni i Hercegovini, koji će, nadamo se, postati tradicionalan. Ponosan sam što smo ga upriličili na današnji dan, Dan Evrope i Dan pobjede nad fašizmom, jer muzika uvijek šalje poruku mira. Zahvaljujem se svima koji su pomogli u organizaciji i gostima koji su došli iz raznih zemalja i svojim učešćem uveličali ovu manifestaciju - kazao je za „Avaz“ direktor Festivala mr. Sahudin Kačar.&nbsp;</p>

Učesnici Festivala, horovi iz BiH, regije i Evrope, oduševili su sve prisutne, koji su ih ispratili gromoglasnim aplauzima

Prvi internacionalni festival horske muzike u BiH

U Sarajevu održan Prvi internacionalni festival horskog pjevanja 

<p>Na današnji dan 1979. godine, u Beogradu je preminula Ita Rina, jugoslavenska glumica, prva filmska diva Balkana, jedna od glavnih filmskih zvijezda u Njemačkoj i Čehoslovačkoj kasnih 1920-ih i ranih 1930-ih. </p><p>Davne 1926. godine, časopis „Slovenski narod“ organizirao je Izbor za Miss Slovenije, na koji se prijavila i Rina, te osvojila titulu Miss Slovenije. Na finalni izbor za Miss Jugoslavije u Zagrebu je zakasnila, zbog protivljanja majke, ali ju je primijetio Adolf Miler (Müller), vlasnik kina „Balkan-Palace“ u Zagrebu (danas kino „Europa“), koji je poslao njene fotografije njemačkom filmskom producentu Peteru Ostermajeru (Ostermayer).</p><p>U Berlinu je Rina odmah angažirana za manje uloge, a uporedo je išla na časove glume. Veliku popularnost stiče ulogom Andree u filmu „Erotikon“ režisera Gustava Mahatija (Machaty) i tada počinje uspon u njenoj karijeri.</p><h2>Tonka s vješala</h2><p>Glavna uloga u češkom filmu „Tonka s vješala“ često se proglašava njenom najboljom ulogom. Godine 1931., Rina se udala za Miodraga Đorđevića i promijenila vjeru iz rimokatoličke u  pravoslavnu, te dobila novo ime - Tamara Đorđević. Iste godine, Rina je dobila ponudu iz Holivuda, ali ju je odbila zbog negodovanja supruga, te najavila povlačenje iz glumačke profesije. Njen posljednji film snimljen prije Drugog svjetskog rata bila je kriminalistička drama „Zentrale Rio“. </p><p>Nakon što je napustila filmsku karijeru, Rina se nastanila u Beogradu, gdje je poslije Drugog svjetskog rata radila kao savjetnica za koprodukciju u Avala filmu. Ipak, još jednom se vratila na filmsko platno , u filmu „Atomska ratna nevjesta“ iz 1960. režisera Veljka Bulajića, što je bila njena posljednja uloga.</p>

<h2>147. godišnjica rođenja Ivana Cankara</h2><p>Slovenski pisac, dramaturg i politički aktivist Ivan Cankar rođen je 10. maja 1876. godine. Jedan je od najvećih slovenskih pisaca i jedan od začetnika modernizma u slovenskoj književnosti. </p><p>Cankar je pisao gotovo sve žanrove književnosti, a zbirka pjesama „Erotika“ je zaslužna za formiranje slovenskog modernizma. Najpoznatija prozna djela su mu zbirke crtica, novela i pripovijesti: „Vinjete“, „Knjiga za lakomislene ljude“, „U zoru“, „Tuđinci“, „Sluga Jernej i njegovo pravo“, te roman „Martin Kačur“. Osim poezije i proze, Cankar je pisao i drame, a najpoznatije su: „Romantičke duše“, „Za dobro naroda“, „Kralj Betajnove“, „Sablazan u Dolini Šentflorjanskoj“, „Lepa Vida“ i „Sluge“.</p>

<h2>Rođen najbolji plesač 20. vijeka </h2><p>Američki plesač, glumac i pjevač Fred Aster (Astaire) rođen je 10. maja 1899. godine. Njegova karijera trajala je nevjerovatnih 76 godina. Snimio je 31 muzički film. U paru s glumicom i plesačicom Džindžer Rodžers (Ginger Rogers)  snimio je deset filmova, koji su revolucionirali žanr muzičkih filmova.</p><p>Mnogi svjetski vrhunski plesači, među kojima i čuveni Rudolf Nurejev, Astera su proglasili najboljim plesačem 20. vijeka, a općenito ga se smatra najutjecajnijim plesačem u historiji filmskih i televizijskih mjuzikala. Američki filmski institut proglasio ga je petom najvećom muškom filmskom zvijezdom u historiji.</p><h2>9 nagrada Emmy za jednu tv-emisiju</h2><p>Asterovo partnerstvo s kolegicom, glumicom i plesačicom Džindžer Rodžers učinilo je ples važnim dijelom holivudskog muzičkog filma, a šest od devet mjuzikala koje je on stvorio donijeli su najveću zaradu RKO-u. Zahvaljujući tom partnerstvu, oboje su postali zvijezde. </p><p>Osim slavnih filmova, Aster je snimio i četiri muzička specijala za televiziju, koji su osvojili i nagradu Emmy, 1958., 1959., 1960. i 1968. godine. Prva od tih emisija „Večer s Fredom Astaireom“ (1958.) osvojila devet nagrada Emmy, između ostalih, za najbolju samostalnu glumačku izvedbu i za najbolji samostalni program godine.&nbsp;</p>

<h2>Umro Antun Augustinčić, hrvatski vajar</h2><p>Prije 44 godine, 10. maja 1979., u Zagrebu je umro akademik Antun Augustinčić, jedan od najznačajnijih hrvatskih vajara 20. vijeka. Svjetsku slavu stekao je djelima-spomenicima, koji se danas nalaze širom svijeta, poput „Rudara iz Ženeve“ (ispred zgrade Međunarodnog ureda rada), „Vjesnica mira“ (ispred zgrade Ujedinjenih nacija u Njujorku), „Spomenika žrtvama fašizma“ u Adis Abebi te „Spomenika seljačkoj buni“ u Stubici.</p><p>Nakon diplome Kraljevske akademije za umjetnost i obrt u Zagrebu, Antun je 1924. otišao u Pariz, kao stipendist francuske vlade, gdje se usavršavao na Ecole des Arts decoratifs i na Academie des Beaux-Arts. U Parizu je počeo izlagati svoja djela - 1925. godine na Salonu francuskih umjetnika te 1926. godine na Salonu nezavisnih. </p><h2>Titov bliski prijatelj</h2><p>Poslije drugog svjetskog rata Augustinčić je bio jedan od bliskih prijatelja Josipa Broza Tita. Godine 1949., dobio je mjesto profesora na Akademiji likovnih umjestnosti (bio je i rektor) i vodio Majstorsku radionicu za vajarstvo, tadašnji poslijediplomski studij.</p><p>Biste Josipa Broza Tita, Matošića, Šnajdera, Ivekovića, Štampara i Ružičke su njegova antologijska djela, kao i figurativne skulpture poput „Nošenje ranjenika“, te brojni ženski aktovi koji se danas nalaze u najpoznatijim svjetskim muzejima i galerijama.&nbsp;</p>

Veliku popularnost stekla je ulogom Andree u filmu „Erotikon“ režisera Gustava Mahatija

Preminula Ita Rina, prva filmska zvijezda Balkana

<p>Na današnji dan 1945. godine, u Berlinu je potpisana bezuslovna predaja nacističke Njemačke, čime je završen Drugi svjetski rat.</p><p>Ceremonija predaje organizovana je u sačuvanom dvorcu u predgrađu Berlina u noći između 8. i 9. maja. Njemački maršal Vilhelm Ketel (Wilhelm Keitel), šef OKW-a, potpisao je završni tekst njemačke bezuslovne predaje u štabu sovjetske vojske u Berlinu. </p><p>Tim činom je završen Drugi svijetski rat, a cijeli svijet je proslavio pobjedu nad fašizmom. Od tada se 9. maj obilježava i kao Dan Evrope, s ciljem da ovaj važan historijski datum bude podsjetnik da je antifašizam vječno opredjeljenje u borbi za osnovne ljudske vrijednosti na kojima počiva Evropa, ali i cijeli svijet.</p>

<h2>Preminuo Hamdija Kreševljaković</h2><p>Hamdija Kreševljaković, jedan od bosanskohercegovačkih najznačajnijih historičara i pisaca, preminuo je 9. maja 1959. godine u Sarajevu. Napisao je više od 300 naučno-historijskih i esejističkih radova, ostavivši veliki trag u bh. historiografiji. </p><p>Kreševljaković je rođen u Sarajevu 18. septembra 1888. godine, gdje je završio mekteb, ruždiju (osnovnu školu) i Učiteljsku školu. Odmah po završetku školovanja, 1912. godine, počeo je raditi kao učitelj u osnovnim školama, potom kao profesor historije, geografije i pedagogije u Trgovačkoj i Učiteljskoj školi u Sarajevu. </p><h2>Esnafi i obrti</h2><p>Uporedo s profesorskim radom, Kreševljaković se sve vrijeme bavio proučavanjem historije i privrede Bosne i Hercegovine u vrijeme osmanske vladavine. O toj temi je, 1927. godine, objavio rad „Sarajevska čaršija, njeni esnafi i obrti za osmanlijske uprave“, koji je kasnije doradio i od 43 stranice proširio na 260 stranica u knjizi „Esnafi i obrti u starom Sarajevu“. Kako bi se mogao koristiti arhivskom građom na stranim jezicima, koja mu je bila potrebna za naučne radove, Hamdija je sam naučio mnoge strane jezike, a prvenstveno turski. </p><p>Osim o sarajevskim, pisao je i o mostarskim esnafima, potom o kapetanijama u Bosni i Hercegovini, kao i brojne monografije o znamenitim bosanskim mjestima i porodicama u kojima je opisao Čengiće, Dženetiće, Moriće...</p><h2>Akademsko zvanje</h2><p>Kreševljaković je bio i dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, te prvo redovni član, a potom prvi potpredsjednik Naučnog društva Bosne i Hercegovine. </p><p>Objavljivao je svoje naučne radove kao saradnik u Enciklopediji FNRJ, te u edicijama Naučnog društva, Zemaljskog muzeja, Istorijskog društva, Orijentalnog instituta i Zavoda za zaštitu spomenika BiH.</p>

<h2>Umro autor pjesme „Oda radosti“ </h2><p>Godine 1805., na današnji dan, umro je Fridrih Šiler (Friedrich Schiller), jedan od najznačajnijih njemačkih književnika, dramaturga, filozofa i historičara.</p><p>Šiler je, kao oficirski sin, bio primoran da upiše Vojnu školu u Štutgartu, gdje je proveo osam godina kao vojni pitomac i studirao vojnu medicinu. U Akademiji je uz medicinu, čitao djela mnogih dramatičara, filozofa i teologa, te je tada već počeo pisati.</p><p>Najpoznatije i umjetnički najzrelije drame napisao je u vajmarskom periodu, kada je sarađivao s također čuvenim njemačkim književnikom Geteom (Goethe). Te drame karakterizira historijska tematika: „Wallenstein“, „Maria Stuart“, „Djevica Orleanska“, „Mesinska nevjesta“ i „Wilhelm Tell“.</p><h2>Najcitiranija pjesma</h2><p>„Pesma o zvonu“, koju je Šiler objavio 1799. godine, dugo je bila dio kanona nemačke književnosti i jedna je od najpoznatijih, najcitiranijih i najparodiranijih njemačkih pjesama. Napisao je i „Odu radosti“, za koju je muziku komponovao jedan od najvećih njemačkih, ali i svetskih kompozitora Ludvig van Betoven (Beethoven), kao četvrti stavak svoje IX simfonije.</p><p>Osim pisanjem, Šiler se bavio i prevodilačkim radom, pa je preveo Euripidovu „Ifigeniju u Auli“, Šekspirov (Shakespeare) „Macbeth“, te Racineovu „Fedru“ na njemački jezik.&nbsp;</p>

9. maja 1945. nacistička Njemačka u Berlinu je potpisala kapitulaciju, čime je završen Drugi svetski rat

Dan Evrope i Dan pobjede nad fašizmom

<p>U Sarajevu je će danas u svečanoj sali RKUD-a "Proleter", u 18:00 sati, biti svečano otvoren Prvi internacionalni festival horskog pjevanja. Tim povodom u našem gradu boravi delegacija Svjetske asocijacije za festivale i kulturno-zabavne manifestacije (IOFF), koju predvodi predsjednik te asocijacije i direktor Instituta za kulturu iz Burse Faruk Alkaja (Alkaya). </p><p>- Centralna manifestacija Festivala bit će upriličena sutra, 9. maja 2023., u Domu Oružanih snaga BiH, s početkom u 19:00 sati - kazao je za „Avaz“ direktor Festivala mr. Sahudin Kačar. </p><p>Osim horova iz Bosne i Hercegovine, na ovom festivalu učestvuju i horovi iz Turske, Kipra, Makedonije, Srbije, Hrvatske i Crne Gore.</p>

Centralna manifestacija Festivala bit će upriličena sutra u Domu Oružanih snaga BiH, s početkom u 19:00 sati 

Prvi internacionalni festival horskog pjevanja u Sarajevu

<p>Na današnji dan prije 137 godina, osmišljena je coca-cola, najpoznatije bezalkoholno piće od biljnih ekstrakata u svijetu. Autor coca-cole je farmaceut dr. Džon Pemberton (John), koji je 8. maja 1886. godine, u jednom američkom dvorištu grada Atlanta, kuhajući u svom bakrenom loncu kopiju francuskog vina zvanog cola, ustvari, napravio coca-colu, ali koja nije bila gazirana. Uskoro je saznao da, kako bi piće bilo gazirano, treba dodati ugljen-dioksid. </p><p>Formula coca-cole je jedna od najvećih svjetskih tajni.</p><p>Coca-cola je danas jedan od najpoznatijih svjetskih brandova, koji se prodaje u više od dvjesta zemalja svijeta.</p>

<h2>Mihajlo Pupin patentirao novi izum - telefon </h2><p> </p><p>Srbijansko-američki fizičar i izumitelj Mihajlo Pupin, 8. maja 1994., u Americi je patentirao aparat za telegrafski i telefonski prenos na velike udaljenosti. </p><p>Pupin je bio profesor elektrotehnike na Univerzitetu Columbia i počasni konzul Srbije u SAD. Osim patenata objavio je više desetaka naučnih rasprava i 1923. godine svoju autobiografiju na engleskom jeziku "From Immigrant to Inventor" za koju je 1924. godine dobio Pulitzerovu nagradu. Na srpskom jeziku njegova biografija je objavljena 1929. godine pod naslovom "S pašnjaka do naučenjaka". </p><p>Institut elektronskih i elektrotehničkih inžinjera svrstao je Pupina među pet najboljih profesora elektrotehnike svih vremena. U SAD je 1958. godine ustanovljeno priznanje Medalja Mihajla Pupina, koje se dodjeljuje svake godine za posebne zasluge, za doprinos nacionalnim interesima Amerike. Jedan od nosilaca ovog priznanja je i Džon Edgar Hover (John Hoover), nekadašnji direktor američkog Federalnog istražnog ureda (FBI).</p>

<h2>Umro autor “Gospođe Bovari”</h2><p>Francuski književnik, prozaist Gistav Flober (Gustave Flaubert), jedan od najvećih svjetskih romanopisaca, umro je na današnji dan 1880. godine. </p><p>Prvo Floberovo remek-djelo, ujedno i najkontroverznije, jeste psihološki roman "Gospođa Bovari", koji opisuje egzistencijalnu dosadu, preljube i samoubistvo žene provincijskog ljekara. Ovaj roman je izazvao sudski proces zbog, navodno, nemoralnih dijelova teksta, ali su na kraju i pisac i izdavač oslobođeni optužbe. </p><p>Godine 1869., Flobert je objavio svoj najveći roman "Sentimentalni odgoj", poluautobiografsko djelo u kojem je svoju mladalačku očaranost Elisom Šlesinger (Schlesinger) i studentske dane opisao kao "moralnu povijest ljudi moga naraštaja". Na dramsko-romanesknom djelu "Iskušenja svetoga Antuna",  proglašenog "francuskim Faustom" radio je duže od 25 godina.&nbsp;</p>

Njen autor je dr. Džon Pemberton, a njena formula je jedna od najvećih svjetskih tajni

Osmišljena coca-cola, najpoznatije bezalkoholno piće na svijetu  

<p>U Bosni i Hercegovini 7. maj se obilježava kao Dan džamija, koji simbolično podsjeća na rušenje brojnih džamija i drugih vakufskih objekata tokom agresije na BiH 1992.-1995., povezujući sudbinu bh. džamija sa sudbinom i žrtvama Bošnjaka.</p><p>Džamije su mjesta gdje se muslimani okupljaju radi obavljanja zajedničkog namaza, edukacije i drugih vjerskih manifestacija. Riječ džamija je arapskog porijekla i znači: sastaviti, spojiti, sakupiti, (po)staviti zajedno, a sličnog značenja je i riječ džemat. U islamskim izvorima i tradiciji sinonim za džamiju je bejtullah, što znači Allahova kuća. </p><h2>Ferhadija džamija u Banjoj Luci</h2><p>Jedan od razloga što se upravo na današnji datum obilježava Dan džamija jeste što su 7. maja 1993. godine, u jeku agresije na BiH ’92.-’95., srpske vojne snage minirale i do temelja srušile Ferhadiju džamiju u Banjoj Luci, iako je, 1950. godine, uvrštena na popis bosanskohercegovačke kulturne baštine, a time i zaštićena od devastiranja. </p><p>Također na današnji dan, 23 godine nakon rušenja, 2016., obnovljena Ferhadija je otvorena za vjernike. </p><p>Ovu džamiju je, 1579. godine, izgradio Ferhad-paša Sokolović, bosanski sandžak-beg, koji je tada vladao sjevernom Bosnom. Gradnju džamije koja je po njemu dobila ime,  </p><p>Ferhad-paša je povjerio jednom od učenika najpoznatijeg osmanskog dvorskog arhitekte Mimara Sinana. Kompleks Ferhadije čine džamija, avlija, mezarje, česma, okolni zid s kapijom i tri turbeta ispod kojih su mezari Ferhad-paše Sokolovića, njegove unuke Safi-kadune i njegovog zastavnika.&nbsp;</p>

<h2>Rođen Čajkovski, kompozitor “Labudovog jezera”</h2><p>Petar Iljič Čajkovski, ruski kompozitor, rođen je 7. maja 1840. godine, a bio je jedan od najvećih kompozitora romantizma u svijetu. </p><p>Najpoznatiji je kao kompozitor muzike za balet „Labudovo jezero“, koji je prvi put izveden 1877. godine, a posljednjih godina života komponovao je svoje najpoznatije opere: „Djevicu Orleansku“, „Mazeppu“ te "Jevgenija Onjegina".</p><p>Iznenadna smrt u 53. godini, 6. novembra 1893., spriječila je Čajkovskog da dovrši svoje posljednje djelo "Koncert za klavir i orkestar u Es-duru". Prema navodima njegovog brata Modesta, Čajkovski se zarazio kolerom koja je harala St. Petersburgom.</p>

<h2>Umro izumitelj termometra</h2><p>Godine 1636., na današnji dan, u Veneciji je umro Santorio Santorio, ljekar i izumitelj termometra.</p><p>Promoviran je za doktora medicine u Padovi, a od 1587. do 1599. boravio je u Hrvatskoj, u Hrvatskom primorju, gdje je kao ljekar bio u službi nekog velikaša, najvjerovatnije grofa Zrinskog. U Hrvatskoj je konstruirao prvi anemometar i poseban uređaj za mjerenje jačine vodene struje. </p><p>Santorio se proslavio djelom "De medicina statica". Uveo je u medicinsku praksu redovnu upotrebu vage. Dok je bio profesor u Padovi, stavio je mjernu skalu na Galilejev termoskop, u kojemu je temperatura mijenjala visinu stupca zraka i to je bio prvi termometar, kojim se služio za meteorološka mjerenja i određivanje jačine temperature. Izumio je i poseban vlagomjer, pulsilogij (spravu za mjerenje frekvencije pulsa), te kateter za ekstrakciju mokraćnih kamenaca.</p>

Simbolično podsjeća na rušenje brojnih džamija i drugih vakufskih objekata tokom agresije na BiH 1992.-1995.

Dan džamija u Bosni i Hercegovini 

<p>Na današnji dan 1870. godine, u Nevesinju je rođen Safvet-beg Bašagić, bh. književnik, pjesnik, prevodilac i političar. </p><p>Već tokom školovanja u Sarajevu Safvet-beg se zainteresirao za učenje orijentalnih jezika i književnosti. Nakon maturiranja odlazi na studij orijentalnih jezika i historije na Bečkom univerzitetu, a poslije diplomiranja vraća se u Sarajevo, gdje se zapošljava kao profesor arapskog jezika u gimnaziji. S književnicima Edhemom Mulabdićem i Osmanom Nurijem Hadžićem, 1900. godine, pokrenuo je časopis “Behar”. Godine 1903., Safvet-beg osniva društva “Gajret”, “El-Kamer” i “Muslimanski klub”, a u časopisima “Bosanska vila”, “Bošnjak”, “Vienac”, “Nada” i “Prosvjeta” objavljuje svoje pjesme. </p><h2>Predsjednik Prvog bosanskog sabora</h2><p>Bašagić je doktorirao u Beču 1910. godine s temom o bošnjačkim piscima na orijentalnim jezicima. Iste godine izabran je za zastupnika i potom predsjednika Prvog bosanskog sabora. </p><p>Nakon Prvog svjetskog rata, do penzije, Bašagić je radio kao kustos u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.</p><p>Proučavanjem historije Bosne i Hercegovine, za koju je već tokom studiranja u Beču počeo sakupljati građu, kada je napisao studiju o najstarijem fermanu begova Čengića, Bašagić je dao ogroman doprinos u izučavanju prošlosti naše zemlje. O toj temi objavio je značajna djela: “Kratku uputu u prošlost Bosne i Hercegovine od 1463. do 1850”, studiju “Gazi Husrev-beg”, književno-historijsku monografiju “Bošnjaci i Hercegovci u islamskoj književnosti”, te biografski leksikon “Znameniti Hrvati Bošnjaci i Hercegovci u turskoj carevini”.&nbsp;</p>

<h2>Poginuo bh. književnik Hasan Kikić</h2><p>Prije 81 godinu, 6. maja 1942., u četničkoj zasjedi kod sela Rapta, na planini Čemernici, ubijen je naš književnik Hasan Kikić, patriot, revolucionar i komesar Prvog krajiškoj partizanskog bataljona, jedan od najdarovitijih bosanskohercegovačkih pisaca. </p><p>Hasan je rođen 20. avgusta 1905. godine u Gradačcu, kao jedan od sedam sinova Hase i Munire Kikić,  porodice begovskog porijekla kojoj je imovinu oduzela austrougarska vlast. Nakon završene škole Kikić se zaposlio kao učitelj, prvo u Hajdarevićima kod Zavidovića, a potom u Rogatici i Ustiprači. U Rogatici je upoznao kolegicu Anku Jovanović u koju se zaljubio i ubrzo su se vjenčali, u avgustu 1932. godine. Zbog velikih problema usljed protivljenja tom braku njegove, ali i Ankine porodice, sa suprugom je odlučio da žive na neutralnom terenu i odselio se u Hrvatsku. Prvo je kao učitelj radio u Gornjem Sjeničaku kraj Vrginmosta, a potom u Pisarevini, gdje je Anka bila učiteljica, a Hasan direktor škole.</p><h2>Ne zna se tačno gdje mu je mezar</h2><p>Godine 1937., zajedno s grupom lijevo orijentiranih bošnjačkih intelektualaca: Skenderom Kulenovićem, Safetom Krupićem, Ešrefom Badnjevićem i Rizom Ramićem, Hasan je u Zagrebu pokrenuo časopis „Putokaz“, s ciljem kulturalnog i političkog uzdizanja Bošnjaka, koji je izlazio do 1939.</p><p>„Provincija u pozadini (Beletristički ciklus iz rata 1878-1918)“ je puni naslov Kikićevog najboljeg djela, koji je 1935. godine objavila zagrebačka „Epoha“, a za koje književnici kažu da predstavlja dokument o djetinjstvu pisca i njegovih vršnjaka, te o teškim godinama života u toku Prvog svjetskog rata. </p><p>Ne zna se tačno gdje je mezar književnika Hasana Kikića, ali na planini Čemernici postoji jedna spomen-česma uz koju je mezar, za koji se pretpostavlja da je Kikićev.&nbsp;&nbsp;</p>

<h2>Rođen psihijatar Sigmund Frojd</h2><p>Austrijski psihijatar Sigmund Frojd (Freud), osnivač psihoanalize, rođen je na današnji dan 1856. godine u Češkoj. Prema njegovoj teoriji, čovjek je nesvjesno biće, bez mogućnosti slobodnog odlučivanja, ne može donositi racionalne odluke, pa čak ni vladati samim sobom, što je u potpunosti odudaralo od dotadašnjeg tradicionalnog shvatanja i tumačenja čovjeka.</p><p>U oktobru 1897., Frojd otkriva Edipov kompleks, a 1900. objavljuje knjigu „Tumačenje snova“, svoje najznačajnije djelo koje se temelji na analizi njegovih vlastitih snova. Nakon nje slijede: „Psihopatologija svakodnevnog života“ (1901.), „Tri rasprave o teoriji seksualnosti“ (1905.), „Šale i njihova povezanost s nesvjesnim“ (1905.). </p><p>Godine 1902., osnovao je Psihološko društvo srijedom u kojem je okupljao svoje prve učenike (Ferdern, Ranka, Adler).</p>

Rođen Mustafa Kemal Ataturk: „Otac Turaka“

Prije 84 godine rođena bh. pjevačka legenda Silvana Armenulić

Svjetski dan telekomunikacija i informacionog društva

U Holivudu prvi put dodijeljena filmska nagrada Oskar

Međunarodni dan porodice

Preminuo američki pjevač i glumac Frenk Sinatra

Umro slavni holivudski glumac Geri Kuper

Međunarodni dan medicinskih sestara

Đorđe Balašević: 70. godišnjica rođenja jednog od najboljih kantautora regije

U Sarajevu održan Prvi internacionalni festival horskog pjevanja

Preminula Ita Rina, prva filmska zvijezda Balkana

Dan Evrope i Dan pobjede nad fašizmom

Prvi internacionalni festival horskog pjevanja u Sarajevu

Osmišljena coca-cola, najpoznatije bezalkoholno piće na svijetu

Dan džamija u Bosni i Hercegovini

Safvet-beg Bašagić: 153. godišnjica rođenja bh. književnika i političara

Rođen Mustafa Kemal Ataturk: „Otac Turaka“

Prije 84 godine rođena bh. pjevačka legenda Silvana Armenulić

Svjetski dan telekomunikacija i informacionog društva

U Holivudu prvi put dodijeljena filmska nagrada Oskar

Međunarodni dan porodice

Preminuo američki pjevač i glumac Frenk Sinatra

Umro slavni holivudski glumac Geri Kuper

Međunarodni dan medicinskih sestara

Đorđe Balašević: 70. godišnjica rođenja jednog od najboljih kantautora regije

U Sarajevu održan Prvi internacionalni festival horskog pjevanja

Preminula Ita Rina, prva filmska zvijezda Balkana

Dan Evrope i Dan pobjede nad fašizmom

Prvi internacionalni festival horskog pjevanja u Sarajevu

Osmišljena coca-cola, najpoznatije bezalkoholno piće na svijetu

Dan džamija u Bosni i Hercegovini

Safvet-beg Bašagić: 153. godišnjica rođenja bh. književnika i političara