Osmi juli 2025. godine ostat će zauvijek upisan kao dan kada je nada postala stvarnost za stotine oboljelih od multipla skleroze (MS) u Federaciji Bosne i Hercegovine.<h2>Šansa za početak liječenja</h2>Naime, nakon višegodišnjih borbi, lista čekanja za imunomodulatorsku terapiju – ključni oblik liječenja ove teške bolesti – više ne postoji.Na sjednici Komisije za liječenje MS-a pri Fondu solidarnosti Zavoda za zdravstveno osiguranje i reosiguranje FBiH u terapijski proces uvedeno je novih 65 pacijenata. Time je lista čekanja zvanično „očišćena“. Ovim činom svi pacijenti koji su ranije čekali svoju šansu za početak liječenja, napokon su je i dobili.Ukupno 1064 pacijenta na području FBiH nalazi se u procesu primanja moderne, ali skupe terapije, čija vrijednost iznosi približno 13 miliona maraka. Ovaj podatak, ne samo da pokazuje napredak zdravstvenog sistema, već i novu nadu za osobe kojima ova terapija znači život.Još do prije nekoliko godina, liste čekanja brojale su stotine imena, a pacijenti su na terapiju čekali i po nekoliko godina, izloženi progresiji bolesti bez ikakvog tretmana. Zato ne čudi da je današnji dan dočekan s velikim emocijama i zahvalnošću.Posebne zahvale upućene su Komisiji za dodjelu lijekova oboljelim od MS-a – prof. dr. Enri Suljić, prof. dr. Aidi Šehanović i prof. dr. Nataši Pejanović, te Gordanu Muzuroviću, predsjedniku Udruženja osoba s MS-om Kantona Sarajevo, koji su svojim zalaganjem dali nemjerljiv doprinos ovom uspjehu.<h2>Administrativna pobjeda</h2>Također, zahvalnost je upućena i Zavodu za zdravstveno osiguranje i reosiguranje FBiH, predvođenom dr. Vlatkom Martinovićem, te svim kliničkim komisijama koje su bile uključene u proces.Udruženje osoba s MS-om potvrdilo je svoje opredjeljenje ka stalnoj borbi za bolji i dostojanstveniji život svih oboljelih. Jučerašnji uspjeh pokazuje da se kroz uporan rad i predanost zajedničkim ciljevima mogu ostvariti i naizgled nedostižne promjene.Ovo je više od administrativne pobjede – ovo je dan kada je sistem pokazao da može biti human.Podsjetimo, u povodu Svjetskog dana multipla skleroze, koji se svake godine obilježava 30. maja, u Sarajevu je upriličeno 17. druženje za osobe koje žive s ovim teškim oboljenjem. Tada je posebno istaknut i značajan jubilej: 50 godina postojanja i rada Udruženja osoba s MS-om Kantona Sarajevo.<h2>„Moja dijagnoza multipla skleroze“</h2>Tema Svjetskog dana multipla skleroze za period od 2024. do 2026. godine je „Moja dijagnoza multipla skleroze“, a cilj je okupiti zajednicu oboljelih kako bi se dijelile priče, podigla svijest i pružila podrška svim osobama pogođenim ovom bolešću.

Svi pacijenti koji su ranije čekali svoju šansu za početak liječenja, napokon su je i dobili

Udruženje osoba s MS-om Kantona Sarajevo 

Lista čekanja za oboljele od multipla skleroze konačno ukinuta u FBiH

U Sarajevu je u nedjelju, 6. jula 2025. godine, u organizaciji Atletskog kluba Sarajevo, održano Državno prvenstvo za pionire uzrasta 2012. i 2013. godište. <h2>Jaka konkurencija</h2>AK Bihać predstavljala su četiri takmičara - Dženan Nuspahić (60 i 300 m), Džan Huskić (1000 m), Lamija Mehdin (60 i 300 m) i Vedad Vikić (60 i 300 m).U izuzetno jakoj konkurenciji jedini je do medalje uspio doći Dženan Nuspahić, istrčavši svoje najbolje vrijeme na 300 metara (44:77), dok je u disciplini na 60 metara u utrci sa starijim takmičarima zauzeo odlično 5. mjesto. <h2>Jasmina će predstavljati BiH na Balkanskom prvenstvu</h2>Dženanova sestra, također uspješna članica AK Bihać, Jasmina Nuspahić (2009. god.) u utrci van konkurencije istrčala je svoje najbolje vrijeme na 100 metara (13:04) te se ovim rezultatom približila normi za Balkansko prvenstvo, a već je postigla normu u disciplini na 400 metara. Balkansko prvenstvo za mlađe juniore održat će se početkom septembra ove godine u Baru, u Crnoj Gori, a Jasmina će predstavljati Bosnu i Hercegovinu.

Jasmina će predstavljati BiH na Balkanskom prvenstvu za mlađe juniore u Crnoj Gori

Bišćani Dženan i Jasmina Nuspahić među najuspješnijim na Državnom prvenstvu za pionire u Sarajevu

Smješten u srcu Bokokotorskog zaliva, Tivat je jedno od najatraktivnijih ljetovališta u Crnoj Gori. Ekipa “Dnevnog avaza” posjetila je ovaj šarmantni grad koji nudi savršen spoj mediteranskog duha, prirodnih ljepota i modernog luksuza.&nbsp;Dobio je ime po ilirskoj kraljici Teuti koja je u trećem vijeku prije nove ere u Tivtu imala ljetnikovac i veliki vrt. A i plemići susjednog grada Kotora u srednjem vijeku su tu gradili ljetnikovce i porodične kuće.

<h2>Nezaboravan odmor</h2>Ljetovanje u Tivtu nudi sve što je potrebno za nezaboravan odmor – prelijepo more, odličnu hranu, gostoljubive ljude i atmosferu koju ćete dugo pamtiti. Bilo da putujete s porodicom, partnerom ili prijateljima, Tivat je grad u koji ćete se poželjeti vratiti.Jedan od najpoznatijih simbola Tivta je Porto Montenegro, luksuzna marina koja privlači posjetioce iz cijelog svijeta. Osim marine, dio kompleksa Porto Montenegra čine šetalište i stanovi uz obalu, hoteli, kafići i restorani, umjetnička galerija, dnevni spa centar i salon za ljepotu, butici, sadržaji za odmor i rekreaciju, uključujući Sportski klub, Yacht klub, Nautički muzej i bazen „Lido Mar“ – 64 metara dug bazen i lounge bar.

<h2>Prirodne ljepote</h2>Tivat je bogat zelenilom, a posebno se ističe Botanička bašta, u kojoj se nalazi više od stotinu egzotičnih biljaka. Ljubitelji prirode mogu istražiti i poluotok Luštica, koji nudi predivne pješačke staze, netaknute plaže i autentična crnogorska sela.Plaže u Tivtu su uglavnom šljunkovite i veoma čiste. Među najpoznatijima su Plavi horizonti, Waikiki Beach, Oblatno, kao i brojne male uvale dostupne brodom ili pješice. More je toplo, mirno i prozirno, idealno za plivanje i ronjenje.Osim prirodnih ljepota, Tivat nudi i bogat kulturni program tokom ljeta – koncerti, izložbe, pozorišne predstave i tradicionalne manifestacije poput Bokeljske noći.&nbsp;

Dobio je ime po ilirskoj kraljici Teuti koja je u trećem vijeku prije nove ere u Tivtu imala ljetnikovac i veliki vrt

“Avaz” u Tivtu, jednom od najatraktivnijih ljetovališta u Crnoj Gori

Prije 82 godine, 14. juna 1943., tokom bitke na Sutjesci u Drugom svjetskom ratu, poginuo je Veselin Masleša, bosanskohercegovački književnik, novinar, revolucionar i&nbsp;narodni heroj. Njegova smrt označila je gubitak jednog od najobrazovanijih i najposvećenijih ljudi antifašistiškog otpora na ovim prostorima.Masleša je bio mnogo više od revolucionara – bio je simbol jedne epohe. Njegov život je svedočanstvo o vremenu kada su se ideje i ideali često plaćali životom. Rođen je&nbsp;20. aprila 1906. godine&nbsp;u&nbsp;Banjoj Luci, u tadašnjoj Austro-Ugarskoj, u porodici porijeklom iz Crne Gore. Gimnaziju je završio u rodnom gradu, zatim je studirao prava u&nbsp;Zagrebu,&nbsp;a potom političku ekonomiju i sociologiju u Frankfurtu i Parizu. Godine 1928., u Beogradu je počeo raditi kao novinar „Beogradskih novosti“ i s Otokarom Keršovanijem pokrenuo časopis „Nova literatura“, u kojem je objavio prve književne i sociološke članke. Također je sarađivao u časopisima „Stožer“, „Književnik“, „Danas“ i „Nin“ te bio član uredništva listova „Naša stvarnost“ i „Narodno blagostanje“.Početkom&nbsp;Drugog svjetskog rata Masleša se priključio&nbsp;partizanskom pokretu&nbsp;i postao dio rukovodstva&nbsp;Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije (NOVJ). Godine 1942., postao je član Politodjela 4. proleterske crnogorske brigade, s kojom je prešao u Bosansku krajinu, gdje je postao član uredništva „Borbe“. Istovremeno je uređivao „Narodno oslobođenje“ i sarađivao u „Vojno-političkom pregledu“ i „Komunistu“. Autor je studija „Mlada Bosna“ i “Svetozar Marković“. Na Prvom zasjedanju AVNOJ-a u Bihaću 1942. izabran je u Izvršni odbor KPJ. Veselin Masleša nije bio samo politički aktivist, već i ozbiljan&nbsp;naučni i književni radnik. Pisao je eseje, studije i članke iz oblasti sociologije, filozofije, historije i politike. Među njegovim najznačajnijim djelima izdvaja se „Marksizam i savremena sociologija“&nbsp;– studija u kojoj je analizirao utjecaj marksizma na moderne društvene nauke.Za svoj doprinos borbi protiv fašizma, Veselin Masleša je&nbsp;posmrtno proglašen narodnim herojem tadašnje SFR Jugoslavije. Njegovo ime nosile su mnoge škole, biblioteke, kulturne ustanove i ulice širom SFRJ. Posebno značajna institucija bila je&nbsp;Izdavačka kuća „Veselin Masleša“&nbsp;u Sarajevu, poznata po objavljivanju značajnih naučnih i kulturnih djela.U savremenom kontekstu, Maslešina uloga ostaje predmet proučavanja – kao simbol&nbsp;angažiranog intelektualca,&nbsp;borca za socijalnu pravdu&nbsp;i&nbsp;žrtve represivnog sistema, ali i kao primjer čovjeka koji je život posvetio ideji slobode.

Rano je ušao u svijet ideologije, posebno marksizma koji je oblikovao, ne samo njegov intelektualni razvoj već i sudbinu

Masleša: Jedan od najobrazovanijih revolucionara

Veselin Masleša, simbol jedne epohe: 82. godišnjica smrti bh. književnika, pravnika, novinara

Prof. dr. Muhsin Rizvić, jedan od najvećih bosanskohercegovačkih intelektualaca svih vremena, najzaslužniji za afirmiranje svijesti o postojanju bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti u drugoj polovini prošlog vijeka, preminuo je na današnji dan prije 31 godinu, 9. juna 1994. Prvi je u našoj književnoj nauci upotrijebio termine „Bosanski musliman“ i „bosansko-muslimanska književnost“.- Osnovni smisao proučavanja bosansko-muslimanske književnosti, u posljednjih dvadesetak godina, bio je da se pokaže njena posebna egzistencija, postojanje ove književnosti u historijskom kontinuitetu od 15. stoljeća do danas, i da se predoči identitet njena osobnog književnog fenomena, posebno među književnostima srpsko-hrvatskog jezika – rekao je Rizvić na 10. međunarodnom kongresu slavista u bugarskom glavnom gradu Sofiji, 1988. godine.

<h2>Profesionalni put</h2>Rizvić je rođen 14. aprila 1930. godine u alimskoj porodici u Mostaru, a njegov otac Husein ef. Rizvić bio je muderis u Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu i poznati kaligraf. Osnovnu školu i gimnaziju Muhsin je završio u Sarajevu, gdje se kao mladić pridružio organizaciji „Mladi muslimani“. Kako je komunistički režim bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) proglasio „Mlade muslimane“ neprijateljskom organizacijom i hapsio njene članove, 1949. godine uhapšen je i Rizvić, koji je u zatvoru obolio od tuberkuloze. Nakon diplomiranja na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Rizvić je počeo raditi u biblioteci Filozofskog fakulteta i uporedo obavljati poslove sekretara Redakcije Radova Filozofskog fakulteta i Saveza slavističkih društava SFRJ, a bio je i urednik Biografsko-bibliografskog leksikona jugoslavenskih pisaca za Bosnu i Hercegovinu, čija je redakcija bila u „Matici srpskoj“ u Novom Sadu. Rizvić je, 1965. godine, postao asistent u tek osnovanom Institutu za izučavanje jugoslavenskih književnosti u Sarajevu, gdje je, 1971., na Filozofskom fakultetu odbranio doktorsku disertaciju naslova „Književno stvaranje muslimanskih pisaca u Bosni i Hercegovini u doba austrougarske vladavine“. Po sticanju doktorata odmah je bio izabran za vanrednog profesora na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, a 1977. godine dobio je zvanje redovnog profesora. Osim toga, kao gostujući profesor predavao je na Interuniverzitetskom centru za postdiplomske studije u Dubrovniku te na fakultetima u Zagrebu i Zadru. <h2>Veliki autoritet</h2>Mnogi koji su poznavali profesora Rizvića reći će da je svojom smirenošću i blagim karakterom, a velikim znanjem i harizmatičnošću, izazivao ogromno poštovanje, bio uzor i veliki autoritet, te ga s pravom nazivaju ocem moderne bošnjačke nacije. Nesebični rad ovog uglednog književnika, naučnika i univerzitetskog profesora za dobrobit bosanskohercegovačkog društva, te historiju Bosne i Hercegovine i bošnjačkog naroda impresionirao je sve koji su imali priliku i čast da sarađuju s njim i uče od njega. Čast da joj bude profesor, mentor i uzor imala je i potpisnica ovih redova.Profesor Rizvić bio je član Komisije za izradu istorije književnosti naroda Bosne i Hercegovine, koja je djelovala pri Akademiji nauka i umjetnosti BiH, zatim član Redakcije Biblioteke „Kulturno naslijeđe“ pri Izdavačkoj kući “Veselin Masleša”, član Redakcionog odbora edicije „Savremena bosanskohercegovačka književnosti“ pri Izdavačkoj kući “Svjetlost”, član Redakcije za SR Bosnu i Hercegovinu i urednik za književnost drugog izdanja Enciklopedije Jugoslavije, koju je objavio Jugoslavenski leksikografski zavod u Zagrebu. Osim biografije, impresivna je i Rizvićeva bibliografija, jer je napisao 18 autorskih i 14 priređenih knjiga te objavio 334 naučna i stručna priloga u periodici, zbornicima i drugim publikacijama.<h2>Obnovitelj „Preporoda“</h2>Prvu knjigu književnih ogleda „Iznad i ispod teksta“ objavio je 1969. godine, a potom: „Behar: književnoistorijska monografija“, „Književno stvaranje muslimanskih pisaca u Bosni i Hercegovini u doba austrougarske vladavine“ (I–II), „Interpretacije iz romantizma“ (I–II), „Bosanskohercegovačke književne studije“, „Književni život Bosne i Hercegovine između dva rata“ (I–III), „Pregled književnosti naroda Bosne i Hercegovine“, „Tokovi i stvaraoci iz književne Bosne“ i „Između Vuka i Gaja“. Posthumno su mu objavljene knjige „Panorama bošnjačke književnosti“ (1994) i „Bosanski muslimani u Andrićevu svijetu“ (1995).Iako proganjan, hapšen i osporavan, a brojna djela mu zabranjivana, profesor Rizvić je i nagrađivan za svoj rad, pa je 1973. godine dobio Republičku nagradu za naučni rad "Veselin Masleša", te 1975. godine 27-julsku nagradu.Godine 1990., Rizvić je s grupom bošnjačkih intelektualaca obnovio Kulturno društvo Muslimana, odnosno današnju Bošnjačku zajednicu kulture “Preporod”, čiji je bio i prvi predsjednik.<h2>Bosansko-muslimanska kniževnost</h2>- Književna tradicija u razvoju bosansko-muslimanske književnosti izbija iz stvaralačkih gena kao ponornica u djelima pjesnika, pripovjedača, dramatičara, i nema nijednog značajnijeg pisca koji nije povukao, na bilo kakav način, genetsku liniju duha, estetike, atmosfere, tematike, motiva, emocionalne arome, makar asimilirano, modernizirano, ili u eksperimentalnoj interpolaciji, asocijativno... Tako bosansko-muslimanska književnost kao kinetička estetska struktura traje od svojih iskona kroz naše dane – kao ponornica koja teče sad površinom, javnošću kulturne historije, sad dubinama podzemnih tokova, inhibirano ali u naponu gejzira, estetske i misaone tenzije i koncentracije, da izbije silovito na površinu književnog života i zastruji, kao masa, tokom umjetnosti riječi – napisao je profesor Rizvić.

Najzaslužniji za afirmiranje svijesti o postojanju bošnjačke i bh. književnosti u drugoj polovini prošlog vijeka

Prof. dr. Muhsin Rizvić: 31. godišnjica smrti najznačajnijeg historičara bh. književnosti

Na današnji dan 2011. godine, u Sarajevu je preminuo Josip Katalinski Škija, legendarni bosanskohercegovački fudbaler i trener.Katalinski je rođen u Sarajevu 1948. godine, a fudbalsku karijeru počeo je u omladinskom timu FK Igmana s Ilidže. Godine 1964., priključuje se juniorima FK Željezničara, a već naredne, sa svega 17 godina, debituje za prvi tim. Bio je član slavne generacije FK Željezničara koja je 1972. godine postala prvak Jugoslavije. U dresu Željezničara Katalinski je, u 10 godina, odigrao više od 350 utakmica, te postigao više od 100 golova, iako je bio odbrambeni igrač. <h2>Gol za Svjetsko prvenstvo</h2>Uporedo je igrao i za jugoslavensku U18 te U21, a za A reprezentaciju debitovao je 14. juna 1972. godine protiv reprezentacije Venecuele, gdje je postigao i svoj prvi reprezentativni gol. Ukupno je odigrao 41 utakmicu za reprezentaciju, te postigao 10 golova, od kojih je u fudbalske anale upisan onaj protiv reprezentacije Španije 1974. godine u Frankfurtu, jer je tim golom donio bivšoj SFR Jugoslaviji plasman na Svjetsko prvenstvo 1974. Te godine je bio proglašen najboljim jugoslavenskim igračem.Godine 1975., Katalinski dobija Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva. Iste godine odlazi u francusku OGC Nicu. Također 1975. godine, popularni Škija u TV filmu "Simha", rađenom prema istoimenoj pripovijetki bh. književnika Isaka Samokovlije, glumi sporednu ulogu limara Lijača.<h2>Kraj karijere u dobi od 30 godina</h2>U OGC Nici Katalinski je igrao do 1978. godine, kada je zbog hroničnih problema s povredama prekinuo svoju igračku karijeru u dobi od samo 30 godina.Potom je radio kao koordinator pri N/FSBIH. Tokom Odbrambeno-oslobodilačkog rata u Bosni i Hercegovini od '92. do '95. bio je predsjednik FK Željezničara. Godine 1998., vodio je zenički Čelik.Federalna televizija je 2021. godine snimila dokumentarni film "Škija", u znak sjećanja na fudbalskog velemajstora Josipa Katalinskog. Glavni teren sportskog centra FK Igman Ilidža nosi ime po legendarnom Škiji.

<h2>Rođen engleski inžinjer Džordž Stivenson, "otac željeznice"</h2>1781. - Rođen engleski inžinjer i pronalazač Džordž Stivenson (George Stephenson), "otac željeznice", koji je 1814. konstruisao prvu upotrebljivu parnu lokomotivu. Projektovao je 1825. prvu javnu željezničku prugu Stokton - Darlington i uveo čelične šine umjesto drvenih, a 1829. izgradio i prugu Liverpul - Mančester, na kojoj je njegova lokomotiva "Rokit" postigla tada rekordnu brzinu od 56 kilometara na sat. U Njukastlu je 1823. osnovao prvu fabriku lokomotiva.1870. - Umro engleski pisac Čarls Dikens (Charles Dickens), osnivač socijalnog romana, tipičan predstavnik realizma. Slikar srednjeg i nižeg građanskog staleža, iznio je na vidjelo strahovitu nepravednost u viktorijanskom engleskom društvu, čime je uzburkao javno mnijenje, a parlament nagnao da provede izvjesne socijalne reforme. Napisao je dvadesetak djela, uglavnom romana. Djela: romani "Dejvid Koperfild", "Oliver Tvist", "Pikvikov klub", "Mala Dorit", "Nikolas Niklbi", "Velika očekivanja", "Stara prodavnica rijetkosti", "Sumorna kuća", "Martin Čazlvit", pripovijetke "Tri duha", "Cvrčak na ognjištu", "Bitka života".1892. - Rođen američki kompozitor Kol Porter (Cole Porter), autor popularnih šlagera, muzičkih komedija i brodvejskih mjuzikla koji su preneseni i na film. Pisao je i filmsku muziku, a jedno od njegovih najboljih djela "Kiš Me Kate" je muzička verzija "Ukroćene goropadnice" Vilijama Šekspira (William Shakespeare).

<h2>Preminuo prof. dr. Muhsin Rizvić</h2>1994. – Preminuo prof. dr. Muhsin Rizvić, jedan od najvećih bosanskohercegovačkih intelektualaca svih vremena, najzaslužniji za afirmiranje svijesti o postojanju bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti u drugoj polovini prošlog vijeka. Profesor Rizvić bio je član Komisije za izradu istorije književnosti naroda Bosne i Hercegovine, koja je djelovala pri Akademiji nauka i umjetnosti BiH, zatim član Redakcije Biblioteke „Kulturno naslijeđe“ pri Izdavačkoj kući “Veselin Masleša”, član Redakcionog odbora edicije „Savremena bosanskohercegovačka književnosti“ pri Izdavačkoj kući “Svjetlost”, član Redakcije za SR Bosnu i Hercegovinu i urednik za književnost drugog izdanja Enciklopedije Jugoslavije, koju je objavio Jugoslavenski leksikografski zavod u Zagrebu. Osim biografije, impresivna je i Rizvićeva bibliografija, jer je napisao 18 autorskih i 14 priređenih knjiga te objavio 334 naučna i stručna priloga u periodici, zbornicima i drugim publikacijama. Posthumno su mu objavljene knjige „Panorama bošnjačke književnosti“ (1994) i „Bosanski muslimani u Andrićevu svijetu“ (1995).2008. - Egipatski arheolozi pronašli piramidu staru 4.000 godina.2009. - Umro Zvonimir Berković, hrvatski dramaturg, scenarist, reditelj i publicist. Bio je dramaturg Zagrebačkog dramskog kazališta (1953. – 1954.), zatim »Jadran filma«, a 1957. prelazi u slobodnu profesiju kao filmski radnik. Od 1974. nastavnik je filmskog scenarija i filmske dramaturgije na Akademiji za kazalište, film i televiziju u Zagrebu. Član je Društva filmskih radnika Hrvatske, gdje je više puta bio član Upravnog odbora, a od 1968. do 1970. i predsjednik. Obavljao je dužnost potpredsjednika Saveza filmskih radnika Jugoslavije.2010. – Preminula ruska balerina Marina Semenova, legendarna klasična plesačica iz sovjetskog doba.

Danas je ponedjeljak, 9. juni/lipanj 2025. godine, do kraja godine preostalo je još 207 dana

Josip Katalinski Škija: 14. godišnjica smrti legende bh. fudbala

Kurban-bajram je u petak, 6. juna, te se već pripremaju razni slatki specijaliteti, koji treba da malo “odstoje”. Dok će se neki odlučiti za pripremu laganijih slatkiša, mnogi će, ipak, ostati vjerni tradiciji kolača prelivenih gustom agdom, slasnih, sočnih i jednostavno neodoljivih.Običaj je da se za Bajram pripremaju različite zalivene poslastice među kojima je najpoznatija baklava. Ova sočna poslastica sastoji se od slojeva tankih jufki, mljevenih oraha i agde (sirupa od šećera) s dodatkom limuna. Postoji mnogo varijanti – od klasične baklave s orasima do modernih verzija s pistacijama ili čak čokoladom. Njena neodoljiva aroma čini je neizostavnom na bajramskoj trpezi. Uz sočnu i slatku tekstura, bogatstvo oraha i miris agde baklava je neodoljiv desert koji se prenosi s generacije na generaciju. Prava bosanska baklava je posebna jer se priprema s domaćim ili kupovnim jufkama, pažljivo slaže, reže prije pečenja i natapa agdom. Baklava je više od običnog kolača – ona je simbol tradicije, ljubavi i slatkih trenutaka provedenih s porodicom, te je s pravom nazvana "kraljica" bajramske trpeze. Recept koji donosimo pomoći će vam da napravite sočnu, ukusnu i autentičnu baklavu koja će oduševiti sve koji je probaju – baš onakvu kakvu su pravile naše nane.<h2>SASTOJCI </h2>Za baklavu:•	500 g tankih jufki (kupovne ili domaće)•	500 g oraha (krupno mljevenih)•	250 g putera (istopljenog)•	100 ml ulja•	1 kašika šećera•	1 kašičica cimeta (opcionalno)Za agdu:•	1 kg šećera•	800 ml vode•	2 kriške limuna•	1 vanilin šećer<h2>PRIPREMA </h2>U zdjeli pomiješajte krupno mljevene orahe, kašiku šećera i cimet (ako ga koristite). Ova smjesa će davati bogat okus i teksturu baklavi.Pripremite tepsiju (dimenzija otprilike 35×25 cm) i premažite je puterom. Stavite 3–4 jufke na dno tepsije, svaku lagano premazujući mješavinom putera i ulja. Potom ravnomjerno rasporedite dio smjese od oraha. Preko oraha stavite dvije jufke, svaku lagano premazujući mješavinom putera i ulja, te tako redajte dok ne potrošite smjesu od oraha, a na vrh opet stavite 3–4 jufke, premazujući svaku puterom. Posljednju jufku premažite obilno puterom da bi baklava dobila lijepu zlatnu boju. Oštrim nožem baklavu izrežite u obliku rombova. Ovaj korak je bitan, jer se baklava reže prije pečenja da bi se ravnomjerno ispekla i kasnije upila agdu.Zagrijte rernu na 160 Celzijusovih stepeni i pecite baklavu 50–60 minuta, dok ne dobije zlatno-smeđu boju. Kada je baklava pečena, ostavite je da se malo ohladi prije dodavanja agde.Priprema agde U šerpu stavite šećer, vodu i kriške limuna, pa pustite da se kuha 15–20 minuta dok se ne zgusne. Pred kraj kuhanja dodajte vanilin šećer i promiješajte. Vruću agdu polako prelijte preko mlake baklave. Ovo je važno jer će baklava tako upiti agdu, a da ne postane gnjecava.Ostavite baklavu da odstoji najmanje šest sati, idealno preko noći, kako bi se agda ravnomjerno rasporedila i natopila sve slojeve.<h2>Savjeti za savršenu bosansku baklavu</h2>Domaće jufke – Ako imate vremena, baklava s domaćim jufkama ima još bogatiji okus.Ne štedite na orasima – Prava bosanska baklava je puna oraha, pa koristite kvalitetne i svježe orahe.Polako sipajte agdu – Agdu sipajte postepeno kako bi se ravnomjerno upila.Ne žurite s konzumacijom – Baklava je najbolja dan nakon pripreme, kada se svi okusi sjedine.

Recept koji donosimo pomoći će vam da napravite sočnu baklavu koja će oduševiti sve koji je probaju – baš onakvu kakvu su pravile naše nane

Baklava: Nezamisliva je bajramska trpeza bez „kraljice“

Kurban-bajram je u petak, 6. juna, te se već počinju pripremati razni slatki specijaliteti, koji treba da malo “odstoje”. Dok će se neki odlučiti za pripremu laganijih slatkiša, mnogi će, ipak, ostati vjerni tradiciji kolača prelivenih gustom agdom, slasnih, sočnih i jednostavno neodoljivih.Običaj je da se za Bajram pripremaju različite zalivene poslastice među kojima je najpoznatija baklava. Prema nekim podacima, danas postoji više od stotinu vrsta baklave, ali se ona bajramska razlikuje od drugih po preovladavajućem sadržaju oraha, badema i/ili pistacija.Osim baklave, pripremaju se i halve, hurmašice, ružice, kadaif, lokumi, tufahije... Svaki dan do Bajrama na portalu “Avaza” objavljujemo recept za jednu od ovih delicija.<h2>Kadaif: Hrskava i neodoljiva zalivena poslastica </h2>Kadaif s orasima jedan je od najpoznatijih tradicionalnih slatkiša u Bosni i Hercegovini. Pravi se od tankih rezanaca od tijesta, koji se peku s orasima ili bademima, a zatim prelijevaju agdom. Njegova specifična tekstura – hrskava izvana, a sočna iznutra – čini ga izuzetno popularnim za bajramske blagdane. Omiljen je izbor za sve ljubitelje tradicionalnih slastica.<h2>SASTOJCI</h2>Za kadaif:•	500 g svježeg kadaifa•	250 g maslaca (otopljenog)•	300 g mljevenih oraha•	1 kašičica cimeta (po želji)Za agdu:•	600 g šećera•	500 ml vode•	1 kriška limuna•	1 vanilin šećer<h2>PRIPREMA</h2>Priprema agde – U šerpi pomiješajte šećer, vodu i krišku limuna. Kuhajte na srednjoj vatri dok ne proključa, zatim smanjite temperaturu i kuhajte još 10-15 minuta dok sirup ne postane gust. Na kraju dodajte vanilin šećer i ostavite da se sirup potpuno ohladi.Priprema kadaifa – Svježi kadaif rastresite prstima kako biste odvojili niti i ravnomjerno ih premazali otopljenim maslacem. Polovinu kadaifa rasporedite u podmazanu tepsiju i lagano utisnite. Preko kadaifa ravnomjerno pospite mljevene orahe i cimet, a zatim preostali dio kadaifa stavite preko oraha i opet blago utisnite.Kadaif pecite u prethodno zagrijanoj rerni na 180 Celzijusovih stepeni 40-50 minuta, dok ne dobije zlatno-smeđu boju.Pečeni kadaif izvadite iz rerne i dok je još vruć ravnomjerno prelijte ohlađenim sirupom. Ostavite da upije agdu najmanje 2-3 sata, idealno preko noći.<h2>Savjeti za kadaif</h2>•	Kadaif – Najbolje je koristiti svježi kadaif, jer je lakše raditi s njim i bolje upija agdu.•	Maslac – Obavezno koristite kvalitetan maslac jer doprinosi hrskavosti i bogatom okusu.•	Agda – Sirup treba biti hladan, a kadaif vruć kako bi se postigao savršen balans sočnosti i hrskavosti.•	Serviranje – Kadaif se može servirati sam ili uz dodatak slatke pavlake za još bogatiji okus.

Svaki dan do Bajrama na portalu “Avaza” objavljujemo recept za jednu od bajramskih poslastica

Kadaif: Hrskava i neodoljiva zalivena poslastica 

Kurban-bajram je u petak, 6. juna, te se već počinju pripremati razni slatki specijaliteti, koji treba da malo “odstoje”. Dok će se neki odlučiti za pripremu laganijih slatkiša, mnogi će, ipak, ostati vjerni tradiciji kolača prelivenih gustom agdom, slasnih, sočnih i jednostavno neodoljivih.Običaj je da se za Bajram pripremaju različite zalivene poslastice među kojima je najpoznatija baklava. Prema nekim podacima, danas postoji više od stotinu vrsta baklave, ali se ona bajramska razlikuje od drugih po preovladavajućem sadržaju oraha, badema i/ili pistacija.Osim baklave, pripremaju se i halve, hurmašice, ružice, kadaif, lokumi, tufahije... Svaki dan do Bajrama na portalu “Avaza” objavljujemo recept za jednu od ovih delicija.<h2>Tufahije: Najslasniji spoj jabuka i oraha</h2>Tufahije su potječu iz osmanske kuhinje. Ovaj elegantan desert koji se pravi od jabuka kuhanih u agdi, punjenih mljevenim orasima i često ukrašenih šlagom, prava je poslastica za sve ljubitelje tradicionalnih slatkiša. Osvježavajući okus jabuka u kombinaciji sa slatkim punjenjem donosi poseban užitak, što ovaj kolač čini savršenim izborom za Bajram.Jednostavna priprema i bogat okus tufahija čine ih omiljenim desertom u Bosni i Hercegovini. Ovaj jednostavan, a efektan desert koji oduševljava svakog ko ih proba. Njihova kombinacija kuhanih jabuka, mirisnog fila i kremastog šlaga pravi je užitak za nepce. Isprobajte ovaj tradicionalni recept i obradujte svoje ukućane ili goste.<h2>SASTOJCI</h2>•	6 srednje velikih jabuka (po mogućnosti kiselkastih sorti)•	200 g mljevenih oraha•	100 g šećera•	1 vanilin šećer•	1 kašičica cimeta•	500 ml vode•	200 g šećera (za agdu)•	1 kašika limunovog soka•	50 g maslaca•	200 ml vrhnja za šlag (za dekoraciju)•	sjeckani orasi ili bademi za posipanje (po želji)<h2>PRIPREMA</h2>Operite jabuke, ogulite ih i pažljivo izdubite sredinu tako da ostanu cijele, ali bez koštica i tvrdog dijela. Da ne potamne, odmah ih potopite u vodu s malo limunovog soka. U lonac stavite 500 ml vode, dodajte 200 g šećera i jednu kašiku limunovog soka.&nbsp;Kada voda proključa, dodajte jabuke i kuhajte ih 10-15 minuta, dok ne omekšaju, ali da ne budu previše mekane da se ne raspadnu. Kada su kuhane, pažljivo ih izvadite i ostavite da se ocijede.&nbsp;Za fil u zdjeli pomiješajte mljevene orahe, 100 g šećera, vanilin šećer, cimet i otopljeni maslac. Dobro izmiješajte da dobijete kompaktnu smjesu.Ohlađene jabuke napunite pripremljenom smjesom od oraha, pažljivo pritiskajući da fil dobro popuni udubljenja.Umutite vrhnje za šlag i pomoću šprice ili kašike ukrasite tufahije. Po želji ih pospite sjeckanim orasima ili bademima. Tufahije možete poslužiti odmah ili ih ostaviti u frižideru nekoliko sati da se dobro rashlade i upiju okuse.<h2>Savjeti za savršene tufahije</h2>•	Izbor jabuka – Kiselkaste jabuke daju najbolji balans okusa jer nadopunjuju slatkoću fila i agde.•	Kuhanje – Pazite da jabuke ne prekuhate jer se mogu raspasti.•	Filovanje – Umjesto oraha možete koristiti i mljevene bademe ili lješnjake za drugačiji okus.•	Dodatni začini – Po želji možete dodati malo karanfilića ili muškatnog oraščića u fil za bogatiji miris i okus.

Tufahije: Najslasniji spoj jabuka i oraha

Kurban-bajram je u petak, 6. juna, te se već počinju pripremati razni slatki specijaliteti, koji treba da malo “odstoje”. Dok će se neki odlučiti za pripremu laganijih slatkiša, mnogi će, ipak, ostati vjerni tradiciji kolača prelivenih gustom agdom, slasnih, sočnih i jednostavno neodoljivih.Običaj je da se za Bajram pripremaju različite zalivene poslastice među kojima je najpoznatija baklava. Prema nekim podacima, danas postoji više od stotinu vrsta baklave, ali se ona bajramska razlikuje od drugih po preovladavajućem sadržaju oraha, badema i/ili pistacija.Osim baklave, pripremaju se i halve, hurmašice, ružice, kadaif, lokumi, tufahije... Svaki dan do Bajrama na portalu “Avaza” objavljujemo recept za jednu od ovih delicija.<h2>Hurmašice: Jednostavan, ali neodoljiv desert</h2>Ovaj tradicionalni bosanski kolač pravi se od prhkog tijesta koje se nakon pečenja natapa u agdi. Sočnost i slatkoća hurmašica čine ih omiljenim zalogajem, a mogu se pripremiti u različitim varijantama – klasične, s jogurtom, kokosom ili dodatkom oraha.<h2>SASTOJCI</h2>Tijesto:2 jaja2 šoljice šećera2 šoljice uljabrašna po potrebipola praška za pecivoAgda:9 šoljica šećera11 šoljica vode1 limun<h2>PRIPREMA</h2>Umutiti jaja sa šećerom i uljem. Postepeno dodavati brašno i prašak za pecivo dok se ne dobije masa srednje tvrdoće. Od tijesta oblikovati kuglice veličine većeg oraha, malo ih spljoštiti i pritisnuti uz ribež (najsitnije rupice). Slagati hurmašice u suhu tepsiju (nepodmazanu) i peći na 180 Celzijusovih stepeni dok ne porumene.Za to vrijeme napraviti agdu tako što se šećer zalije vodom i promiješa dobro kašikom da se šećer istopi. Dodati sok od jednog limuna.Pečene hurmašice zaliti hladnom (nekuhanom) agdom i poklopiti da se hurmašice ohlade i upiju agdu.<h2>Savjeti za hurmašice </h2>• Agda treba biti hladna, a hurmašice tople – Tako će najbolje upiti tečnost.•	Ostavite ih da odstoje – Najbolje su kada malo odstoje i upiju sve arome.

Hurmašice: Jednostavan, ali neodoljiv desert

Prije 99 godina, 1. juna 1926. godine, u Los Anđelesu je rođena najljepša američka i svjetska glumica svih vremena Merilin Monro (Marilyn Monroe) kao Norma Džin Mortenson (Jeane), seks-simbol 1950-ih i ranih 1960-ih godina. Merilin nije bila samo glumica, već simbol jedne ere i složene ljudske priče. Iza osmijeha koji je osvajao svijet krila se duša koja je tražila ljubav, razumijevanje i priznanje. Danas, više od pola vijeka nakon njene smrti, ona živi kroz filmove, muziku, umjetnost i sjećanje generacija koje se i dalje dive njenoj harizmi i tragičnoj ljepoti.

<h2>Početak karijere</h2>Kako joj je majka Gledis (Gladys) bila psihički bolesna, Norma je djetinjstvo provela po sirotištima i hraniteljskim porodicama. Prijateljica Normine majke Grejs (Grace), koja je jedno vrijeme bila Normina skrbnica, kako bi je se riješila, udala je Normu za Džejmsa Dogertija (James Dougherty), radnika u fabrici aviona, samo dvije sedmice nakon što je Norma navršila 16 godina. U knjigama "Tajna sreća Merilin Monro" i "Normi Džin s ljubavlju", Džejms je tvrdio kako su se voljeli, ali da su nju ponijeli snovi o slavi. Dok je još trajao Drugi svjetski rat, Norma je počela karijeru modela za modnu kuću „The Blue Book“, te se ubrzo, kao jedan od najuspješnijih modela agencije, pojavila na desecima naslovnica raznih časopisa. Godine 1946., primijetio ju je lovac na talente Ben Lajon (Lyon) i dogovorio joj audiciju u „20th Century Foxu“. Tada je potpisala prvi filmski ugovor i uzela umjetničko ime Merilin, te majčino djevojačko prezime Monro.Prva njena glavna uloga bila je u filmu „Niagara“, 1953., koji joj je donio veliku popularnost i učinio je jednom od najtraženijih holivudskih glumica. Ali u to vrijeme počele su kružiti fotografije gole Merilin, koje je snimio fotograf Tom Kili (Kelley) kad je ona tražila posao. Slike je kupio Hju Hefner (Hugh), pa se u decembru 1953. pojavila u prvom izdanju „Playboya“. Monro je zbog obaveza prema „Foxu“ morala javno potvrditi da je na slikama zaista ona, a i danas se citira njen odgovor na novinarsko pitanje šta nosi u krevetu, kada je rekla: "Chanel No. 5".&nbsp;

<h2>Bračni brodolomi</h2>S drugim suprugom, tadašnjom američkom bejzbol zvijezdom Džoom Dimađom (Joe DiMaggio) Merilin se vjenčala u januaru 1954. Džo je često pravio Merilin ljubomorne scene, a kulminacija je bila kada je ona, u septembru 1954., snimala kultnu scenu u kojoj joj vjetar diže haljinu za film „Sedam godina vjernosti“ u njujorškom pozorištu Trans-Lux. Nakon toga Merilin je zatražila razvod zbog mentalnog nasilja. Treći put se udala za dramatičara Artura Milera (Arthur Miller), u junu 1956. Merilin je imala nekoliko spontanih pobačaja, što ju je slomilo, jer je silno željela da se ostvari kao majka. Milerov scenarij za film „Neprilagođene“, priča o očajnom razvodu, trebao je biti njegov dar Merilin za Valentinovo, ali u vrijeme kada je snimanje počelo, 1960., njihov brak je već bio pred raspadom, a razvod je uslijedio u januaru 1961. godine.

<h2>Vlastita produkcija</h2>Ulogama u filmovima „Muškarci više vole plavuše“ i „Kako se udati za milionera“ postala je jedna od najvećih svjetskih filmskih zvijezda. Ali nije bila zadovoljna imidžom glupe plavuše i više nije željela takve uloge, pa je poslije snimanja filma „Sedam godina vjernosti“, početkom 1955., raskinula ugovor s „Foxom“ i upisala studij glume u Njujorku.Svojom upornošću Merilin je uspjela isposlovati novi ugovor s „Foxom“, uz klauzulu da može nastupati i u projektima drugih studija, te se vratila u Holivud. Prvi film pod novim ugovorom bio je „Autobuska stanica“, koji je bio nominovan za Zlatni globus, a kritičari su hvalili njenu glumu.Monro potom osniva vlastitu produkcijsku kompaniju s prijateljem i fotografom Miltonom H. Grinom (Green) – „Marilyn Monroe Productions“. Godine 1957., njena produkcija objavljuje prvi i posljednji film „Princ i plesačica“.Nakon tog produkcijskog izleta Merilin je snimila film „Neki to vole vruće“, 1959. godine, vrhunsku komediju u kojoj je glumila s Tonijem Kertisom (Tony Curtis) i Džekom Lemonom (Jack Lemmon). „Neki to vole vruće“ smatra se jednim od najboljih filmova ikad snimljenih, a najboljim u karijeri Merilin Monro, koja je, zahvaljujući njemu, dobila Zlatni globus kao najbolja glumica u mjuziklu ili komediji.

<h2>Prerana smrt</h2>Uprkos velikom uspjehu, Merilin se borila s anksioznošću, nesigurnošću, depresijom i ovisnošću o lijekovima za spavanje i smirenje. Bila je nježna i ranjiva, često usamljenija nego što bi iko pretpostavio gledajući je na ekranu. Na televizijskoj rođendanskoj proslavi tadašnjeg predsjednika SAD Džona F. Kenedija (John Kennedy), u maju 1962., Merilin je pjevala pjesmu „Happy Birthday, Mr. President“, što je bio njen posljednji poznati javni nastup.U njenoj kući u Brentvudu, u Los Anđelesu, 5. avgusta 1962., psihijatar dr. Ralf Grinson (Ralph Greenson) pronašao ju je mrtvu. Doktora je u tri sata ujutro pozvala domaćica Junis Mari, koja je kazala kako se probudila i pretpostavila da nešto nije uredu kada joj Monro nije odgovorila na kucanje.Objavljeno je da je uzrok smrti bilo predoziranje tabletama za spavanje. „Autopsija je pokazala da je Merilin umrla od akutnog trovanja barbituratima", rekao je magazinu "People" Siril Veht, ugledni forenzičar. Bočice s pilulama nađene su pored njenog kreveta. Prije toga, četiri puta je pila prekomjerne doze pilula. Imala je samo 36 godina. Njen posljednji film "Something's Got to Give" nikada nije završen. Od predviđenih 30 dana snimanja, pojavila se samo na 13.Postojale su i teorije zavjere o tome kako su za njenu smrt odgovorni Kenedijevi, braća Džon i Robert.Džejn Karmen (Jeanne Carmen), koja je tvrdila da joj je bila prijateljica, izjavila je da je Monro hodala s obojicom, te kako vjeruje da je jedan od njih dvojice odgovoran za njenu smrt. Novinar Entoni Samers (Anthony Summers) i drugi istražitelji naveli su kako joj je prisluškivana kuća te da to, kao i drugi dokazi, indicira moguću upetljanost CIA-e, FBI-a i mafije.&nbsp;

<h2>Inspiracija mnogima</h2>Sahrani Merilin Monro su mnogi htjeli da prisustvuju, ali je njen bivši suprug Dimađo osigurao da dođu samo bliski prijatelji, kako se i njen posljednji ispraćaj ne bi pretvorio u medijsku senzaciju.I danas, decenijama nakon smrti, Merilin Monro je kulturni simbol, ne prestajući fascinirati i intrigirati svjetsku javnost. Njena slika je svuda – od umjetnosti i muzike, do reklama i mode. Endi Vorhol (Andy Warhol), koji je bio američki slikar, reditelj, publicist, glumac i najveća figura pop-arta, svojim portretima dodatno je utvrdio status Merilin kao ikone pop arta. Mnoge slavne ličnosti, poput Madone (Madonna), Gven Stefani (Gwen) i Ledi Gage (Lady), otvoreno su priznale da ih je Merilin inspirirala.Njena pojava danas simbolizira više od ljepote – Merilin je postala metafora za svijetlu spoljašnjost i unutrašnju borbu. Kroz njenu priču prepoznajemo sudar između slave i lične ranjivosti, između idealizirane slike i stvarnog čovjeka.

„Neki to vole vruće“ smatra se jednim od najboljih filmova ikad snimljenih

Merilin Monro: 99. godišnjica rođenja ikone zlatnog doba Holivuda

U prepunoj Art kući sevdaha u Sarajevu večeras je održano “Veče sevdaha” posvećeno rahmetli Edinu Panduru, legendi koja i danas živi u svojim pjesmama. Edo nije bio samo pjevač, nego i kompozitor i producent, a preminuo je u Sarajevu, 31. augusta 2021., u 79. godini života. <h2>Najbolji bh. interpretatori sevdalinke</h2>Manifestaciju je organiziralo Udruženje ljubitelja sevdaha “Sevdalinka”, a učestvovali su najbolji bosanskohercegovački interpretatori sevdalinke: Hamid Ragipović Besko, Zulfo Bota, Ifeta Doglod, Adnan Delić, Aldijana Dizdarević, Mesud Kreštalica, Elmedina Laličić, Izeta Milišić i Rahima Halimanović. Za muzičku pratnju bili su zaduženi virtuozi na harmonici Jasmin Ferhatbegović i Anes Frljak. Voditeljica programa bila je Aldijana Dizdarević, koja je govorila i o Pandurevom umjetničkom putu i ogromnom doprinosu bosanskohercegovačkoj baštini.&nbsp;

<h2>Svakog mjeseca nova manifestacija</h2>U Art kući sevdaha u Sarajevu svakog mjeseca će se&nbsp; oživljavati uspomene na doajene sevdalinke, a ljubitelji sevdaha uživati u najljepšim pjesmama. - Ovo je prva u nizu sličnih manifestacija koje će naše udruženje upriličiti svakog mjeseca i posvećivati ih našim legendama sevdaha koji više nisu među nama – kazao je za portal “Avaza” Zulfo Bota, predsjednik Udruženja ljubitelja sevdaha “Sevdalinka”.

<h2>Prisustvovala i porodica Edina Pandura</h2>“Večeri sevdaha” prisustvovali su i bliski prijatelji i članovi porodice doajena Edina Pandura.- Sa svojim Edom sam provela divnih 30 godina punih ljubavi i lijepih trenutaka, pa mi je ova večer bila jako emotivna. Hvala ovim krasnim ljudima koji su se sjetili mog Ede, srce mi napunili i podsjetili na njega i ljubav koju je gajio prema sevdahu – rekla nam je Beba, supruga rahmetli Pandura. Brojni poklonici sevdalinke uživali su u vrsnim interpretacijama i najljepšim pjesmama, a emocije koje nisu mogli sakriti izmamile su i pokoju suzu. Bila je ovo večer za pamćenje.

Manifestacija posvećena rahmetli Edinu Panduru, legendi koja i danas živi u svojim pjesmama

U Art kući sevdaha u Sarajevu večeras se razlijegale note najljepših sevdalinki

Kurban-bajram je u petak, 6. juna, te se već počinju pripremati razni slatki specijaliteti, koji treba da malo “odstoje”. Dok će se neki odlučiti za pripremu laganijih slatkiša, mnogi će, ipak, ostati vjerni tradiciji kolača prelivenih gustom agdom, slasnih, sočnih i jednostavno neodoljivih.Običaj je da se za Bajram pripremaju različite zalivene poslastice među kojima je najpoznatija baklava. Prema nekim podacima, danas postoji više od stotinu vrsta baklave, ali se ona bajramska razlikuje od drugih po preovladavajućem sadržaju oraha, badema i/ili pistacija.Osim baklave, pripremaju se i halve, hurmašice, ružice, kadaif, lokumi, tufahije... Svaki dan do Bajrama na portalu “Avaza” objavljujemo recept za jednu od ovih delicija.<h2>Šape: Prhki i mirisni kolačići</h2>Šape su stari bosanski kolač koji se pravi od oraha, maslaca i brašna. Peče se u posebnim kalupima koji daju karakterističan oblik nalik medvjeđoj šapi. Nakon pečenja, posipaju se šećerom u prahu, što im daje dodatnu slatkoću i vizuelnu privlačnost na bajramskoj trpezi. Ovi prhki kolačići su jednostavni za pripremu, a njihova kombinacija oraha, maslaca i vanilije čini ih neodoljivo ukusnim. Njihova čarobna aroma vraća uspomene na djetinjstvo i nanine kolače.<h2>SASTOJCI</h2>•	250 g maslaca •	150 g šećera•	2 jaja•	1 vanilin šećer•	1 kašičica cimeta (po želji)•	200 g mljevenih oraha•	400 g brašna•	1 kašičica praška za pecivo•	Prstohvat soli•	Šećer u prahu za posipanje<h2>PRIPREMA</h2>U većoj posudi umutite maslac sa šećerom i vanilin šećerom dok ne dobijete pjenastu smjesu. Dodajte jaja i nastavite mutiti dok se sve dobro sjedini. U smjesu dodajte mljevene orahe, cimet, brašno pomiješano s praškom za pecivo i prstohvat soli. Umijesite tijesto dok ne postane glatko i kompaktno. Ako je tijesto previše mekano, ostavite ga u frižideru 15-20 minuta da se stegne. Kalupi za šape trebaju biti lagano premazani uljem ili posuti brašnom, kako se tijesto ne bi lijepilo. U svaki kalup stavite malu količinu tijesta i lagano pritisnite kako biste popunili oblik. Rernu zagrijte na 180 Celzijusovih stepeni i pecite šape 15-20 minuta, dok ne dobiju blago zlatnu boju. Pazite da ne pregore, jer bi mogle izgubiti svoju prhkost.Kada su šape pečene, ostavite ih da se kratko ohlade, a zatim ih pažljivo izvadite iz kalupa. Još mlake uvaljajte u šećer u prahu, kako bi dobile svoj prepoznatljiv izgled.<h2>Savjeti za savršene šape</h2>•	Začin po želji – Osim cimeta, možete dodati malo muškatnog oraščića ili naribane limunove korice za dodatnu aromu.•	Kalupi – Ako nemate posebne kalupe za šape, možete koristiti male modle za mafine ili oblikovati kuglice i lagano ih spljoštiti.•	Čuvanje – Šape se mogu čuvati u hermetički zatvorenoj posudi i ostaju svježe i ukusne danima.

Šape: Prhki i mirisni kolačići 

Kurban-bajram je u petak, 6. juna, te se već počinju pripremati razni slatki specijaliteti, koji treba da malo “odstoje”. Dok će se neki odlučiti za pripremu laganijih slatkiša, mnogi će, ipak, ostati vjerni tradiciji kolača prelivenih gustom agdom, slasnih, sočnih i jednostavno neodoljivih.Običaj je da se za Bajram pripremaju različite zalivene poslastice među kojima je najpoznatija baklava. Prema nekim podacima, danas postoji više od stotinu vrsta baklave, ali se ona bajramska razlikuje od drugih po preovladavajućem sadržaju oraha, badema i/ili pistacija.Osim baklave, pripremaju se i halve, hurmašice, ružice, kadaif, lokumi, tufahije... Svaki dan do Bajrama na portalu “Avaza” objavljujemo recept za jednu od ovih delicija.<h2>Ružice: Mirisni i sočni kolač atraktivnog izgleda</h2>Ružice su jedan od omiljenih tradicionalnih bosanskih kolača, često pripremanih za Bajram i druge svečane prilike. Ovaj kolač pravi se od jufki koje se savijaju u oblik cvijeta, a zatim peku s punjenjem od oraha i zalijevaju agdom. Atraktivan izgled i bogat okus ružice čine omiljenim desertom u mnogim bosanskim domovima. Oduševljavaju bogatim okusom i prepoznatljivim oblikom koji podsjeća na latice ruže. Priprema ružica zahtijeva malo strpljenja, ali rezultat je neodoljiv.<h2>SASTOJCI</h2>Za tijesto:•	500 g gotovih jufki•	200 g otopljenog maslacaZa nadjev:•	300 g mljevenih oraha•	2 kašike kristal šećera•	1 kašičica cimeta (po želji)Za agdu:•	500 g šećera•	400 ml vode•	1 kriška limuna•	1 vanilin šećer<h2>PRIPREMA</h2>Priprema agde – U šerpu stavite šećer, vodu i krišku limuna, pa kuhajte dok ne proključa. Smanjite temperaturu i kuhajte još 10-15 minuta dok se agda ne zgusne. Pred kraj dodajte vanilin šećer i ostavite da se agda potpuno ohladi.Priprema nadjeva – U zdjeli pomiješajte mljevene orahe, šećer i cimet. Ova smjesa će dati ružicama bogat i aromatičan okus.Slaganje ružica – Svaku jufku premazati otopljenim maslacem, posuti nadjevom od oraha, a zatim zarolati u čvrstu rolnu. Rolne rezati na komade širine oko 4-5 cm, te ih redati uspravno u podmazanu tepsiju, tako da izgledaju poput ruža. Ružice pecite u prethodno zagrijanoj rerni na 180 Celzijusovih stepeni 35-40 minuta, dok ne poprime zlatno-smeđu boju.Pečene ružice izvadite iz rerne i dok su još tople, polako prelijte ohlađenom agdom. Ostavite da upiju agdu najmanje 2-3 sata, idealno preko noći.Savjeti za savršene ružice•	Jufke – Koristite tanke i elastične jufke kako bi ružice bile lagane i prozračne.•	Agda – Važno je da ružice budu tople, a agda hladna kako bi se postigla savršena sočnost.•	Dodatak okusa – Po želji, u agdu možete dodati malo ružine vodice za poseban miris.&nbsp;

Ružice: Mirisni i sočni kolač atraktivnog izgleda

Na današnji dan 1951. godine, u Sarajevu je rođen Zdravko Čolić, najveća pop-zvijezda Bosne i Hercegovine i regije. Čola je djetinjstvo proveo na Grbavici, a osim muzike, bio je veoma talentiran za sport, pa je prvo bio golman u juniorima Nogometnog kluba "Željezničar", a potom se bavio atletikom.Muzika mu je u početku bila hobi, pa je učio svirati gitaru i pohađao muzičku školu, a nakon prvog nastupa u Baošićima kod Herceg Novog, u Crnoj Gori, priključuje se kao pjevač grupi „Ambasadori“, 1969. godine. <h2>“Sinoć nisi bila tu”</h2>Prvi veliki uspjeh postiže na festivalu „Vaš šlager sezone“ u Sarajevu, 1972. godine, s pjesmom Kemala Montena "Sinoć nisi bila tu", kada počinje njegova solo pjevačka karijera.S pjesmom "Gori vatra" pobijedio je na Opatijskom festivalu te predstavljao bivšu SFR Jugoslaviju na Evroviziji u Luksemburgu, 1973. godine. Tada je s firmom „Warner Brothers“ Čola potpisao ugovor te snimio četiri singla, dva na njemačkom i dva na engleskom jeziku, ali se tu i završava njegova karijera u inozemstvu, jer se nije htio preseliti u Njemačku.<h2>“Ona spava”</h2>Nakon pjesme "Ona spava", koja je prodana u 150.000 primjeraka, Čola postaje najveća jugoslavenska pop-zvijezda, a u naredne dvije godine pobjeđuje na brojnim festivalima s pjesmama koje su njegovi najveći hitovi poput "Zelena si rijeka bila", "Zvao sam je Emili", "Ljubav je samo riječ", "April u Beogradu"...Prvi studijski album "Ti i ja" objavio je 1975. godine, na kojem se najviše izdvojila pjesma "Loše vino". Na Jugoslavenskom festivalu revolucionarne i rodoljubive pjesme u Zagrebu, 1977. godine, Čolić je nastupio s pjesmom "Druže Tito, mi ti se kunemo" koja bila tada najprodavaniji singl - više od 300.000 primjeraka.<h2>“Glavo luda”</h2>Na sljedećem albumu "Ako priđeš bliže", koji je snimio 1977. u Zagrebu, svaka pjesma postala je hit: "Pjevam danju, pjevam noću", "Glavo luda", "Zagrli me", "Juče još", "Jedna zima sa Kristinom" i "Produži dalje". Potom mu se priključuje plesna grupa "Lokice", na čuvenoj jugoslavenskoj turneji naziva „Putujući zemljotres“, 1978., koja ga je od tada pratila na gotovo svim nastupima. U proljeće 1980. godine, Čolić je objavio album "Zbog tebe" s pjesmama "Pisaću joj pisma duga", "Pusti, pusti modu" i "Pjesmo moja“, koji je snimljen u Velikoj Britaniji. Naredne godine snima album "Malo pojačaj radio", također u Londonu, u kojem pravi malo zaokret ka rock zvuku, a hitovi su bili "Mađarica", "Nove lakovane cipele", "Dunav"... <h2>“Ti si mi u krvi”</h2>I naredni album "Šta mi radiš", opet snimljen u Londonu, također donosi nekoliko hitova, kao "Cheri, cheri", "Šta mi radiš" i legendarnu baladu "Stanica Podlugovi". Na sljedećem albumu "Ti si mi u krvi", 1984. godine, koji je snimio u Beogradu, Čola se okrenuo etno zvuku, posebno u pjesmama "Ruška", "Sto Cigana", "Ti možeš sve, al' jedno ne", ali se kao najveći hit izdvaja balada "Ti si mi u krvi".Potom, 1988., u Zagrebu snima album "Zdravko Čolić", a kasnije, opet u Beogradu, album "Da ti kažem šta mi je" na kojem se našla obrada narodne pjesme "Čaje šukarije".Blistava pjevačka karijera potrajala je sve do početka rata u Bosni i Hercegovini 1992. godine, kada se Čola povukao s estradne scene. <h2>“Okano”</h2>Nakon sedam godina pauze, Zdravko Čolić izdaje svoj deveti album "Kad bi moja bila" u produkciji Gorana Bregovića, kojim se vraća sceni na velika vrata, a desetim albumom "Okano", objavljenim 2000. godine, s hitovima "Mjerkam, te mjerkam", "Krasiva", "Hotel Balkan", "U boji vina", postiže tiraž više od pola miliona prodanih nosača zvuka. Poslije toga kreće na turneju po većim gradovima regije, koju završava koncertom na Marakani, 30. juna 2001. godine, koji je na stadionu pratilo 80.000 ljudi, a pred malim ekranima direktan prijenos koncerta gledalo više od četiri miliona ljudi. Album "Okano" proglašen je albumom 2001. godine u gotovo svim zemljama regije, pjesma "Okano" hitom godine, a Zdravko Čolić ličnošću godine.<h2>“Mnogo hvala”</h2>U decembru 2003. godine Zdravko je predstavio album "Čarolija“, na kojem se s jednim od najboljih spotova izdvojio veliki hit "Mnogo hvala“.Nakon toga Čola je snimio još nekoliko albuma s mnogim hitovima, a i danas, kada je zakoračio u osmu deceniju života, ova živa legenda snima spotove i nastupa na koncertima nesmanjenim tempom, uz gotovo mladalačku energiju.&nbsp;

<h2>Na lomači spaljena Jovanka Orleanka </h2>1431. - Na lomači spaljena francuska nacionalna junakinja Jovanka Orleanka, poslije procesa pred engleskim crkvenim sudom u Ruanu, koji ju je osudio na smrt pod optužbom da je jeretik i vještica. Tokom Stogodišnjeg rata pridobila je francuskog kralja Šarla VII (Charles) - ubijedivši ga da su joj "glasovi s neba" naredili da spase Francusku - za oslobađanje Orleana i 1429. je na čelu odreda od gotovo 800 ljudi natjerala Engleze da obustave opsadu grada. Potukla ih je i kod Poatjea, a Šarla VII odvela u Rems, gdje je krunisan. Burgunđani su je zarobili u maju 1430. i prodali Englezima. Bijes Francuza zbog njenog mučeništva i patriotsko oduševljenje koje je probudila omogućili su protjerivanje Engleza iz Francuske i 1453. završetak Stogodišnjeg rata.1593. - Engleski pisac Kristofer Marlo (Christopher Marlowe), koji je usavršio pisanje u jampskom desetercu i mnogo utjecao na Vilijama Šekspira (William Shakespeare), ubijen je na misteriozan način u jednoj londonskoj taverni. Njegove tragedije prikazuju žudnju za vlašću, odlikuju se zvučnom retorikom i na mahove poetskim žarom. Djela: "Tamerlan Veliki", "Dr. Faustus", "Jevrejin sa Malte", "Edvard Drugi".1640. - Umro flamanski slikar Peter Paul Rubens, jedan od najvećih majstora baroka, koji je sjedinio najbolje tradicije sjevernjačkog i italijanskog slikarstva. Stvorio je slike pune dramatike, patosa, čulnosti, raskoši kostima i sjaja boja. Radio je historijske, vjerske i mitološke kompozicije, seoske i galantne scene, portrete i pejzaže. 1744. - Preminuo engleski pisac Aleksandar Poup (Alexander Pope), predstavnik klasicizma u engleskoj poeziji, koji je na engleski jezik preveo grčke epove "Ilijadu" i "Odiseju". Djela: poeme "Esej o čovjeku", spjev "O kritici", satirični ep "O gluposti", komično-herojski spjev "Otmica uvojka".1778. - Umro francuski filozof, pisac i historičar Fransoa Volter (François Voltaire), prosvjetitelj i jedan od najslobodoumnijih umova Evrope 18. vijeka, veliki protivnik klerikalizma, ali ne i ateista. Bio je saradnik čuvene "Enciklopedije". Djela: filozofski romani "Kandid", "Zadig", "Mikromegas", epopeje "Anrijada", "Djevica Orleanska", historijska djela "Vijek Luja Četrnaestog", "Ogled o običajima i duhu nacija", "Historija Karla Dvanaestog", tragedije "Edip", "Brut", "Zaira", "Cezar", "Meropa", "Tankred", komedije "Senjorsko pravo", "Nanina", filozofski spisi "Traktat o metafizici", "Rasprava o čovjeku", "Filozofski rječnik", "Filozofska pisma".

<h2>Rođen hrvatski književnik i političar Vladimir Nazor</h2>1876. - Vladimir Nazor, hrvatski pjesnik, prozaist, profesor, prevoditelj te političar, rođen je na današnji dan u Postiri na otoku Braču. Uporedo s profesorskom karijerom, Nazor je pisao i objavljivao, te je njegovo prvo djelo bilo „Slavenske legende“, potom „Knjiga o hrvatskim kraljevima“, kada počinje pisati i „Istarske priče“. Godine 1908., objavljuje „Velog Jožu“, djelo po kojem će postati prepoznatljiva Nazorova proza, a zatim knjige „Utva zlatokrila“, „Medvjed Brundo“ i „Stoimena“. S pjesnikom Ivanom Goranom Kovačićem, 1942. godine, odlazi u partizane, o čemu je izvijestio čak i Radio London, a Nazor je taj momenat opisao u tekstu „Bijeg iz Zagreba“. Nedugo nakon odlaska u partizane Nazor počinje voditi dnevnik „S partizanima“, a poslije Drugog svjetskog rata objavio je i „Pjesme partizanske“. U ratu je Nazor bio predsjednik Izvršnog odbora ZAVNOH-a, a nakon rata i prvi predsjednik Hrvatskog sabora. Bio je i akademik HAZU-a i SANU-a. Umro je u Zagrebu, 19. juna 1949. godine. 1909. - Rođen američki klarinetista i kompozitor Beni Gudmen (Benny Goodman), jedan od prvih bijelih muzičara koji se usprotivio rasnoj segregaciji. Osnovao je 1934. džez orkestar u koji je pozvao i crne muzičare. Snimio je desetak filmova, a bavio se i klasičnom muzikom - snimio je koncert za klarinet Vofganga Amadeusa Mocarta (Wolfgang Mozart) i svirao sa simfonijskim orkestrima.1945. – U Nevesinju rođen Pero Zubac, bosanskohercegovački i srbijanski književnik, novinar i scenarista, urednik časopisa "Polja", "Djetinjstvo", "Vitez", urednik Kulturno-umjetničkog programa i Programa za djecu i mlade Televizije Novi Sad.

<h2>Blaž Slišković, legenda bh. fudbala, slavi 66. rođendan</h2>1959. - U Mostaru rođen Blaž Slišković. Svoje prve fudbalske korake Slišković je napravio u mostarskom Veležu, za koji je odigrao 121 utakmicu, te postigao 25 golova. Ono što je posebno interesantno za Sliškovića jeste da je znao postizati golove iz kornera. Inače, Slišković je igrao na poziciji veznog igrača, te je dobio i nadimak "balkanski Maradona", što dovoljno govori o njegovom talentu. Reprezentativna utakmica koju mnogi pamte i smatraju je Sliškovićevom "životnom partijom", bila je ona protiv Italije, 1984. godine, a odigrana je u sklopu kvalifikacija za Olimpijske igre u Los Angelesu. U spomenutoj utakmici Slišković je postigao dva gola, te tome dodao i dvije asistencije. Kada govorimo o njegovoj inozemnoj karijeri, potrebno je spomenuti nastupe za talijansku Pescaru, francuski Lens, te Mulhouse. Karijeru je završio u mostarskom Zrinjskom. Nedugo zatim, "Baka" polako ulazi u trenerske vode. Kao selektor reprezentacije BiH, bio je na pragu plasmana na Svjetsko prvenstvo 2006. godine u Njemačkoj.1960. - Umro ruski pisac Boris Leonidovič Pasternak, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1958. Najveći uspjeh kod publike i književne kritike donio mu je roman "Doktor Živago", objavljen u inozemstvu, poslije čega su ga izbacili iz ruskog Saveza pisaca. Ostala djela: roman u stihovima "Spektorski", zbirke pjesama i poeme "Blizanac u oblacima", "Teme i varijacije", "Poručnik Šmit", "Devetsto peta godina", "Uzvišena bolest", "Drugo rođenje", "Kad se razvedri", "Umjetnik", pripovijetke "Djetinjstvo Liversove", "Povijest", autobiografije "Zaštitna povelja", "Ljudi i situacije", drama "Slijepa ljepotica".

<h2>Preminuo bh. književnik Šukrija Pandžo</h2>1984. – Preminuo bh. književnik Šukrija Pandžo. Radio je kao učitelj, potom kao nastavnik, u raznim seoskim školama. Po dolasku u Sarajevo najprije je radio kao nastavnik, da bi 1948. godine postao urednik u Kulturnoj redakciji Radio Sarajeva. Jedan je od osnivača popularne humorističke emisije "Veselo veče" i "Udruženja književnika BiH". Pandžo je pisao poeziju, prozu i dramske tekstove za djecu i odrasle. Dvostruki je dobitnik nagrade Udruženja književnika BiH; za zbirku pjesama "Razgovori" (1954) i za zbirku priča "Samo još kosovi zvižduću" (1961). Odlukom Savjeta RTV Sarajevo, 10. aprila 1970. godine, dobija spomen-plaketu kao priznanje za dugogodišnji uspješni rad, a 1. juna iste godine Josip Broz Tito mu dodjeljuje Orden zasluga za narod sa srebrenim zracima.2015. - Umro Zvonimir Zoričić, hrvatski glumac. Diplomirao je na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti 1973. godine. Iste godine postao je član Hrvatskog narodnog kazališta, gdje je odigrao više od 80 različitih uloga. Od televizijskih uloga publika će ga pamtiti po onima u serijama “Bitange i princeze”, “Bibin svijet”, “Stipe u gostima”, “Provodi i sprovodi”, “Smogovci”, “Putovanje u Vučjak” te brojne druge. Ostavio je svoj trag i u brojnim filmovima, a neki od njih su “Pjevajte nešto ljubavno”, “Ne dao Bog većeg zla”, “Glembajevi”, “Ne zaboravi me”, “Priča iz Hrvatske”, “Luda kuća”, “Živi bili pa vidjeli” i “Timon”.&nbsp;

Danas je petak, 30. maj/svibanj 2025. godine, do kraja godine preostalo je još 215 dana

Zdravko Čolić, najveća pop-zvijezda BiH i regije, slavi 74. rođendan

Kurban-bajram je u petak, 6. juna, te se već počinju pripremati razni slatki specijaliteti, koji treba da malo “odstoje”. Dok će se neki odlučiti za pripremu laganijih slatkiša, mnogi će, ipak, ostati vjerni tradiciji kolača prelivenih gustom agdom, slasnih, sočnih i jednostavno neodoljivih.Običaj je da se za Bajram pripremaju različite zalivene poslastice među kojima je najpoznatija baklava. Prema nekim podacima, danas postoji više od stotinu vrsta baklave, ali se ona bajramska razlikuje od drugih po preovladavajućem sadržaju oraha, badema i/ili pistacija.Osim baklave, pripremaju se i halve, hurmašice, ružice, kadaif, lokumi, tufahije... Svaki dan do Bajrama na portalu “Avaza” objavljujemo recept za jednu od ovih delicija.<h2>Halva sa suhim voćem</h2><h2>SASTOJCI </h2>75 g pšeničnog brašna600 ml vode100 g grožđica50 g badema50 g pistacija50 indijskog oraščića2 kašike kokosovog brašna1 kašika susama1 kašika sjemenki suncokreta150 g šećera¼ kašike kardamoma u prahu20 ml ulja<h2>PRIPREMA </h2>Brašno stavite u posudu i postepeno dodajte vodu uz miješanje, tako da se ne formiraju grudvice. Ukoliko vam se to ipak dogodi tijesto možete procijediti kroz cjediljku.U vatrostalnu posudu stavite šećer i otopite da se pretvori u karamel, zatim pažljivo dodajte vodu, te na taj način pripremite agdu. Dok se agda kuha dodajte tijesto koje ste napravili, ali postepeno i uz stalno miješanje.Kada se halva zgusne, dodajte ulje, te nastavite miješati. Zatim dodajte prah kardamoma i nastavite miješati dok se halva ne počne odvajati od posude.Ukoliko je potrebno, dodajte još ulja. Potom dodajte i ostale sastojke, usitnjene pistacije, bademe, indijski oraščić, sjemenke suncokreta i susama, te grožđice. Sve miješajte još nekoliko minuta, a onda prebacite u tepsiju koju ste prethodno pomastili, te ravnomjerno rasporedite i ostavite da se ohladi.&nbsp;<h2>Savjet</h2>Po želji u halvu možete dodati i drugo isjeckano suho voće poput marelica, suhih smokvi, suhih šljiva, a i lješnike, sjemenke tikve i druge slične plodove.

Lista čekanja za oboljele od multipla skleroze konačno ukinuta u FBiH

Bišćani Dženan i Jasmina Nuspahić među najuspješnijim na Državnom prvenstvu za pionire u Sarajevu

“Avaz” u Tivtu, jednom od najatraktivnijih ljetovališta u Crnoj Gori

Veselin Masleša, simbol jedne epohe: 82. godišnjica smrti bh. književnika, pravnika, novinara

Prof. dr. Muhsin Rizvić: 31. godišnjica smrti najznačajnijeg historičara bh. književnosti

Josip Katalinski Škija: 14. godišnjica smrti legende bh. fudbala

Baklava: Nezamisliva je bajramska trpeza bez „kraljice“

Kadaif: Hrskava i neodoljiva zalivena poslastica

Tufahije: Najslasniji spoj jabuka i oraha

Hurmašice: Jednostavan, ali neodoljiv desert

Merilin Monro: 99. godišnjica rođenja ikone zlatnog doba Holivuda

U Art kući sevdaha u Sarajevu večeras se razlijegale note najljepših sevdalinki

Šape: Prhki i mirisni kolačići

Ružice: Mirisni i sočni kolač atraktivnog izgleda

Zdravko Čolić, najveća pop-zvijezda BiH i regije, slavi 74. rođendan

Halva sa suhim voćem: Bogatstvo okusa

Lista čekanja za oboljele od multipla skleroze konačno ukinuta u FBiH

Bišćani Dženan i Jasmina Nuspahić među najuspješnijim na Državnom prvenstvu za pionire u Sarajevu

“Avaz” u Tivtu, jednom od najatraktivnijih ljetovališta u Crnoj Gori

Veselin Masleša, simbol jedne epohe: 82. godišnjica smrti bh. književnika, pravnika, novinara

Prof. dr. Muhsin Rizvić: 31. godišnjica smrti najznačajnijeg historičara bh. književnosti

Josip Katalinski Škija: 14. godišnjica smrti legende bh. fudbala

Baklava: Nezamisliva je bajramska trpeza bez „kraljice“

Kadaif: Hrskava i neodoljiva zalivena poslastica

Tufahije: Najslasniji spoj jabuka i oraha

Hurmašice: Jednostavan, ali neodoljiv desert

Merilin Monro: 99. godišnjica rođenja ikone zlatnog doba Holivuda

U Art kući sevdaha u Sarajevu večeras se razlijegale note najljepših sevdalinki

Šape: Prhki i mirisni kolačići

Ružice: Mirisni i sočni kolač atraktivnog izgleda

Zdravko Čolić, najveća pop-zvijezda BiH i regije, slavi 74. rođendan

Halva sa suhim voćem: Bogatstvo okusa