Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine sastao se danas u Zagrebu s ministrom unutrašnjih poslova i potpredsjednikom Vlade Hrvatske Davorom Božinovićem.
Nakon susreta, ministar Radončić istakao je kako se pokazalo da je odnos Bosne i Hercegovine i Hrvatske strateški bitan jer dvije zemlje dijele više od hiljadu kilometara granice, ali i zajedničke probleme. 
- Danas smo razgovarali o nastavku jedne uspješne saradnje, koja je u jednom trenutku bila blago došla u jednu delikatnu poziciju, ali mislim da smo resetirali odnose i da će naše agencije raditi na najbolji način. Ono što vas najviše, vjerovatno, zanima je problem migrantske krize. Ja sam bio slobodan da svog domaćina i delegaciju upoznam s time da se BiH susreće s iznimno velikim i teškim problemima – rekao je Radončić. 
On je naveo kako je poznato da je BiH jedna od najsiromašnijih zemalja Evrope, gdje je prosječna penzija 200 eura, plaća 400 eura, te da 30 – 40 posto radno sposobnog stanovništva nema posla. 
- Svaki šesti stanovnik nam ide na spavanje gladan i mislim da je potpuno prirodno da s tim upoznamo sve svoje prijatelje iz EU. Tu sam molio za pomoć od svog kolege i Hrvatske, koja će predsjedavati, da upoznaju naše prijatelje iz EU, da se stanje velike migrantske krize više ne tretira samo kao humanitarna kriza. Nažalost, to više nije izbjeglička kriza. Nama je najveći broj dolazaka, recimo, iz Pakistana, koji ima 170 i više miliona stanovnika, potom Alžira, Maroka. Oni svi žele u Evropsku uniju – rekao je ministar Radončić.

<h2>Samo sedam posto pomoći za sigurnosni aspekt</h2>

Podsjetio je da migranti prvo uđu u EU preko granice Grčke, pa izađu, a onda dođu pred granicu Hrvatske. 


- BiH ne može garantirati članicama EU isti nivo sigurnosti jer su naše sigurnosne i obavještajne službe na granici kapaciteta. Dobili smo povratnike iz Sirije i drugih ratišta, dobili smo ekstremno veliki broj migranata, čiji je proces identifikacije veoma težak – kazao je Radončić, te dodao: 


- Mislim da smo imali situaciju u Bosni i Hercegovini da je neko i u inozemstvu prespavao tri godine migrantske krize. Nismo mijenjali zakone, nismo mijenjali podzakonske akte, a budžeti za naše agencije su ostali isti. Nije primljen niti jedan novi granični policajac i da ne govorim detalje koji nisu za javnost. Stoga je naša molba, i mi se tu zaista oslanjamo na izvanrednu situaciju s Hrvatskom i njeno shvatanje situacije u kojoj se našla Bosna i Hercegovina, da počnemo s jednim ozbiljnim lobiranjem i shvatanjem migrantske krize kao prevashodno sigurnosne krize, a ne kao humanitarne. Reći ću vam jedan podatak, da 93 posto pomoći koje smo dobili iz pojedinih zemalja Evropske unije ide na humanitarni aspekt, a samo sedam posto na sigurnosni – rekao je Radončić. 


Ministar Radončić je napomenuo i kako, „ukoliko želimo da imamo sigurnu Evropsku uniju i sve naše zemlje partnere“, očekuje da oni bolje sagledavaju sve dimenzije krize.


- Ja sam iskoristio ovu priliku da još jednom zahvalim Republici Hrvatskoj i njenoj vladi na onome što su pomogli Bosni i Hercegovini te da pozovem svog cijenjenog kolegu da posjeti Bosnu i Hercegovinu – rekao je Radončić. 


Ministar unutrašnjih poslova i potpredsjednik Vlade Hrvatske Davor Božinović je na početku svog obraćanja čestitao ministru Radončiću na izboru i imenovanju za ministra sigurnosti BiH, navodeći kako je to „vrlo zahtjevno i dinamično mjesto“. 


- Mi smo danas održali sastanak s našim saradnicima po pitanjima koja su od zajedničkog interesa i nema ništa prirodnije nego da dvije susjedne zemlje, koje imaju više od 1.000 kilometara zajedničke granice, u svijetu u kojemu su svi sigurnosni izazovi prekogranični, ne samo da se nađu tu i tamo već i da sarađuju, ja bih kazao, i na dnevnoj bazi, jer to je nešto što od nas očekuju i građani BiH, ali i Hrvatske – rekao je Božinović. 


Istakao je kako se raduje što su prošli kroz sva relevantna pitanja i dogovorili određene mehanizme saradnje, čija će implementacija uslijediti vrlo brzo. 


- Već danas će naši saradnici po određenim linijama rada uspostaviti i dogovoriti dodatne aktivnosti. A, sigurno, u danima i sedmicama koji slijede ćemo sarađivati na posebnim sastancima, po određenim segmentima policijskog posla koji su, opet ponavljam, više-manje danas transnacionalni izazovi. Mi jednostavno želimo biti još učinkovitiji u garantiranju sigurnosti našim građanima. Moramo shvatiti da je naša saradnja nužnost – rekao je Božinović.

Božinović je rekao kako su veći dio sastanka posvetili pitanjima migracija te da su se analize praktički podudarile. 
- Naravno da smo čuli neke podatke koji su, u najmanju ruku, za nas zanimljivi i zbog činjenice da Hrvatska u ovom trenutku predsjedava Vijećem ministara EU. Kao što znate, nedavno je održan neformalni ministarski sastanak posvećen pitanjima sigurnosti iz nadležnosti resora migracija, tako da smo mi već kao članica EU itekako bili aktivni u podizanju pitanja ove rute koja ide od Grčke preko BiH, Srbije, pa onda Hrvatske prema ostalim članicama EU. Neumorno smo o njoj govorili – rekao je Božinović.Naveo je i kako su kao jednu od tačaka dnevnog reda neformalnog sastanka posvetili posebnom aspektu koji se javlja kao fenomen vezan uz ilegalne migracije, a to je porast organiziranog kriminala vezanog za krijumčarenje migranata na ovoj našoj ruti.&nbsp;&nbsp;
- Hrvatska policija, kao što vam je poznato, već smo više puta to javno iskomunicirali, uhapsila je skoro 1.000 krijumčara prošle godine, što samo po sebi govori da se radi o jednom od najbrže rastućih oblika organiziranog kriminaliteta u ovom trenutku na ovim prostorima.&nbsp;&nbsp;
Ako sam dobro informiran, jutros ih je uhapšeno 95, a mi smo tek završili prvi mjesec. Već 95 osoba je uhapšeno, što je sigurno jedno područje saradnje koje dodatno moramo ojačati s nadležnim službama unutar BiH, ali i drugih službi u drugim zemljama ove regije – rekao je Božinović.To je, prije svega, neophodno kako se ne bi doveli u situaciju da tim krijumičara bolje sarađuje između sebe iz različitih zemalja ovog dijela, ali i šire, a da saradnja službi kaska za njihovom.&nbsp;&nbsp;- Naravno, govorili smo i o boljoj saradnji iako je ona primarna svim službama koje se bave ilegalnim migracijama na granici između Republike Hrvatske i BiH. U tom smislu smo se dogovorili o pojačanoj sigurnosti između naših graničnih policija, ali i dosljednoj i angažiranoj provedbi onih sporazuma koji postoje između dvije zemlje. Tu prije svega mislim na sporazum o readmisiji, pogotovo onom djelu koji je namijenjen za povrat i ponovni prihvat osoba koje nelegalno borave na državnom teritoriju jednom od zemalja – rekao je Božinović.&nbsp;
Riječ je, kako je naglasio, o ubrzanom postupku koji je namijenjen situacijama kada se radi o većem broju ljudi, a to je ovdje „činjenica s kojom se nosimo“.&nbsp;&nbsp;

- Što se tiče pomoći BiH, mi smo i do sada uspjeli da određena pomoć od Republike Hrvatske, ali prije svega Evropske unije, bude kanalizirana ka BiH i naravno da ćemo se i nakon ovog današnjeg sastanka mi založiti da ta pomoć i ta sredstva budu više usmjerena prema onom što su konkretne potrebe sigurnosnih službi BiH kada je u pitanju jačanje njihovih kapaciteta, jer jačanjem kapaciteta sigurnosnih i graničnih službi svih zemalja na ovoj ruti je zapravo da se svi približavamo jednom od prioriteta i Evropske komisije, a to je jača kontrola i nadzor vanjskih granica Evropske unije – rekao je Božinović.

Podsjetio je da migranti prvo uđu u EU, preko granice Grčke, pa izađu, a onda dođu pred granicu Hrvatske

Radončić i Božinović: Konstruktivan sastanak

Sastanak Radončića i Božinovića: Već danas uspostavljamo nove aktivnosti i bit ćemo još učinkovitiji

Predstavnici Udruženja "Dobro.ba" posjetili su porodice Korjenić i Spahović u okolini <a href="https://avaz.ba/tag/219/gorazde">Goražda</a>&nbsp;da bi im uručili pomoć i pomogli im da savladaju trenutne probleme.&nbsp;U porodici Alije Korjenića na Osanici u pitanju su uglavnom zdravstveni problemi.&nbsp;&nbsp; - Ja sam stopostotni invalid. Trošim kesu lijekova, pretežno za srce, ali i ne vidim dobro i slabo se krećem. Dvoje djece mi je mentalno retardirano. Kćerka mi je završila specijalnu školu, sin je završio zanat za keramičara, ali nikad nije radio – kaže Korjenić.

Udruženje "Dobro.ba" formirala je grupa ljudi koja želi olakšati život socijalno ugroženim porodicama, posebno u istočnoj Bosni. 
- Udruženje su formirali entuzijasti koji šire pozitivnu energiju. Nastali smo kao jedna grupa ljudi osjetljivih prema povratnicima u istočnu Bosnu. U početku nas je bilo vrlo malo, a trenutno imamo jednu Viber grupu, koja broji više od 1.100 članova. Sad smo se registrirali, imamo našu internet-stranicu, svakim danom nas je sve više. Ljudima su potrebni posjeta i osmijeh, a nakon toga dolaze neke stvari materijalne prirode – kazao je Mensud Pekmez, član Udruženja.
Porodice je posjetio i ministar socijalne politike, izbjeglih i raseljenih osoba BPK Eniz Halilović, koji ističe kako se, posredstvom Centra za socijalni rad, kontinuirano pomaže porodicama u stanju socijalne potrebe, ali da takva izdvajanja nisu dovoljna. 
– Zaista imamo još dosta porodica u stanju socijalne potrebe. Ni mi ne možemo biti zadovoljni novčanim davanjima prema ovim porodicama, ali, nažalost, sve je u skladu s finansijskim mogućnostima Kantona – dodaje Halilović.
Predstavnici "Dobro.ba" posjetili su i šesteročlanu porodicu Ferida Korjenića u Osanici te peteročlanu porodicu Salema Spahovića u selu Kušeši.

Ljudima je potreban osmijeh, pa tek onda materijalna pomoć

Korjenić: Ja sam stopostotni invalid, trošim kesu lijekova, a djeca su mi bez posla

Prava drama odvijala se sinoć u Lukomiru tokom akcije spašavanja mladića i djevojke čiji su roditelji obavijestili Gorsku službu spašavanja Sarajevo (GSS) da se dvoje mladih izgubilo. Nasreću, akcija je okončana uspješno. Reporter "Avaza" našao se na licu mjesta s pripadnicima GSS-a i Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ).&nbsp;- Dobili smo poziv od roditelja unesrećenih da su se javili iz Lukomira, da su izgubljeni i da su našli neku kolibu u koju su se sklonili, kao sigurno sklonište. Ali roditelji su zahtijevali da izađemo na teren i da pokušamo da ih pronađemo i evakuiramo iz Lukomira, s obzirom na to da su najavili snježne padavine, roditelji su se prepali - rekao je Dženadin Veladžić, načelnik GSS-a Sarajevo.&nbsp;

Uz pomoć vozila FUCZ i Kluba Sarajevo ''Offroad'' te sanki, put do Lukomira je probijen te su mladić i djevojka evakuirani iz skloništa. Prema riječima Fahrudina Solaka, direktora Federalne uprave civilne zaštite, riječ je o izuzetno teškoj akciji koja se inače ne izvodi u ovakvim uvjetima. 
- Izuzetno je opasno u ovom vremenu, zimi, kada znamo da se na Dugom polju magla spusti u roku od tri minute. Životi svih momaka su bili u pitanju, kao i njihovo zdravlje. Hvala Bogu, uspješno je završeno. Nadam se da ovakvih stvari neće biti ubuduće, da niko neće precjenjivati svoje mogućnosti, jer po ovakvim uvjetima to se ne radi, to se ne preporučuje - rekao je Solak.&nbsp;Pogledajte <a href="https://www.youtube.com/watch?v=kymY1ypWQ6o&amp;feature=youtu.be">video</a>.

Životi svih momaka su bili u pitanju, kao i njihovo zdravlje

Kako je tekla akcija spašavanja na Lukomiru: Izložili vlastite živote da spase mladića i djevojku

- Najteže mi je pao period osnovne škole. Djevojčice su u to vrijeme imale sandale s kaišem, dokoljenice i suknjice, plave i crne. Čeznula sam da budem jedna od njih. Često su me napadale što ih gledam, a nisu bile svjesne da gledam šta nose, a ne njih - kazala je u ispovijesti za “Dnevni avaz” Elena, jedina vidljiva transrodna žena u glavnom gradu naše zemlje.

Sve je, kaže, počelo od samog rođenja, kad je utvrđeno da ima višak hormona estrogena. 
- Majka je rodila tri sina, a uvijek je željela da dobije kćerku. Sjećam se da mi je nekad oblačila haljinicu sa mnogo cvjetića i cipelice. Moja najveća tuga postala je kad su te iste djevojčice dobile lijepo lice, grudi… Sve mi je daleko. Prinuđena sam bila da kradem sa štrika neke ženske stvari. Od 18. do 21. godine ja sam bila u jednoj velikoj borbi, krizi, hormonski napadi bili su konstantni - kazala je Elena. 
No, sa 23 godine upoznala je svoju suprugu, s kojom je, kako kaže, bila u braku više od 40 godina. Mislila je da je žena možda može smiriti i da će sve nestati. Kaže da je supruga dosta utjecala, ali da je feminizam rastao. 
- Na samom početku rekla sam da sam feminizirana osoba. Ona je bila toliki drug da mi je rekla da to nije problem, ali da nemam posla ni sa muškarcima ni sa ženama. Kupovala sam joj ono što bih voljela da vidim na sebi. No, 20 godina nisam bila ni muško ni žensko. Meni su se povratili ženski hormoni i onda sam se odlučila na tranziciju, u kojoj sam, evo, četiri i po godine - istaknula je Elena, dodavši da je posljednji hormonski napad bio 3. aprila 2014. godine.&nbsp;

Pojašnjava da nije znala za tranziciju, jer je odrasla u Bosni i Hercegovini, u kojoj je to još tabu tema. Kako kaže, tokom prve tri godine tranzicije, izgubila je skoro 200 prijatelja, prošla je mnoga poniženja, ali je uspjela sve nadvladati i biti ono što želi.&nbsp;&nbsp; - Da sam znala, davno bih to učinila, ne bih stvarala porodicu. Već tri godine hodam u ženskom izdanju. Jednu večer prije dvije godine, komšija je izvadio revolver i uperio ga prema meni. Ja sam samo okrenula glavu i pomolila se Bogu onako kako ja znam i umijem. Ja se ne bojim, ja sam to što jesam i ja sam se odlučila na ovaj korak. Moj pogled na svijet je ženski. I sada kada vidim neku mladu lijepu djevojku, znoj me hladan oblije, bježim u prvi haustor. Ne mogu riječima pojasniti koliko je to duboka čežnja u meni, duga 60 godina - kazala je Elena. 
Na proljeće ove godine Elena bi trebala na operaciju u Beograd, koja košta skoro 800 eura. 
- Još nemam tačan termin za operaciju. Sama operacija kad nemate njihovo državljanstvo košta 10.000 eura. Ja imam državljanstvo BiH, ali i Srbije. Redovno pijem hormone, koji su u BiH znatno skuplji nego u Srbiji - zaključila je Elena.&nbsp;

Elena pojašnjava kako od penzije sebi ne može ništa priuštiti, ali da su joj velika podrška i pomoć transrodne osobe.&nbsp;&nbsp; - Skoro 12 mladića sam vratila na pravi put, sada se zabavljaju s djevojkama. Na osnovu vašeg ponašanja, ja znam jeste li vi trans ili niste. Krajem decembra, jedan je mladić postao djevojka, ona sada ima lijepo lice. Pružim svima savjet tako da me mnogi zovu keva. Uvijek svakoga primim, objasnim šta je realnost, a šta je istina - istaknula je Elena.

Prve dvije godine tranzicije Elena je provela u Beogradu i, kako kaže, spavala je po kartonima na ulici samo kako bi mogla sebi kupiti hormone.&nbsp;&nbsp;&nbsp;- Uzimala sam stvari iz kontejnera, niko mi nije htio zdravo reći, a ne da mi pokloni neku stvar. Nikome ne bih poželjela tranziciju ako to zaista nije. Imam podršku sina. Ne znam gdje ću živjeti poslije operacije. Kad hodam Čaršijom, vidim na 50 metara ko mi ide ususret. Ukoliko je muška grupa, prijeđem na drugu stranu - dodala je Elena.

Redovno pijem hormone, koji su znatno skuplji u BiH

Najstarija transrodna žena u BiH: Komšija mi je stavio revolver na glavu i prijetio da će me ubiti

Pripadnici Jedinice za podršku <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Avazova+patrola">Ministarstva unutrašnjih poslova Bosanskopodrinjskog kantona</a>, s kojima je ekipa “Avaza” boravila proteklog vikenda, zaduženi su za sigurnost u Goraždu, ali i u drugim mjestima oko grada na Drini.

Osim što redovno preventivno djeluju patrolirajući ulicama te kontrolom osoba i vozila, često idu u ispomoć kolegama u drugim kantonima tokom održavanja javnih skupova ili utakmica. U smjeni s goraždanskim specijalcima prvo smo patrolirali upravo ulicama Goražda. Obišli smo i lokale te neosvijetljene lokacije i parkinge.
Budući da je sve bilo uredno, naši domaćini napravili su punkt na ulazu u Goražde. Zaustavili su na desetine vozača. Češljali su prtljažnike, unutrašnjost vozila... Sve je prošlo bez problema pa smo promijenili lokaciju.
Ovog puta smo bili na jednoj raskrsnici u unutrašnjosti Goražda. Iako je zimski period, poprilično je prometno. Naišlo je vozilo u kojem su bila dvojica muškaraca. Policajci su u unutrašnjosti vozila uočili boce piva pa su pozvali kolege iz Saobraćajne policije da alkotestiraju vozača. Za to vrijeme, izvršen je pregled vozila.

Iako je vozač priznao da je popio nekoliko piva, alkotest je pokazao da je bio u granicama dozvoljenog. Ugodno ćaskanje s našim domaćinima prekinula je jeziva informacija na policijskoj motoroli: Gori kuća u goraždanskom naselju Glamoč. Na teren je, osim vatrogasaca i policije, upućena i Hitna.
Za svega nekoliko minuta bili smo na mjestu događaja. O jačini požara najbolje govori podatak da smo plamen vidjeli i nekoliko stotina metara dalje od kuće. Vatrogasci su užurbano vadili i montirali crijeva, a nesebično su im asistirali policajci. Okupio se i komšiluk... Panično govore da ne znaju je li vlasnica kuće J. D. (74) u kući... Situacija se bitno mijenja, jer više nije samo imovina u pitanu, već i nečiji život.

Policajci su pokušavali na sve načine da, zajedno s vatrogascima, uđu u kuću, ali je vatra zahvatila kompletnu kuću. Baterijama su osvjetljavali unutrašnjost prvog sprata, ali nikoga nisu vidjeli...
- Daj, Bože, da nije unutra, ovo niko ne može preživjeti – komentirale su zabrinute komšije.

Nažalost, najgore sumnje su se obistinile. Vatrogasci su, nakon što su lokalizirali požar, pronašli tijelo nesretne žene u blizini peći. Vatrogasci i policajci, koji su dali sve od sebe, ovog puta nisu uspjeli spasiti život...

Vozač koji je alkotestiran, ipak nije prošao nekažnjeno. 
Kod sebe nije imao vozačku dozvolu pa mu je za nenošenje dokumenata uručen prekršajni nalog. 
Kako je priznao policajcima, ima neplaćenih kazni pa mu je vozačka deponirana.

Vatrogasci su, nakon što su lokalizirali požar, pronašli tijelo nesretne žene u blizini peći

Avazova patrola / Vatra progutala kuću, nastradala žena

O slučaju koji je ovih dana potresao bh. javnost, nakon što je gazda jedne firme iz Kiseljaka 20. januara pretukao radnika zato što je dao otkaz, danas je za "Avaz" u travničkoj bolnici pričao pretučeni <a href="https://avaz.ba/tag/82694/ifet-pasic" style="color: rgb(255, 0, 0);">Ifet Pašić</a>. 
Pašić je, kako je kazao, samo želio slobodne dane radi puta u Austriju, što je gazdi najavio čak mjesec prije. 
- Mislio sam ići nekoliko dana u Austriju, to sam i najavio na vrijeme. Ja znam da je kriza za vozače, ali imali su mjesec da mi nađu zamjenu kako bih mogao na godišnji - počinje nam priču Ifet.

Spornog dana kolegica mu je, kaže, poslala poruku da gazda hoće da ga vidi. 
- Otišao sam do firme, tamo su bili gazda i još jedan, koji su me pozvali da uđem u kancelariju. Rekao sam da neću i odjednom sam osjetio udarac pištoljem po glavi. Pao sam na tlo na parkingu ispred firme, a oni su me još pola sata nastavili udarati nogama i rukama - rekao je Pašić. 
Nakon brutalnih batina pobjegao je do lokalne kafane, iz koje je pozvao policiju, koja ga, tvrdi, ni do danas nije saslušala. 
- Uspio sam spasiti živu glavu, prevezli su me u bolnicu, gdje su doktori konstatirali povrede na rebrima, tijelu, glavi... Čak nije istina ni da sam dao otkaz, došao sam tražiti samo godišnji odmor. Zaista ne znam zašto su me pretukli, vjerovatno nisu mogli naći drugog vozača - rekao je Pašić.

Slučaj će, najavljuje pretučeni, dobiti i sudski epilog, a u firmu se više ne misli vraćati.&nbsp;&nbsp; 

- Naravno da tu više ne želim raditi, a s gazdom ću pričati samo putem advokata. Također, nije istina što je gazda u medijima govorio da kamion vrijedi 60.000 KM, vrijedi sedam ili osam hiljada. Ja jesam napravio jednu nesreću, a popravak je koštao 300 KM. Toliko o tome - rekao je Pašić za "Avaz".

Odjednom sam osjetio udarac pištoljem po glavi. Pao sam na tlo na parkingu ispred firme, a oni su me još pola sata nastavili udarati nogama i rukama, kaže Pašić

Šokantna ispovijest Ifeta Pašića: Tražio sam godišnji, pola sata su me tukli pištoljem u glavu

<a href="https://avaz.ba/tag/10500/sefik-dzaferovic">Šefik Džaferović</a>, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine , u intervjuu za “Dnevni avaz“ govori o aktuelnim temama na bh. političkoj sceni te o odnosima naše zemlje s Hrvatskom i Srbijom, ali i putu ka NATO-u kojim BiH sigurno korača.&nbsp;&nbsp; 
&nbsp;

&nbsp;Politički komitet NATO-a nedavno je dao zeleno svjetlo Programu reformi, znači li to da je ovaj dokument prihvaćen kao Godišnji nacionalni plan (ANP) i šta sada slijedi?


- Mi smo znali da će to biti prihvaćeno i za mene to nije iznenađenje. Program reformi je odluka Predsjedništva BiH kojom se definira naša saradnja sa NATO-om. Najvažnije je da je BiH nastavila svoj NATO put, da nije otišla nazad, i suštinski potez gospodina Dodika je bio da se ide nazad. Tamo je BiH preuzela obaveze. Kad se one izvrše, bit ćemo jači u interesu svih nas koji živimo u ovoj zemlji i napravit ćemo iskorake na našem NATO putu. Nisam direktno odgovorio na vaše pitanje, ali i vi i vaši čitaoci sasvim dobro razumijete šta sam rekao. 


&nbsp;Kako komentirate niz aktivnosti koje je poduzeo ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radončić na rješavanju migrantske krize?


- To je dobro i to je ono što je na tragu odluka Predsjedništva BiH. Neka nastavi raditi svoj posao i on i Vijeće ministara BiH i svi dugi nivoi vlasti u BiH. Što se Predsjedništva tiče, mi smo praktično definirali svoj odnos iako imamo neslaganja o nekim bitnim pitanjima.

SDA i HDZ ponovo su otvorili razgovore o izmjenama Izbornog zakona, ali već u startu je SDA ocijenila da su neprihvatljivi prijedlozi HDZ-a. 



- HDZ uslovljava formiranje Vlade FBiH izmjenama Izbornog zakona na način kako oni misli da se treba promijeniti. HDZ-ovi prijedlozi suprotni su principima vladavine prava. Oni idu po konceptu jačanja etničkog, a slabljenja građanskog. Ova država ne može dozvoliti sebi ni za jotu slabljenje građanskog principa i jačanje etničkog principa. Smatramo da se prvo trebaju implementirati izborni rezultati, pa onda razgovarati o izmjenama ovog zakona. Ne vjerujem da se zakon može izmijeniti, ni za mjesec, ni dva, ni tri mjeseca. 



&nbsp;

Kako ocjenjujete odnose s Hrvatskom i hoće li se nešto promijeniti izborom Zorana Milanovića na mjesto predsjednika ?&nbsp;&nbsp; 



- Vjerujem da Hrvatska želi pomoći BiH da što prije postane članica EU. I vjerujem da se to članstvo Hrvatske u EU vrlo često zloupotrebljava kako bi se unutar BiH udovoljilo prije svega politici HDZ-a u njenim zahtjevima pa i onim koji su neprihvatljivi za BiH. Volio bih da Hrvatska u EU promovira prava i potrebe svih nas koji živimo u BiH i cijele BiH. 




&nbsp;Kada će Predsjedništvo BiH poslati u parlamentarnu proceduru Zakon o budžetu institucija i međunarodnih obaveza BiH za 2020. godinu?&nbsp;&nbsp; 



- Što prije, to bolje. Mislim da je i Predsjedništvo završilo svoj budžetski zahtjev, ostalo je da se u Vijeću ministara BiH sačini nacrt budžeta koji treba doći u Predsjedništvo, mi ćemo ga pretvoriti u prijedlog i dostaviti PSBiH na usvajanje. Želim da to bude što prije.

<h2>Austrijski pedsjednik uskoro u BiH</h2>

&nbsp;Nedavno je Predsjedništvo BiH uputilo poziv za posjetu našoj zemlji predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću i austrijskom predsjedniku Aleksanderu Van der Belenu (Alexanderu Van der Bellenu). Imate li neke povratne informacije?&nbsp;&nbsp;




- Da, mogu vam kazati da smo dobili odgovor od predsjednika Austrije da on dolazi uskoro u BiH. Mi mu želimo i ovom prilikom dobrodošlicu.

Program reformi je odluka Predsjedništva BiH kojom se definira naša saradnja sa Savezom

Šefik Džaferović, član Predsjedništva BiH

Šefik Džaferović za "Avaz": Najvažnije je da smo nastavili put ka NATO-u

<a href="https://avaz.ba/tag/341/sarajevo" style="">Sarajevo</a> će 20. februara ugostiti slavni „world music” sastav <a href="https://avaz.ba/tag/76120/gipsy-kings">„Gipsy Kings</a>“ predvođen Andrejom Rejesom (Andre Reyes) i za ovaj muzički događaj vlada zaista veliko interesiranje. Dok publika odbrojava dane do spektakla u Skenderiji, mi smo se u španskoj Malagi susreli i uradili ekskluzivni intervju s Rejesom.

Svojevrsna kombinacija mediteranske opuštenosti s vrhunskim profesionalizmom zapadnog stila rezultirali su ugodnim druženjem, veoma zanimljivim intervjuom te spontanim Rejesovim mini koncertom, koji je dao naslutiti da se za glavni grad BiH sprema istinska muzička poslastica.&nbsp; 
Opušten i veoma dobro raspoložen, ali pod budnim okom nekoliko agenata i producenta, kao što i doliči zvijezdama svjetskog kalibra, Rejes je otvoreno govorio o svojoj grupi, karijeri, dolasku u našu zemlju...&nbsp;
U februaru dolazite u Bosnu i Hercegovinu. Ako se ne varam, ovo će biti Vaš prvi dolazak u glavni grad BiH Sarajevo?&nbsp;
- Veoma smo sretni i velika nam je čast što dolazimo u Sarajevo. Nadamo se da ćemo imati sjajnu publiku, koja voli našu muziku. Dat ćemo sve od sebe da zajedno s publikom podijelimo jedan sjajan trenutak.&nbsp;Šta Vam je prva asocijacija na Sarajevo i BiH?&nbsp; 
- Mislimo da je Bosna i Hercegovina prelijepa zemlja i inače volimo zemlje smještene u tom dijelu. Nastupali smo u mnogim obližnjim zemljama poput Rumunije i zaista volimo taj dio svijeta.&nbsp;

Vjerovatno znate da u BiH uživate zaista veliku popularnost.&nbsp;

- Mi smo svjesni da smo popularni širom svijeta i to je zaista sjajno. Divno je biti toliko voljen.&nbsp;Interesirate li se prije dolaska u neku zemlju o popularnosti Vaših pjesama u njoj?&nbsp; 

- Naravno. Uvijek jedva čekamo da čujemo šta kažu i da čujemo šta sarajevska publika misli o nama. Izuzetno smo sretni što imamo priliku pjevati za njih. Stvarno govorim srcem kada kažem da ih želimo usrećiti.&nbsp;

Od organizatora Vaše turneje po bivšoj Jugoslaviji Tomislava Kašljevića čula sam da je zbog velikog interesiranja za vaše nastupe bilo teško naći termin za region. Dosadi li Vam ponekad život na sceni i točkovima?


- Takav život nama nikada ne dosadi, mi zaista radimo mnogo i stalno pišemo nove pjesme i ne možemo provesti ni minutu bez pjevanja. Mi stalno pjevamo, ispred kamina, u svim prilikama, čak i kada hodamo. Mi to volimo.&nbsp;

U javnosti se dosta špekulira o identitetu grupe, jer su se pojavili sastavi koji, također, u svom nazivu imaju „Gipsy Kings“. Jeste li Vi “pravi” „Gipsy Kingsi“?


- Ja sam autentični „Gipsy King“. Kada se naša grupa razdvojila, ostali članovi su, poslije oktobra 2014. godine, oformili svako svoju grupu, jer su svi željeli da članovi njihove porodice rade zajedno s njima. Ali ja sam pravi. I ja sam okružen svojom porodicom, nećacima… Svaka grupa radi svoj posao. Slažem se s tim i sviđa mi se. Kada smo odlučili da se razdvojimo, imali smo sastanak na kojem smo se dogovorili da svako može da radi zasebno i da koristi ime „Gipsy Kings“.&nbsp;

Kako nastupate po cijelom svijetu, jeste li nekada prilagodili repertoar određenoj zemlji i kada se to desilo?



- Ovo pitanje je komplicirano, ali smatramo da smo u svakoj zemlji u kojoj smo nastupali dali sve od sebe. Ne postoji zemlja do koje naša muzika nije stigla. Bili smo na mnogim mjestima, poput Afrike, Australije, Japana, i naša muzika je cijenjena širom svijeta. Nikada nismo imali problem s repertoarom.&nbsp; 


Na koncu, poruka Vašoj publici u Sarajevu i BiH?&nbsp;&nbsp; 


- Želimo da publika dođe i da posluša našu muziku. Jedva čekamo da usrećimo ljude u Sarajevu i sigurni smo da će u dvorani vladati dobro raspoloženje.

<h2>S Goranom Bregovićem smo kao porodica</h2>

Sarađivali ste 2012. godine s Goranom Bregovićem. Kako se sjećate tih dana u studiju?




- Goran mi je bio veoma drag, on je sjajan muzičar i umjetnik i bilo mi je zadovoljstvo raditi s njim. On predstavlja muziku s Balkana i, ustvari, to je bila razmjena muzike s Balkana i muzike „Gipsy Kingsa“. Postoji mnogo sličnosti između ove dvije vrste muzike. Na neki način, bilo je komplicirano ući u njegove pjesme. Ali, radeći s njim, osjećali&nbsp;&nbsp;

<h2>Ulaznice za koncert u Skenderiji </h2>

Cijena ulaznica za spektakl u Skenderiji je od 30 do 80 KM i mogu se nabaviti putem sistema kupikratu.ba, kao i na blagajni BKC-a, na platou Skenderije te u Ferhadiji.&nbsp;&nbsp;&nbsp;U okviru turneje po regionu „Gipsy Kings“ će nastupiti i u Zagrebu (18. 2.), Beogradu (19. 2.) te Banjoj Luci (21. 2).

Ja sam autentični „Gipsy King“

Andre Rejes iz "Gipsy Kingsa" za "Avaz": Jedva čekamo da čujemo šta Sarajevo misli o nama

Bez obzira na vremenske uvjete, izgradnja <a href="https://avaz.ba/tag/26493/tunel-hranjen">tunela Hranjen</a>, na trasi brze ceste Goražde - Sarajevo, napreduje planiranom dinamikom.&nbsp; 
Radnici „Euro-Asfalta“ na južnom portalu, iz pravca Goražda, već su na oko 300 metara u dubini brda, metar po metar napredujući prema sjevernom portalu kod Hrenovice, koji je udaljen oko pet kilometara. Istovremeno, probijanje cijevi tunela traje i iz suprotnog pravca.

- Nema većih problema, osim uobičajenih, zimskih niskih temperatura, koje nas nisu zaustavile. Ušli smo nekih 300 metara u tunel, idemo kratkim korakom, bušenje ide na metar i po, negdje do metar. Svaki korak mora se podgrađivati, jer je geološki zahtjevna, meka stijena. Napredujemo metodom miniranja s manjom količinom eksploziva i maksimalnom kontrolom stavljanja eksploziva u sve bušotine - kazao nam je Enes Ajanović, tehnički rukovodilac radova.&nbsp; 

Dok su vanjske temperature ispod nule, u utrobi Hranjena dostižu više nego ugodnih i do 25 stepeni. Zrak se upumpava kroz cijev uz pomoć ventilatora, dok se unutra gradi podgrada na posljednjem koraku.

- To je uobičajeno kada se izvode podzemni radovi, jer toplota se isijava iz zemlje i temperatura je znatno viša. Dodatno, na čelu se obično nalaze i mašine koje i same isijavaju dosta toplote, tako da je temperatura kao usred ljeta. To nam i odgovara - pojašnjava Ajanović.



Nailaskom na tvrđi sloj stijena radovi će biti znatno ubrzani. 



&nbsp;„<a href="https://avaz.ba/tag/7014/autoceste-fbih">Autoceste FBiH</a>“ su pred sami kraj prošle godine objavile i tender za izradu glavnog projekta brze ceste, koji podrazumijeva izgradnju saobraćajnice od Hrenovice do Goražda, čija se vrijednost procjenjuje na oko 120 miliona maraka.

Sa svakim novim metrom i skeptici počinju vjerovati da će Goražde i istočna Bosna konačno dobiti kvalitetnu cestu prema Sarajevu.&nbsp;&nbsp; 



Njenom izgradnjom udaljenost između dva grada bit će skraćena sa sadašnjih 95 na 56 kilometara, a s obzirom na to da se cesta gradi na nižoj nadmorskoj visini, saobraćaj će se nesmetano odvijati tokom cijele godine.

- Ovo je projekt od ogromnog značaja za BiH, naš glavni grad i Goražde i ove prostore. Ovo je generacijski poduhvat. Meni i svim ljudima sa mnom je drago i počastvovani smo što učestvujemo u jednom takvom generacijskom podvigu koji ćemo sigurno ostvariti uz Božiju pomoć, kako to ovdje voli većina ljudi reći - ističe Ajanović.

Tunel Hranjen bit će dug 5,45 kilometara. 
I bit će drugi po dužini u bivšoj Jugoslaviji.&nbsp;




Rekord, za sada, drži Sveti Rok u Hrvatskoj, koji je dug 5,8 kilometara.&nbsp; Eksploziv i&nbsp;sredstva neophodna za miniranje isporučuju se iz goraždanske kompanije specijalizirane za tu vrstu proizvodnje.&nbsp;

Ušli smo nekih 300 metara u tunel, idemo kratkim korakom, bušenje ide na metar i po, negdje do metar, kaže Ajanović <195> Dok su vanjske temperature ispod nule, u utrobi Hranjena dostižu i do 25 stepeni

Gradilište tunela Hranjen: Kratki ali sigurni koraci

Prošlo je više od godinu od <a href="https://avaz.ba/tag/491/nesreca">saobraćajne nesreće</a> u kojoj je teško povrijeđen popularni srbijanski pjevač <a href="https://avaz.ba/tag/3468/darko-lazic">Darko Lazić</a>. Nakon dugotrajnog liječenja i oporavka, Darko se osjeća mnogo bolje, ali se s <a href="https://avaz.ba/tag/57709/posljedice">posljedicama</a> još bori.
Snagu mu daju vjerenica Marina i njihov šestomjesečni sin Aleksej, na kojeg je Darko veoma ponosan. Da se bolje osjeća, govori i činjenica da se vratio svom poslu, a prije nekoliko dana nastupao je i na <a href="https://avaz.ba/tag/9425/jahorina">Jahorini</a>.

- Oduševljen sm Jahorinom. Lijepo je i mirno. Godinama se u mom društvu priča o Jahorini, a ja je do sada nisam imao priliku posjetiti. Sigurno ću doći opet.

Prošlo je više od godinu od nesreće, kako se osjećate sada?
- Ne osjećam se ni blizu kao prije, ali veoma je bitno da čovjek ima jaku volju da se oporavi i bori protiv toga. Naravno, ne može to biti kao što je bilo. Borac sam i volim život, borim se da se vratim na ono staro, iako znam da je to nemoguće. Bitno je da je u glavi čisto i da razmišljam pozitivno.

S fizičkim posljedicama znamo kako se nositi, ali šta je s onim psihičkog karaktera?
- Sve dok mi se ovo nije desilo, nisam znao koliko sam psihički jak. Kada je život u pitanju, čovjek je spreman da mnoge stvari izdrži i da se izbori. Jedno vrijeme bio sam razočaran što mi se sve to desilo i bio sam utučen. Poslije svake kiše sine sunce. Baš tada se desilo da Marina kaže da je trudna i to je nešto što me održalo i dalo mi motivaciju za daljnji život.

Godina iza Vas protekla je u oporavku, kako dalje?- Prethodna godina bila mi je jako naporna. Sada sam malo živnuo, što se i vidi. Ponovo dolazi adrenalin. Vozio sam motorne sanke, svi govore - kako ćeš, ali ja to volim i moram, to mi daje motivaciju za život. Ako nešto ne mogu, budem utučen. Želim sve što sam radio prije. Hoću ponovo da probam, ali ne sve, na neke stvari stavljam tačku. Ne želim se osjećati drugačije poslije nesreće.&nbsp;

- Moja bivša supruga <a href="https://avaz.ba/tag/3467/ana-sevic">Ana Sević</a> i ja danas imamo korektan odnos što se tiče naše kćerke Lorene. Razgovaramo samo u vezi s Lorenom. Ana ima svoj život, ja svoj i, hvala Bogu, živimo svi zadovoljno.

Ako nema svađe, nema ni ljubavi

Darko Lazić za "Avaz": Malo sam živnuo

Youtuber Omčo za “Noob”: Cilj mi je da moj sin bude deblji od mene

<a href="https://avaz.ba/tag/82479/andree-reyes" style="color: rgb(255, 0, 0);">Andree Rejes</a> (Andree Reyes), vođa grupe <a href="https://avaz.ba/tag/76120/gipsy-kings" style="color: rgb(255, 0, 0);">"Gipsy Kings"</a>, iz Malage je ekskluzivno pozdravio čitaoce "Avaza". Naime, ova grupa priprema spektakl 20. februara u sarajevskoj Skenderiji.
 Naša urednica Larisa Sarajlić-Ramović imala je priliku da s ovom zvijezdom uradi intervju, koji ćete uskoro moći čitati u našoj novini i na našem portalu.Ekskluzivno za čitaoce "Avaza", Rejes je uživo pjevao hit "Trista Pena". Pogledajte video:

Naša urednica Larisa Sarajlić-Ramović imala je priliku da s ovom zvijezdom uradi intervju, koji ćete uskoro moći čitati u našoj novini i na našem portalu

"Avazova" novinarka u društvu Andree Rejesa

Ekskluziv: Andre Rejes, vođa "Gipsy Kingsa", pjevao za "Avaz"

Želja i navika da bude koristan svome gradu Goraždanina <a href="https://avaz.ba/tag/82469/aziz-mujezinovic" style="color: rgb(255, 0, 0);">Aziza Mujezinovića</a><a href="https://avaz.ba/tag/82469/aziz-mujezinovic"></a> nisu napustile ni nakon odlaska u penziju.&nbsp;Po zanimanju je inžinjer hemijske tehnologije i dugo godina je radio u preduzećima „Azot“ i „Pobjeda“, a potom i kao nastavnik stručnih predmeta.&nbsp;Danas ima više vremena da se vrati umjetnosti, svojoj ljubavi iz mladosti.&nbsp;Njegovu izložbu postavljenu u Biznis-centru u <a href="https://avaz.ba/tag/219/gorazde" style="color: rgb(255, 0, 0);">Goraždu</a> mogu pogledati svi koji posjete ovaj grad, a među suvenirima posebno mjesto zauzimaju radovi posvećeni Drinskim mučenicama, ali i ibret–česma, česma kroz koju voda teče, a ne zna se odakle u nju dotječe.&nbsp;

Njegovu izložbu postavljenu u Biznis-centru u Goraždu mogu pogledati svi koji posjete ovaj grad

Aziz Mujezinović: Inžinjer iz Goražda vratio se svojoj prvoj ljubavi

Legendarni pjevač&nbsp;<a href="https://avaz.ba/tag/1359/halid-beslic">Halid Bešlić</a> ugostio je ekipu "Avaza" u svom motelu u&nbsp;<a href="https://avaz.ba/tag/4371/semizovac">Semizovcu</a>, nadomak Sarajeva.&nbsp;Pred našim kamerama prvi put je govorio o do sada nepoznatim detaljima iz svog privatnog života i karijere.&nbsp;Prisjetio se svojih početaka te najavio svoj novi album, koji će se, vjerovatno, zvati <a href="https://avaz.ba/tag/3657/trebevic">"Trebević</a>".&nbsp;Otkrio nam je da je to njegov posljednji album, ali da to ne znači da više neće pjevati.- Pjevat ću dok sam živ - rekao je Bešlić.

Pred našim kamerama prvi put je govorio o do sada nepoznatim detaljima iz svog privatnog života i karijere

Halid Bešlić ekskluzivno za "Avaz": "Trebević" je moj posljednji album

Više od pola miliona stanovnika <a href="https://avaz.ba/tag/779/bih" style="color: rgb(255, 0, 0);">BiH</a> napustilo je državu u posljednjih šest godina, a blizu 60 posto mladih čeka priliku da to učini.&nbsp;<a href="https://avaz.ba/tag/82276/kenan-tufekcic"></a>I dok svi putuju prema zapadnoj Evropi, <a href="https://avaz.ba/tag/82276/kenan-tufekcic">Kenan Tufekčić</a><a href="https://avaz.ba/tag/82276/kenan-tufekcic" style="color: rgb(255, 0, 0);"></a> uzeo je kartu u suprotnom smjeru i, nakon 20 godina provedenih u Salt Lejk Sitiju, s porodicom se vratio u domovinu.&nbsp;Hvala Americi, ali ima života i u Bosni, kaže Tufekčić, koji govori o načinu života u SAD, ali i mogućnostima koje u mjestu Cvilin, pored Drine, pokušava iskoristiti.

Kenan Tufekčić: Hvala Americi, ali ima života i u Bosni

Neformalna grupa građana <a href="https://avaz.ba/tag/432/tuzla" style="color: rgb(255, 0, 0);">Tuzle</a> za srijedu uvečer zakazala je ponovno mirno okupljanje na Trgu slobode zbog enormnog zagađenja zraka koje je u ovom gradu prisutno svake zime. 
Građani znaju da zrak zagađuje Termoelektrana u Tuzli, ali svi oni s kojima smo razgovarali ističu kako veliki, ako ne i najznačajniji doprinos zagađenju zraka daju individualna ložišta. 
- Diše se, valja disati, ali sve teže. Plućni sam bolesnik i najteže podnosim ovo zagađenje. Izlazim samo kada moram – kaže Izet Helić, stariji građanin Tuzle. 
Iako je Tuzla ostala bez velikih industrijskih postrojenja, Ljiljana Murgić smatra kako su glavni zagađivači individualna ložišta.

- Zrak je grozan, ne može se izdržati. U Tuzli je stvarno katastrofa. Spominju Sarajevo, spominju druge gradove, a Tuzla je najzagađeniji grad na svijetu. Kretanje sam svela na minimum, izlazim samo kada moram – kaže Ljiljana Murgić. 
Džemal Avdić, koji je teško pokretan, samo u nuždi izlazi napolje u toku zimskih dana...
- Prilikom šetnje dobijem gušenje, gorčinu neku, osjećam stvarno zagađenost zraka. Nije bilo ovako ranijih godina. Uzrok zagađenosti su neispravna vozila, imaju ljudi koji lože sve i svašta – ističe Džemal Avdić. 
Jutro u Tuzli je osvanulo hladno i maglovito. Iz Zavoda za javno zdravstvo su uputili apel i preporuke građanima od kojih traže da smanje boravak na otvorenom te da izbjegavaju prostore u kojima se konzumiraju cigarete i nargile. Također, apelirali su na građane da u svojim individualnim kotlovnicama obrate pažnju na to kakav ugalj ili druga čvrsta goriva lože.

Sastanak Radončića i Božinovića: Već danas uspostavljamo nove aktivnosti i bit ćemo još učinkovitiji

Korjenić: Ja sam stopostotni invalid, trošim kesu lijekova, a djeca su mi bez posla

Kako je tekla akcija spašavanja na Lukomiru: Izložili vlastite živote da spase mladića i djevojku

Najstarija transrodna žena u BiH: Komšija mi je stavio revolver na glavu i prijetio da će me ubiti

Avazova patrola / Vatra progutala kuću, nastradala žena

Šokantna ispovijest Ifeta Pašića: Tražio sam godišnji, pola sata su me tukli pištoljem u glavu

Šefik Džaferović za "Avaz": Najvažnije je da smo nastavili put ka NATO-u

Andre Rejes iz "Gipsy Kingsa" za "Avaz": Jedva čekamo da čujemo šta Sarajevo misli o nama

Gradilište tunela Hranjen: Kratki ali sigurni koraci

Darko Lazić za "Avaz": Malo sam živnuo

Youtuber Omčo za “Noob”: Cilj mi je da moj sin bude deblji od mene

Ekskluziv: Andre Rejes, vođa "Gipsy Kingsa", pjevao za "Avaz"

Aziz Mujezinović: Inžinjer iz Goražda vratio se svojoj prvoj ljubavi

Halid Bešlić ekskluzivno za "Avaz": "Trebević" je moj posljednji album

Kenan Tufekčić: Hvala Americi, ali ima života i u Bosni

Građani Tuzle: Dišemo samo što moramo

Sastanak Radončića i Božinovića: Već danas uspostavljamo nove aktivnosti i bit ćemo još učinkovitiji

Korjenić: Ja sam stopostotni invalid, trošim kesu lijekova, a djeca su mi bez posla

Kako je tekla akcija spašavanja na Lukomiru: Izložili vlastite živote da spase mladića i djevojku

Najstarija transrodna žena u BiH: Komšija mi je stavio revolver na glavu i prijetio da će me ubiti

Avazova patrola / Vatra progutala kuću, nastradala žena

Šokantna ispovijest Ifeta Pašića: Tražio sam godišnji, pola sata su me tukli pištoljem u glavu

Šefik Džaferović za "Avaz": Najvažnije je da smo nastavili put ka NATO-u

Andre Rejes iz "Gipsy Kingsa" za "Avaz": Jedva čekamo da čujemo šta Sarajevo misli o nama

Gradilište tunela Hranjen: Kratki ali sigurni koraci

Darko Lazić za "Avaz": Malo sam živnuo

Youtuber Omčo za “Noob”: Cilj mi je da moj sin bude deblji od mene

Ekskluziv: Andre Rejes, vođa "Gipsy Kingsa", pjevao za "Avaz"

Aziz Mujezinović: Inžinjer iz Goražda vratio se svojoj prvoj ljubavi

Halid Bešlić ekskluzivno za "Avaz": "Trebević" je moj posljednji album

Kenan Tufekčić: Hvala Americi, ali ima života i u Bosni

Građani Tuzle: Dišemo samo što moramo