Pravilna ishrana djece je investicija u njihovu budućnost koja se najviše isplati. Kad biramo hranu za malene, dijeleći je na "voljenu" i "nevoljenu", polažemo kamen temeljac za način ishrane koji će prevlađivati i u njihovom kasnijem životu.
Pritom trebamo znati sljedeće:
* Metabolizam djeteta usklađen je s brzinom njegovog rasta i razvoja i zato je značajno konzumiranje prave hrane. 
Mnoga djeca, međutim, dobivaju dovoljno kalorija, ali to nisu uvijek i namirnice koje bi im osigurale dobro zdravlje. Ne morate biti super-mama da biste izabrali prave namirnice. Dovoljno je samo malo više pažnje posvetiti njihovom izboru, načinu spremanja i serviranju. Od tih naizgled malih stvari, vaše dijete i vi imat ćete ogromnu korist. 
* Ponekad je brže i lakše otvoriti konzervu ili kupiti gotov sendvič. 
Međutim, pripremajući hranu za dijete, možete tačno kontrolirati šta ono jede. Ponudite mu raznovrsnu ishranu, uključujući i neke zdrave sastojke koji se ne nalaze u prerađenoj dječijoj hrani, kao što su breskve ili tikvice.
&nbsp;* Uvedite svoje dijete u zdravu ishranu još od najranijeg uzrasta, jer je ona za njega od vitalnog značaja pošto su uzroci mnogih bolesti, kako u djetinjstvu, tako i u kasnijem životu, upravo u ishrani.
* Jako se čuvajte ekstremnih načina prehrane.
Bilo da je riječ o vegetarijanstvu, masnoj hrani, pretežno mesnoj prehrani, kao i svim pomodnim dijetama, oni će dovesti do zdravstvenih problema, ako ne odmah, ono sigurno kasnije.
* Bolesti kao što su astma, anemija, alergije, dijabetes, opstipacija, gastroenteritis i kolitis, mogu često biti izbjegnute ako se sa zdravom ishranom počne na vrijeme.

Kalorično ne mora biti i zdravo

Da bi se sačuvale nutricionističke i antiinfektivne kvalitete izdojenog mlijeka, izuzetno je važno pravilno ga pohraniti. 
* Majčino mlijeko možete čuvati na sobnoj temperatuti (19-22 stepena) do deset sati, u frižideru (0-4 stepena) do osam dana, a u zamrzivaču do tri mjeseca. 
* Za pohranjivanje je najbolje koristiti posude od tvrde plastike ili stakla, sa čvrstim poklopcem, ili u vrećice posebno namijenjene čuvanju majčinog mlijeka. 
* Mlijeko iz frižidera možete zagrijati pod mlazom tople vode, tako da povremeno tresete bočicu sve dok se ne postigne željena temperatura.
* Mlijeko nikada ne zagrijavajte do vrenja. Prokuhavanjem se gube ili smanjuju zaštitne tvari i neki enzimi, čime se smanjuje i njegova vrijednost.
* Izdojeno majčino mlijeko nije homogenizirano pa je normalno da se podijeli u dva dijela - masni i vodenasti dio. Prije nego što provjerite temperaturu, protresite spremnik, čime ćete rasporediti masnoću u mlijeko.
* Zamrznuto mlijeko trebalo bi prvo odstajati u frižideru 24 sata kako bi se postepeno odmrzlo. Nakon odmrzavanja, zagrijte ga pod mlazom tople vode i više ga ne smijete čuvati niti zamrzavati.

Majčino mlijeko može se čuvati u frižideru

Danas za ručak: Ćufte s mozzarellom u bogatom umaku od paradajza

Mnoge dojilje se brinu da nemaju dovoljno mlijeka ili da će mlijeko iznenada nestati. Međutim, ovo se gotovo nikada ne događa i zato bi možda moglo pomoći malo znanja o tome kako tijelo funkcionira.
Kako se stvara mlijeko
Kada dijete sisa žlijezda hipofiza oslobađa hormon prolaktin koji stimulira stvaranje mlijeka. Mlijeko se stvara u mliječnim žlijezdama, neovisno o stresu ili bilo kojem drugom utjecaju. Zato je nemoguće da mlijeko nestane u roku od jednoga dana.
Dok dijete sisa, oslobađa se i hormon oksitocin. On pokreće refleks otpuštanja mlijeka koji čini da mlijeko počne teći od kanalića prema bradavici. Ovaj refleks je vrlo osjetljiv na stres, strah, ljutnju i umor.
Zablude o količini 
* Mlijeko može iznenada nestati; 
* U manjim dojkama se stvara i manje mlijeka; 
* Ako dojite često, mlijeko može nestati; 
* Ako dijete doji često na večer, imate premalo mlijeka.
Činjenice o količini mlijeka
* Dok dijete sisa istovremeno se stvara novo mlijeko; 
&nbsp;* Veličina dojki ne igra nikakvu ulogu u stvaranju mlijeka; 
&nbsp;* Sto češće dojite stvara se više mlijeka, zakon ponude i potražnje; 
&nbsp;* Dijete koje isključivo doji može ne napredovati na težini i nekoliko sedmica, a opće stanje djeteta može biti dobro; 
&nbsp;* Pet do šest mokrih pelena dnevno znak je da dijete dobija dovoljno hrane; 
&nbsp;* Iako se dojke čine mekanima i "ispuhanima" to ne znači da vam nestaje mlijeka; 
&nbsp;* Ako se razbolite, količina mlijeka se može privremeno smanjiti
Pravilan položaj dojenja
* Dijete okrenite tako da leži na strani, blizu vas, tako da ne mora okretati glavicu da bi uhvatilo dojku; 
&nbsp;* Držite dijete čvrsto uz vas; 
&nbsp;* Djetetov nosić treba biti u istom nivou kao i bradavica i dijete mora biti u tome položaju a da mu nije potrebno micati dojku; 
&nbsp;* Dijete treba otvoriti usta prije nego što uhvati bradavicu.

Kako će dojilja znati ima li dovoljno mlijeka

U svojim preporukama Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ističe da je potrebno djecu do šest mjeseci isključivo dojiti majčinim mlijekom, a zatim uz nadohranu sve do kraja prve godine života. Ukoliko su socijalne prilike nepovoljne, preporučuje se dojenje i tokom druge godine bebinog života. 
Majčino mlijeko najbolja je hrana za dojenče. Potpuno je prilagođeno djetetovim potrebama, jer sadrži više od 200 sastojaka, među kojima su i brojne odbrambene tvari koje štite dijete od upala i bolesti. 
Sastav majčinog mlijeka jedinstven je i neponovljiv te se ne može postići nikakvim tehničkim postupcima. Brojna naučna istraživanja dokazala su da dojenje pozitivno utječe na zdravlje djeteta i majke.
Utjecaj na zdravlje djeteta
* Dojena djeca, posebno ona koja su tokom prvih šest mjeseci hranjena samo majčinim mlijekom, manje obolijevaju od upala probavnog, mokraćnog i dišnog sistema i upala srednjeg uha.
* Dojena djeca imaju bolji odgovor organizma na vakcine protiv difterije, tetanusa, velikog kašlja, dječije paralize i na cjepivo koje štiti od upale bakterijom Hemophilus influenze.
* Dojena djeca rastu baš onako kako bi trebala. Manje su sklona prekomjernoj tjelesnoj težini u odrasloj dobi i bolestima srca i krvnih žila.
* Manja je učestalost alergijskih bolesti: astme i ekcema (kožnog osipa).
* Manji je rizik od šećerne bolesti ovisne o inzulinu.
* Manji je rizik od sindroma iznenadne dojenačke smrti.
* Kod dojene djece razvoj čeljusti i zuba je pravilniji.
* Dojena djeca imaju veću inteligenciju, bolji psihomotorni, emocionalni i društveni razvoj.
* Dojenje uspostavlja blizak kontakt majke i djeteta.
* Dojenjem svom djetetu dajete osjećaj topline, sigurnosti i zaštićenosti.
* Dojenje je najbolja odluka za budućnost.
Utjecaj na zdravlje majke
* Majke koje doje imaju manju učestalost pojave raka dojke i raka jajnika.
* Nakon poroda, maternica se brže smanjuje i vraća na veličinu kakva je bila prije poroda.
* Manja je učestalost slabokrvnosti.
* Dojenje pridonosi bržem gubitku i vraćanju poželjne tjelesne težine nakon poroda.
* Dojenje smanjuje rizik od osteoporoze u kasnijoj životnoj dobi.
Iz Svjetske zdravstvene organizacije
* Bebe koje majke doje svojim mlijekom imaju tri puta veće šanse da prežive od ostalih, objavila je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO). To znači da bi se dnevno moglo smrti spasiti 3.500 novorođenčadi ukoliko bi sve bebe u svijetu bile dojene majčinim mlijekom tokom prvih mjeseci života.
* Majčino mlijeko toliko dobro djeluje na bebin odbrambeni sistem tako da čak moglo smanjiti opasnost od prenošenja HIV-a s majke na dijete. 
* SZO je nezadovoljna time što se samo 35 posto novorođenčadi u svijetu tokom prva četiri mjeseca života doji toliko hranljivim majčinim mlijekom.

Zašto je dojenje najbolji izbor

Srčane bolesti, rizik od dijabetesa i gojaznosti samo su neki od problema s kojima se susreću u kasnijem životu djeca čije su majke tokom dojenja i trudnoće uživale u brzoj hrani. 
Britanski naučnici objavili su istraživanje koje je pokazalo da bebe čije majke uživaju u brzoj hrani mogu očekivati život pun zdravstvenih tegoba. Svojoj djeci će uz hamburger priuštiti rizik od gojaznosti, srčanih bolesti i dijabetesa. 
Izreka "Ono si što jedeš", tačnija je ako se kaže: "Ono si što je tvoja majka pojela". Problemi u odrasloj dobi mogli bi biti uzrokovani ishranom majke, kao i njenom debljinom, povišenim nivoom glukoze i holesterola. 
Ovo istraživanje pokazalo je da ishrana majke ima učinak koji traje i nakon puberteta, pa i u slučaju da se djeca zdravo hrane. Utjecaj fast-fooda na metabolizam je prejak. 
Sve ovo ne znači da su debljina i loše zdravlje neizbježni, već da je važno da vodimo brigu o sebi i da živimo zdravo. I, što je najvažnije, da se buduće majke tokom trudnoće hrane zdravo.

Brza hrana nije za mame

Najprepoznatljiviji balkanski dezert: Napravite idealan sutlijaš

Neke roditeljske zablude u vezi sa hranom mogu čak i ozbiljno ugroziti zdravlje njihove djece. Posebno su ugrožena djeca pristalica stroge vegetarijanske dijete - vegana. Evo najčešćih zabluda i njihovih posljedica:
1. Sve više roditelja djecu hrani s previše voća i povrća, a premalo masnoća, žitarica i kalorija. A njihovoj djeci zapravo prijeti takva deformacija kostiju koja se povezuje sa sirotinjskim četvrtima 19. stoljeća. 
2. Drugi roditelji, opet, pretjeruju s mesom nauštrb ugljikohidrata - dijeta bogata mesom, ribom i salatom ne daje dovoljno energije za aktivan tinejdžerski život. Djeca, a posebno ona koja se bave sportom, trebaju konstantnu opskrbu energijom, a to se najbrže postiže ugljikohidratima. Majke pod utjecajem modernih mesnih dijeta mogu opasno pogriješiti. 
3. Prehrana bez mliječnih proizvoda i nadoknade kalcija djeci donosi pokvarene zube te loše kosti. A budući da kosti rastu do 20. godine, slabe kosti u tinejdžerskim godinama znače slabe kosti za cijeli život i vrlo moguću osteoporozu. 
4. Crveno meso povezuje se s pojavom tumora, no majke koje su zbog toga potpuno izbacile crveno meso iz jelovnika svoje djece vjerojatno su zaboravile na željezo koje se tu nalazi. A djeci treba željezo za razvoj mozga i rast. 
5. Neki ljekari susreli su se s malim pacijentima koji su neprestano patili od proljeva. Roditelji su ih hranili gotovo isključivo hljebom i povrćem i nisu shvatali šta nije uredu. No, stanje ove djece odmah se popravilo nakon prelaska na prehranu s manje vlakana. 
6. Djeci predškolske dobi ne bi trebalo davati previše cjelovitih žitarica jer će u kasnijim godinama ova zdrava mršava djeca biti u opasnosti od pretilosti. 
7. Američka studija pokazala je da zabranjivanje slastica u djetinjstvu nosi rizik od veće količine pojedenih slastica u zrelijim godinama. A ovo je posebno tačno kod djevojaka kojima su slatkiši bili tabu.

Sedam opasnih roditeljskih zabluda o hrani

Mnogi roditelji iz najboljih namjera prave greške kada je ishrana djece u pitanju. Mnogi misle da je vegetarijanski način ishrane najbolji. Istina, možda za odrasle, ali za djecu sigurno nije. 
Također, izbjegavaju djeci davati crveno meso, ali ne znaju da je upravo ono bogato željezom koje je djeci nephodno. Evo još nekoliko najčešćih grešaka kada je hrana u pitanju, a prave ih roditelji. 
Bez mlijeka 
Ishrana bez mliječnih proizvoda i nadoknade kalcija djeci donosi pokvarene zube i loše kosti. A budući da kosti rastu do 20. godine, slabe kosti u tinejdžerskim godinama znače slabe kosti za cijeli život i vrlo moguću osteoporozu.
Strah od crvenog mesa 
Crveno meso povezuje se s pojavom tumora, ali majke koje su zbog toga potpuno izbacile crveno meso iz jelovnika svoje djece vjerovatno su zaboravile na željezo koje meso sadrži. A djeci željezo treba za razvoj mozga i rast. 
Previše mesa - premalo žitarica 
Drugi roditelji opet pretjeruju s mesom nauštrb ugljikohidrata - dijeta bogata mesom, ribom i salatom ne daje dovoljno energije. 
Previše vlakana 
Neki ljekari susreli su se s malim pacijentima koji su neprestano patili od dijareje. Roditelji su ih hranili gotovo isključivo hljebom i povrćem i nisu shvatali šta nije uredu. Ali, stanje ove djece odmah se popravilo nakon prelaska na ishranu s manje vlakana. 
Previše cjelovitih žitarica 
Svi stručnjaci slažu se u jednom, ne tretirajte djecu kao da su odrasli i ne podvrgavajte ih pomodnim dijetama pseudostručnjaka ili ekstremnom režimu fizičkih aktivnosti. 
Djeci predškolskog uzrasta ne bi trebalo davati previše cjelovitih žitarica jer će u kasnijim godinama ova zdrava mršava djeca biti u opasnosti od gojaznosti. 
U prilog tome govori i studija koju su proveli američki stručnjaci, a koja je pokazala da zabranjivanje poslastica u djetinjstvu nosi rizik od veće količine pojedenih poslastica u zrelijim godinama.

Najčešće greške koji roditelji prave pri izboru hrane

Grašak s mlijekom
* Sastojci: 500 g grašaka, 100 g maslaca, 2 dl mlijeka, 1 supena kašika začina ili malo soli.
* Priprema
1. Istopite maslac, dodajte grašak i promiješajte. 
2. Dodajte mlijeko, začin ili so i pustite da se kuha.
3. Smjesu kuhajute na tihoj vatri sve dok mlijeko ne ispari. 
Supa od graška
* Sastojci: 450 g graška, 1 l vode, so, 100 ml vrhnja za kuhanje, 1 kocka povrtne juhe, ulje. 
* Priprema
1. Skuhajte grašak do pola u litri vode.
2. jednu polovinu graška propasirajte kao pire krompir, a drugu polovinu ostavite u vodi u kojoj se grašak kuhao.
3. Na laganoj vatri na ulju popržite 1,5 kašiku brašna.
4. Kada zažuti zalijte vodom i brzo miješajte da se ne stvore grudvice. Trebate dobiti gustu, ali glatku smjesu. 
5. Na zgusnutu smjesu istresite vodu s cijelim graškom, potom dodajte i grašak koji ste propasirali.
6. Miješajte, a zatim dodajte kocku za juhu i so te kuhajte dok grašak ne omekša i dok voda opet ne proključa.
7. Pred kraj dodajte vrhnje za kuhanje. 
Šarena riža
* Sastojci: 300 g bijele riže, 150 g graška, 2 mrkve, kukuruz šećerac, so. 
* Priprema
1. Rižu očistite, operite i skuhajte u lagano zasoljenoj vodi. 
2. Skuhajte grašak i mrkvu narezanu na sitne kockice. 
3. Na zagrijano ulje stavite kuhanu rižu, umiješajte kuhani grašak, kuhanu mrkvu i kukuruz te posolite. 
4. Gotovom rižom punite kalup za puding, rižu malo potisnite kašikom i pažljivo preokrenite na tanjur za serviranje. 
Teletina s graškom
* Sastojci: 600 g teletine od buta, 150 g mrkve, 50 ml ulja, 1 glavica luka, peršun, 500 g graška. 
* Priprema
1. Teletinu narežite na kockice i prepržite na zagrijanom ulju. 
2. Dodajte nasjeckani luk i mrkvu narezanu na kockice. Sve zalijte vodom i pirjajte na laganoj vatri dok meso ne omekša. 
3. Dodajte grašak i još kratko prokuhajte. Na kraju umiješajte nasjeckani peršun.

Recepti za djecu: Grašak

Zeleni grašak osigurava nutrijente koji su vrlo važni za zdravlje. Izvanredan je izvor čak osam vitamina, šest minerala, prehrambenih vlakana i proteina.
Izvanredan je izvor vitamina K1 koji aktivira osteokalcin, protein koji omogućava ugradnju kalcija unutar kosti. 
Grašak je također dobar izvor vitamina B6 i folne kiseline, vitamina koji utječu na smanjenje nivoa homocisteina, molekule koja može poremetiti unakrsno povezivanje kolagena u kostima.
Vitamin B6, folna kiselina i vitamin K učestvuju i u održavanju zdravlja kardiovaskularnog sistema. 
Grašak je dobar izvor vitamina B1, pantotenske kiseline i vitamina B6, te dobar izvor riboflavina i niacina, nutrijenata neophodnih za metabolizam ugljikohidrata, proteina i masti. 
Mladi grašak posebno je dobar izvor željeza, minerala čiji nedostatak često rezutira anemijom, umorom i smanjenom funkcijom imunološkog sistema. 
Grašak osigurava i brojne druge nutrijente, uključujući vitamin C, koji su vrlo važni za odvijanje procesa kojima se organizam brani od oštećenja na molekuli DNA. Vitamin C predstavlja prvu lijniju odbrane organizma i nudi važnu antioksidativnu zaštitu.

Grašak – za zdrave i ukusne obroke za djecu

Hrana za bebe treba da je:
• Visoko-energetska - zbog ubrzanog rasta mala djeca imaju potrebu za dodatnom energijom; 
• Lako svarljiva - prva hrana treba biti kašasta i laka za varenje. Kasnije, s razvojem digestivnog sistema, uvodi se sve čvršća hrana; 
• Svježa i čista; 
• Laka za spremanje i jeftina. 
Namirnice možemo podijeliti u četiri osnovne grupe:
1 Žitarice i proizvodi od žitarica; 
2 Voće i povrće; 
3 Meso, riba i jaja; 
4 Mlijeko i mliječni proizvodi. 
Žitarice
U grupu žitarica spadaju: riža, pšenica, kukuruz, raž, ječam i ovas. U žitaricama je prisutna velika količina ugljikohidrata koji su dobar izvor energije. 
U omotaču se nalaze vlaknaste materije, koje imaju značajnu ulogu u održavanju funkcije gastrointestinalnog trakta. Dobar su izvor vitamina B-grupe.&nbsp;
Žitarice sadrže malu količinu masti i minerala. Obično se daju s namirnicama životinjskog porijekla, čime se poboljšava aminokiselinski sastav (keks s mlijekom). Žitarice je moguće kombinirati i s voćem.&nbsp;&nbsp;Pšenica, raž i ječam sadrže dosta glutena, koji kod predisponiranih osoba izaziva celijakiju. Zbog toga ove žitarice ne treba davati djetetu prije nego što napuni šest mjeseci. 
Voće i povrće
Voće sadrži veliku količinu vode, ugljikohidrata, minerala, vitamina i vlaknastih materija. Sadrži malo bjelančevina i masti (osim oraha, lješnika, badema). 
Željeza ima u kupini, borovnici, kajsiji, breskvi i malini. Dunja, jabuka, jagoda i malina sadrže dosta pektina (vlaknasta materija) koji djeluju povoljno kod djece s proljevom. 
Za početak dohranjivanja preporučljivo je sezonsko voće poput jabuka, krušaka, kajsija, šljiva, breskvi. Ovo voće bebe lako podnose. Citrusno voće, zbog rizika od alergijskih reakcija, ne treba davati u prvoj godini života. 
Povrće sadrži veliku količinu vode, ugljikohidrata, vitamina, minerala, vlaknastih materija. Ima malo bjelančevina (ali su one biološki vrijedne) i malo masti.
Vitamina C ima u lisnatom (posebno tamnozelenim listovima) povrću, u paradajzu, paprici i krompiru. Karotena ima u zelenožutom povrću. Kalcija i željeza ima i u špinatu, zelenoj salati, mrkvi i tikvi, ali se oni odatle slabo apsorbiraju. 
Špinat ne treba davati djeci mlađoj od četiri mjeseca jer sadrži nitrate, koji mogu izazvati promleme s jetrom. 
Meso, jaja, mlijeko 
U ishrani male djece, zbog lakšeg varenja, treba potencirati meso mladih životinja (janjetina, piletina, teletina). Meso sadrži bjelančevine visoke biološke vrijednosti. 
Pored toga, ono je bogat izvor mineralnih materija - kalija, fosfora, hlora, sumpora, kalcija, magnezija i željeza. 
Jaja sadrže bjelančevine i sve bitne aminokiseline. U žumancu je znatno više masti, željeza, fosfora i liposolubilnih vitamina od bjelanceta. Ulje i masti daju okus i koriste se pri kuhanju druge hrane. 
Oni su nosioci liposolubilnih vitamina (A, D, E, K) i bitnih masnih kiselina. Potrebni su za pravilan razvoji rast djeteta. 
Multi-miks princip
Za pravilan rast i razvoj bebe i mala djeca trebali bi dobijati obroke sastavljene od različitih grupa namirnica, što se naziva multi-miks princip. 
* Miks-4: Miješanjem četiri osnovne vrste hrane dobija se miks-4. Ako postoje uslovi, to je obrok koji je najbolji za dijete, jer zadovoljava nutritivne i energetske potrebe beba i male djece. Obrok se dobija miješanjem sljedećih namirnica: 
- Osnovne namirnice (žitarice) + tamnozeleno povrće + narandžasto povrće + hrana životinjskog porijekla ili leguminoze.
* Primjer: kukuruz + špinat + mrkva + piletina (grašak).
* Miks-3: obrok sastavljen od tri vrste hrane naziva se miks-3. Uključuje hranu iz sljedećih grupa: osnovne namirnice + leguminoze + tamnozeleno (narandžasto) povrće ili osnovne namirnice + hrana životinjskog porijekla + tamnozeleno (narandžasto) povrće.
* Primjer: Riža + teletina + špinat
* Miks-2: Najjeftinije je napraviti i pomiješati dvije vrste hrane. Ovaj obrok se naziva miks-2. Da bi zadovoljio osnovne zdravstvene potrebe, ovaj obrok mora sadržavati: osnovne namirnice + leguminoze ili osnovne namirnice + hranu životinjskog porijekla. 
* Primjer: Riža + riba 
Druge kombinacije dvije vrste hrane (tamnozeleno povrće i korjenasto bilje...) ne pružaju dobru osnovu za rast i razvoj. Vrlo je važno da dijete konzumira hranu iz svake grupe u što je moguće više obroka.

Abeceda pravilne prehrane za djecu

Čokoladni sufle: Najelegantniji dezert od 6 sastojaka gotov za 10 minuta

Prijevremeno rođena beba je ona koja je rođena najmanje tri sedmice prije termina. U grupu prijevremeno rođenih beba spadaju i one krhke bebe rođene mjesecima ranije i zdrave jake bebe rođene tek nekoliko sedmica prije. 
Majka prijevremeno rođenog djeteta prolazi kroz teško emocionalno razdoblje, jer se brine za bebu, razmišlja o tome zašto se porodila ranije, a mora se suoćoto i sa svim rizicima koji prate bebu. 
Kako prijevremeno rođena djeca borave dugo u bolnici, nekada i sedmicama, roditeljska blizina joj je neophodna. Kada god možete i koliko vam bolnički protokol dopušta, posjećujte bebu, dodirujte je i pričajte joj. 
Fizička blizina može smanjiti emocionalni stres i za majku i za bebu. Vi imate i jedinstven dar za vašu bebu: vaše mlijeko. Majčino mlijeko je nešto što samo vi možete dati bebi. Ono sadrži niz vrijednih hranjivih i imunoloških sastojaka koji igraju važnu ulogu za zdravlje vaše bebe i za njen razvoj.
Prednosti majčinog mlijeka za prijevremeno rođenu bebu:
* Mlijeko majke prerano rođene bebe ima više bjelančevina i drugih nutrijenata nego mlijeko majke na vrijeme rođene bebe. 
* Majčino mlijeko sadrži lipazu, enzim koji pomaže bebi da efikasnije probavi masnoće koje su važan izvor energije za rast prerano rođene bebe. 
* Majčino mlijeko lakše je probavljivo i beba ga bolje tolerira, jer se vrsta bjelančevina iz majčinog mlijeka temeljitije rastavlja i bolje apsorbira nego ona vrsta bjelančevina koja se nalazi u adaptiranom mlijeku. 
* Prijevremeno rođena beba teže će obolijevati od infekcija koje su nešto ćešće kod beba hranjenih adaptiranim mlijekom, jer je zaštićena imunološkim faktorima iz vašeg mlijeka dok se njezin odbrambeni sistem još nije razvio. 
* Majčino mlijeko utječe na bolji razvoj vida kod prerano rođenih beba, što se pripisuje određenim vrstama masnih kiselina koje postoje jedino u majčinom mlijeku. 
* Dojenje prijevremeno rođenih beba povezano je s nižim krvnim pritiskom kasnije u životu. 
* Dojenje može pridonijeti većoj inteligenciji i poboljšanom motoričkom razvoju kasnije u životu. Neke omega-3 masne kiseline, holesterol i drugi sastojci u majčinom mlijeku, koji se ne mogu naći nigdje drugo, važni su u razvoju moždanog tkiva. 
* Majčino mlijeko sadrži niz hormona i enzima, uključujući razne faktore rasta, koji su važni u sazrijevanju probavnog, živčanog i ostalih sistema.
Prijevremeno rođene bebe nemaju razvijenu kontrolu nad potrebama za hranom, sve dok ne dostignu termin u kojem su se i trebale roditi. zato je i veća opasnost od dehidracije i pothranjivanja. 
Spavanje je vrlo važno za produkciju hormona rasta, tako da se te bebe ne smije puno buditi. Općenito, važno je da im se priušti što manje stresa.
Način na koji ih treba hraniti je individualan i ovisi o mnog faktora.
1. Sitnim bebama koje su toliko nerazvijene da ne mogu same probavljati hranu, hranjivi sastojci i tekućina se daju intravenozno. One nešto razvijenije, ali koje također ne mogu same gutati, hrane se sondom koja male količine mlijeka prenosi u trbuščić. 
Ono što majka može učiniti za vrijeme dok se beba ovako hrani i boravi u inkubatoru, je izdajanje. Izdajanje bi trebalo biti onoliko često koliko bi beba inače jela, dakle svaka dva do tri sata ili osam do 12 puta dnevno. Važna su i noćna izdajanja. 
Najbolje je izdajati se električnom izdajalicom, i to obje dojke istovremeno, jer to potiče bolje lučenje hormona prolaktina koji potiče daljnju proizvodnju mlijeka. 
Potrebna količina dnevno izdojenog mlijeka je minimalna oko 300 ml, a idealna iznad 700 ml. Dok se beba hrani putem sonde, najbolji izbor za nju je majčino mlijeko, i to svježe, jer se obradom unište žive ćelije i antitijela. 
2. Bebe koje su dostigle stepen rasta da mogu same gutati, ali još nemaju dobro razvijen refleks sisanja ili su preslabe za dojenje trebale bi uzimati majčino mlijeko nekim drugim putem. 
Iako je hranjenje bočicom brže i mlijeko lakše curi u bebina usta, dojenje je manje stresno za prijevremeno rođenu bebu nego hranjenje bočicom. Kontakt s majkom bebama je prirodan, ugodan i poticajan. Ne očekujte uspjeh odmah, možda će trebati mnogo vremena i pokušaja prije nego što beba uspije povući mlijeko iz prsa. 
3. Prijevremeno rođene bebe koje već mogu učinkovito sisati, još se razlikuju od na vrijeme rođenih beba. I kod njih je važan što češći kontakt s majkom.
Te bebe jedu malo, tako da je majčina zaliha mlijeka obično veća od bebinih potreba. Problem je u tome što se bebe ne bude često za hranjenje, znaju zaspati na dojci vrlo brzo, ili čak ispustiti dojku prije nego što majci krene teći mlijeko. 
Način na koji treba rješavati ovakve probleme je slijedeći:
* Majka bi trebala održavati količinu mlijeka dodatnim izdajanjem 
* Prije dojenja majka treba potaknuti otpuštanje mlijeka, tako da već na početku podoja beba ima stalan tok mlijeka (prije podoja se opustiti i malo izdojiti) 
* Bebu treba držati u položaju da majka može dobro kontrolirati položaj bebine glave i usta
Koji položaj 
1. Ako stavljate bebu na lijevu dojku, prvo ju postavite da leži na vašoj desnoj ruci, s glavom u desnom dlanu - tako ćete lako upravljati položajem glave. 
2. Beba treba biti okrenuta prema vama i trbuhom i prsima i licem. Koristite jastuke da biste ju postavili dovoljno visoko. 
3. Lijevom rukom pridržavajte lijevu dojku. Krenite C-hvatom (palac gore, ostali prsti dole), ali tako da samo zadnja tri prsta pridržavaju dojku, a palac i kažiprst malo odvojite od dojke kako bi s njima mogli pridržavati i upravljati bebinim obrazima i bradom. 
4. Podražajem na bebin obraz, pokušajte postići da beba jako otvori usta prije nego što uhvati bradavicu, ili joj prstom lagano pritisnite bradu prema dole da otvori usta. 
5. Ako beba nije dovoljno duboko uhvatila bradavicu i areolu, stavite prst u ugao usta da je odvojite od dojke i pokušajte ponovo.

Dojenje prijevremeno rođenih beba

Pravilna ishrana u periodu trudnoće, kojom se osigurava odgovarajući unos gradivnih i zaštitnih materija, uvertira je u jedan od najljepših perioda u životu žene, period dojenja. 
U toku trudnoće tijelo buduće majke priprema se za važan period nakon porođaja, dojenje, time što se masno tkivo u njenom organizmu preraspodjeljuje, između ostalih dijelova tijela, i u dojke. 
Fiziologija žene je takva da što novorođenče više doji, majka ima više mlijeka. Redovni obroci, raznovrsna ishrana, svakodnevne šetnje majke i bebe, utječu na dobro raspoloženje ne samo majke koja doji, već i na dojenče. 
Na taj način pospješuje se i proizvodnja mlijeka. Nervna napetost, umor ili stres u životu dojilje utječu na količinu i kvalitet mlijeka. 
Prvih šest do osam sedmica dojenja je period u kojem se majka i beba navikavaju jedno na drugo, i u kojem je neophodno uspostaviti redovan ritam obroka za majku. 
To podrazumijeva pet obroka: doručak, užinu, ručak, užinu i večeru. U ovom ključnom periodu neophodno je da majka koja doji bude posvećena samo novorođenoj bebi. Kada beba spava, neophodno je da se i mama odmara. 
Bebe koje se hrane majčinim mlijekom otpornije su na bolesti jer je 80 posto ćelija u majčinom mlijeku makrofagi, odgovorni za borbu protiv bakterija i virusa. Potrebe u energiji, gradivnim i zaštitnim materijama za majku koja doji veće su nego u trudnoći. 
Nije teško zaključiti zbog čega: potrebe novorođenčeta, a kasnije i dojenčeta, u energiji, gradivnim i zaštitnim materijama zavise od ishrane majke. Tokom prvih šest mjeseci dnevna količina mlijeka koju dojilja poklanja svojoj bebi je 600 do 900 mililitara! 
Dnevna količina mlijeka koja se stvara u organizmu majke je veća ili manja, u zavisnosti od potreba novorođenčeta ili dojenčeta. Mnoge žene zabrinute su zbog gubitka kilograma nakon porođaja. 
Većina dojilja gubi na tjelesnoj masi u toku prvih šest mjeseci dojenja u prosjeku od pola do kilograma mjesečno. Veći gubitak u tjelesnoj masi nije poželjan, niti se preporučuju radikalnije mjere za gubitak kilograma dobijenih tokom trudnoće i dojenja.
Potrebe u bjelančevinama veće su u odnosu na žene koje nisu trudne i koje ne doje, i to za 15 do 20 grama dnevno. Najjednostavniji račun za ukupan unos bjelančevina je jedan gram bjelančevina svaki dan za svakih pola kilograma tjelesne mase. 
Namirnice bogate bjelančevinam su mlijeko, mliječni proizvodi, meso i mesne prerađevine... Unos vode mora biti veći od litra dnevno, tečnost se mora obezbijediti i unosom dodatnih količina - šolja mlijeka, čaša soka... 
Unos pojedinih vitamina u ishrani majke utječe na kvalitet mlijeka. To se odnosi na vitamine C, B6, B12, A i D. Ukoliko je unos ovih vitamina manji, takav je i za novorođenče. 
Koliko će kalcija dojenče dobiti umnogome zavisi i od rezervi kalcija u organizmu majke. Potrebe u folnoj kiselini su povećane, jer je neophodno zadovoljiti potrebe i majki i beba za ovim vrlo važnim vitaminom.
Neophodno je izbjegavati duhan i alkohol, kao i lijekove, a ukoliko su neophodni, savjetujte se s liječnikom.
Bez alergija na majčino mlijeko
Majčino mlijeko sadrži najmanje 100 faktora koji se ne nalaze u gotovim formulama za ishranu dojenčadi. Nijedno dijete nije alergično na majčino mlijeko, ali način ishrane majke utječe na ponašanje bebe.

Redovni i zdravi obroci za mamu - više mlijeka za bebu

Iako brojne studije ukazuju na porast broja gojazne djece, ne treba zaboraviti i na to da određeni broj djece boluje i od mentalno uslovljenih poremećaja uzimanja hrane, anoreksije i bulimije. Pravilan način ishrane, uz odgovarajući nivo fizičke aktivnosti, sigurna je prevencija od navedenih bolesti.
Energetske potrebe djece oba spola su iste do devete godine, kada razlike u spolovima uslovljavaju različite potrebe u energiji, gradivnim i zaštitnim materijama. 
Energetske potrebe dvogodišnjih djevojčica i dječaka su 1 300 kilokalorija, a potrebe u proteinima su 16 grama, osmogodišnjaka oba spola - 2 000 kilokalorija, a za pravilan rast i razvoj je neophodno 28 grama bjelančevina dnevno. 
Potrebe u tečnosti su mililitar tečnosti za svaku unesenu kilokaloriju.
Od rođenja do druge godine, dnevne potrebe u mastima su 40 do 50 posto dnevnih energetskih potreba. Ovako veliki procent masti uslovljen je intenzivnim razvojem nervnog sistema. 
Nakon druge godine neophodno je smanjiti procentualnu zastupljenost masti u dnevnim obrocima na 30 posto, u odnosu na energetske potrebe određenog uzrasta.
Potrebe za ugljikohidratima i prehrambenim vlaknima iste su kao i kod odraslih - 55 do 60 posto dnevnih energetskih potreba. 
Prosti šećeri (slatkiši, osvježavajuća bezalkoholna pića) moraju se ograničiti, ne samo zbog mogućeg razvoja gojaznosti već i zbog pojave karijesa zuba. Mala djeca unesu 500 miligrama kalcijuma dnevno, a nakon ovog perioda (nakon treće godine) neophodan je unos od 800 miligrama. 
U dječijem uzrastu odgovarajući unos kalcija predstavlja jedan od sigurnih načina da se izbjegne kasniji razvoj osteoporoze. Mlijeko i mliječni proizvodi predstavljaju siguran izvor kalcija. 
Što je punomasniji mliječni proizvod, kalcija je više. Ukoliko djeca imaju intoleranciju na mlijeko (ne podnose ga), kalcij se može nadoknaditi putem namirnica kojima je on dodat, kao što su različite vrste pahuljica te povrće.
Uz odgovarajući unos kalcija, neophodno je da dijete boravi na svježem vazduhu i da se umjereno izlaže suncu (time se podstiče proizvodnja vitamina D u organizmu).
Vitaminski dodaci 
Ukoliko je dječija ishrana raznovrsna, bogata namirnicama iz različitih grupa, vitaminski i mineralni dodaci su nepotrebni. Ne treba zaboraviti da su oni često primamljivog oblika i okusa, po uzoru na junake iz crtanih filmova. Vitaminski i mineralni suplementi nisu slatkiši i ne treba ih davati djetetu dok to ne preporuči liječnik.
Važna računica
Dnevne potrebe u prehrambenim vlaknima izračunavaju se na vrlo zanimljiv načina: potrebe u gramima jednake su broju godina plus pet grama (petogodišnje dijete treba da unosi 10 grama prehrambenih vlakana: pet godina = pet grama prehrambenih vlakana; na to dodajemo još pet grama, što je ukupno 10).

Kalorično ne mora biti i zdravo

Majčino mlijeko može se čuvati u frižideru

Danas za ručak: Ćufte s mozzarellom u bogatom umaku od paradajza

Kako će dojilja znati ima li dovoljno mlijeka

Zašto je dojenje najbolji izbor

Brza hrana nije za mame

Najprepoznatljiviji balkanski dezert: Napravite idealan sutlijaš

Sedam opasnih roditeljskih zabluda o hrani

Najčešće greške koji roditelji prave pri izboru hrane

Recepti za djecu: Grašak

Grašak – za zdrave i ukusne obroke za djecu

Abeceda pravilne prehrane za djecu

Čokoladni sufle: Najelegantniji dezert od 6 sastojaka gotov za 10 minuta

Dojenje prijevremeno rođenih beba

Redovni i zdravi obroci za mamu - više mlijeka za bebu

Dječaci i djevojčice do devete godine trebaju istu količinu hrane

Prehrana

Kalorično ne mora biti i zdravo

Majčino mlijeko može se čuvati u frižideru

Danas za ručak: Ćufte s mozzarellom u bogatom umaku od paradajza

Kako će dojilja znati ima li dovoljno mlijeka

Zašto je dojenje najbolji izbor

Brza hrana nije za mame

Najprepoznatljiviji balkanski dezert: Napravite idealan sutlijaš

Sedam opasnih roditeljskih zabluda o hrani

Najčešće greške koji roditelji prave pri izboru hrane

Recepti za djecu: Grašak

Grašak – za zdrave i ukusne obroke za djecu

Abeceda pravilne prehrane za djecu

Čokoladni sufle: Najelegantniji dezert od 6 sastojaka gotov za 10 minuta

Dojenje prijevremeno rođenih beba

Redovni i zdravi obroci za mamu - više mlijeka za bebu

Dječaci i djevojčice do devete godine trebaju istu količinu hrane