Neobičan spoj: Složenac od krompira, sira i pahuljica

Da bi se u namirnicama maksimalno zadržali hranljivi sastojci važni za pravilan rast i razvoj djeteta, važno je da se tokom pripremanja hrane pridržavamo određenih pravila:
* Voće i povrće treba dobro oprati prije nego što pristupite njegovoj daljoj obradi - ljuštenju, siječenju, kuhanju. 
* Da bi se zadržali vitamini B i C, namirnice ne treba potapati. Treba ih oprati prije guljenja, a zatim oljuštiti, očistiti i ponovo dobro oprati. 
* Pošto se vitamini nalaze tik ispod kore, ukoliko je neophodno oguliti namirnicu, to treba pažljivo uraditi, da kora bude što tanja. 
* Prilikom siječenja i guljenja voća i povrća treba upotrijebiti oštar nož, jer prilikom nagnječenja tkiva dolazi do uništavanja vitamina A i C. 
* Voće i povrće treba uzimati što više u sirovom stanju, u obliku salata, koje treba pripremati neposredno pred jelo, jer isječeno voće i povrće stajanjem gubi vitamine. 
* Ne bacajte spoljašnje, grubo lišće zelene salate, jer je bogatije vitaminima, kalcijem i željezom nego unutrašnje. 
* Sjeckani peršunov list i celerov list dodati jelu (posebno supama i čorbama) tek kada ga skinete s vatre.
* Bolje je koristiti zamrznuto nego konzervirano ili od stajanja uvelo voće i povrće. Zamrzavanjem ono zadržava hranljive sastojke i energetsku vrijednost koja je postojala u momentu zamrzavanja. 
* Prilikom kuhanja koristiti što manje vode, slabiju temperaturu i kuhati hranu što je moguće kraće. 
* Ne bacajte vodu u kojoj ste kuhali povrće: iskoristite je za pripremanje supe, sosova, napitaka.

Prehrana djeteta: Bolje i zamrznuto nego staro povrće

Muffini s bundevom i zobenim pahuljicama

Dobra ishrana podrazumijeva raznovrsnost namirnica i umjerenost u jelu. Redovni dječiji obroci i hranljive užine uključuju namirnice bogate ugljikohidratima, voće i povrće, mliječne proizvode, nemasno meso, ribu, perad, jaja i mahunarke.
Djeca u uzrastu od druge do pete godine za stolom radije pričaju nego što jedu. Njihove navike u ishrani temelje se na utjecajima iz porodice, pa je zato važno da se čitava porodica zdravo hrani.
Djeca ovog uzrasta još imaju velike nutritivne zahtjeve. Zato je neophodno da svi obroci i užine budu koncentrirani u maloj zapremini. Ako je unos hrane veći postoji mogućnost pojave gojaznosti, naročito ako su djeca fizički neaktivna.
Dobra ishrana ne znači da dijete ne može jesti ono što voli ili da mora jesti ono što ne voli. Djeci treba ponuditi mnogo tečnosti, pogotovo ako su fizički aktivna ili ako je toplo vrijeme. Voda osigurava tečnost bez kalorija. Djeca trebaju piti mlijeko i nezaslađene voćne sokove u ograničenim količinama.
Prvo doručak 
Sva djeca obavezno trebaju doručkovati, jer tako obezbjeđuju energiju za igru u prvom dijelu dana. Djeca koja doručkuju mnogo su živahnija, energičnija i kreativnija od onih koja izbjegavaju obroke. Dobar doručak sastavljen je od složenih ugljikohidrata i jednostavnih šećera (hljeb, žitarice, voće, povrće), proteina (mliječni proizvodi, jaja) i malo masti. 
Šta za ručak i večeru
Ručak osigurava energiju za ostali dio dana. On treba sadržavati bjelančevine, masti, željezo, vitamine A, C i kalcij. Najnaporniji obrok za većinu djece ovog uzrasta je večera koja bi se trebala sastojati od integralnih žitarica.
Grupe namirnica 
Djeca tokom dana trebaju jesti i voće i povrće. Mliječni proizvodi su izvori vitamina D i kalcija. Izvori proteina su bijelo meso, perad, riba, kao i mahunarke. Masti, ulja i slatkiši nalaze se na vrhu piramide ishrane, u najmanjoj količini, da bi označili ograničeno korištenje u ishrani ovih namirnica. 
Ishrana treba sadržavati dobru proporciju namirnica iz svih pet grupa da bi obezbijedila dovoljno hranljivih i drugih materija, neophodnih za pravilan rast i razvoj ove djece. 
Važno 
Nikada nemojte prepuniti tanjir svom djetetu, nemojte ga tjerati da pojede sve iz tanjira ako nije gladno. Ako znate da vaše dijete ne voli onu hranu koju ste planirali za obrok, kombinirajte je s onom koju dijete voli.
Uključite dijete u pripremanje obroka. Bit će mu zabavnije da jede hranu u čijoj je pripremi učestvovalo. Pripremajte hranu dinstanjem, kuhanjem, pečenjem na roštilju ili u rerni.

Kako naučiti djecu da jedu raznovrsno

Keksići sa sirom – slasna domaća grickalica

Za one koji se boje kalorija: Čokoladne praline za 20 minuta

Čak i najsitnijoj prijevremeno rođenoj djeci trebalo bi davati majčino mlijeko dok su na intenzivnoj njezi u bolnici jer to, čini se, pozitivno utječe na njihov mentalni razvoj, zaključak je jedne američke studije.
Istraživanjem su obuhvaćena 773 američna djeteta, rođena između 1999. i 2002. s izuzetno malom težinom (ispod kilograma). Prijevremeno rođena djeca u bolnicama hrane se intavenozno, međutim, jednom broju beba obuhvaćenih studijom davano je majčino mlijeko.
Opća inteligencija ove djece testirana je kada su dostigla uzrast od dvije i po godine, pri čemu se pokazalo da su ona koja su dobijala i majčino mlijeko inteligentnija od one koja nisu i da je nivo inteligencije bio veći što je bila veća količina majčinog mlijeka koje je određeno dijete dobijalo.
Nalazi ukazuju na to da bi, kad god je to moguće, prerano rođenoj djeci tokom boravka na intenzivnoj njezi trebalo rutinski davati i majčino mlijeko, savjetuju stručnjaci.
Jedna druga američka studija, obavljena na Univerzitetu Ročestera na uzorku od 1.500 djece, pokazala je de nema osnova za tvrdnje da dojenje, naročito ako je prolongirano, povećava rizik od kasnijeg karijesa mliječnih zuba.
Američki zdravstveni stručnjaci danas mahom preporučuju da se dijete doji tokom cijele prve godine života, pa i duže ukoliko to žele i majka i dijete.

Majčino mlijeko za inteligentno dijete

Okusi koje volimo: Piletina s limunom

Prema definiciji variva se svrstavaju u samostalna jela, koja mogu predstavljati obrok u cijelini. Ali, moguće je da su variva kreirana i kao dio složenog obroka.
Ovisno o namirnicama koje se koriste u pripremi variva dijelimo ih na:
* Variva od povrća 
* Variva s mesom 
* Variva s jajima, tjesteninom i rižom 
* Vegetarijanska variva 
Pri pripremi namirnice se dodaju u posudu usitnjene te se na laganoj vatri kuhaju dok se ne postigne ugodna mekoća svih namirnica. Variva su svojom mekom teksturom najugodnija za djecu koja imaju probleme sa rastom zuba.
Za djecu je bolje ciljanu gustoću jela postići pasiranjem nekoliko kašika kuhanog variva te isključiti dodatak prepržneog brašna. Variva za djecu mogu se pripremati od krompira, mrkve, graška, tikvice, kelja, kupusa....
Dodatak komadića mesa prilagodite želji djeteta. Ukoliko dijete u prehrani izbjegava meso, meso za variva poželjno je dobro usitniti ili pak pirjati u većem komadu koji će se djetetu moći poslužiti na tanjiru. 
Vrlo je važan omjer namirnica prilikom pripreme variva, kako niti jedna ne bi dominirala okusom i mirisom. Većinu variva moguće je podgrijavati, izuzev onih koji sadrže krompir ili špinat. Najbolja su svježe pripremljena i ne predugo kuhana, jer se tako očuva što veća količina nutritivnih tvari.
Za djecu koja su orijentirana na pretjeran unos slatkih jela, grickalica i fast-food jela te zaziru od konzumiranja povrća, varivo je preporučljivo najmanje tri puta sedmično.
Varivo s piletinom ...
* Sastojci za 4 osobe: 1 vrećica zamrznute mješavine povrća, 400 g
pilećih prsa, 2 kašike ulja, 1 kašičica začina, 2 kašičice škrobnog brašna, 1 oguljen paradajz. 
* Priprema
1. Pileća prsa narežite na kockice i popržite na zagrijanom ulju. Dodajte začin i pirjajte, dodajući vodu, desetak minuta. 
2. Nakon toga umiješajte zamrznuto povrće, paradajz i dodajte 600 ml vode. 
3. Kuhajte deset minuta i pred kraj kuhanja umiješajte škrobno brašno koje ste razmutili u malo vode. Pustite da sve još jednom zavri.
... od graška ...
* Sastojci za 4 osobe: 1 limenka graška, 200 g pasiranog paradajza, 200 g teletine, 2 kašike maslinovog ulja, so, 200 g krompira.&nbsp;&nbsp;* Priprema
1. Krompir ogulite, operite, narežite na kockice i kuhajte u vreloj, posoljenoj vodu petnaestak minuta. 
2. Na maslinovom ulju popržite teletinu narezanu na kockice, dodajte paradajz, ocijeđeni i isprani grašak, kuhani krompir, vodu i kratko prokuhajte. 
... od kelja ...
* Sastojci: 1/2 kg kelja, 300 grama krompira (oguljenoga i narezanog na kockice), 100 grama mrkve, pola glavice luka, so, 150 grama maslaca, 1 kašičica paradajz pirea. 
* Priprema
1. Listove kelja oprati i narezati na veće kocke, staviti ih u lonac zajedno s krompirom, mrkvom, lukom i zaliti s 2,5 l hladne vode.
2. Kuhajte 1/2 sata i dodajte so (kuhati dok krumpir i mrkvica omekšaju) pa zatim dodati istopljeni maslac.
3. Kratko prokuhati i pred kraj dodati malo paradajz pirea. 
... od žute tikve
* Sastojci: 2 kašike maslinovog ulja, 70 g luka, 400 g naribane žute tikve, 500 ml vode, so.
* Priprema
1. Na zagrijanom ulju popržite sitno nasjeckani luk, dodajte tikvu, malo vode i pirjajte desetak minuta dok tikva ne omekša. 
2. Sve propasirajte, dodajte ostatak vode, posolite i prokuhajte.
* Posluživanje: Servirajte s kockicama prepečenog kruha ili cornflakesom.

Varivo - zdravo i ukusno za mališane

Dojenje, iako je najprirodniji način hranjenja beba, nije lak posao. Da vas ne bismo obeshrabrili, već naprotiv, da bismo vas motivirali, pročitajte i saznajte nešto više o dojenju - kako, zašto i koliko dugo treba dojiti.
Prije svega, važno je znati da je dojenje proces na koji se svaka žena treba pripremiti još za vrijeme trudnoće. Osim kvalitetne prehrane, jedan od ključnih momenata je mirna okolina u kojoj će beba i majka provoditi prve dane djetetovog života. Tu su i razni udobni položaji za dojenje te djetetova sklonost sisanju. 
Zašto je dojenje najzdravije 
Dojenje je zdravo za bebe, ali i za majke. Ipak, djeca su na prvom mjestu - sastojci zdravi za bebu dolaze u savršeno uravnoteženom omjeru. Majčino mlijeko bebi osigurava svu potrebnu energiju, proteine, vitamine, minerale i masti potrebne za rast i razvoj. 
Antitijela u mlijeku razvijaju djetetov imunitet i grade zaštitu od raznih infekcija i upala kao što su upale uha, infekcije dišnih putova i probavnog trakta. 
A kada je majka bolesna, dijete putem mlijeka dobiva antitijela te bolesti i time jača otpornost. 
Majčino mlijeko isto tako umanjuje rizik od razvoja alergijskih reakcija, loših i nezdravih zuba, visokog krvnog pritiska te pojave pretilosti kasnije u životu. 
Ono je i lakše probavljivo od umjetnog, a enzimi prisutni u njemu olakšavaju probavne procese. Dojena djeca, za razliku od djece na umjetnoj ishrani, imaju manju, mekšu i mirisniju stolicu. 
Prednosti za majke 
Dojenje olakšava mršavljenje nakon poroda. 
Dojilje bi dnevno trebale uzimati od 300 do 500 kalorija više jer toliko gube dojenjem koje olakšava proces izgaranja masti nataloženih za vrijeme trudnoće te ubrzava proces povratka na raniju kilažu. 
Osim toga, dojenje umanjuje rizik od raznih kancerogenih oboljenja kao što su rak maternice i rak dojke (koji se najčešće javlja u menopauzi). 
Ishranom na prsima majka i dijete uspostavljaju i čvrstu emotivnu vezu: temelj odnosa roditelj-dijete. 
Praktične prednosti 
Dojenje je jeftinije i jednostavnije od hranjenja na bočicu. Dojite li, ne morate stalno misliti na čiste bočice u pripravnosti, toplu vodu u termos boci. Dojiti možete bilo kada i gdje god to vaše dijete poželi. 
Pedijatri isključivo zagovaraju mišljenje da je dojenje jedina optimalna prehrana prikladna za vrijeme prvih šest mjeseci života. U tom periodu bebi je potrebno davati samo vitamin D3, kojim se sprečava razvoj rahitisa. 
Nakon navršenog šestog mjeseca započinje dohrana unošenjem namirnica neophodnih za daljnji rast i razvoj djeteta. 
VAŽNO 
Idealno bi bilo kada biste dojili barem do prve godine života, jer još nije sastavljena savršena umjetna formula koja bi bila podjednako kvalitetna kao što je majčino mlijeko. 
Zato je preporučljivo nastaviti s dojenjem i nakon povratka na posao, a tada sebi možete pomoći pumpicama za izdajanje kojima ćete moći skladištiti mlijeko.

Dojenje nije lak posao

1. Majčino mlijeko, i samo ono, jedina je hrana i piće koje dojenče treba u prvih šest mjeseci života. U tom periodu nije potrebna nikakva druga hrana, piće, čak ni voda.
2. Novorođenče treba ostati uz svoju majku i biti podojeno tokom prvog sata od rođenja.
3. Učestalije dojenje potiče stvaranje mlijeka. Gotovo svaka majka može uspješno dojiti.
4. Dojenje štiti dojenčad i malu djecu od obolijevanja. Ono stvara i poseban odnos između majke i djeteta.
5. Hranjenje bocom može uzrokovati pojavu bolesti kod djeteta. Ako majka ne može dojiti svoje dijete, ono može biti hranjeno majčinim mlijekom ili njegovom zamjenom iz obične čiste šolje.
6. U dobi od šest mjeseci dijete treba dodatnu različitu hranu, ali dojenje se nastavlja do prve godine ili i duže.
7. Zaposlena žena može nastaviti dojenje tako da dijete doji kad god je s njim. 
8. U ranim mjesecima, kada je dijete osjetljivije, samo dojenje pomaže u zaštiti od proljeva i drugih učestalih bolesti.

Osam činjenica o dojenju

Roditelji i pedagozi bombardiraju djecu informacijama o hrani: mlijeko je dobro za kosti ili nemoj jesti slatkiše za doručak. Tu je i TV s porukama poput - zdrava hrana ima sjajan okus. Naravno, mnoge od tih reklama nisu tačne. 
Onda se postavlja pitanje kako djeca obrađuju ono što čuju? U novoj studiji iz časopisa "Appetite" djeca dobi tri, četiri i sedam godina igrala su se svrstavanja 70 namirnica u dvije grupe: zdravu i nezdravu. 
Najmlađi (tri i četiri godine) nisu bili u stanju objasniti zašto su neku namirnicu definirali kao zdravu, dok su sedmogodišnjaci znali navesti razloge. 
Mlađi su češće kao obrazloženje navodili utjecaj na zdravlje (kvari zube), dok su stariji navodili i nutritivnu vrijednost (masno je ili sadrži kalcij). Od toga rastem je razlog koji se s povećanjem dobi čuo sve rjeđe. 
Uglavnom, djeca sasvim dobro znaju prepoznati koja hrana je zdrava, a koja nije, iako su imali problema sa svrstavanjem hrane kao što je prženi krompir (trebali su ga svrstati u nezdravu hranu, ali ih je zbunjivalo što je krompir povrće).

Kako djeca razmišljaju o jelu

Stoprocentni voćni sokovi nisu prijetnja normalnoj kilaži. Ipak, kao svi drugi visokokalorični napici ili hrana, mogu doprinijeti povećanju kilaže, ako se unose u velikim količinama. 
U svakom slučaju, bolje je djeci davati stoprocentne voćne sokove, jer su bogatiji vitaminima i drugom hranljivim materijama od ostalih.
Pedijatri smatraju da bebama mlađim od šest mjeseci ne treba davati nikakve voćne sokove.
Djeca, uglavnom, ne vole jesti voće, zato stoprocentni voćni sokovi mogu biti nadoknada za vitamin C i kalcij. Ali, treba imati na umu da se ni u takvom soku ne nalaze proteini i vlakna koja se nalaze u cijeloj voćki.

Pravilna prehrana: Voće ili voćni sok

Fileti oslića u kaputiću od kukuruznih pahuljica i badema

Sendviči su mnogima omiljena hrana, posebno djeci. Pa ipak ih najčešće pravimo od namirnica koje nam se prve nađu pod rukom. 
Kako biste se vi i vaša djeca hranili zdravo, a pri tome se ne odricali svoje omiljene poslastice, evo nekoliko savjeta za slaganje zdravog sendviča:
* Izaberite hljeb od integralnog brašna sa sjemenkama;
* Umjesto suhomesnatih proizvoda, radije upotrijebite komad pečene piletine ili puretine te komadić sira;
* Umjesto klasičnog sendviča s mesom i sirom, sendvič možete složiti i od prethodno napravljenih namaza od tune, jaja, svježeg sira i začinskog bilja...;
* I na kraju - stavite u sendvič puno svježeg sezonskog povrća - mladog luka, rotkvica, zelene salate.

Napravite zdrav sendvič za svoje dijete

1. Kada vaša beba ne pojede obrok koji ste joj pripremili, sačekajte da se ohladi i stavite ga u frižider gdje može ostati u staklenoj ambalaži i pokriven, najduže 24 sata. To se, naravno, ne odnosi na mlijeko i hape. 
2. Hranu za bebe treba staviti na najhladnije mjesto, nikako u vrata frižidera. 
3. Proteinska hrana (jela sa jajima, mesom, ribom, mliječnim proizvodima) brže se razgrađuje i ima manju prirodnu zaštitu od invazije mikroba, pa je treba iskoristiti tokom 24 sata. 
4. Hrana koja sadrži prirodne konzervanse kao što su kiselina ili šećer, lakše će se održati nego proteinska hrana. To, praktično, znači da povrće i voće, a naročito citrusno - ostaje duže sačuvano. 
5. Vitamin C naročito je podložan razgradnji ukoliko je izložen na zraku.
6. Pripremljena hrana može se zalediti u malim, pojedinačnim količinama, dovoljnim za jedan obrok. Treba je upotrijebiti u roku od četiri sedmice, najduže do dva mjeseca. Poslije toga gubi ukus i hranljivost. 
7. Hranu koja je odmrznuta iskoristite u toku dana, ili ostavite u frižideru do sljedećeg dana.

Neobičan spoj: Složenac od krompira, sira i pahuljica

Prehrana djeteta: Bolje i zamrznuto nego staro povrće

Muffini s bundevom i zobenim pahuljicama

Kako naučiti djecu da jedu raznovrsno

Keksići sa sirom – slasna domaća grickalica

Za one koji se boje kalorija: Čokoladne praline za 20 minuta

Majčino mlijeko za inteligentno dijete

Okusi koje volimo: Piletina s limunom

Varivo - zdravo i ukusno za mališane

Dojenje nije lak posao

Osam činjenica o dojenju

Kako djeca razmišljaju o jelu

Pravilna prehrana: Voće ili voćni sok

Fileti oslića u kaputiću od kukuruznih pahuljica i badema

Napravite zdrav sendvič za svoje dijete

Pravilno čuvanje hrane za bebe

Prehrana

Neobičan spoj: Složenac od krompira, sira i pahuljica

Prehrana djeteta: Bolje i zamrznuto nego staro povrće

Muffini s bundevom i zobenim pahuljicama

Kako naučiti djecu da jedu raznovrsno

Keksići sa sirom – slasna domaća grickalica

Za one koji se boje kalorija: Čokoladne praline za 20 minuta

Majčino mlijeko za inteligentno dijete

Okusi koje volimo: Piletina s limunom

Varivo - zdravo i ukusno za mališane

Dojenje nije lak posao

Osam činjenica o dojenju

Kako djeca razmišljaju o jelu

Pravilna prehrana: Voće ili voćni sok

Fileti oslića u kaputiću od kukuruznih pahuljica i badema

Napravite zdrav sendvič za svoje dijete

Pravilno čuvanje hrane za bebe