<p>Dio rakete kompanije SpaceX, težak oko četiri tone, najvjerovatnije je udario u površinu Mjeseca i formirao novi krater, saopćila je NASA. Iako ovaj događaj nije predstavljao opasnost za Zemlju, naučnicima bi mogao pružiti vrijedne podatke za dalja istraživanja svemira.</p><p>Riječ je o dijelu rakete Falcon 9, koja je lansirana u januaru 2025. godine i koja je nosila dva komercijalna lendera prema Mjesecu. Udar se dogodio pri brzini od oko 8.690 kilometara na sat, ali je mjesto sudara bilo blizu ivice vidljive strane Mjeseca, što je otežalo njegovo direktno posmatranje.</p><p>Prema pisanju The Guardian, očekivalo se da će udar izazvati oblak mjesečeve prašine, ali taj fenomen nije bilo moguće vidjeti sa Zemlje golim okom. Profesionalni i amaterski astronomi nisu uspjeli potvrditi trenutak udara, uprkos korištenju naprednih teleskopa.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="zxx" dir="ltr"><a href="https://t.co/eMjhOtsNVM">pic.twitter.com/eMjhOtsNVM</a></p>&mdash; Elon Musk (@elonmusk) <a href="https://x.com/elonmusk/status/2085183860489552115?ref_src=twsrc%5Etfw">August 6, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>NASA procjenjuje da je krater nastao nakon udara širok oko 18 metara i dubok približno četiri metra. Materijal izbačen iz kratera, uključujući prašinu i stijene, mogao bi pomoći naučnicima u proučavanju površine Mjeseca i posljedica sličnih udara.</p><p>Portparol NASA Džimi Rasel naglasio je da događaj nije predstavljao nikakvu prijetnju Zemlji, dok bi prikupljeni podaci mogli doprinijeti unapređenju metoda praćenja svemirskih objekata.</p><p>Džulijana Šajman iz kompanije SpaceX objasnila je da su Sunčeva aktivnost i gravitacione sile utjecale na putanju dijela rakete i usmjerile ga prema Mjesecu.</p><p>Ovo nije prvi slučaj neuspješnog završetka svemirske misije. Slični incidenti zabilježeni su ranije kod ruskog Luna-25, indijskog Chandrayaan-2 i izraelskog Beresheet.</p>

NASA procjenjuje da je krater nastao nakon udara širok oko 18 metara i dubok približno četiri metra

Komad rakete SpaceX udario u Mjesec i napravio novi krater

<p>U turskim teritorijalnim vodama Egejskog mora, između otoka Gokčeada i grčkog otoka Samotraki, otkrivena je najveća koralna šuma ikada zabilježena u ovom dijelu mora.&nbsp;</p><p>Otkriće je rezultat istraživačke ekspedicije koju je provela Turska fondacija za istraživanje mora (TUDAF), uz podršku Turske poslovne banke.</p><h2>Biološka raznolikost</h2><p>Istraživanje je obavljeno s broda R/V TUDAV-Maru, uz pomoć daljinski upravljanih podvodnih vozila i savremene opreme za snimanje dubina.</p><p>Predsjednik TUDAF-a Bajram Ozturk izjavio je da je istraživački tim pronašao ogromnu koralnu zajednicu za koju se ranije nije znalo da postoji. Koralji se prostiru na dubinama od oko 70 do 120 metara, a područje karakterišu velika biološka raznolikost i značajne naslage kalcijum-karbonata.</p><p>- Koliko nam je poznato, koralna šuma ovakvih razmjera nikada ranije nije otkrivena u Egejskom moru, ni na turskoj ni na grčkoj strani - rekao je Ozturk.</p><p>Prema prvim podacima, koralna zajednica počinje oko dvije nautičke milje od obale i prostire se više od dva kilometra, a postoji mogućnost da se nastavlja prema većim dubinama, pa čak i prema međunarodnim vodama.</p><p>Istraživači su uočili i podvodne rasjede, izvore vode i gasa, a daljnje analize trebale bi pokazati njihovu povezanost s pronađenim koralnim ekosistemom.</p><p>Otkriveni korali pripadaju grupi mekih korala poznatih kao gorgonije. Među njima se nalaze i rijetke vrste koje su češće prisutne u zapadnom dijelu Sredozemnog mora.</p><h2>Vrijedan ekosistem</h2><p>Ozturk je naglasio da su ranija istraživanja korala u Turskoj uglavnom obavljana na manjim dubinama, dok ovako velika i očuvana koralna šuma predstavlja prvi takav nalaz u turskim vodama i cijelom Egejskom moru.</p><p>Prema njegovim riječima, područje je dom brojnim vrstama riba i morskih organizama te predstavlja izuzetno vrijedan ekosistem koji bi trebalo zaštititi nakon što se precizno utvrde njegove granice i površina.</p><p>Naučni tim TUDAF-a nastavit će istraživanja u septembru i oktobru, kada će posebnu pažnju posvetiti dubljim dijelovima koralne šume. Otkriće je rezultat gotovo deset godina sistematskog rada i ulaganja u istraživačku tehnologiju. Posebno je značajno što na pronađenim koralnim zajednicama nisu uočeni znakovi oštećenja ili odumiranja povezanih s klimatskim promjenama.</p>

Koralna zajednica počinje oko dvije nautičke milje od obale i prostire se više od dva kilometra

Naučnici zatečeni otkrićem: U Egejskom moru pronađena najveća koralna šuma ikada zabilježena

<p>Naučnici su predstavili dosad najdetaljnije snimke površine Sunca, nastale pomoću teleskopa "Daniel K. Inouye" na havajskom otoku Maui. Rezultati istraživanja objavljeni su u naučnom časopisu Nature.</p><p>Snimci su prvobitno napravljeni radi testiranja mogućnosti teleskopa, ali su istraživači pritom zabilježili vanjski sloj Sunca u rekordnoj rezoluciji. Na fotografijama su uočeni neobični, perjasti obrasci koji se talasaju preko užarene površine. Solarna fizičarka Ruizu Čen (Ruizhu Chen) sa Univerziteta Stanford istakla je da je prizor podsjeća na kovitlajuće nebo sa Van Gogove slike "Zvjezdana noć".</p><p>Naučnici objašnjavaju da je riječ o talasima nestabilnosti koji nastaju kada se magnetizirana plazma kreće različitim brzinama, stvarajući obrasce slične talasima koje vjetar pravi na površini vode. Iako je ovaj fenomen poznat i na Zemlji te planetama poput Jupitera i Saturna, nikada ranije nije posmatran s toliko detalja na Sunčevoj površini.</p><p>Istraživači vjeruju da će novo otkriće pomoći u boljem razumijevanju procesa na Suncu, uključujući izbacivanja koronalne mase koja mogu izazvati solarne oluje, poremetiti GPS i komunikacione sisteme te uzrokovati pojavu polarne svjetlosti na Zemlji.</p>

Na fotografijama su uočeni neobični, perjasti obrasci koji se talasaju preko užarene površine

Prizor kakav ljudsko oko dosad nije vidjelo: Objavljene najdetaljnije snimke Sunca

<p>Jedan od najpoznatijih svjetskih historičara i mislilaca Žuval Noa Harari (Yuval Noah Harari) govorio je u podcastu poslovnog lista Financial Times "The Next Five" o mogućem utjecaju umjetne inteligencije (AI) i načinu na koji bi ona mogla promijeniti odnos čovjeka i tehnologije.</p><p>Harari ističe da se preuzimanje kontrole od strane umjetne inteligencije neće odvijati na način na koji mnogi zamišljaju – kroz sukob ljudi i robota ili pojavu mašina koje napadaju čovječanstvo.</p><p>- Ne očekujte robote ubice koji trče ulicama i pucaju u ljude. To nije način na koji će umjetna inteligencija zavladati svijetom - rekao je Harari.</p><h2>Ključna prednost</h2><p>Prema njegovom mišljenju, ključna prednost AI-ja bit će u sposobnosti razumijevanja i korištenja jezika, što je upravo ono što je ljudima kroz historiju omogućilo stvaranje velikih sistema moći.</p><p>- Nikada se nismo suočili s agensom koji razumije naš jezik bolje od nas, posebno u oblastima poput finansija, prava ili religije. Hiljadama godina koristimo jezik za stvaranje sistema kontrole, a ti sistemi su zapravo velike birokratske mreže poput banaka, berzi, Katoličke crkve ili pravosuđa, koje se u potpunosti zasnivaju na jeziku - ukazao je.</p><p>Harari smatra da je upravo birokratija područje u kojem bi umjetna inteligencija mogla ostvariti najveći utjecaj, jer su savremena društva zasnovana na složenim mrežama pravila, dokumenata, zakona i finansijskih sistema.</p><p>- Ljudi generalno ne vole birokratiju, ali bez nje ne možemo živjeti jer je ona temelj naše moći. Umjetna inteligencija je prirodno stvorena za birokratiju. Zato svijetom neće zavladati roboti s oružjem, nego AI birokratija - kazao je.</p><p>Objasnio je da ljudi danas upravljaju svijetom zahvaljujući birokratskim sistemima, iako u njima često nisu savršeni.</p><h2>"Imamo kontrolu"</h2><p>- Imamo kontrolu samo zato što na planeti dosad nije postojalo biće koje bi je preuzelo od nas. Loši smo u finansijama, ali su konji još gori. Loši smo u upravljanju pravnim sistemom, ali su kokoške još gora opcija. Sada, kada dolazi neko ko je od nas znatno bolji u birokratiji, finansijama i pravu, postavlja se pitanje šta će se dogoditi s nama - zaključio je Harari.</p><p>Harari već godinama upozorava da umjetna inteligencija predstavlja jedinstven trenutak u ljudskoj historiji, jer je riječ o tehnologiji koja ne služi samo kao alat, već može samostalno donositi odluke i stvarati nove ideje.</p><p>Za razliku od ranijih izuma poput štamparske mašine ili atomskog oružja, koji su ostali pod ljudskom kontrolom, AI bi mogao utjecati na same temelje civilizacije, način na koji ljudi pričaju priče, donose zakone i oblikuju kulturu.&nbsp;</p><p>Upravo zbog toga, Harari upozorava da bi čovječanstvo prvi put moglo doći u situaciju da izgubi potpunu kontrolu nad vlastitom budućnošću.</p>

Upravo zbog toga, Harari upozorava da bi čovječanstvo prvi put moglo doći u situaciju da izgubi potpunu kontrolu

Umjetna inteligencija i kraj ljudske dominacije: Naučnik upozorava na novu eru

<p>Italijanski astronaut Evropske svemirske agencije (ESA) Luka Parmitano (Luca Parmitano) bit će dio misije Artemis III, jednog od najvažnijih poduhvata američke svemirske agencije NASA u okviru povratka ljudi na Mjesec.</p><p>Ova misija zamišljena je kao izuzetno složen testni let, a Parmitano će postati prvi Evropljanin koji će učestvovati u programu Artemis.</p><p>- Kao Evropljani i kao Italijani želimo da budemo snažni partneri Sjedinjenim Američkim Državama u ovoj trci - rekao je Parmitano u razgovoru za Euronews.</p><h2>Misija koja će testirati granice NASA-e</h2><p>Lansiranje misije planirano je za 2027. godinu. Letjelica Orion u nisku Zemljinu orbitu povest će trojicu NASA-inih astronauta i Parmitana.</p><p>NASA je Artemis III opisala kao jednu od najsloženijih ljudskih svemirskih misija u novijoj historiji.</p><p>- Ova misija uopšte nije bila u mojim planovima. Ostao sam bez teksta, što je za mene prilično neobično, i zaista sam zahvalan - rekao je Parmitano.</p><p>Italijanski astronaut već iza sebe ima bogato iskustvo. Bio je prvi Italijan koji je komandovao Međunarodnom svemirskom stanicom (ISS), a tokom dvije misije, Volare (2013) i Beyond (2019–2020), u svemiru je proveo više od 366 dana.</p><p>Također, ostao je upisan u historiju kao prvi Italijan koji je izveo svemirsku šetnju.</p><h2>Tri lansiranja u kratkom periodu</h2><p>NASA je posadu misije Artemis III predstavila 9. juna u Svemirskom centru Džonson (Johnson Space Center) u Hjustonu (Houston).</p><p>Iako je uzbuđenje veliko, Parmitano je svjestan brojnih izazova koji očekuju posadu.</p><p>- Imamo tri lansiranja koja moraju da se dogode u kratkom razmaku i to sa veoma različitim letjelicama - objasnio je.</p><h2>Pripreme za put prema Mjesecu</h2><p>Kako bi se pripremili za jedno od najsloženijih putovanja u historiji istraživanja svemira, Parmitano i njegove kolege iz NASA-e Rendi Bresnik (Randy Bresnik), Frenk Rubio (Frank Rubio) i Andre Daglas (Andre Douglas) prolaze kroz zahtjevan program obuke.</p><p>Pripreme uključuju usavršavanje ključnih vještina, brojne simulacije, kao i uvježbavanje reakcija u slučaju mogućih kvarova tokom misije.</p><p>- Naša obuka je veoma složena, ali i drugačija i raznovrsna - opisao je Parmitano.</p><p>Govoreći o odnosima između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, koji su na Zemlji povremeno obilježeni političkim nesuglasicama, Parmitano kaže da se takve razlike ne osjećaju u svemirskim misijama.</p><p>- Mi ne gledamo šta se dešava na političkom nivou, mi smo operativci. Svi osjećamo zajednički cilj, a to je boljitak čovječanstva na Zemlji i našeg života. Ovo je sljedeći korak - objasnio je, prenosi Index.hr.</p>

Kao Evropljani i kao Italijani želimo da budemo snažni partneri Sjedinjenim Američkim Državama u ovoj trci, rekao je Parmitano 

NASA šalje italijanskog astronauta u veliku misiju ka Mjesecu

Italijanski astronaut ulazi u historijsku NASA misiju, otkrio i šta očekuje

<p>Astronomi su otkrili prvi asteroid u asteroidnom pojasu između Marsa i Jupitera koji ima tri međusobno povezana režnja, a uz to posjeduje i mali prirodni satelit.</p><p>Riječ je o asteroidu "44 Nysa", koji je prvi put otkriven još 1857. godine. Iako je decenijama bio samo mala svjetlosna tačka na nebu, nova posmatranja otkrila su da je njegova građa mnogo neobičnija nego što se ranije pretpostavljalo.</p><h2>Trostruki objekt</h2><p>Istraživanja obavljena pomoću dva moćna teleskopa – Large Binocular Telescope (LBT) u Arizoni i Very Large Telescope (VLT) u Čileu – pokazala su da "Nysa" nije asteroid s dva režnja, kako se ranije vjerovalo, već prvi poznati trostruki objekt takve vrste.</p><p>- Snimci otkrivaju izuzetno neobičan objekt. Najvjerovatnije objašnjenje je da je "Nysa" kontaktni trostruki asteroid, sastavljen od tri međusobno povezane komponente - rekla je glavna istraživačica Kejt Minker (Kate Minker) iz opservatorije u Arizoni.</p><p>Detaljni snimci nisu bili jednostavni za dobiti. Naučnici su koristili napredne sisteme za snimanje visokog kontrasta i adaptivnu optiku koja uklanja zamućenja izazvana Zemljinom atmosferom. Zahvaljujući tome otkriven je i mali mjesec koji kruži oko "Nyse".</p><p>Asteroid je širok oko 75 kilometara, dok njegov pratilac ima približno jedan kilometar u prečniku i nalazi se na udaljenosti od najmanje 170 kilometara. Mjesec je privremeno označen kao S/2026 (44) 1.</p><h2>Snažan sudar</h2><p>Naučnici još pokušavaju utvrditi kako je nastao ovako neobičan oblik. Jedna mogućnost je da je "Nysa" nastala spajanjem tri asteroidna tijela koja gravitacija drži zajedno. Druga teorija je da je nekada davno pretrpjela snažan sudar s većim asteroidom koji ju je deformisao.</p><p>Ovo otkriće moglo bi pomoći naučnicima da bolje razumiju rani period Sunčevog sistema. "Nysa" pripada rijetkoj grupi asteroida tipa E, koji sadrže mineral enstatit i smatraju se mogućim ostacima materijala od kojeg su nastale unutrašnje planete, uključujući Zemlju.</p>

Najvjerovatnije objašnjenje je da je "Nysa" kontaktni trostruki asteroid, sastavljen od tri međusobno povezane komponente

Naučnici otkrili prvi trostruki asteroid u Sunčevom sistemu: "Nysa" ima i mali mjesec

<p>NASA-in rover Curiosity na Marsu je otkrio do sada neviđeno područje prekriveno pravilnim poligonalnim uzorcima koji izgledaju poput saća. Naučnici su iznenađeni njihovom velikom rasprostranjenošću, a promjer pojedinačnih oblika kreće se između pet i deset centimetara.</p><p>Ove strukture poznate kao "poligonalne pukotine" ranije su već uočene na Marsu, ali nikada nisu prekrivale tako veliko područje površine Crvene planete. Rover Curiosity pronašao ih je tokom uspona uz podnožje pet kilometara visoke planine Šarp, koju istražuje od 2014. godine.</p><h2>"Zaista nas je impresioniralo"</h2><p>Kamera Mastcam na roveru Curiosity snimala je teren dio po dio dok se rover nalazio u dolini Vale Grande na Marsu. Ukupno je napravljeno 340 fotografija koje su kasnije poslane na Zemlju i spojene u jednu široku panoramsku sliku.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">Curiosity has delivered a new 360-degree panorama from Mars. “We’ve seen a lot of fascinating landscapes through Curiosity’s eyes, but this sea of polygons took our breath away,” said the mission’s project scientist. 1/2 <a href="https://t.co/G7sV6Xafkq">pic.twitter.com/G7sV6Xafkq</a></p>&mdash; NASA Mars (@NASAMars) <a href="https://x.com/NASAMars/status/2082529612991762499?ref_src=twsrc%5Etfw">July 29, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>NASA je saopćila da je panorama snimana 19. i 20. juna 2026. godine, tokom 4930. i 4931. marsovskog dana misije.</p><p>- Iako smo kroz Curiosityjeve oči vidjeli mnogo fascinantnih prizora, ovo more poligona zaista nas je impresioniralo - izjavio je Ešvin Vasavada, naučnik na projektu u NASA-inom Laboratoriju za mlazni pogon (JPL).</p><p>- Pažljivo mjerimo njihove oblike i hemijski sastav te se nadamo da će podaci otkriti tragove o tome kako su ove strukture nastale - dodao je.</p><h2>Kako su nastali?</h2><p>Poligonalne teksture na Marsu najčešće predstavljaju pukotine nastale u blatu, a njihov oblik može otkriti mnogo o geološkoj prošlosti planete.</p><p>Ovakvi oblici mogu nastati isušivanjem vode, kada se sediment skuplja i puca, ali ih mogu oblikovati i velike temperaturne promjene. Naučnici proučavanjem ovih struktura pokušavaju otkriti na koji način je tekuća voda nekada oblikovala površinu Marsa i kakvi su uslovi ranije vladali na ovoj planeti.</p>

Naučnici su iznenađeni njihovom velikom rasprostranjenošću, a promjer pojedinačnih oblika kreće se između pet i deset centimetara

NASA na Marsu pronašla područje prekriveno neobičnim šesterouglovima

<p>Rijedak, potpuno neoštećen glineni ćup pomaže arheolozima da rekonstruišu život i kulturnu razmjenu u nekadašnjoj španskoj misiji San Francisko de Potano (San Francisco de Potano) u Floridi, piše <a href="https://scitechdaily.com/archaeology-students-discover-rare-400-year-old-intact-pot/">SciTechDaily</a>.</p><p>Studenti Univerziteta u Floridi pronašli su u zemlji posudu veliku tek toliko da stane na dlan. Izradio ju je pripadnik autohtonog plemena Potano-Timucua, ali je neobično to što je pronađena čitava.&nbsp;</p><h2>Neoštećena posuda</h2><p>Arheolozi rijetko nailaze na neoštećeno posuđe jer ljudi nisu odbacivali upotrebljive predmete, a i stoljetni pritisak zemlje obično drobi keramiku. Šta se u njoj čuvalo i zašto je namjerno zakopana, ostaje nepoznato.</p><p>Misija u blizini današnjeg Gejnsvila (Gainesvillea) osnovana je 1606. godine, nakon što su Španci potisnuli pleme Potano sa njihove rodne zemlje.&nbsp;</p><p>U selu od nekoliko stotina mještana živio je samo jedan Evropljanin, franjevački sveštenik.&nbsp;</p><p>Zbog toga većinu od preko 7.000 do sada pronađenih artefakata čine upravo fragmenti domorodačke keramike, uz staklene perle, kameno oruđe i životinjske kosti.</p><h2>Nije korištena za kuhanje</h2><p>Ćup je pronađen unutar objekta španske gradnje, za koji se pretpostavlja da je služio kao kasarna za vojnike početkom 18. vijeka.&nbsp;</p><p>Posuda nema tragova zagorjele hrane, pa se pretpostavlja da nije korištena za kuhanje na direktnoj vatri, već možda za podgrijavanje ili posluživanje pojedinačnih obroka.</p><p>Ubrzo nakon ovog otkrića, studenti su pronašli i komade znatno veće posude čiji materijal i izrada ne pripadaju lokalnoj tradiciji.&nbsp;</p><p>To ukazuje na trgovinu ili dolazak domorodaca iz drugih dijelova Floride, što svjedoči o prožimanju i očuvanju različitih kultura u tom periodu.</p>

Zbog toga većinu od preko 7.000 do sada pronađenih artefakata čine upravo fragmenti domorodačke keramike

Mali ćup, velika priča: Značajno otkriće studenata na arheološkom iskopavanju

<p>Pitanje zašto neki pušači nikada ne obole od raka pluća, dok se bolest ponekad razvije i kod ljudi koji nikada nisu pušili, dugo zbunjuje medicinske stručnjake. Slična dilema postoji i kod raka kože, koji se ne razvije kod svih osoba izloženih sunčevom zračenju. Nova studija objavljena u časopisu "Nature" ponudila je moguće objašnjenje.</p><p>Istraživanje pokazuje da naslijeđeni geni imaju značajan utjecaj na razvoj tumora nakon izlaganja štetnim tvarima iz okoline. Naučnici su otkrili da čak i male naslijeđene genetske razlike mogu promijeniti način na koji se tumori razvijaju.</p><p>Prema rezultatima istraživanja, buduće strategije prevencije raka trebale bi uzeti u obzir genetsku raznolikost ljudi i njihovu naslijeđenu strukturu. Nalazi pokazuju da genetska podloga pojedinca može utjecati na to koje će se mutacije zadržati, kako će tumor napredovati, ali i kako će organizam reagirati na određene terapije.</p><h2>Fascinantni dokazi</h2><p>- Ova studija pruža fascinantne dokaze da naši naslijeđeni geni mogu imati veliki utjecaj na razvoj raka nakon oštećenja DNK - izjavio je Sam Godfri iz organizacije Cancer Research UK.</p><p>- Prvi put smo uspjeli pokazati u kojoj mjeri genetska podloga utječe i na procese mutacije i na puteve koji vode ka razvoju tumora - rekao je Dankan Odom, koji je predvodio istraživanje na institutu CRUK Cambridge, a sada radi u Njemačkom centru za istraživanje raka (DKFZ) u Hajdelbergu.</p><p>Istraživači su koristili četiri genetski različita soja miševa kako bi oponašali nivo raznolikosti koji postoji među ljudima. Nakon toga životinje su izložili istoj dozi poznatog kancerogena iz jetre, dietilnitrozamina, supstance koja se nalazi u duhanskom dimu i određenim prerađenim namirnicama.</p><p>Poznato je da ova supstanca izaziva oštećenje DNK u ćelijama jetre, što može dovesti do mutacija koje pokreću rast tumora.</p><h2>Različiti putevi do istog ishoda</h2><p>Iako su svi miševi dobili istu količinu kancerogena u istoj dobi, 15 dana nakon rođenja, i to u kontroliranim uvjetima, kod njih su se tumori razvijali različitim putevima, u zavisnosti od njihove genetske podloge.</p><p>Naučnici su analizirali gotovo 600 tumora kako bi rekonstruirali način njihovog nastanka i razvoja.</p><p>Mnogi tumori na kraju su aktivirali iste biološke procese koji omogućavaju rast raka, ali su do tog cilja došli različitim mutacijama i genetskim promjenama. To ukazuje da naslijeđena DNK ne utiče samo na rizik od razvoja raka, nego i na način na koji tumor napreduje nakon što počne nastajati.</p><p>- Ako genetska podloga utiče i na rizik od raka i na evolucijski put tumora, buduće strategije prevencije i ranog otkrivanja morat će uzeti u obzir naslijeđenu genetiku i raznolikost populacije - rekla je autorica studije Sara Ajtken, docentica na Medicinskom fakultetu Jejl, koja je također učestvovala u istraživanju na institutu CRUK Cambridge.</p><h2>Moguće promjene u liječenju</h2><p>Naučnici smatraju da bi naslijeđena genetika mogla utjecati i na reakciju organizma na terapije usmjerene protiv DNK tumora, uključujući određene vrste hemoterapije i radioterapije.</p><p>- Reakcije na lijekove protiv raka vjerovatno se razlikuju u zavisnosti od naslijeđene genetike pojedinca, pa ćemo možda morati prilagoditi dijagnostiku i liječenje tome - dodala je Ajtken.</p><p>Ako se ovi rezultati potvrde i kod ljudi, mogli bi otvoriti put personaliziranijem pristupu u izboru terapije i procjeni rizika od bolesti.</p><p>-&nbsp; Potrebno je još istraživanja kako bismo razumjeli šta ovo znači za ljude, ali ovo otkriće moglo bi promijeniti naše razumijevanje nastanka raka i dovesti do boljih i preciznijih načina borbe protiv bolesti - zaključio je Sam Godfri iz organizacije Cancer Research UK.</p>

Pitanje zašto neki pušači nikada ne obole od raka pluća, dok se bolest ponekad razvije i kod ljudi koji nikada nisu pušili, dugo zbunjuje stručnjake

Zašto jedan pušač dobije rak, a drugi ne: Naučnici objavili moguće objašnjenje

<p>Astrobiolog Adam Frenk ušao je jednog dana u ured NASA-inog naučnika Gavina Šmita s pitanjem za koje je smatrao da je jedno od najneobičnijih mogućih: da li se vanzemaljske civilizacije suočavaju s klimatskim promjenama?</p><p>Šmitu je, međutim, trebalo samo nekoliko trenutaka da postavi još neobičnije pitanje.</p><p>Frenk, profesor na Univerzitetu u Ročesteru koji istražuje tragove života u svemiru, proučavao je da li napredne civilizacije nužno izazivaju klimatske promjene, kao što se danas događa s čovječanstvom. Tokom razgovora 2017. godine objasnio je Šmitu da proučava druge planete jer, kako je rekao, "naravno, znamo da na Zemlji nije bilo drugih civilizacija", piše <a href="https://edition.cnn.com/2026/07/25/climate/silurian-hypothesis-another-civilization-before-humans">CNN</a>.</p><p>Šmit ga je odmah prekinuo.</p><p>"Kako to znaš?", upitao je.</p><p>Bio je to trenutak koji je promijenio tok njihovog razgovora, ispričao je Frenk, i podstakao dvojicu naučnika na zajedničko istraživanje. Ako je napredna civilizacija postojala na Zemlji prije nekoliko miliona godina, koristila energiju i na kraju sama sebe uništila, bismo li mi danas za to znali? Da li bi u geološkoj historiji planete ostali tragovi njenog postojanja?</p><p>Svoju ideju nazvali su "Silurijanska hipoteza", prema izmišljenoj rasi inteligentnih gmazova iz serije "Doctor Who", a o njoj su 2018. godine objavili naučni rad. Riječ je o zanimljivoj ideji koja ne istražuje samo daleku prošlost Zemlje, već i njenu budućnost, u vremenu kada ljudi sagorijevanjem fosilnih goriva brzo mijenjaju klimu.</p><p>- To je misaoni eksperiment, ali onaj koji otkriva našu potencijalnu globalnu ranjivost - kazala je Keterin Hajho, atmosferska naučnica s Teksaškog tehnološkog univerziteta, koja nije učestvovala u istraživanju.</p><p>Silurijanska hipoteza otvara velika pitanja o razvoju naprednih civilizacija i o tome jesu li sve one koje koriste energiju na globalnom nivou osuđene na propast ili postoji mogućnost održivog života koji bi trajao milionima godina.</p><p>- Sva ta pitanja izuzetno su važna za trenutak u kojem se nalazimo - rekao je Frenk.&nbsp;</p><p>- Guramo planetu u novi klimatski režim. Znamo da je to istina, zar ne? A ipak ne poduzimamo ništa.</p><h2>Tragovi u geološkoj historiji</h2><p>Šmita je na razmišljanje o mogućnosti postojanja ranijih civilizacija podstakao jedan događaj iz daleke prošlosti. Prije otprilike 55 miliona godina klimatski pokazatelji planete potpuno su se poremetili.</p><p>Globalne temperature porasle su za više od osam stepeni Celzijusa, a ekosistemi su se urušili nakon što su ogromne količine ugljika dospjele u atmosferu. Taj period, poznat kao paleocensko-eocenski toplinski maksimum (PETM), prvi put je zabilježen devedesetih godina prošlog stoljeća.</p><p>Moguće je da je uzrok bila velika vulkanska erupcija ili naglo oslobađanje metana, ali tačan razlog i dalje nije poznat. Šmita su privukle sličnosti s današnjim promjenama, dok ljudsko djelovanje povećava temperature i uzrokuje nestanak brojnih vrsta.</p><p>To nije jedina neobjašnjena promjena iz daleke prošlosti koja podsjeća na sadašnjost. U drugim razdobljima zabilježeni su okeani bez kisika i nagli porasti temperatura. Najvjerovatnije je riječ o prirodnim klimatskim događajima, ali šta ako nije? Kako bismo to mogli utvrditi?</p><p>U svom radu Frenk i Šmit analizirali su moguće dokaze koji bi mogli ukazivati na postojanje drevne napredne civilizacije.</p><h2>Problem nestalih dokaza</h2><p>Danas je urbanizirano tek oko jedan posto Zemljine površine i ne bi trebalo mnogo vremena da ono što smo izgradili nestane. Što je neka hipotetička civilizacija starija, bilo bi teže pronaći direktne dokaze poput predmeta.</p><p>Tokom miliona godina planeta se mijenja zbog pomjeranja tektonskih ploča, vulkanskih erupcija i erozije. Najstariji veliki komad kopna na Zemlji nalazi se u pustinji Negev na jugu Izraela i star je oko 1,8 miliona godina.</p><p>Fizički ostaci na površini vjerovatno ne bi opstali, pa su naučnici proučavali fosile. Međutim, fosilizira se samo mali dio životinjskih vrsta, a još manji broj fosila ikada bude pronađen. Dinosauri su Zemljom hodali oko 180 miliona godina, ali je pronađeno tek nekoliko hiljada gotovo potpunih kostura.</p><p>Civilizaciju koja je postojala samo 100.000 godina, što je tek trenutak u odnosu na 400 miliona godina dugu historiju složenog života, bilo bi veoma lako previdjeti.</p><h2>Potraga za hemijskim tragovima</h2><p>Istraživači su zatim proučavali tragove hemijskih promjena. Frenk kao primjer navodi Veliki kanjon, gdje su vidljivi slojevi koji predstavljaju različita geološka razdoblja.</p><p>- Svaki od tih slojeva je usitnjena stijena koja čuva sjećanje na to kakva je tada bila hemija Zemlje - objasnio je.</p><p>Da je neka ranija civilizacija promijenila hemijski sastav planete, kao što su to učinili ljudi ispuštanjem ogromnih količina ugljika, o tome bi mogao postojati zapis u stijenama.</p><p>Naučnici su analizirali i kakve bi tragove današnja civilizacija mogla ostaviti iza sebe. Tu spadaju ogromne količine plastike, umjetni hormoni iz poljoprivrede i dugotrajne hemikalije koje se ne razgrađuju u okolišu. Sve bi se to moglo pojaviti u budućim sedimentima nakon miliona godina, zajedno s teškim metalima koji se koriste u elektronici.</p><h2>Hipoteza, a ne uvjerenje</h2><p>Frenk objašnjava da cilj istraživanja nije bio dokazati Silurijansku hipotezu.</p><p>- Željeli smo pokazati šta bi trebalo tražiti, i to s mnogo većom preciznošću, kako bi se utvrdilo je li prije nas ikada postojala civilizacija - rekao je.</p><p>I Frenk i Šmit nalaze se u neobičnoj situaciji jer su napisali studiju o teoriji u koju ni sami ne vjeruju. Ipak, naglašavaju da se ona još ne može naučno odbaciti.</p><p>Jan Zalasjevič, geolog, paleontolog i profesor emeritus na Univerzitetu u Lesteru, kazao je da je Silurijanska hipoteza "divna ideja koja podstiče na duboko razmišljanje".</p><p>Ipak, smatra da su Šmit i Frenk podcijenili koliko su moderni ljudi promijenili planetu, kao i "učinkovitost procesa fosilizacije i to koliko dobro on čuva historiju onoga što se događalo na našoj planeti".</p><p>Zalasjevič, koautor knjige iz 2025. godine "Odbačeno: Kako će tehnofosili biti naše konačno nasljeđe", kaže da se ne može potpuno isključiti mogućnost inteligentnih predljudskih društava, "recimo, dinosaura koji su mogli pjevati složene arije ili jurskih amonita koji su pisali poeziju".</p><p>Ipak, dodaje da bi izgradnja gradova, topljenje metala, proizvodnja i odbacivanje plastike ostavili jasan trag. Zbog toga odlučno odbacuje mogućnost civilizacije slične našoj, koja "troši ogromne količine energije, mijenja okoliš te gradi i proizvodi otpad u kolosalnim razmjerama".</p><h2>Pitanje o vlastitoj budućnosti</h2><p>U tome je ljepota nauke, rekao je Frenk.</p><p>- Objaviš rad i to bude super, a onda se pojavi neko i kaže da si u krivu.</p><p>Neko drugi mogao bi pronaći dokaze koji ukazuju na drugačiji zaključak, a s vremenom bi se, kroz nova istraživanja, mogao oblikovati naučni konsenzus.</p><p>Za sada je možda najvažniji razlog za proučavanje ove hipoteze to što ona postavlja ključna pitanja o dugovječnosti naprednih tehnoloških civilizacija poput naše.</p><p>Dovoljno smo pametni da razvijemo tehnologiju, ali možda nismo dovoljno mudri da pronađemo način kako se nositi s njenim posljedicama po klimu, zaključuje Frenk.</p><p>- Jesmo li mi eksperiment koji je planeta provela, a koji će na kraju propasti?</p>

Riječ je o zanimljivoj ideji koja ne istražuje samo daleku prošlost Zemlje, već i njenu budućnost

Je li prije ljudi na Zemlji postojala druga napredna civilizacija?

<p>Italijanska deep-tech kompanija Generative Bionics predstavila je Gene.01, potpuno funkcionalnu humanoidnu robotsku platformu opremljenu takozvanom pametnom kožom, razvijenu s ciljem sigurne i prirodne saradnje s ljudima.</p><p>Robot je razvijen za svega šest mjeseci, a može prepoznati dodir, blizinu, silu i temperaturu. Uz njega dolazi i otvoreni (open-source) model robota koji programerima sistema fizičke umjetne inteligencije (Physical AI) pruža zajedničku osnovu za razvoj industrijskih rješenja.</p><h2>Omogućava sigurniju interakciju</h2><p>Jedna od ključnih karakteristika robota Gene.01 jeste multimodalna pametna koža koja pokriva cijelo njegovo tijelo. Zahvaljujući brojnim senzorima, robot može registrovati dodir, temperaturu, blizinu i primijenjenu silu, što mu omogućava da prepozna prisustvo ljudi i reaguje prije nego što dođe do fizičkog kontakta.</p><p>Takav pristup značajno povećava sigurnost rada u okruženjima u kojima ljudi i roboti dijele isti prostor, a interakciju čini prirodnijom i intuitivnijom.</p><h2>Digitalni model za razvoj novih aplikacija</h2><p>Gene.01 dolazi i s otvorenim digitalnim modelom, poznatim kao digitalni blizanac (digital twin), čime je postao prvi humanoidni robot čiji se razvoj i održavanje odvijaju putem glavnih softverskih distribucijskih sistema koje koristi zajednica programera Physical AI tehnologija.</p><p>To omogućava razvojnim timovima da simuliraju, razvijaju i testiraju aplikacije u virtualnom okruženju prije njihove primjene na stvarnom robotu, čime se ubrzava razvoj novih industrijskih rješenja.</p><h2>Razvijen na temelju naučnih istraživanja</h2><p>Platforma je zasnovana na istraživanju objavljenom u naučnom časopisu Nature Machine Intelligence, koje objedinjuje konstrukciju robota, njegovu mehaniku i inteligenciju kretanja u jedinstven sistem.</p><p>Kompanija navodi da se Gene.01 može prilagoditi različitim sistemima umjetne inteligencije, vanjskom dizajnu i završnim alatima, zbog čega je pogodan za širok spektar industrijskih primjena i serijsku proizvodnju.</p><h2>Prva primjena u brodogradnji</h2><p>Generative Bionics već radi na prvoj komercijalnoj primjeni robota kroz saradnju s italijanskom kompanijom Fincantieri, jednim od najvećih svjetskih brodograditelja.</p><p>Cilj projekta je razviti humanoidne robote koji će pomagati u radu u brodogradilištima, gdje će obavljati zahtjevne i potencijalno opasne zadatke uz neposrednu saradnju s ljudima.</p><p>Istovremeno, kompanija objavljuje otvoreni model robota kako bi istraživačima i programerima omogućila razvoj novih industrijskih rješenja zasnovanih na istoj platformi.</p>

<h2>Roboti prilagođeni ljudima</h2><p>Iz Generative Bionics ističu da je Gene.01 od samog početka razvijan s čovjekom u središtu pažnje. Za razliku od robota koji rade iza zaštitnih ograda ili u potpuno automatizovanim pogonima, Gene.01 je osmišljen za direktnu saradnju s ljudima.</p><p>Njegov senzorski sistem omogućava da prepozna ne samo pokrete nego i jačinu sile koju čovjek primjenjuje. Zahvaljujući tome, ljudi mogu robota učiti novim zadacima demonstrirajući ne samo kako se određena radnja izvodi već i koliku silu treba primijeniti, poput pravilnog hvatanja osjetljivih ili teških predmeta.</p><p>Na taj način prevazilaze se ograničenja sistema koji uče isključivo analizom videozapisa, jer oni ne mogu procijeniti koliko snažno treba držati ili pritisnuti određeni predmet.</p><h2>Dizajn kao dio inteligencije</h2><p>Kompanija smatra da dizajn robota nije samo pitanje izgleda već i važan dio njegove inteligencije i odnosa s ljudima.</p><p>Njihova filozofija razvoja zasniva se na principu "ljepota, elegancija i sigurnost", prema kojem proporcije, držanje i pokreti robota trebaju ljudima jasno i intuitivno pokazati njegove namjere. Time se, kako navode iz kompanije, povećava sigurnost rada, efikasnost u industrijskom okruženju i društvena prihvaćenost humanoidnih robota u svakodnevnom životu.</p>

Robot je razvijen za svega šest mjeseci, a može prepoznati dodir, blizinu, silu i temperaturu

Robotska koža osjeća približavanje prije kontakta

<p>Podaci sa satelita NISAR, jednog od najmoćnijih radarskih sistema ikada lansiranih u orbitu, od sada su dostupni javnosti. Impresivna radarska slika antarktičkog leda pokazuje mogućnosti ovog satelita, saopćila je Laboratorija za mlazni pogon (JPL), koja djeluje pri američkoj svemirskoj agenciji NASA na Tehnološkom institutu Kalifornije.</p><p>Od 20. jula 2026. godine svi zainteresovani mogu pristupiti podacima sa dva napredna radarska instrumenta na satelitu NISAR (NASA-ISRO radar sa sintetičkom aperturom). Naučni timovi iz Sjedinjenih Američkih Država i Indije kontinuirano objavljuju obrađene podatke sa radara L-opsega i S-opsega, što istraživačima omogućava praćenje kretanja kopna i ledenih masa, promjena u ekosistemima poput šuma i močvarnih područja, ali i prirodnih nepogoda kao što su klizišta i zemljotresi.</p><p>Objava podataka dolazi uoči prve godišnjice lansiranja satelita NISAR, koji je 30. jula 2025. godine poletio iz Svemirskog centra Satiš Davan u Indiji. Od tada su inženjeri i naučnici radili na kalibraciji instrumenata, usavršavanju algoritama i snimanju gotovo svih kopnenih i ledenih površina Zemlje dva puta u periodu od 12 dana. Tokom tog procesa zabilježeni su brojni prizori iz različitih dijelova svijeta, uključujući gradske mreže ulica, poljoprivredna područja, klizišta, zemljotrese i slijeganje tla u Meksiko Sitiju.</p><h2>Neobična slika Antarktika</h2><p>Fotografija objavljena u utorak otkriva izuzetno detaljan prikaz surove površine Antarktika. Zanimljivo je da zbog svog oblika podsjeća na kolibrija.</p>

<p>Ipak, riječ je o stvarnom geografskom fenomenu poznatom kao Nunatak Zaterjavšijisja, planinskom vrhu na Istočnom Antarktiku koji izranja iz ledene struje što se kreće prema sjeveroistoku i okeanu. Dok glečer prolazi pored planine, njen reljef stvara naprezanja u ledu, zbog čega nastaju guste mreže dubokih pukotina, koje su na radarskoj slici prikazane zelenim linijama.</p><p>- Kao prvo, ovo je prelijepa slika s bogatim detaljima koji pružaju uvid u način kretanja glečera. Budući da radar često može prodrijeti kroz snijeg i duboko u led, NISAR može posmatrati potpuno drugačija svojstva antarktičkog leda u odnosu na ono što pokazuju optički snimci. Pomoću NISAR-a vidimo ono što je skriveno ispod površine - rekao je Seongsju Džong, inženjer za analizu signala koji je izradio ovu sliku u Laboratoriji za mlazni pogon (JPL).</p><h2>Šta otkrivaju boje</h2><p>Slika je nastala na osnovu podataka koje je instrument L-opsega prikupio u augustu 2025. godine tokom testiranja satelitskih sistema. Ovaj "kolibri" predstavlja jedan od zaštitnih znakova misije NISAR – izuzetno detaljne snimke koji su istovremeno naučno vrijedni i vizuelno upečatljivi.</p><p>Boje na snimku prikazuju razlike u načinu na koji polarizovani mikrotalasni signali različito reaguju s ledom i odbijaju se od njegove površine. Iznad Antarktika satelit emituje radarske talase s horizontalnom polarizacijom, a način na koji se oni vraćaju – horizontalno, vertikalno ili kombinovano – otkriva karakteristike površine od koje su se odbili.</p><p>Signali koji se vraćaju s horizontalnom polarizacijom uglavnom potiču od pravilnijih površina, poput glatkog leda, i prikazani su magenta bojom. Vertikalno polarizovani signali nastaju kada talasi djelimično prodiru kroz snijeg i led ili se odbijaju od nepravilnih površina, poput zidova ledenih pukotina. Taj efekat, poznat kao zapreminsko rasijavanje, prikazan je zelenom bojom.</p><p>Bijela boja označava područja u kojima se snažno vraćaju i magenta i zeleni signali, što ukazuje na približno jednaku zastupljenost površinskog i zapreminskog rasijavanja.</p><p>Za razliku od radarskog prikaza, isti prizor u optičkom spektru gotovo je potpuno bijel zbog velike količine snijega i leda. Tek blage sjenke i valovite teksture ukazuju na planinski vrh i neravnine ledene površine.</p><h2>Dva radarska sistema</h2><p>NISAR je prva samostalna svemirska misija koja koristi dva radarska sistema – L-opseg i S-opseg. Njihove različite talasne dužine omogućavaju prikupljanje različitih vrsta podataka. L-opseg, zahvaljujući dužim talasima, može prodrijeti kroz krošnje drveća i snimiti tlo ispod njih, dok S-opseg prikuplja informacije o samim krošnjama.</p><p>Naučni tim iz Indije, koji djeluje u ISRO-ovom Centru za primjenu u svemiru u Ahmedabadu, nedavno je počeo objavljivati podatke S-opsega putem portala Bhoonidhi.</p><p>Američki dio misije od 20. jula kontinuirano objavljuje kalibrisane proizvode za sva mjerenja L-opsega prikupljena od 17. juna. Do kraja godine planirano je objavljivanje i svih ranije prikupljenih podataka tokom naučnih operacija. Naučni tim NISAR-a ranije je objavio dvije ograničene serije podataka L-opsega – prvu u januaru s oko 25 uzoraka, a drugu u februaru s hiljadama prethodno kalibrisanih proizvoda.</p><p>Kao i ranije, korisnici najnovije podatke mogu preuzeti putem Arhivskog centra postrojenja za satelite na Aljasci (Alaska Satellite Facility Distributed Active Archive Center) u Ferbenksu, koji čuva i distribuira sve NASA-ine podatke dobijene radarima sa sintetičkom aperturom.</p><h2>Desetine terabajta podataka dnevno</h2><p>NISAR svakodnevno generiše desetine terabajta naučnih podataka zahvaljujući čestom snimanju gotovo svih kopnenih i ledenih površina na Zemlji. Satelit pokriva područje od nekoliko stepeni od Južnog pola na Antarktiku pa sve do 77,5 stepeni sjeverne geografske širine, iznad Arktičkog kruga.</p>

Fotografija objavljena u utorak otkriva izuzetno detaljan prikaz surove površine Antarktika

Snimak iz svemira otkrio nešto nevjerovatno: "Kolibri" u ledu Antarktika


<p>Nova studija objavljena u časopisu Nature, koju je predvodila dr. Felisiti Mekormak (Felicity McCormack) s Univerziteta Monash i iz programa Securing Antarctica's Environmental Future (SAEF), istražuje koliko pouzdano naučnici mogu predvidjeti budući gubitak leda na Antarktiku i kako bi te prognoze mogle poboljšati planiranje u vezi s rastom nivoa mora.</p><p>Izvještaji Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) ukazuju na to da bi globalni nivo mora do 2100. godine mogao porasti za više od dva metra u scenarijima visoke emisije štetnih gasova ukoliko dođe do urušavanja velikih dijelova antarktičkog ledenog pokrivača.</p><p>Povećanje tog obima dovelo bi u opasnost od poplava četvrtinu stambenih objekata u Australiji.&nbsp;</p><p>Također bi moglo učiniti nenastanjivim velika područja suverenih teritorija širom Pacifika te prisiliti stotine miliona ljudi širom svijeta da napuste svoje domove.&nbsp;</p><p>Takav ishod svrstao bi se među najveće humanitarne i ekonomske krize u historiji.</p><p>Uprkos razmjerama prijetnje, putanja rasta nivoa mora do 2100. godine ostaje izuzetno nesigurna. Veliki dio te nesigurnosti proizlazi iz poteškoća u utvrđivanju brzine kojom će Antarktik gubiti led.</p><p>U najgorem scenariju, IPCC procjenjuje da bi se stopa rasta nivoa mora uzrokovana samo gubitkom leda na Antarktiku mogla skoro udvostručiti tokom narednih 30 godina.&nbsp;</p><p>Međutim, istraživačima je do sada nedostajala čvrsta procjena o tome koliko bi Antarktik mogao doprinijeti rastu nivoa mora tokom narednih nekoliko decenija, perioda koji je najvažniji za vladine politike i obalno planiranje.</p><h2>Testiranje pouzdanosti&nbsp;</h2><p>Istraživanje se fokusiralo na dva ključna pitanja: koliko leda Antarktik može izgubiti u narednih 30 do 50 godina i da li se taj gubitak može predvidjeti s dovoljno pouzdanosti kako bi se vladama i državama dalo vremena da se pripreme.</p><p>Kako bi odgovorili na ova pitanja, tim je procijenio koliko je rast nivoa mora bio predvidiv kroz niz projekcija modela ledenog pokrivača tokom ovog relativno bliskog perioda.</p><p>Prema riječima dr. Mekormak, gubitak leda na Antarktiku ostaje snažno i dosljedno predvidiv sve do sredine stoljeća. To znači da bi modeli mogli pružiti pouzdane procjene doprinosa Antarktika rastu nivoa mora tokom decenija koje su najvažnije za planiranje prilagođavanja.</p><p>- Ako modeli ledenog pokrivača tačno reprodukuju stope gubitka leda koje danas posmatramo, možemo imati povjerenja u korištenje tih istih modela za pouzdano predviđanje doprinosa Antarktika rastu nivoa mora u narednih 30 do 50 godina. Tačno predviđanje koliko će i koliko brzo rasti globalni nivo mora pruža ključne informacije za buduće obalno planiranje i vladine politike - izjavila je dr. Mekormak.</p><h2>Pad predvidivosti</h2><p>To povjerenje slabi prema kraju 21. stoljeća, kada fizički procesi sposobni za brzo povećanje gubitka leda postaju vjerovatniji.</p><p>Dio leda na Antarktiku leži na stenovitoj podlozi koja se nalazi ispod nivoa mora. Ako ovaj led počne ubrzano da se povlači, taj proces može postati teško zaustaviti ili preokrenuti. Kada jednom započne, mogao bi proizvesti daleko veći gubitak leda nego što bi to sugerisale same kratkoročne klimatske projekcije.</p><p>- Nalazi istraživanja pružaju smjernice za buduće klimatsko planiranje. Poboljšanjem načina na koji modeli ledenog pokrivača prikazuju kritične fizičke procese koji dovode do brzog povlačenja leda, možemo smanjiti duboku nesigurnost koja narušava pouzdanost dugoročnih projekcija rasta nivoa mora", rekla je dr. Mekormak.</p><p>Nalazi sugerišu da još uvijek postoji značajna prilika za klimatsko djelovanje. Tokom naredne tri decenije, putanje rasta nivoa mora relativno su dobro definisane, što ovaj period čini posebno važnim za dugoročno prilagođavanje i planiranje infrastrukture.</p><h2>Kritični period</h2><p>Profesor Stiven Čoun (Steven Chown), direktor SAEF-a, rekao je da bi svijet trebala iskoristiti ovaj period veće predvidivosti za djelovanje i ulaganje u jače sisteme za praćenje Antarktika.</p><p>- Predvidivost identifikovana u ovom istraživanju ne smanjuje dugoročni rizik; umjesto toga, ona pruža definisan period u kojem se može djelovati s većim povjerenjem. Poboljšanja u posmatračkim sistemima i razvoj modela ledenog pokrivača direktno će se pretvoriti u pouzdanije projekcije nivoa mora za kratkoročne planove - rekao je profesor Čoun.</p><p>Profesor Čoun  je dodao i da je Australija u dobroj poziciji da sarađuje s partnerima iz indo-pacifičke regije i pomogne u pretvaranju ovih nalaza u praktične strategije prilagođavanja.</p><p>- Vlade pacifičkih ostrva zahtijevaju pouzdane kratkoročne projekcije kako bi donosile odluke o infrastrukturi, preseljenju zajednica i dugoročnom korištenju zemljišta. Angažman u nauci o nivou mora i planiranju prilagođavanja predstavlja vanjskopolitičku priliku i regionalnu odgovornost - dodao je profesor Čoun.</p><h2>Konkretne politike</h2><p>Dr. Mekormak je naglasila da je od ključne važnosti stvoriti jasan proces za uključivanje projekcija modela ledenog pokrivača u politike koje se bave rastom nivoa mora.</p><p>- Kada modeli uspješno simuliraju današnja posmatranja gubitka ledene mase na Antarktiku, njihove projektovane stope gubitka leda tokom narednih nekoliko decenija pružaju pouzdanu osnovu za planiranje i prilagođavanje, dok dugoročne nesigurnosti rasta nivoa mora naglašavaju potrebu za daljim razvojem - rekla je dr. Mekormak.</p><p>Istraživači tvede da bi prognoze za Antarktik mogle biti najkorisnije kada se prikažu kroz dva odvojena vremenska perioda: kratkoročni gubitak leda koji se može predvidjeti s većim povjerenjem i dugoročne promjene oblikovane povratnim spregama koje bi mogle naglo ubrzati povlačenje leda.</p><p>Ovaj dvostepeni pristup mogao bi kreatorima politika pružiti jasniju osnovu za pripremu na rast nivoa mora, uz istovremeno uvažavanje znatno veće nesigurnosti koja se javlja krajem stoljeća.</p><h2>O programu</h2><p>Securing Antarctica's Environmental Future (SAEF) je program istraživanja i razvoja radne snage predvođen Univerzitetom Monash koji čini centralni dio Australijskog antarktičkog programa.&nbsp;</p><p>SAEF sprovodi istraživanja Antarktika i Južnog okeana s ciljem pružanja podrške Australijancima, susjednim zemljama u azijsko-pacifičkoj regiji i zajednicama širom svijeta kako se klima nastavlja mijenjati.</p>

Istraživanje se fokusiralo na dva ključna pitanja: koliko leda Antarktik može izgubiti u narednih 50 godina i da li se taj gubitak može predvidjeti

Novi nalazi o klimatskim promjenama: Imamo 30 do 50 godina za ključne odluke

<p>Ekstremne vrućine, koje dodatno pojačava klimatska kriza, ovog ljeta isušuju Evropu i produbljuju sušu koja je zahvatila kontinent, pokazuje nova naučna analiza.</p><p>Rekordni toplotni talasi uzrokuju veliko isparavanje vode iz rijeka, jezera, tla i biljaka, zbog čega se posljedice osjećaju u brojnim evropskim zemljama.</p><p>Studija je pokazala da su zbog globalnog zagrijavanja ovakvi uslovi postali znatno vjerovatniji. U zapadnoj Evropi vjerovatnoća ekstremnog isušivanja povećana je desetine puta, dok su klimatske promjene dodatno pogoršale stanje tla i zaliha vode.</p><p>Iako se suše tradicionalno povezuju s nedostatkom padavina, naučnici ističu da visoke temperature danas imaju ključnu ulogu. Topliji zrak ubrzano izvlači vlagu iz zemlje, rijeka i jezera, stvarajući nove oblike suše.</p><h2>Ozbiljne posljedice širom kontinenta</h2><p>Brojne evropske države već su uvele ograničenja potrošnje vode, dok su pojedine regije suočene s velikim problemima u poljoprivredi i energetici.</p><p>Španija i Francuska bore se sa razornim šumskim požarima, dok su poljoprivrednici suočeni s velikim gubicima zbog isušenog tla. Suša prijeti i proizvodnji hrane, a stručnjaci upozoravaju da bi posljedice mogle dovesti do rasta cijena.</p><p>Niski vodostaji rijeka dodatno otežavaju proizvodnju hidroenergije i transport robe. Pad nivoa velikih evropskih rijeka već utiče na privredu i snabdijevanje.</p>

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560"><p lang="tr" dir="ltr">Kuraklık Avrupayı sarsıyor<br><br>Hollanda, uzun süredir etkisini sürdüren kuraklık nedeniyle resmi su kıtlığı ilan etti<br><br>Ren ve Maas nehirlerinde su seviyeleri temmuz ayı için olağan dışı seviyelere gerilerken, su yolu taşımacılığında aksamalar yaşanıyor <a href="https://t.co/AxuYQxATqb">pic.twitter.com/AxuYQxATqb</a></p>&mdash; Dr. Ali Recep Nazlı (@recepnazli) <a href="https://x.com/recepnazli/status/2078355962348417361?ref_src=twsrc%5Etfw">July 18, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>- Atmosfera izvlači vlagu iz zemlje. Istraživači upozoravaju da klimatske promjene izazvane ljudskim djelovanjem imaju direktnu vezu sa sve sušnijim evropskim ljetima. S rastom temperatura atmosfera postaje sve "žednija" i brzo izvlači vlagu iz rijeka, jezera i tla - upozorili su naučnici.</p><p>Dodaju da je ovogodišnja suša stigla ranije nego neke od najtežih suša iz prethodnih godina.</p><p>Posebno zabrinjavaju uslovi za nastanak velikih požara, jer nakon vlažnog perioda vegetacija može brzo postati gorivo kada nastupe visoke temperature i suša.</p><h2>Upozorenje za budućnost</h2><p>Stručnjaci navode da bi bez smanjenja emisija štetnih gasova Evropu mogla čekati budućnost sa sve češćim i intenzivnijim sušama.</p><p>Poruka naučnika je jasna: klimatske promjene više nisu problem daleke budućnosti, već pojava koja već utiče na svakodnevni život, dostupnost vode, proizvodnju hrane i ekonomiju.</p>

Ekstremne temperature i ubrzano isušivanje tla donose sve ozbiljnije posljedice, dok stručnjaci upozoravaju na uslove koji postaju sve teži

Evropa ostaje bez vode: Naučnici poslali alarmantno upozorenje

<p>Mogućnost zamjene oštećenih dijelova tijela umjetnim organima i tkivima sve je bliža, ali njihov laboratorijski uzgoj i dalje predstavlja veliki naučni izazov, piše <a href="https://www.pnas.org/doi/10.1073/pnas.2532667123">PNAS</a>.</p><p>Jedan od najvećih problema je stvaranje mreže krvnih žila, posebno sitnih kapilara kroz koje krvne stanice prolaze jedna po jedna.</p><p>Istraživači sa Instituta za Tehnologiju Masačusetsa (Massachusetts Institute of Technology, MIT) razvili su novu metodu koja omogućava preciznije oblikovanje krvnih žila u laboratorijski uzgojenim tkivima.&nbsp;</p><p>Njihova studija pokazuje da bi ova tehnologija mogla pomoći u stvaranju tkiva koja bi jednog dana mogla biti ugrađena u ljudsko tijelo.</p><h2>Rastezanje krvnih žila</h2><p>Nova tehnika zasniva se na korištenju magnetskih sila koje nježno usmjeravaju i rastežu stanice krvnih žila prema željenom obliku. Pravilno razvijena mreža krvnih žila ključna je za funkcioniranje umjetnog tkiva jer omogućava dopremanje kisika i hranjivih materija.</p><p>- Zdrava tkiva ovise o organiziranim mrežama krvnih žila, no postojeći protokoli ne omogućavaju stvaranje takvih mreža unutar umjetno stvorenih tkiva. Mogućnost da programiramo rast krvnih žila fizičkim podražajima mogla bi nam omogućiti pouzdanu proizvodnju tkiva koja se mogu ugraditi u tijelo i vratiti funkciju organa nakon teške bolesti ili povrede - objasnila je strojarska inženjerka Ritu Raman s MIT-a.</p><p>Sistem koji su razvili naučnici sastoji se od malog čipa u kojem se nalaze laboratorijski uzgojene endotelne stanice, koje prirodno oblažu unutrašnjost krvnih žila. Stanice su smještene u kolagenski gel, a unutar čipa nalazi se mali magnet kojim se upravlja pomoću vanjskih magneta.</p><p>Kontrolisanjem magnetskih sila istraživači su mogli precizno određivati pravac rasta novih krvnih žila, kao i utjecati na njihov broj i dužinu. Metoda je prilagođena ranijim istraživanjima istog tima, u kojima su korištene slične tehnike za stvaranje umjetnih mišića i živaca.</p><h2>Razvojna faza</h2><p>Iako se tehnologija još nalazi u ranoj fazi razvoja, prvi rezultati pokazuju veliki potencijal. Naučnici su utvrdili da ponavljano rastezanje krvnih žila potiče stvaranje većeg broja novih kapilara.</p><p>- Ključni zaključak je da rastezanje krvne žile naprijed-nazad potiče rast većeg broja novih kapilara. Mehaničke sile imaju važnu ulogu u našem tijelu. To znači da sada znamo kako uzgojiti više ili manje žila, kako kontrolirati njihovu dužinu i kako ih usmjeriti u tačno određenim pravcima - navela je Raman.</p><p>Istraživački tim proučavao je i ulogu gena PIEZO1, koji kontroliše ionske kanale odgovorne za reakciju stanica na mehaničke podražaje. Eksperimenti sa genetski izmijenjenim stanicama pokazali su da se bez ovog gena stvaralo znatno manje krvnih žila, što potvrđuje njegovu važnu ulogu u procesu angiogeneze, odnosno stvaranja novih krvnih žila.</p><p>Naučnici sada planiraju ispitati kako krv cirkuliše kroz umjetno stvorene arterije, vene i kapilare. Također žele uzgajati nova tkiva oko formiranih krvnih mreža, a prvi eksperimenti bit će usmjereni na mišićno tkivo.</p><p>- Trenutno istražujemo kako precizno oblikovanje rasta krvnih žila može pomoći u poboljšanju funkcije mišića - rekla je biomedicinska inženjerka Džesika Šah (Jessica Shah) s MIT-a.</p>

Mogućnost da programiramo rast krvnih žila fizičkim podražajima mogla bi nam omogućiti pouzdanu proizvodnju tkiva, rekla je Raman

Naučnici napravili veliki korak prema umjetnim organima: Magnetima uspjeli precizno uzgojiti krvne žile

<p>Na rimokatoličkom groblju Lipa, u Župi Potočani nedaleko od Odžaka, provedena su arheološka istraživanja kako bi se utvrdilo iz kojeg razdoblja datiraju nadgrobni spomenici. Desetodnevna iskopavanja pokazala su da je riječ o relativno mlađem groblju iz druge polovice 19. do sredine 20. stoljeća.</p><p>Nažalost, groblje je u velikoj mjeri oštećeno suvremenim ukopima, pa je cilj istraživanja bio podići svijest o važnosti zaštite kulturno-povijesnih spomenika.</p><h2>Uništena većina spomenika</h2><p>Od 100 nadgrobnih spomenika evidentiranih u arheološkom leksikonu sačuvana je tek jedna trećina, a većina je uništena.</p><p>- Sveobuhvatni cilj bio je da se zaustavi ta prekomjerna devastacija starih spomenika koji se posljednjih 50 godina doslovno odbacuju niz padinu i da se podigne svijest stanovništva da su tu njihovi preci sahranjeni - kazao je Aleksandar Jašarević, arheolog Muzeja u Doboju.</p><p>Fra Anto Tomas, župnik Župe Potočani, pozvao je sve koji imaju informacije o prošlosti ovog kraja da ih podijele i sačuvaju.</p><p>- I druge pozivamo, što god znaju o nekim zapisima ili nekim pričama vezanim za starinu, mogu to slobodno ubilježiti, a onda doći i ostaviti u naš arhiv ovdje u Župi Potočani - rekao je fra Anto Tomas.</p><h2>Tragovi stare povijesti</h2><p>U blizini groblja nalaze se paleolitska stanica Kadar i prapovijesno naselje Pivnica. Potočani su bili u sastavu Župe Dubica, a neovisnom je postala 1858. godine.</p><p>Povjesničar Marko Matolić smatra da bi groblje moglo datirati upravo iz tog razdoblja.</p><p>- Groblje vjerojatno i datira iz vremena kada je selo postalo neovisna župa. Međutim, tek kombinacija ovih arheoloških istraživanja i povijesnih dokumenata dat će širu i precizniju sliku o počecima tog života u ovim podvučjačkim krajevima od 18. stoljeća - kazao je Matolić.</p><h2>Pronađeni tragovi života</h2><p>Ustanovljeno je da je groblje mnogo veće nego što se pretpostavljalo. Evidentirano je šest grobova, u kojima su pronađeni dijelovi narodnih nošnji.</p>

<p>- Pronađeno je nekoliko spomenika u sekundarnoj poziciji, odnosno odbačenih. Oni su sakupljeni, bit će konzervirani i bit će izloženi ovdje negdje na mjesnom groblju - pojasnio je Jašarević.</p><p>Nadgrobni spomenici su dio tradicije ovoga kraja, imaju kulturno-povijesnu vrijednost i važno ih je sačuvati za buduće generacije.</p><p>- Stanovništvo koje se iz sela Potočani ukapa na ovom prostoru može znati što da očekuje na prostoru koji danas nema nadgrobnih spomenika - istaknuo je Jašarević.</p><h2>Potrebna daljnja istraživanja</h2><p>Ako dođe do širenja modernog groblja, arheolog Jašarević ističe potrebu daljnjih istraživanja.</p><p>Ovo su inicirali Društvo prijatelja prirode Lipa Odžak, Mjesna zajednica i Župa Potočani, a financijski podržale Općine Odžak i Vukosavlje.</p>

Ovo su inicirali Društvo prijatelja prirode Lipa Odžak, Mjesna zajednica i Župa Potočani, a financijski podržale Općine Odžak i Vukosavlje

U blizini groblja nalaze se paleolitska stanica Kadar

Komad rakete SpaceX udario u Mjesec i napravio novi krater

Naučnici zatečeni otkrićem: U Egejskom moru pronađena najveća koralna šuma ikada zabilježena

Prizor kakav ljudsko oko dosad nije vidjelo: Objavljene najdetaljnije snimke Sunca

Umjetna inteligencija i kraj ljudske dominacije: Naučnik upozorava na novu eru

Italijanski astronaut ulazi u historijsku NASA misiju, otkrio i šta očekuje

Naučnici otkrili prvi trostruki asteroid u Sunčevom sistemu: "Nysa" ima i mali mjesec

NASA na Marsu pronašla područje prekriveno neobičnim šesterouglovima

Mali ćup, velika priča: Značajno otkriće studenata na arheološkom iskopavanju

Zašto jedan pušač dobije rak, a drugi ne: Naučnici objavili moguće objašnjenje

Je li prije ljudi na Zemlji postojala druga napredna civilizacija?

Robotska koža osjeća približavanje prije kontakta

Snimak iz svemira otkrio nešto nevjerovatno: "Kolibri" u ledu Antarktika

Novi nalazi o klimatskim promjenama: Imamo 30 do 50 godina za ključne odluke

Evropa ostaje bez vode: Naučnici poslali alarmantno upozorenje

Naučnici napravili veliki korak prema umjetnim organima: Magnetima uspjeli precizno uzgojiti krvne žile

Arheolozi kod Odžaka otkrili tajne starog groblja Lipa

Nauka

Komad rakete SpaceX udario u Mjesec i napravio novi krater

Naučnici zatečeni otkrićem: U Egejskom moru pronađena najveća koralna šuma ikada zabilježena

Prizor kakav ljudsko oko dosad nije vidjelo: Objavljene najdetaljnije snimke Sunca

Umjetna inteligencija i kraj ljudske dominacije: Naučnik upozorava na novu eru

Italijanski astronaut ulazi u historijsku NASA misiju, otkrio i šta očekuje

Naučnici otkrili prvi trostruki asteroid u Sunčevom sistemu: "Nysa" ima i mali mjesec

NASA na Marsu pronašla područje prekriveno neobičnim šesterouglovima

Mali ćup, velika priča: Značajno otkriće studenata na arheološkom iskopavanju

Zašto jedan pušač dobije rak, a drugi ne: Naučnici objavili moguće objašnjenje

Je li prije ljudi na Zemlji postojala druga napredna civilizacija?

Robotska koža osjeća približavanje prije kontakta

Snimak iz svemira otkrio nešto nevjerovatno: "Kolibri" u ledu Antarktika

Novi nalazi o klimatskim promjenama: Imamo 30 do 50 godina za ključne odluke

Evropa ostaje bez vode: Naučnici poslali alarmantno upozorenje

Naučnici napravili veliki korak prema umjetnim organima: Magnetima uspjeli precizno uzgojiti krvne žile

Arheolozi kod Odžaka otkrili tajne starog groblja Lipa