Nikola Tesla je početkom 20. stoljeća pokušao ostvariti jednu od najambicioznijih ideja u historiji tehnologije – prenos električne energije bez žica. Na Long Islandu je 1901. godine počeo graditi toranj Wardenclyffe, visok 57 metara, s velikom bakrenom kupolom, koji je trebao omogućiti slanje poruka, ali i električne energije širom svijeta.Projekt je finansirao jedan od najmoćnijih ljudi tog vremena, američki bankar Džej Pi Morgan (J. P. Morgan), koji je uložio 150.000 dolara, što bi danas vrijedilo nekoliko miliona dolara.Tesla je tada već bio na vrhuncu karijere. Njegov sistem naizmjenične struje pobijedio je u sukobu s Edisonovom istosmjernom strujom, a naučnik rođen u Smiljanu postao je svjetski poznato ime.Ipak, njegova nova ideja bila je mnogo radikalnija. Tesla nije želio samo bežičnu komunikaciju – želio je svijet u kojem bi se električna energija mogla prenositi bez kablova.<h2>Zemlja kao ogromni provodnik</h2>Teslin plan zasnivao se na ideji da se Zemlja koristi kao dio velikog električnog sistema. Ispod tornja postavljena je mreža metalnih elemenata koji su trebali omogućiti stvaranje električnih oscilacija, dok je velika kupola na vrhu trebala komunicirati s atmosferom.Njegova vizija bila je da se energija može slati kroz planetu, a da je ljudi mogu preuzimati gotovo bilo gdje.Za Teslu to nije bio samo naučni eksperiment, već ideja koja je trebala promijeniti način na koji čovječanstvo koristi energiju.<h2>Morgan želio posao, Tesla revoluciju</h2>Problem je nastao kada se pokazalo da Morgan i Tesla nisu imali isti cilj.Investitor je smatrao da finansira sistem za bežični telegraf, odnosno slanje poruka preko Atlantika. Tesla je, međutim, želio mnogo više – prijenos električne energije dostupne svima.Kada je Morgan shvatio da Tesla ne planira samo komunikaciju nego i besplatnu distribuciju energije, odbio je dodatno finansiranje.Poslovna logika bila je jednostavna: ako se energija može uzimati bez žica i mjerenja potrošnje, teško je pronaći način zarade.<h2>Markoni je promijenio tok događaja</h2>U isto vrijeme italijanski izumitelj Guljelmo Markoni (Guglielmo Marconi) uspio je 1901. godine poslati bežični signal preko Atlantika. Njegov sistem bio je jednostavniji i jeftiniji, zbog čega su investitori počeli gubiti interes za Teslin ogroman projekt.Gradnja Wardenclyffea zaustavljena je nekoliko godina kasnije, a laboratorija nikada nije ostvarila prvobitnu namjenu.<h2>Kraj velikog sna</h2>Tesla je zbog dugova morao podizati kredite i zalagati imovinu. Nedovršeni toranj godinama je stajao napušten, a 1917. godine je srušen i prodat u staro željezo kako bi se pokrili dugovi.Veliki izumitelj posljednje godine života proveo je skromno, gotovo zaboravljen, prije nego što je preminuo 1943. u hotelu u New Yorku.Ipak, Teslina ideja nije potpuno nestala. Danas postoji bežični prijenos energije, iako u mnogo manjem obimu – poput punjača za telefone.Wardenclyffe danas ostaje simbol jedne od najvećih neostvarenih vizija u historiji nauke: pokušaja da cijeli svijet bude povezan energijom bez ijedne žice,<a href="https://www.b92.net/zivot/istorija/248828/170-godina-od-rodjenja-nikole-tesle-genije-koji-je-zauvek-promenio-svet/vest"> piše b92</a>.

Nikola Tesla je prije više od 120 godina gradio toranj za bežični prijenos energije, ali je projekt zaustavljen nakon gubitka finansijske podrške

Teslin najveći san: Toranj koji je trebao donijeti energiju cijelom svijetu

Kompanija Meta, vlasnik Facebooka, saopćila je da je jedan od njenih modela umjetne inteligencije tokom sigurnosnog testiranja samostalno uspostavio vezu s internetom i izvršio hakerski upad u sistem druge organizacije.Kako navode iz kompanije, do incidenta je došlo zbog sigurnosnog propusta u evaluacijskom okruženju koje je koristila nezavisna kompanija zadužena za testiranje.Glasnogovornik Mete potvrdio je za BBC da je u toku istraga o ovom slučaju, ističući da je problem nastao usljed "pogrešne konfiguracije". Iz Mete navode da je riječ o propustu sličnom onima koji su u posljednje vrijeme pogodili i druge velike tehnološke kompanije.

AI se oteo kontroli: Hakerski napad koji je šokirao industriju

Sigurnosne provjere za Metu obavljala je kompanija Irregular, koja je prethodno provodila testiranja i za Anthropic. Nedavno je i AI model te kompanije uspio neovlašteno pristupiti sistemima tri različite organizacije.- Riječ je o potpuno istom problemu s evaluacijskim okruženjem koji je Anthropic već otkrio prošle sedmice - izjavio je glasnogovornik Irregulara.Iz Irregulara su najavili da pripremaju detaljan izvještaj o sigurnom provođenju testova sajber sigurnosti u kojima učestvuju AI agenti, dok je Meta poručila da će objaviti dodatne informacije nakon završetka istrage i prikupljanja svih relevantnih činjenica.Ovaj incident dogodio se u periodu kada je industrija umjetne inteligencije pod pojačanim nadzorom. Tokom protekle dvije sedmice i OpenAI i Anthropic prijavili su slučajeve u kojima su njihovi modeli umjetne inteligencije uspjeli hakovati sisteme drugih organizacija.

Ovaj incident dogodio se u periodu kada je industrija umjetne inteligencije pod pojačanim nadzorom

Umjetna inteligencija kompanije Meta pristupila internetu i hakovala drugu organizaciju

Umjetna inteligencija mijenja način na koji kriminalci proizvode, distribuiraju i unovčavaju seksualizirani sadržaj djece, upozoravaju iz Globalne inicijative protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (GI-TOC).Ističu da najveći izazov nije samo razvoj novih tehnologija, već činjenica da kriminalna upotreba AI alata napreduje mnogo brže od zakona, institucija i kapaciteta za istrage, prenosi BIRN BiH.Prema riječima Anese Agović Đozo, više analitičarke Globalne inicijative protiv transnacionalnog organiziranog kriminala i jedne od autorica izvještaja "Abuse at scale: Artificial intelligence is reshaping child sexual exploitation", generativna umjetna inteligencija značajno je smanjila tehničke i finansijske prepreke za stvaranje uvjerljivih seksualiziranih prikaza djece.- Fotografije preuzete sa društvenih mreža danas se mogu brzo izmijeniti, seksualizirati ili uključiti u potpuno sintetički sadržaj bez znanja djeteta - kaže Agović Đozo.<h2>Zakoni i alati</h2>Dodaje da su postojeći zakoni i alati za otkrivanje uglavnom razvijeni u periodu kada je fokus bio na fotografskom materijalu stvarnog zlostavljanja, dok se danas suočavamo s masovnom proizvodnjom sintetičkog i manipulisanog sadržaja.Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da je količina AI-generiranog materijala seksualnog zlostavljanja djece (CSAM) u posljednjih nekoliko godina naglo porasla. Procjenjuje se da je najmanje 1,2 miliona djece imalo svoj lik iskorišten za stvaranje takvog sadržaja.Prema analizi GI-TOC-a, sintetički CSAM ne mora zamijeniti materijal stvarnog zlostavljanja, već može proširiti tržište, povećati potražnju, normalizirati seksualizaciju djece i olakšati prelazak počinilaca prema težim oblicima nasilja.Livija Vagner (Livia Wagner), šefica kabineta i tematska voditeljica za trgovinu ljudima u GI-TOC-u i jedna od autorica izvještaja, objašnjava da je online seksualna eksploatacija djece ranije često bila povezana sa zatvorenim zajednicama u kojima su ključnu ulogu imali pojedinci sa određenim tehničkim znanjima. Međutim, posljednjih godina primjetan je trend industrijalizacije kriminalnih aktivnosti u različitim oblastima cyber kriminala.- Umjetna inteligencija dio je tog procesa jer omogućava stvaranje ekosistema u kojem različiti akteri mogu biti specijalizirani za različite funkcije unutar kriminalnog lanca - kaže Vagner.<h2>Kreiranje i distribucija</h2>Ta specijalizacija može uključivati kreiranje sadržaja, distribuciju, finansijske usluge, odabir žrtava, vrbovanje djece, administraciju platformi i druge aktivnosti.- To čini kriminalne mreže otpornijima, jer različiti učesnici preuzimaju različite uloge, a pojedinci postaju međusobno zamjenjivi - ističe Vagner.Agović Đozo dodaje da zloupotrebu AI alata i dalje mogu činiti pojedinci ili manje zatvorene online zajednice, jer generativni alati omogućavaju proizvodnju sadržaja bez naprednog tehničkog znanja.Istovremeno se, kaže, primjećuje profesionalizacija i komercijalizacija ovog kriminalnog tržišta.- Ne bih rekla da organizovane kriminalne grupe potpuno preuzimaju ovu oblast od pojedinaca. Prije se radi o nastanku slojevitog tržišta u kojem individualni počinioci, tehnički posrednici, administratori platformi, pružaoci AI alata, distributeri i finansijski posrednici mogu djelovati kao dio iste kriminalne ekonomije, čak i kada se međusobno ne poznaju - kaže Agović Đozo.Promjena se ogleda u prelasku prema modelima crime-as-a-service, gdje kriminalci više ne moraju sami razvijati tehnologiju ili posjedovati posebne vještine. Mogu koristiti gotove AI modele, chatbot servise, aplikacije za manipulaciju fotografijama, pretplatničke platforme i infrastrukturu za distribuciju i naplatu.Prema izvještaju, umjetna inteligencija danas se koristi kroz različite faze seksualne eksploatacije djece, od stvaranja lažnih identiteta i automatizovanog vrbovanja žrtava do proizvodnje i distribucije sadržaja.Međunarodne policijske operacije pokazale su razmjere problema. Operacija Cumberland, koju su tokom 2025. predvodile vlasti iz 19 država, razotkrila je jednu od prvih transnacionalnih mreža za distribuciju AI-generiranog CSAM sadržaja, pri čemu je identificirano gotovo 300 korisnika širom svijeta. Operacija “Torch” u julu 2026. rezultirala je hapšenjima u više evropskih država.<h2>Najveći propusti</h2>Detektor je ranije pisao o prvom hapšenju u Banjoj Luci zbog dječije pornografije koju je generirala umjetna inteligencija.Agović Đozo smatra da je jedan od najvećih propusta tehnoloških kompanija to što se sigurnost djece često tretira kao dodatna funkcija, umjesto kao osnovni princip razvoja proizvoda. Kompanije, kaže, ulažu ogromne resurse u brzinu, kvalitet i dostupnost modela, dok se testiranje zloupotrebe, zaštita podataka djece i sprečavanje seksualiziranog sadržaja često razvijaju tek nakon što je šteta već nastala.Zbog toga smatra da kompanije moraju biti obavezne provoditi detaljne procjene rizika prije objavljivanja novih AI sistema.- Princip mora biti jednostavan i proizvod koji se može masovno zloupotrijebiti za seksualnu eksploataciju djece ne bi smio biti dostupan bez odgovarajuće zaštite - naglašava Agović Đozo.Evropska unija napravila je određene korake kroz regulaciju kojom se zabranjuju nudifier aplikacije i AI sistemi koji stvaraju materijal seksualnog zlostavljanja djece ili prikazuju intimne dijelove tijela bez pristanka. Ipak, istraživanje upozorava da regulatorni sistemi često ne mogu pratiti brzinu tehnoloških promjena.- Države reagiraju, ali još uvijek uglavnom reaktivno. Kriminalci mogu testirati i prilagoditi novi alat u roku od nekoliko dana, dok su za izmjenu zakona, obuku tužilaca i policije, nabavku forenzičkih alata i međunarodno usaglašavanje često potrebne godine - ističe sagovornica.<h2>Tehnološki izazov</h2>Kao najvažniju mjeru zaštite, Vagner izdvaja veću odgovornost tehnoloških kompanija, ali naglašava da problem ne treba posmatrati isključivo kao tehnološki izazov. Ne postoji univerzalno rješenje, tvrdi, a potrebno je pitanje posmatrati kroz okvir globalne odgovornosti.Prema njenim riječima, kompanije koje razvijaju i primjenjuju napredne AI sisteme moraju sistematski procjenjivati rizike po sigurnost djece, provoditi mjere za njihovo ublažavanje i dokazivati da su te mjere djelotvorne.- Govorimo o djeci koja su najranjivija na online eksploataciju, ali su često jednako ranjiva i izvan digitalnog okruženja. To je pitanje razvoja, socijalne isključenosti, slabih sistema zaštite, rodne neravnopravnosti, ali i digitalne pismenosti - ističe.Zaključuje da se tehnologija brzo razvija i teško je predvidjeti kako će izgledati u budućnosti, ali da se već sad može zaključiti da su postojeće društvene i ekonomske ranjivosti često presudniji faktor od same tehnologije.&nbsp;<h2>Kriminalne mreže</h2>Upozorava i na činjenicu da kriminalne mreže djeluju globalno, dok regulacija, krivično gonjenje i pomoć žrtvama uglavnom ostaju u nadležnosti pojedinačnih država.Zbog toga su, prema njenim riječima, potrebni snažniji mehanizmi međunarodne razmjene podataka, usklađivanje pravnih standarda i veće uključivanje tehnološkog i fintech sektora.Detektor je ranije pisao kako je Evropski parlament podržao prijedlog kojim bi aplikacije poput WhatsAppa, Signala i drugih servisa s end-to-end enkripcijom ostale izuzete od automatskog skeniranja privatnih poruka u potrazi za materijalima seksualnog zlostavljanja djece.Konačnu riječ sada ima Vijeće Evropske unije, koje će u naredna tri mjeseca odlučiti hoće li prihvatiti taj pristup ili će uslijediti novi pregovori o pravilima koja pokušavaju uskladiti zaštitu djece i pravo građana na privatnu komunikaciju.

To čini kriminalne mreže otpornijima, jer različiti učesnici preuzimaju različite uloge, a pojedinci postaju međusobno zamjenjivi - ističe Vagner

Umjetna inteligencija otvara novo poglavlje kriminala: AI ubrzava proizvodnju i širenje seksualiziranog sadržaja djece

Organiziranje bilo čega u aktivnoj WhatsApp grupi često se vrlo brzo pretvori u haos. Naprimjer, u anketi neko glasa nakon isteka dogovorenog roka, drugi usred rasprave promijeni temu, a ostatak grupe potom mora prelistavati desetine poruka kako bi shvatio šta je uopće odlučeno. Meta zato uvodi nekoliko noviteta koji bi grupne razgovore trebali učiniti preglednijim i jednostavnijim za upravljanje.Promjene se odnose na ankete, obavještenja za cijelu grupu te brže kreiranje novih razgovora iz postojećih grupa. Neće zaustaviti beskonačan niz poruka, ali bi mogle barem smanjiti dio nepotrebne zbrke.<h2>Ankete dobijaju rok i više privatnosti</h2>Najveći novitet dolazi u obliku vremenskog ograničenja za ankete. Administratori i korisnici moći će postaviti rok završetka glasanja, nakon čega se novi odgovori više neće prihvatati.Ta opcija bit će korisna prilikom dogovaranja termina, odabira restorana, organizacije filmske večeri ili prikupljanja odgovora prije kupovine ulaznica. Nakon što anketa bude zaključena, zakašnjeli glasovi više neće moći promijeniti rezultat – koncept koji zvuči sasvim logično, ali je u grupnim chatovima očito trebalo posebno osmisliti, piše Mob.WhatsApp uvodi i mogućnost skrivanja imena osoba koje su glasale. Umjesto da svi vide ko je odabrao koju opciju, korisnici će moći glasati diskretnije. To bi moglo potaknuti iskrenije odgovore prilikom odabira timskih aktivnosti, dogovora na poslu ili drugih situacija u kojima se niko ne želi javno svrstati na „pogrešnu“ stranu rasprave.<h2>Pitanje iz ankete moći će se ispraviti</h2>Greške u anketama više neće nužno značiti brisanje objave i ponovno pokretanje glasanja. WhatsApp će omogućiti uređivanje pitanja ankete tokom prvih 15 minuta nakon objave.Riječ je o kratkom, ali praktičnom vremenskom periodu za ispravljanje tipfelera, nejasnih formulacija ili pogrešno napisanih opcija prije nego što se razgovor zatrpa novim porukama. Drugim riječima, bit će moguće popraviti anketu bez dodatnog objašnjavanja zašto postoje dvije gotovo iste objave s različitim pitanjima.<h2>Obavještenja za važne poruke</h2>Meta mijenja i način funkcionisanja oznake @all. Kada neko u grupi označi sve članove, obavještenje će primiti svaki učesnik, čak i ako je taj razgovor utišan.Funkcija je namijenjena porukama koje zaista zahtijevaju pažnju svih članova – naprimjer, promjeni mjesta okupljanja, otkazivanju dogovora u posljednjem trenutku ili hitnom obavještenju. Korisnici koji ne žele primati takva obavještenja moći će ih isključiti u postavkama obavještenja aplikacije.Naravno, stvarna korisnost te opcije ovisit će o samodisciplini članova grupa. Ako se @all počne koristiti za svaku fotografiju ručka, citat dana ili pitanje „je li neko vidio punjač“, korisnici će vrlo brzo potražiti opciju za njegovo isključivanje.<h2>Lakše kreiranje novih grupa</h2>Još jedan novitet olakšat će život korisnicima koji često pokreću dodatne grupne razgovore s istim ljudima. WhatsApp će omogućiti kreiranje nove grupe iz postojeće, bez ponovnog ručnog odabira svih učesnika.Takva opcija mogla bi biti praktična za porodice koje iz zajedničkog chata žele otvoriti zasebnu grupu za planiranje putovanja, ali i za poslovne timove kojima je potreban manji razgovor posvećen konkretnom projektu. Glavna grupa tako ostaje manje opterećena, dok se specifične teme mogu voditi u odvojenom prostoru.Nove funkcije neće riješiti osnovni problem pretrpanih WhatsApp grupa, ali bi mogle uvesti barem malo reda u svakodnevnu komunikaciju. Za korisnike koji istovremeno prate više aktivnih razgovora, svaka opcija koja smanjuje potrebu za beskonačnim skrolanjem bit će dobrodošla.

Neće zaustaviti beskonačan niz poruka, ali bi mogle barem smanjiti dio nepotrebne zbrke

Nova WhatsApp pravila za grupe: Kako će funkcionirati ankete i obavijesti

Najnapredniji model umjetne inteligencije kompanije Anthropic koristio se lažnim identitetima u pokušaju da prevari stvarnu osobu i ubaci zlonamjerni kod.&nbsp;Do incidenta je došlo tokom testiranja koje je proveo britanski Institut za sigurnost umjetne inteligencije (AISI), a riječ je o najnovijem primjeru u kojem AI model pokazuje sposobnost samostalnog djelovanja, piše CNN.Modeli kompanija Anthropic i OpenAI testirani su u laboratorijskim uslovima sa smanjenim sigurnosnim postavkama.&nbsp;Vladin istraživački institut objavio je da je prvi put zabilježeno kako su modeli koristili "socijalni inženjering" kako bi izvršili pritisak na osobu zaduženu za odobravanje zadataka dok su pokušavali provesti nedozvoljene aktivnosti.- Ovo je prvi put da je AISI uočio ovako ozbiljnu obmanu usmjerenu na stvarnu osobu, bez poticaja i u stvarnom okruženju - objavio je institut. Dodali su kako nema dokaza da je u stvarnom svijetu nastala bilo kakva šteta.<h2>Autonomne akcije&nbsp;</h2>Ovaj sigurnosni incident jedan je od nekoliko primjera u kojima napredni AI modeli poduzimaju radnje bez odobrenja. Takvi slučajevi dodatno su pojačali zahtjeve za strožijom državnom regulacijom umjetne inteligencije, pa čak i za usporavanjem njenog razvoja.I OpenAI i Anthropic krajem jula su objavili da su njihovi modeli izašli iz testnih okruženja i pristupili drugim sistemima. Međutim, za razliku od ranijih slučajeva, britanski institut je tokom ovog testiranja modelima omogućio direktan pristup internetu.Institut je proveo 122 kibernetička izazova, a u deset slučajeva AI agenti su "poduzeli autonomne, nedopuštene radnje na internetu uživo, ciljajući stvarne ljude i organizacije".Većina tih aktivnosti povezana je s Anthropicovim modelom Mythos 5, dok je preostali dio zabilježen kod OpenAI-jevog GPT-5.6-Sola modela.U najozbiljnijem slučaju, AI agent je pokušao dobiti odobrenje ljudskih recenzenata za "umetanje zlonamjernog koda u javni projekt otvorenog koda" tako što je kreirao "više lažnih identiteta", navodi institut.Agent je "pokušao direktno kontaktirati stvarne ljude, šaljući poruke i datoteke putem internetskog servisa za prijenos podataka kako bi njih, ili njihove vlastite AI alate za programiranje, uvjerio da pokrenu zlonamjerni kod".Nakon što su njegovi postupci dovedeni u pitanje, agent je izmijenio ranije zapise i razmatrao korištenje novog identiteta kako bi nastavio s radom.<h2>Reakcije tehnoloških kompanija</h2>Saopćenje instituta objavljeno je istog dana kada su se predstavnici vodećih kompanija za umjetnu inteligenciju sastali u Bijeloj kući kako bi razgovarali o novom okviru prema kojem bi vlada provjeravala najnaprednije modele prije njihovog javnog objavljivanja.Iz kompanije Anthropic naveli su na platformi X da su modeli testirani u "namjerno popustljivim uslovima", uz uklonjene zaštitne mehanizme i bez posebnih ograničenja u načinu korištenja interneta.- Usko sarađujemo s njima kako bismo prikupili više detalja o incidentu dok provodimo vlastitu istragu - poručili su iz Anthropic-a, dodajući da nema dokaza o izlasku modela iz sigurnog testnog okruženja.OpenAI je identificirao dvije nedopuštene aktivnosti svojih modela, koje su uključivale izlazak iz testnog okruženja i učestvovanje u radnjama koje nisu bile potrebne za izvršavanje zadataka.- Posvećeni smo saradnji s cijelom industrijom na jačanju zajedničkih praksi za sigurno provođenje visokorizičnih procjena - objavila je kompanija u utorak na svom blogu.

Posvećeni smo saradnji s cijelom industrijom na jačanju zajedničkih praksi za sigurno provođenje visokorizičnih procjena, rekli su

Otkriven ozbiljan sigurnosni propust: AI model pokušao prevariti stvarnu osobu i ubaciti zlonamjerni kod

Bivši menadžer predsjedničke kampanje Donalda Trampa (Trumpa), Bred Parskejl (Brad Parscale), prema navodima istraživanja američkog portala Drop Site, vodi opsežnu digitalnu kampanju u ime Izraela s ciljem da utiče na način na koji sistemi vještačke inteligencije obrađuju i predstavljaju informacije o ratu u Gazi.U okviru projekta vrijednog 46,5 miliona dolara, koji realizuje njegova kompanija Clock Tower X za izraelsku vladu, pokrenuta je mreža specijaliziranih web stranica i objavljene su stotine tekstova.&nbsp;Cilj nije privlačenje velikog broja čitalaca, već da sadržaj bude indeksiran i korišten kao izvor prilikom odgovora chatbotova poput ChatGPT-a, Claudea, Perplexityja i drugih.Sam Parskejl je u dokumentima naveo da je svrha projekta kreiranje sadržaja koji će oblikovati odgovore AI sistema, što stručnjaci opisuju kao pokušaj utjecaja na velike jezičke modele ili tzv. "LLM poisoning".&nbsp;<h2>Bilježe rezultate</h2>Njegova kompanija tvrdi da već bilježi rezultate, navodeći da pojedini chatbotovi koriste informacije s njihovih stranica, iako nisu objavljeni konkretni dokazi.Prema analizi Drop Sitea i mišljenju stručnjaka za dezinformacije, ova strategija pokazuje određene efekte.&nbsp;Kao primjer navodi se AI pretraživač Perplexity, koji je na pitanje o američko-izraelskoj vojnoj saradnji koristio kao glavni izvor stranicu Allyvia.org, jedan od portala koje je razvila Clock Tower X. Slične reference zabilježene su i kod Microsoft Copilota.Mrežu čini deset web stranica, od kojih svaka promoviše određeni narativ.&nbsp;Tako se FactSignal.org predstavlja kao portal za provjeru činjenica i objavljuje tekstove koji osporavaju optužbe protiv Izraela te dovode u vezu palestinske novinare s Hamasom, dok Paxpoint.org promovira Izrael kao državu posvećenu miru.Sve stranice sadrže zakonski propisanu napomenu da ih Clock Tower X distribuira u ime Države Izrael, u skladu sa američkim Zakonom o registraciji stranih agenata (FARA). Ipak, istraživanje pokazuje da neki chatbotovi, poput Perplexityja i Copilota, prilikom citiranja ovih izvora ne ističu njihovu povezanost s izraelskom vladom, dok ChatGPT, Claude i Gemini tu informaciju prikazuju korisnicima.<h2>Provjeravanje informacija</h2>Iz Perplexityja su odgovorili da njihov sistem prikazuje odgovore uz citirane izvore i linkove kako bi korisnici mogli provjeriti informacije i sami donijeti zaključke.Osim što se koriste kao izvori u odgovorima chatbotova, sadržaji iz ove mreže ušli su i u bazu Common Crawl, jedan od najvećih repozitorija internetskih podataka koji se koristi za treniranje velikih jezičkih modela.&nbsp;Budući da je Common Crawl važan izvor podataka za razvoj brojnih AI sistema, istraživanje upozorava da ovakve organizirane kampanje mogu dugoročno utjecati na informacije koje modeli vještačke inteligencije nude korisnicima širom svijeta.

Osim što se koriste kao izvori u odgovorima chatbotova, sadržaji iz ove mreže ušli su i u bazu Common Crawla

Umjetna inteligencija pod pritiskom: Milionski projekt usmjeren na oblikovanje odgovora chatbotova za informacije o Gazi

Novi propisi Evropske unije donose strožija pravila za korištenje sadržaja kreiranog pomoću umjetne inteligencije. Cilj je veća transparentnost i zaštita građana od lažnih i manipulativnih sadržaja, posebno takozvanih dipfejkova (deepfake).Pravila nalažu jasno označavanje slika, videozapisa i tekstova nastalih uz pomoć AI tehnologije kada se koriste u profesionalne svrhe, poput oglašavanja, medija i komercijalnih kampanja. Obaveza se odnosi i na influensere koji ostvaruju prihod od objavljivanja sadržaja.Privatni korisnici koji objavljuju AI fotografije na svojim profilima zasad nemaju obavezu označavanja takvog sadržaja.<h2>Posebna pažnja na dipfejk sadržaje</h2>Najveći fokus novih pravila je na dipfejk sadržajima – fotografijama, snimcima i audiozapisima koji su toliko realistični da mogu dovesti do obmane javnosti.Prema smjernicama EU, takvi videozapisi trebaju imati vidljivu oznaku od početka prikazivanja, a ona bi trebala ostati prisutna ili se povremeno ponavljati. Kod izmijenjenih fotografija preporučuje se korištenje dodatnih oznaka koje bi korisnicima jasno pokazale da je sadržaj promijenjen uz pomoć AI alata.Za audiozapise, poput podkasta generiranih umjetnom inteligencijom, potrebno je na početku navesti da je riječ o vještački stvorenom govornom sadržaju. Kod tekstova se preporučuje postavljanje oznake uz naslov ili iznad sadržaja.<h2>Visoke kazne za kršenje pravila</h2>Kako navodi njemački list "Der Spiegel", za primjenu novih pravila odgovorni su i pružaoci AI usluga, među kojima su kompanije koje razvijaju velike jezičke modele i druge alate umjetne inteligencije. Od njih se očekuje da uvedu mehanizme za prepoznavanje sadržaja generiranog pomoću AI tehnologije.Evropska kancelarija za umjetnu inteligenciju dodatno nadzire sigurnost velikih AI sistema, posebno zbog mogućnosti zloupotrebe i potencijalnih sajber-napada.Za najteža kršenja propisa predviđene su kazne do 35 miliona eura ili sedam posto ukupnog godišnjeg prihoda kompanije. Za kršenje obaveza vezanih za transparentnost i sigurnosne mjere kazne mogu iznositi do 15 miliona eura ili tri posto globalnog prihoda.Za postojeće sisteme umjetne inteligencije predviđen je prelazni period, dok se nova pravila za nove modele primjenjuju odmah.

EU uvodi stroža pravila za umjetnu inteligenciju

Nova pravila Evropske unije: AI sadržaj više neće moći biti bez oznake

Humanoidni roboti koji obavljaju vojne zadatke više nisu samo scenarij iz naučnofantastičnih filmova. Američki startap Foundation Future Industries razvija napredne robotske sisteme koji bi jednog dana mogli postati dio vojnih operacija, dok stručnjaci upozoravaju na moguće posljedice razvoja ovakve tehnologije.Kompanija tvrdi da je osnovni cilj stvaranje robota koji bi preuzeli najopasnije zadatke i tako smanjili rizik po živote vojnika. Ipak, kritičari upozoravaju da bi razvoj autonomnih sistema mogao pokrenuti novu globalnu trku u naoružanju zasnovanu na umjetnoj inteligenciji.<h2>Robot koji prenosi teret mogao bi postati izviđač</h2>Glavni projekat kompanije je humanoidni robot Phantom, visok oko 180 centimetara, koji može nositi teret težak gotovo 40 kilograma. Robot koristi kamere, senzore i sisteme umjetne inteligencije kako bi se kretao kroz prostor, a može funkcionisati potpuno autonomno ili uz upravljanje čovjeka na daljinu.Za sada se Phantom testira u industriji i logistici, gdje obavlja zadatke poput prenošenja opreme i tereta. Međutim, kompanija navodi da se istražuje njegova moguća primjena u vojnim projektima, posebno za logistiku, izviđanje, pregled objekata i mapiranje terena prije ulaska vojnika.Osnivač kompanije Sanket Patak smatra da bi humanoidni roboti u budućnosti mogli izvršavati određene vojne zadatke preciznije i sigurnije od postojećih sistema, uz manji rizik za ljudske živote.Iako tvrdi da kompanija trenutno nije dobila zahtjev za naoružavanje robota, Patak nije isključio tu mogućnost ukoliko bi takav zahtjev stigao od američke vojske.<h2>Stručnjaci upozoravaju na opasnost autonomnog oružja</h2>Upravo mogućnost povezivanja robota s oružanim sistemima izaziva najveću zabrinutost. Ujedinjene nacije već godinama upozoravaju na potrebu donošenja međunarodnih pravila koja bi ograničila ili zabranila razvoj autonomnog oružja sposobnog da samostalno donosi odluke o upotrebi smrtonosne sile.Stručnjaci za ljudska prava upozoravaju da sistemi zasnovani na umjetnoj inteligenciji mogu pogriješiti u procjeni situacije, identifikaciji cilja ili donošenju odluka u složenim uslovima na terenu.Poseban problem predstavlja pitanje odgovornosti. Ako autonomni sistem napravi grešku koja dovede do civilnih žrtava, još uvijek ne postoji jasno definisan međunarodni okvir koji bi odredio ko snosi odgovornost.Iako su humanoidni vojni roboti još uvijek u fazi razvoja i testiranja, stručnjaci smatraju da njihov napredak pokazuje kako se način ratovanja ubrzano mijenja i da će umjetna inteligencija imati sve veću ulogu u budućim sukobima.

Humanoidni roboti s umjetnom inteligencijom sve su bliže vojnim misijama.

Rat budućnosti: Humanoidni roboti ulaze na bojno polje

Pametni telefoni uskoro bi mogli dobiti znatno izdržljivije baterije zahvaljujući novoj silicij-ugljeničnoj tehnologiji, koja omogućava veći kapacitet bez povećanja dimenzija uređaja. Zahvaljujući tome, pojedini modeli već danas mogu izdržati i do dva dana korištenja s jednim punjenjem.Ipak, stručnjaci upozoravaju da ova tehnologija, osim brojnih prednosti, donosi i jedan važan nedostatak – kraći radni vijek baterije.<h2>Zašto se uvode nove baterije?</h2>Klasične litij-ionske baterije godinama koriste grafit u anodi, ali je taj materijal dostigao svoje tehnološke granice kada je riječ o količini energije koju može pohraniti.Zbog toga proizvođači sve češće koriste kombinaciju silicija i grafita, čime povećavaju energetsku gustinu baterije. To znači da u istom prostoru može biti pohranjeno više energije, pa telefoni dobijaju veći kapacitet bez povećanja debljine kućišta.Nova tehnologija omogućava i znatno brže punjenje, jer silicij efikasnije prima litijeve ione tokom procesa punjenja.Silicij-ugljenične baterije već koriste proizvođači poput Honora, Oppa i Xiaomija, a ovoj tehnologiji pridružio se i Samsung, koji je u novim modelima ugradio baterije s dodatkom silicija.<h2>Postoji i jedan nedostatak</h2>Najveći izazov nove tehnologije je dugotrajnost baterije. Za razliku od grafita, silicij tokom punjenja i pražnjenja znatno mijenja svoj volumen, što s vremenom ubrzava trošenje ćelija.Zbog toga proizvođači ne koriste potpuno silicijske anode, već pažljivo određuju omjer silicija i grafita kako bi postigli najbolji odnos između kapaciteta i trajnosti.Prema podacima koje je objavio Samsung, nove baterije imaju projektovani životni vijek od oko 1.200 ciklusa punjenja, dok su pojedine ranije generacije bile projektovane na približno 2.000 ciklusa.Uprkos tome, stručnjaci smatraju da će silicij-ugljenične baterije uskoro postati standard u industriji pametnih telefona. Veći kapacitet, brže punjenje i tanji uređaji predstavljaju prednosti koje proizvođači teško mogu zanemariti, dok se paralelno radi na razvoju rješenja koja će produžiti njihov radni vijek, piše <a href="https://www.telegraf.rs/hi-tech/mobilni/4371316-sta-je-silicijum-ugljenicna-baterija-i-po-cemu-se-razlikuje-od-litijum-jonske">Telegraf.</a>

Sve više proizvođača ugrađuje silicij-ugljenične baterije koje nude veći kapacitet i brže punjenje, ali uz kraći radni vijek

Velika promjena u telefonima: Baterije postaju jače, ali kraće traju

Internet veza koja je do jučer radila bez poteškoća može iznenada postati spora ili nestabilna. Ipak, uzrok često nije problem kod internet provajdera, već greške u postavljanju rutera, smetnje iz okruženja ili uređaj koji dugo nije ponovo pokrenut.Mnogi korisnici ruter postave jednom i godinama ga ne pomjeraju niti provjeravaju, iako čak i male promjene u prostoru mogu značajno uticati na kvalitet bežičnog signala.<h2>Ruter može biti na pogrešnom mjestu</h2>Položaj rutera jedan je od najvažnijih faktora za kvalitet Wi-Fi veze. Ako se nalazi iza televizora, u zatvorenom ormariću, na podu ili u udaljenom uglu prostorije, signal će teško doprijeti do svih dijelova doma.Stručnjaci preporučuju da ruter bude postavljen na otvorenom mjestu, po mogućnosti što bliže centru prostora koji treba pokriti signalom. Zidovi, metalne površine i veliki elektronski uređaji mogu dodatno oslabiti vezu i smanjiti domet mreže.Probleme mogu izazvati i druge Wi-Fi mreže u blizini, posebno u zgradama gdje veliki broj stanova koristi bežični internet. Veći broj mreža na istom području može dovesti do smetnji i nestabilne veze.<h2>Jednostavan restart može pomoći</h2>Kao i drugi elektronski uređaji, ruter može početi praviti probleme nakon dugog neprekidnog rada. Isključivanje uređaja iz struje na nekoliko sekundi i ponovno uključivanje često može ukloniti privremene greške.Prije nego što promijenite internet paket ili kupite novi uređaj, korisno je provjeriti i koliko je uređaja povezano na mrežu. Mobiteli, televizori, računari, konzole i drugi pametni uređaji istovremeno mogu koristiti internet i dodatno opteretiti vezu.Ako se problemi stalno ponavljaju, moguće je da postojeći ruter više ne odgovara potrebama domaćinstva. Ipak, u velikom broju slučajeva poboljšanje kvaliteta veze može se postići već pravilnim postavljanjem uređaja i uklanjanjem izvora smetnji.

Internet veza koja je do jučer radila bez poteškoća može iznenada postati spora ili nestabilna

Wi-Fi vam je odjednom sporiji: Ove greške s ruterom najčešće su krive

Humanoidni roboti koji obavljaju vojne zadatke više nisu samo tema naučne fantastike. Američki startap Foundation Future Industries razvija robote koji bi jednog dana mogli biti uključeni u vojne operacije, dok stručnjaci i međunarodne organizacije upozoravaju na moguće posljedice razvoja takve tehnologije.Kompanija tvrdi da je cilj da roboti preuzmu opasne zadatke i tako smanje rizik po vojnike. Međutim, kritičari upozoravaju da bi razvoj ovakvih sistema mogao pokrenuti novu trku u naoružanju zasnovanu na umjetnoj inteligenciji.<h2>Robot visok 180 centimetara</h2>Glavni proizvod kompanije je humanoidni robot Phantom, visok oko 180 centimetara, koji može nositi teret težak gotovo 40 kilograma. Robot koristi kamere i sisteme umjetne inteligencije za kretanje i snalaženje u prostoru, a može raditi potpuno autonomno ili njime može upravljati čovjek na daljinu.Za sada se roboti testiraju u industriji i logistici, gdje obavljaju zadatke poput prenošenja tereta. Prema navodima kompanije, u okviru vojnih projekata ispituje se njihova upotreba za logistiku i izviđanje, uključujući pregled objekata i izradu mapa prostora prije ulaska vojnika.Osnivač kompanije Sanket Patak smatra da bi humanoidni roboti u budućnosti mogli izvršavati vojne zadatke preciznije od nekih današnjih sistema, uz manji rizik po ljudske živote.On je dodao da kompanija trenutno nije dobila zahtjev za naoružavanje robota, ali nije isključio tu mogućnost ukoliko bi to zatražila američka vojska.<h2>Moguće posljedice</h2>Upravo taj dio razvoja izaziva najveće rasprave. Ujedinjene nacije već godinama pozivaju na usvajanje međunarodnih pravila kojima bi bilo ograničeno ili zabranjeno autonomno oružje sposobno da koristi smrtonosnu silu bez direktne ljudske kontrole.Stručnjaci za ljudska prava upozoravaju da sistemi zasnovani na umjetnoj inteligenciji mogu pogriješiti u procjeni situacije ili odabiru mete, dok pitanje odgovornosti za takve greške još uvijek nije dovoljno uređeno međunarodnim pravom.Dodatnu zabrinutost izaziva brz razvoj tehnologije. Bespilotne letjelice su za samo nekoliko godina od skupe vojne opreme postale široko dostupne, a pojedini analitičari smatraju da bi sličan razvojni put u budućnosti mogli imati i humanoidni roboti.Iz kompanije Foundation navode da je njihov trenutni fokus razvoj autonomne navigacije i obavljanje logističkih zadataka, a ne donošenje odluka o upotrebi sile.Ipak, sama mogućnost da bi humanoidni roboti jednog dana mogli postati dio vojnih operacija već je otvorila jednu od najvećih etičkih rasprava u svijetu umjetne inteligencije.

Humanoidni roboti koji obavljaju vojne zadatke više nisu samo tema naučne fantastike

Robot visok gotovo dva metra mogao bi da postane novi vojnik američke vojske

Razvoj tehnologije šeste generacije mobilnih mreža (6G) mogao bi donijeti potpuno nove mogućnosti, ali i otvoriti ozbiljna pitanja u vezi sa zaštitom privatnosti korisnika.Prema pisanju njemačkog medija Heute, 6G će uz pomoć sistema ISAC, koji objedinjuje prijenos podataka i radarske funkcije, biti u mogućnosti da detektuje prisustvo ljudi kroz zidove te na daljinu prati određene vitalne funkcije poput pulsa i disanja.<h2>Svojevrsni radari</h2>Kombinacijom ovih tehnologija, 6G mreže funkcionisat će kao svojevrsni radar. Uz podršku mašinskog učenja sistem bi mogao prepoznavati način hoda, pokrete, gestove, pa čak i izraze lica, bez potrebe za korištenjem kamera.Stručnjaci za sigurnost upozoravaju da bi takva tehnologija mogla registrovati prisustvo svake osobe unutar dometa signala, čak i kada ne posjeduje mobilni telefon, zbog čega izražavaju zabrinutost za očuvanje privatnosti.Njemačka je do sada u razvoj 6G tehnologije uložila oko 700 miliona eura, dok se njena šira primjena očekuje do 2030. godine.<h2>Mogućnosti sistema</h2>Ipak, stručnjaci ističu da trenutne mogućnosti sistema imaju određena ograničenja.&nbsp;Radarske funkcije zasad djeluju na manjim udaljenostima i ne stvaraju detaljnu sliku prostora, već prvenstveno registruju kretanje objekata.Kako bi se zaštitila privatnost korisnika, naučnici iz Instituta Barkhauzen rade na razvoju posebnog prekidača za isključivanje senzorskih funkcija, kao i aplikacija koje bi upozoravale korisnike kada se prostor u njihovoj blizini skenira.Konačni standardi za 6G tehnologiju trebali bi biti tema međunarodnog samita u Drezdenu, koji je planiran za septembar 2026. godine.

Kombinacijom ovih tehnologija, 6G mreže funkcionisat će kao svojevrsni radar

Stručnjaci upozoravaju na 6G: Nova mreža mogla bi pratiti ljude kroz zidove

Osnivač i izvršni direktor kompanije Meta, Mark Zakerberg (Mark Zuckerberg), vjeruje da će u narednim godinama milijarde ljudi koristiti vlastite AI agente koji će razumjeti njihove ciljeve i pomagati im u svakodnevnom životu.Zakerberg je tokom razgovora s investitorima nakon objave kvartalnih rezultata rekao da smatra kako će lični AI asistenti postati gotovo neizostavan dio života velikog broja ljudi.Prema njegovoj viziji, ovi sistemi neće služiti samo za odgovaranje na pitanja, već će moći raditi u ime korisnika, pratiti njihove potrebe i pomagati u različitim oblastima."Mislim da je izuzetno malo vjerovatno da za pet godina nećete imati ličnog agenta koji razumije vaše ciljeve i radi u vaše ime 24 sata dnevno", rekao je Zakerberg.<h2>AI pomoćnik za svakodnevni život</h2>Šef Mete smatra da bi ljudi mogli koristiti ovakve agente za upravljanje finansijama, zdravljem, odnosima s drugim ljudima, organizaciju obaveza i vođenje domaćinstva.Zakerberg očekuje da će, kako se bude povećavao broj AI sistema s kojima ljudi komuniciraju, platforme za razmjenu poruka poput WhatsAppa postajati još važnije mjesto za njihovu upotrebu.Meta već razvija vlastiti AI sistem, a WhatsApp je jedna od glavnih platformi putem koje korisnici dolaze u kontakt s Meta AI tehnologijom.<h2>Velika trka tehnoloških kompanija</h2>Meta nije jedina kompanija koja ulaže velika očekivanja u AI agente. I druge velike tehnološke firme razvijaju sisteme koji bi mogli obavljati zadatke umjesto korisnika, a ne samo pružati informacije.Kompanije poput Googlea najavljuju naprednije AI funkcije u pretraživanju i digitalnim uslugama, dok razvoj takozvanih agentskih sistema postaje jedno od ključnih područja tehnološke industrije.Istovremeno, interes za AI alate raste među korisnicima i stručnjacima. Posebnu pažnju privlače sistemi koji mogu pomagati programerima i samostalno obavljati složenije zadatke.Iako stručnjaci upozoravaju na pitanja privatnosti, sigurnosti i kontrole, tehnološke kompanije vjeruju da bi AI agenti mogli postati jedan od najvećih tehnoloških pomaka u narednoj deceniji.

Nova generacija AI sistema neće samo davati odgovore, već bi mogla preuzimati zadatke i pomagati ljudima u svakodnevnom životu

Zakerberg otkrio budućnost: Svako će imati ličnog AI asistenta 24 sata dnevno

Mnogi korisnici vjeruju da će prelazak na internet paket od 500 Mbps automatski riješiti sve probleme sa vezom, ali stručnjaci upozoravaju da to nije uvijek slučaj.Iako veća brzina omogućava brže preuzimanje velikih datoteka, za svakodnevne aktivnosti poput video-poziva, onlajn igranja i pregledanja interneta mnogo važniju ulogu ima latencija, odnosno kašnjenje u prijenosu podataka. Poseban problem predstavlja takozvani bufferbloat, pojava kada ruter predugo zadržava pakete podataka u redu čekanja, zbog čega dolazi do primjetnog povećanja kašnjenja i usporavanja veze čak i na veoma brzim internet paketima.Stručnjaci navode da bufferbloat može pogoditi gotovo svaki ruter, bez obzira na brzinu internet paketa, a mnogi testovi brzine ne prikazuju ovaj problem jer mjere prvenstveno propusni opseg, a ne latenciju.Zbog toga veza od 100 Mbps sa niskom latencijom u praksi može djelovati responzivnije od veze od 500 Mbps sa izraženim kašnjenjem. Kao jedno od najefikasnijih rješenja preporučuje se uključivanje funkcije Smart Queue Management (SQM), koja optimizuje raspodjelu mrežnog saobraćaja i značajno smanjuje latenciju, iako pritom može neznatno umanjiti maksimalnu brzinu prijenosa podataka. Stručnjaci ističu da će korisnici nakon pravilnog podešavanja rutera često primijetiti osjetno stabilniju i bržu vezu u svakodnevnom korištenju interneta, navodi xda.

Zbog toga veza od 100 Mbps sa niskom latencijom u praksi može djelovati responzivnije od veze od 500 Mbps sa izraženim kašnjenjem

Vaš ruter možda uništava internet, a da to i ne znate

Kompanija Anthropic priznala je da su njeni modeli vještačke inteligencije Claude tokom internog testiranja neovlašteno pristupili sistemima tri različite organizacije, nakon što su zbog ljudske greške dobili pristup internetu.Otkriće dolazi nedugo nakon što je OpenAI objavio da je njihov eksperimentalni AI agent tokom testiranja iskoristio ranjivosti i hakovao platformu Hugging Face. Zbog toga je Anthropic pokrenuo detaljnu provjeru vlastitih testova kako bi utvrdio da li su i njihovi modeli izašli iz predviđenog okruženja.Analiza je pokazala da su tri različita Claude modela – Opus 4.7, Mythos 5, specijaliziran za sajber sigurnost, te jedan eksperimentalni prototip – u tri odvojena slučaja pristupili internetu i zatim ostvarili neovlašten pristup produkcionoj infrastrukturi tri organizacije.<h2>Alarm Anthropica</h2>Modeli su učestvovali u sigurnosnom izazovu poznatom kao "capture the flag", u kojem je zadatak pronaći skriveni podatak na drugom računaru unutar interne mreže kompanije. Međutim, zbog nesporazuma između Anthropica i partnera koji je provodio evaluaciju, modeli su imali pristup internetu, iako im je u uputama bilo navedeno da ga nemaju.Kada su naišli na dostupne sisteme izvan testnog okruženja, AI modeli su ih protumačili kao dio zadatka i pokušali im pristupiti. Iz Anthropica naglašavaju da modeli nisu namjerno pokušali pobjeći iz testnog okruženja, već su djelovali u skladu s informacijama koje su imali.Za pristup su korištene jednostavne metode, poput iskorištavanja slabih lozinki, bez primjene sofisticiranih sigurnosnih propusta. Kompanija navodi da se najnoviji Claude model zaustavio čim je prepoznao da se nalazi na internetu, dok je stariji model nastavio pokušaj pristupa sistemima.<h2>Sigurnosni propust</h2>Anthropic priznaje da su incidenti mogli biti spriječeni da su prije početka testiranja detaljnije provjerene sve mogućnosti pristupa internetu, kao i da su modeli od početka bili pravilno informisani o okruženju u kojem rade.Kompanija je 27. jula obavijestila partnera za testiranje i pogođene organizacije. Dvije od njih do tada nisu ni znale da je njihovim sistemima pristupljeno, dok Anthropic još pokušava stupiti u kontakt s trećom organizacijom.

Tokom internog testiranja, AI model Claude neovlašteno je pristupio sistemima tri organizacije nakon što je greškom dobio pristup internetu

Claude AI otkrio sigurnosni propust, tri organizacije bile izložene napadu

Porodice četvero tinejdžera iz Sjedinjenih Američkih Država podnijele su tužbu protiv velikih tehnoloških kompanija Meta, TikTok, Snapchat i YouTube, tvrdeći da su štetni efekti njihovih platformi doprinijeli smrti njihove djece.Tužba je podnesena pred Višim sudom savezne države Delaware, a odnosi se na slučajeve četiri tinejdžera iz Teksasa, Sjeverne Karoline, Minnesote i Tennesseeja, koji su preminuli u periodu od jula 2024. do septembra 2025. godine.<h2>Teške optužbe</h2>Porodice zastupa organizacija "Social Media Victims Law Center", čiji osnivač i advokat Metju Bergman (Matthew Bergman) tvrdi da je posebno zabrinjavajuće što se slični slučajevi nastavljaju i nakon ranijih upozorenja i sudskih postupaka protiv tehnoloških kompanija.U tužbi se navodi da su tinejdžeri nakon dugotrajnog korištenja društvenih mreža razvili probleme poput zavisnosti od platformi, ozbiljnog nedostatka sna, depresije, anksioznosti i suicidalnih misli.Među navedenim slučajevima su Livi Kastro (Castro), koja je preminula sa 13 godina, Riv Kelher (Kelleher) sa 14, Nejtanijel Čejmbers (Nathaniel Chambers) sa 17 i Doson Holden (Dawson Holden) sa 18 godina.<h2>Digitalna opasnost</h2>Porodice i aktivisti tvrde da velike platforme nisu učinile dovoljno kako bi zaštitile maloljetnike od sadržaja i mehanizama koji podstiču dugotrajno korištenje aplikacija.Istovremeno, kompanije Meta, YouTube, TikTok i Snap već se suočavaju s nizom tužbi na saveznom i državnom nivou zbog navodne štete koju su njihove platforme nanijele djeci i tinejdžerima.Tehnološki giganti odbacuju dio optužbi i ističu da rade na poboljšanju sigurnosti korisnika, posebno mlađih osoba. Ipak, broj sudskih postupaka protiv njih posljednjih godina nastavlja rasti.

Teslin najveći san: Toranj koji je trebao donijeti energiju cijelom svijetu

Umjetna inteligencija kompanije Meta pristupila internetu i hakovala drugu organizaciju

Umjetna inteligencija otvara novo poglavlje kriminala: AI ubrzava proizvodnju i širenje seksualiziranog sadržaja djece

Nova WhatsApp pravila za grupe: Kako će funkcionirati ankete i obavijesti

Otkriven ozbiljan sigurnosni propust: AI model pokušao prevariti stvarnu osobu i ubaciti zlonamjerni kod

Umjetna inteligencija pod pritiskom: Milionski projekt usmjeren na oblikovanje odgovora chatbotova za informacije o Gazi

Nova pravila Evropske unije: AI sadržaj više neće moći biti bez oznake

Rat budućnosti: Humanoidni roboti ulaze na bojno polje

Velika promjena u telefonima: Baterije postaju jače, ali kraće traju

Wi-Fi vam je odjednom sporiji: Ove greške s ruterom najčešće su krive

Robot visok gotovo dva metra mogao bi da postane novi vojnik američke vojske

Stručnjaci upozoravaju na 6G: Nova mreža mogla bi pratiti ljude kroz zidove

Zakerberg otkrio budućnost: Svako će imati ličnog AI asistenta 24 sata dnevno

Vaš ruter možda uništava internet, a da to i ne znate

Claude AI otkrio sigurnosni propust, tri organizacije bile izložene napadu

Tužba stoljeća: Velike platforme pred sudom zbog djece

Tehnologija

Teslin najveći san: Toranj koji je trebao donijeti energiju cijelom svijetu

Umjetna inteligencija kompanije Meta pristupila internetu i hakovala drugu organizaciju

Umjetna inteligencija otvara novo poglavlje kriminala: AI ubrzava proizvodnju i širenje seksualiziranog sadržaja djece

Nova WhatsApp pravila za grupe: Kako će funkcionirati ankete i obavijesti

Otkriven ozbiljan sigurnosni propust: AI model pokušao prevariti stvarnu osobu i ubaciti zlonamjerni kod

Umjetna inteligencija pod pritiskom: Milionski projekt usmjeren na oblikovanje odgovora chatbotova za informacije o Gazi

Nova pravila Evropske unije: AI sadržaj više neće moći biti bez oznake

Rat budućnosti: Humanoidni roboti ulaze na bojno polje

Velika promjena u telefonima: Baterije postaju jače, ali kraće traju

Wi-Fi vam je odjednom sporiji: Ove greške s ruterom najčešće su krive

Robot visok gotovo dva metra mogao bi da postane novi vojnik američke vojske

Stručnjaci upozoravaju na 6G: Nova mreža mogla bi pratiti ljude kroz zidove

Zakerberg otkrio budućnost: Svako će imati ličnog AI asistenta 24 sata dnevno

Vaš ruter možda uništava internet, a da to i ne znate

Claude AI otkrio sigurnosni propust, tri organizacije bile izložene napadu

Tužba stoljeća: Velike platforme pred sudom zbog djece