Kineski naučnici uspješno su klonirali šest super visokoproduktivnih mliječnih koza u sjeverozapadnoj kineskoj provinciji Shaanxi, što označava prvo uspješno serijsko kloniranje takvih životinja u zemlji i veliki napredak u tehnologiji uzgoja mliječnih koza.Projekat kloniranja vodio je istraživački tim sa Univerziteta Northwest A&amp;F. Klonirane koze, četiri mužjaka i dvije ženke, uzgojene su od elitnih visokoproduktivnih Saanen donora s prosječnim godišnjim prinosom mlijeka većim od 2.800 kilograma.Koze donori su također pokazale značajno bolji nivo mliječne masti i proteina u odnosu na obične koze, a posjedovale su stabilne reproduktivne performanse, snažnu prilagodljivost okolini i dobru otpornost na bolesti.Koristeći napredni sistem molekularnog uzgoja koji integriše genomsku selekciju i kloniranje somatskih ćelija, tim je precizno izolovao visokokvalitetne somatske ćelije i optimizovao čitav proces, od uspostavljanja ćelijske linije i rekonstrukcije embriona do transfera embriona i praćenja trudnoće, te je na kraju postigao uspješno serijsko kloniranje.

U poređenju s tradicionalnim metodama uzgoja, kojima je obično potrebno osam do deset godina za uzgoj superiorne populacije koza, tehnologija kloniranja može značajno skratiti cikluse uzgoja i pomoći u rješavanju uskih grla u industriji kao što su sporo razmnožavanje elitnih koza, dugi generacijski intervali i teškoće očuvanja poželjnih osobina kroz generacije.Shaanxi, gdje se nalazi Sjeverozapadni univerzitet A&amp;F, dom je 40 posto kineskih mliječnih koza i prerađuje 80 posto proizvoda od kozjeg mlijeka u zemlji.

Koze donori su također pokazale značajno bolji nivo mliječne masti i proteina u odnosu na obične koze

Naučnici u Kini izvršili prvo uspješno serijsko kloniranje koza: Pokazale značajno bolji nivo mliječne masti

Zamislite čovjeka koji je prije skoro jednog vijeka, sjedeći u hotelskoj sobi u Njujorku bez interneta, televizije i pametnih telefona, opisao svijet u kojem danas živimo.Nikola Tesla nije bio samo genijalni pronalazač već i čovjek čija su predviđanja o budućnosti danas gotovo zastrašujuće precizna.Mnogo prije nastanka savremene tehnologije govorio je o uređajima koje ćemo nositi u džepovima, robotima koji će zamijeniti ljude, bežičnom prenosu energije i mašinama koje će povezivati cijeli svijet.Zbog toga se sve češće ponovo analiziraju Tesline prognoze o tome kako bi svijet mogao izgledati do 2035. godine, prenosi Krstarica..<h2>Pametni telefoni bili su Teslina ideja još 1926. godine</h2>Tesla je još 1926. godine u intervjuu za časopis „Collier’s“ govorio o svijetu u kojem će ljudi međusobno komunicirati preko malih uređaja.Tvrdio je da će čovjek pomoću takvog aparata moći da razmjenjuje glas i slike sa drugima bez obzira na udaljenost.Posebno je fascinantno što je rekao da će se uređaj nositi u džepu prsluka.U vremenu kada su postojali samo telefoni povezani žicama, takva ideja djelovala je potpuno nevjerovatno.Danas se taj uređaj zove pametni telefon.<h2>Tesla je upozoravao na ekologiju mnogo prije svih</h2>Tesla je tridesetih godina prošlog vijeka govorio i o zagađenju životne sredine.Godine 1935. upozorio je da će budućim generacijama zagađene plaže djelovati jednako nezamislivo kao što nama djeluje život bez tekuće vode.Tek nekoliko decenija kasnije svijet je ozbiljno počeo da govori o zaštiti prirode i osnivanju ekoloških institucija.Mnogi danas smatraju da je Tesla mnogo prije drugih razumio koliko će odnos čovjeka prema prirodi postati važno pitanje budućnosti.<h2>Roboti i vještačka inteligencija već mijenjaju svijet</h2>U istom periodu Tesla je predvidio da će roboti preuzeti veliki dio ljudskog rada.Danas vještačka inteligencija, automatizovane fabrike i humanoidni roboti više nijesu dio naučne fantastike nego stvarnost koja ubrzano mijenja tržište rada.Kompanije širom svijeta već razvijaju mašine sposobne da obavljaju poslove koje su nekada mogli raditi samo ljudi.Sve više stručnjaka upozorava da će naredne godine donijeti ogromne promjene u načinu života i rada. <h2>Vizije koje danas zvuče gotovo jezivo</h2>Među Teslinim predviđanjima nalazile su se i ideje koje i danas djeluju nestvarno.Govorio je o:- bežičnom prenosu energije bez kablova,- letećim mašinama koje koriste novu vrstu pogona,- direktnom prenosu događaja u domove ljudi,- svijetu u kojem će znanje biti važnije od ratovanja,- društvu u kojem žene imaju dominantnu intelektualnu ulogu.Mnoga od tih predviđanja danas već imaju svoje prve obrise kroz moderne tehnologije, internet i razvoj vještačke inteligencije. <h2>Najjezivije predviđanje odnosilo se na ljudski um</h2>Jedna od Teslinih najneobičnijih prognoza odnosila se na mogućnost „čitanja misli“.Tvrdio je da će jednog dana slike iz ljudskog mozga moći da se prenose na ekran i analiziraju.U vrijeme kada je to izgovorio takva ideja djelovala je potpuno nemoguće.Međutim, moderne kompanije koje razvijaju tehnologije povezivanja mozga i računara već eksperimentišu sa dekodiranjem moždanih signala i pretvaranjem misli u tekst ili pokrete na ekranu.Zbog toga danas mnogi smatraju da je upravo ovo jedno od Teslinih najuznemirujućih predviđanja.<h2>Zašto Tesline prognoze i danas izazivaju pažnju</h2>Nikola Tesla nije tvrdio da vidi budućnost pomoću natprirodnih sposobnosti.On je posmatrao razvoj tehnologije i pokušavao da razumije kojim putem će se civilizacija kretati.Upravo zbog toga njegove riječi i danas zvuče toliko uvjerljivo.Mnoge stvari koje je opisivao prije gotovo sto godina danas su dio svakodnevice, a dio predviđanja tek bi mogao postati stvarnost do 2035. godine.

Nikola Tesla nije bio samo genijalni pronalazač već i čovjek čija su predviđanja o budućnosti danas gotovo zastrašujuće precizna

Tesla opisao šta nas čeka do 2035. godine: Nevjerovatno koliko je bio tačan

Dok većina ljudi noću posmatra zvijezde samo kao daleke tačke svjetlosti, Vahida Velić iz Mrkonjić-Grada danas učestvuje u misijama koje čovječanstvo vode upravo prema njima. Iz grada na zapadu Bosne i Hercegovine njen put vodio je do Evropske svemirske agencije, gdje radi rame uz rame s astronautima i timovima koji pripremaju novu eru istraživanja svemira. U svijetu preciznih komandi, kontrolnih centara i misija prema Mjesecu, ime mlade naučnice iz BiH sve češće se nalazi među ljudima koji oblikuju budućnost svemirskih letova.Velić je dio međunarodnog tima koji učestvuje u pripremi astronauta za savremene svemirske misije, uključujući i program Artemis, jedan od najznačajnijih projekata u novijoj historiji istraživanja svemira, a u razgovoru za „Avaz“ opisala je svoj životni put.<h2>Korak dalje</h2>Kako je izgledao Vaš put od Mrkonjić-Grada do rada na svemirskim projektima? Da li ste ikada sumnjali u svoj uspjeh? - Rođena sam u Mrkonjić-Gradu, a odrasla u Donjem Vakufu i taj spoj dva manja bosanska grada snažno je oblikovao moj pogled na život, rad i uspjeh. Odrastanje u okruženju s ograničenim mogućnostima gdje stvari ne dolaze same od sebe, naučilo me upornosti, strpljenju i vjeri u znanje kao jedini siguran put naprijed. Kao dijete sam nekad govorila da želim biti astronaut, ali mi se to činilo toliko nedostižnim da je to zapravo bio odgovor na pitanje šta bih bila kad bih mogla postati bilo šta. Iako je rad na svemirskim projektima bilo nešto o čemu sam maštala, put nije bio unaprijed planiran niti jednostavan, vodio je kroz obrazovanje, brojna volontiranja, odlazak iz zemlje, međunarodna okruženja i stalno dokazivanje. Upravo zbog sredine u kojoj sam odrasla naučila sam da cijenim svaku priliku i da sumnje prihvatim kao dio procesa. Svakako da je bilo trenutaka kada sam preispitivala svoj put, ali upravo su me te sumnje tjerale da budem bolja, preciznija i hrabrija. Zahvaljujući tom procesu sam shvatila da porijeklo ne ograničava granice onoga što možete ostvariti – ono ih zapravo proširuje. Kada ste prvi put shvatili da želite karijeru u nauci i inžinjerstvu? - Interes za nauku i inžinjerstvo sam imala od ranog djetinjstva, ali sam o inžinjerstvu počela ozbiljno razmišljati tokom školovanja, kada sam shvatila da me zapravo najviše privlači razumijevanje kako stvari funkcionišu i kako se mogu unaprijediti. Posebno me je motivirala ideja da kroz mašinsko i biomedicinsko inžinjerstvo mogu raditi na rješenjima koja direktno mogu doprinijeti poboljšanju kvaliteta života i zdravlja čovjeka. Koliko je studij mašinstva u Sarajevu oblikovao Vašu karijeru? Koje vještine su danas ključne za uspjeh u ovim oblastima? - Studij mašinstva u Sarajevu dao mi je vrlo dobre i čvrste temelje – naučio me inžinjerskom načinu razmišljanja, osnovama struke i radnoj disciplini koja je neophodna u tehničkim oblastima. Međutim, vrlo brzo sam shvatila da fakultet sam po sebi nije dovoljan ako neko teži graditi karijeru ka zahtjevnijim ulogama ili razvijati dinamičnu karijeru. Veliki dio znanja, vještina i samopouzdanja dolazi kroz samostalan rad, dodatno učenje, volontiranja i spremnost da se izađe iz okvira obaveznih kurseva. Upravo ta kombinacija dobrih akademskih temelja i lične inicijative pravi razliku između prosječne karijere i one koja vas odvede korak dalje.

Kako izgleda jedan Vaš radni dan i koliko je stresan posao kojim se bavite?- Moj posao danas je vrlo dinamičan. Zbog više uloga koje imam u sklopu trenutnog radnog mjesta, kao instruktor i član tima za kontrolu leta, nijedan radni dan nije isti kao prethodni. Ipak, na kraju dana, osjećaj da ste barem malim dijelom doprinijeli budućoj misiji ili rješavanju određenog problema dok sjedite kao član tima za kontrolu leta zaista je ispunjavajući.Svakako, rad u okruženju koje direktno učestvuje u pripremi svemirskih misija je vrlo zahtjevan. Radi se o poslu u kojem nema puno prostora za greške – svaki detalj, svaka odluka i svaka procedura mogu imati direktan utjecaj na uspjeh eksperimenta i tako utjecati na ispunjavanje ciljeva misije. To podrazumijeva visok nivo odgovornosti, stalnu koncentraciju i spremnost da se reaguje brzo i precizno.Istovremeno, radimo u međunarodnim timovima i pod vremenskim pritiskom, što zahtijeva dobru komunikaciju, fleksibilnost i timski duh. Uprkos svemu, osjećaj da ste dio nečega većeg i da vaš rad konkretno doprinosi pripremi i izvođenju svemirskih misija čini sav taj izazov vrijednim i vrlo ispunjavajućim.Šta konkretno podrazumijeva rad s astronautima na Međunarodnoj svemirskoj stanici? Ako možete malo ispričati i o Vašoj povezanosti s misijom Artemis II?- U okviru ISS programa kao član tima za kontrolu leta u poziciji EUROCOM, direktno pružam podršku izvođenju ESA eksperimenata na Međunarodnoj svemirskoj stanici, što podrazumijeva komunikaciju s astronautima, praćenje toka eksperimenata i koordinaciju s ostatkom tima u kontroli leta. Osim toga, EUROCOM ima zadatak da prati dobrobit (well-being) astronauta tokom misije i da djeluje kao njihov predstavnik prema ostatku tima u kontroli leta, ali je ujedno i 'oči i uši' doktora na Zemlji, što znači da aktivno posmatra stanje posade, posebno ESA astronauta, te njihovo opterećenje i svakodnevne aktivnosti i osigurava da se sve informacije vezane za zdravlje i rad astronauta pravovremeno i jasno prenesu medicinskom timu.U sklopu uloge instruktora učestvujem u obuci astronauta, ali i drugih članova tima za kontrolu leta, kako bi svi bili spremni za nominalne i neplanirane situacije tokom misije. Također, učestvujem u razvoju procedura i pružanju podrške tokom simulacija i stvarnih operacija.Što se tiče misije Artemis II, moj rad je bio fokusiran na testiranje i pripremu aplikacije koju astronauti koriste za praćenje dnevnog unosa hrane, pića i lijekova, popunjavanje zdravstvenih upitnika te komunikaciju sa svojim doktorima na Zemlji. Cilj je bio osigurati da je sistem pouzdan, jednostavan za korištenje i prilagođen realnim uslovima misije.<h2>Najveći izazov</h2>Koji je najuzbudljiviji dio posla i šta Vam je bio najveći profesionalni izazov do sada?- Najuzbudljiviji dio tog posla je činjenica da rad koji radite ima vrlo konkretnu svrhu – svaki detalj, analiza ili odluka direktno utječe na uspjeh sistema/eksperimenta koji će raditi u ekstremnim uslovima, daleko od Zemlje. Posebno me motiviše saradnja s ljudima iz različitih zemalja i disciplina, jer se upravo na tim spojevima rađaju najbolja rješenja.Moj najveći profesionalni izazov do sada bio je prelazak iz akademskog i lokalnog okruženja u visoko konkurentan međunarodni sektor, gdje se očekuje ne samo tehničko znanje nego i samostalnost, odgovornost i stalna spremnost na učenje. Bilo je trenutaka kada sam istovremeno morala savladavati nove tehničke oblasti, prilagođavati se drugačijoj profesionalnoj kulturi i dokazivati svoje mjesto u timu. Upravo ti izazovi su me najviše oblikovali – naučili su me da ostanem smirena pod pritiskom, da tražim pomoć kada je potrebno i da vjerujem u znanje i iskustvo koje gradim korak po korak.Šta biste poručili mladima iz BiH koji žele karijeru u nauci ili svemirskoj industriji?- Mladima u Bosni i Hercegovini poručila bih da ne potcjenjuju ni sebe ni svoje okruženje. Čak i ako vam se u početku čini da su karijere u nauci, inžinjerstvu ili svemirskim tehnologijama 'rezervisane za neke druge', važno je znati da takav put jeste zahtjevan, ali je moguć.Fokusirajte se na znanje, budite radoznali, tražite prilike van formalnog obrazovanja kroz projekte, volontiranje, razmjene i međunarodne programe, i nemojte se bojati izaći iz zone komfora. Put možda neće biti linearan, ali svaki korak se na kraju pokaže važnim. Ako bih morala izdvojiti jednu ključnu osobinu potrebnu za rad u kompleksnim i zahtjevnim sistemima poput ESA-e, to bi bila upornost, u kombinaciji s otvorenošću za učenje. Rad u ovakvom okruženju stalno vas stavlja pred nove izazove, nepoznate situacije i visoke standarde. Niko ne zna sve unaprijed, ali spremnost da učite, da prihvatite odgovornost i da ostanete posvećeni čak i kada je teško, pravi je temelj za dugoročan uspjeh.<h2>Profesionalni razvoj</h2>Gdje vidite sebe u narednih 5-10 godina?- U narednih 5-10 godina vidim sebe kao afirmisanog stručnjaka u svemirskoj industriji, uključenog u tehnički zahtjevne projekte, ali i u ulogama koje nose veću odgovornost i podrazumijevaju aktivno učešće u strateškom razvoju projekata. Voljela bih se profesionalno razvijati kroz vodeće i mentorske uloge u međunarodnim timovima, ali i aktivno biti dio procesa osnivanja svemirske agencije u Bosni i Hercegovini te njenog budućeg pridruživanja Evropskoj svemirskoj agenciji (ESA). Istovremeno, važno mi je da znanje i iskustvo koje sam stekla mogu prenositi drugima, posebno mladima iz sredina sličnih onoj iz koje dolazim, i na taj način dati dugoročan doprinos razvoju nauke i inženjerstva u Bosni i Hercegovini.<h2>Povezanost sa svemirom</h2>Koliko smo blizu stalnih misija na Mjesec ili Mars? Kada sudjelujete u tim misijama imate li i Vi želju da odete u svemir?- Stalne misije na Mjesec su nam danas znatno bliže nego misije na Mars. Povratak ljudi na Mjesec kroz programe poput Artemis imaju za cilj uspostavljanja dugoročnog prisustva, infrastrukture i naučnih baza u narednoj deceniji. Mars je, s druge strane, mnogo veći tehnički i ljudski izazov – ne toliko pitanje da li možemo stići tamo, već kada to možemo učiniti sigurno i održivo. Realno je očekivati prve ljudske misije ka Marsu tek nakon što se iskustvo sa dugotrajnim boravkom na Mjesecu dodatno učvrsti.Kada radite na takvim misijama, teško je ne osjetiti ličnu povezanost sa svemirom i zapitati se kako bi bilo otići tamo. Kao dijete sam maštala o tome da budem astronaut, ali danas tu želju posmatram zrelije. Svoj doprinos svemirskim misijama vidim kao dio kolektivnog inžinjerskog rada koji zajedno omogućava realizaciju ovako složenih poduhvata. Ako bih ikada imala priliku otići u svemir, to bi bila izuzetna čast, ali i bez toga osjećam veliko ispunjenje znajući da sam dio procesa koji pomjera granice ljudskog prisustva izvan Zemlje.

Mladima u BiH poručila bih da ne potcjenjuju ni sebe ni svoje okruženje

Velić: Kao instruktor učestvujem u obuci astronauta, ali i drugih članova tima za kontrolu leta 

Bosanka Vahida Velić učestvuje u pripremi astronauta za svemirske misije: Porijeklo me nije ograničilo, nego naučilo upornosti i vjeri u znanje

Astronomi su po prvi put detektovali tanku atmosferu oko izuzetno malog nebeskog tijela u vanjskom dijelu Sunčevog sistema, za koje se do sada smatralo da je previše malo da bi je moglo zadržati.Ovo neočekivano otkriće, objavljeno u časopisu Nature Astronomy, moglo bi promijeniti dosadašnje razumijevanje nastanka i opstanka atmosfera oko malih tijela te otvoriti novi pogled na objekte u Kuiperovom pojasu, prenosi <a href="https://edition.cnn.com/2026/05/04/science/kuiper-belt-object-atmosphere">CNN</a>.Kuiperov pojas, na samom rubu Sunčevog sistema, sadrži hiljade zaleđenih i kamenitih tijela poznatih kao transneptunski objekti, koji predstavljaju ostatke iz perioda nastanka sistema prije oko 4,5 milijardi godina. Ovi objekti se nazivaju transneptunskim jer se nalaze iza orbite Neptuna, a najveći među njima je patuljasta planeta Pluton.Zbog niskih temperatura i slabe gravitacije, naučnici su dugo smatrali da manja tijela ne mogu zadržati atmosferu. Pluton je bio poznat kao izuzetak sa svojom vrlo tankom atmosferom. S druge strane, smatralo se da patuljaste planete Erida, Haumea, Makemake i kandidat za patuljastu planetu Kvauar nemaju atmosferu.Upravo zato je otkriće japanskih astronoma, koje je predvodio dr. Ko Arimacu iz Nacionalnog astronomskog opservatorija Japana, izazvalo veliko iznenađenje. Posmatrajući transneptunski objekat (612533) 2002 XV93, uočili su prisustvo veoma tankog atmosferskog sloja. Dok Pluton ima prečnik od 2377 kilometara, 2002 XV93 je širok svega oko 500 kilometara.<h2>Trenutak koji je sve otkrio</h2>Arimacu i njegov tim iskoristili su rijetku priliku u januaru 2024. godine, kada je objekat 2002 XV93 prolazio ispred sjajne zvijezde gledano iz Japana.Takvi događaji, poznati kao zvjezdane okultacije, omogućavaju naučnicima da proučavaju veličinu, oblik i druge osobine udaljenih tijela. Istraživači su postavili posmatračke stanice na tri lokacije u Japanu – u Kjotu, u prefekturi Nagano i u Fukušimi.Kada je objekat prolazio ispred zvijezde, njena svjetlost nije naglo nestala, što bi bio slučaj da atmosfera ne postoji. Umjesto toga, svjetlost je postepeno slabila, što ukazuje na prisustvo sloja koji lomi svjetlost.

- Podaci sa posmatranja pokazali su postepenu promjenu sjaja zvijezde blizu ivice sjene koja je trajala oko 1,5 sekundu - objasnio je Arimacu.- Takva postepena promjena prirodno se objašnjava ako je svjetlost zvijezde prelamana kroz veoma tanku atmosferu oko objekta - dodaje.Istraživači procjenjuju da je atmosfera ovog tijela između 5 i 10 miliona puta rjeđa od Zemljine. Postoje dvije glavne hipoteze o njenom nastanku: mogla je nastati kroz kriovulkansku aktivnost, kada se iz unutrašnjosti oslobađaju gasovi poput metana, azota ili ugljen-monoksida, ili kao posljedica sudara sa drugim objektom iz Kuiperovog pojasa, poput komete.Ako je atmosfera nastala udarom, mogla bi trajati samo nekoliko stotina godina, dok bi stalna kriovulkanska aktivnost mogla omogućiti njeno dugotrajnije postojanje.<h2>Šta slijedi?</h2>Dalja posmatranja, uključujući nove zvjezdane okultacije i korištenje svemirskog teleskopa Džejms Veb, mogla bi otkriti sastav i porijeklo ove atmosfere.- Ako buduća posmatranja pokažu kontinuirani pad pritiska, to bi ukazivalo na kratkotrajan udarni događaj kao uzrok - rekao je Arimacu.Naučnici planiraju nastaviti potragu za sličnim atmosferama na drugim transneptunskim objektima kako bi utvrdili da li je 2002 XV93 rijetkost ili pravilo.Dr. Skot S. Šepard s Instituta za nauku Karnegi u Vašingtonu, koji nije učestvovao u istraživanju, rekao je:- Bilo je uzbudljivo čitati o ovom otkriću. Smatralo se da su objekti poput 2002 XV93 premali da bi imali atmosferu, ali ovaj rezultat pokazuje suprotno.On je dodao da ovo otkriće ukazuje na to da Kuiperov pojas nije mrtav i hladan prostor, već područje sa aktivnim procesima:- Ovo pokazuje da Kuiperov pojas nije hladno i mrtvo mjesto, nego prostor pun aktivnosti i ključnih elemenata za nastanak života.

Astronomi su po prvi put detektovali tanku atmosferu oko izuzetno malog nebeskog tijela u vanjskom dijelu Sunčevog sistema

Otkrivena atmosfera oko sićušnog objekta 

Otkrivena atmosfera oko sićušnog objekta iza Plutona: Ne bi trebala postojati

Ogroman val, poznat kao megacunami, koji je nastao nakon što se dio planine na Aljasci obrušio u more, drugi je najviši ikada zabilježen i, prema naučnicima, predstavlja ozbiljno upozorenje na posljedice ubrzanog otapanja ledenjaka.Prošlog ljeta divovski val poharao je zabačeni fjord na jugoistoku Aljaske, ostavivši za sobom pustoš. Iako je događaj u početku prošao gotovo nezapaženo, nova naučna analiza pokazala je da ga je izazvalo ogromno klizište, piše BBC.<h2>Ogromno klizište pokrenulo val</h2>Oko 64 miliona kubnih metara stijena – zapremine jednake 24 Keopsove piramide – srušilo se u vodu u vrlo kratkom vremenu. Ta masa, koja je u manje od minute pala u fjord, stvorila je val visok skoro 500 metara. Istraživači navode da je jedini razlog što nije došlo do ljudskih žrtava to što se događaj desio u ranim jutarnjim satima, kada u tom području nije bilo turističkih brodova.

Geolog Bretvud Higman, koji je lično obišao područje fjorda Trejsi Arm, izjavio je da je tragedija izbjegnuta za dlaku.&nbsp;- Znamo da je bilo ljudi vrlo blizu opasnog područja. Plaši me pomisao da u budućnosti možda nećemo imati toliku sreću - rekao je.<h2>Šta su megacunamiji?</h2>Megacunamiji nastaju kada ogromna količina materijala, najčešće usljed klizišta ili potresa, padne u vodu i pokrene ekstremno visok val. Ovakvi valovi su obično lokalnog karaktera, ali izuzetno razorni.Za razliku od njih, klasični cunamiji nastaju na otvorenom okeanu, uglavnom usljed zemljotresa, i mogu preći hiljade kilometara, pogađajući naseljena područja. Najrazorniji zabilježeni cunamiji u historiji uzrokovali su masovna razaranja i gubitke života.<h2>Veza s klimatskim promjenama</h2>Higman je naveo da je nekoliko sedmica nakon događaja zatekao potpuno uništen teren – polomljena stabla, ogoljene stijene i uništenu vegetaciju u širokom području fjorda.Naučna studija objavljena u časopisu “Science” sugeriše da otapanje ledenjaka, uzrokovano klimatskim promjenama, povećava rizik od ovakvih klizišta. Povlačenje leda oslobađa nestabilne stijene koje potom mogu naglo pasti u vodu.Stephen Hiks sa Univerzitetskog koledža u Londonu rekao je da je led ranije “držao stijenu stabilnom”, ali da je njegovo povlačenje dovelo do urušavanja.Istraživači upozoravaju da sve veći broj turista i kruzera dolazi u udaljena i opasna područja Aljaske, što dodatno povećava rizik u slučaju sličnih događaja.<h2>Rizik sve veći</h2>Higman upozorava da se opasnost od megacunamija povećava.&nbsp;- Nisam siguran da je riječ o malom porastu – već o značajnom povećanju - rekao je, dodajući da bi ovakvi događaji mogli biti i deset puta češći nego ranije.Naučnici pozivaju na pojačan monitoring rizičnih zona na Aljasci, dok su neke kompanije za krstarenje već najavile da više neće slati brodove u područje Trejsi Arma zbog sigurnosnih razloga.

Snažan val pogodio je udaljeni fjord na jugoistoku Aljaske, ostavljajući iza sebe potpuno uništen pejzaž

Poharao je zabačeni fjord na jugoistoku Aljaske

Megacunami na Aljasci bio je drugi najveći ikad: Talas je bio visok 500 metara

Kineski istraživači predstavili su novo rješenje zasnovano na gvožđu koje može da izdrži više od 6.000 ciklusa punjenja, obećavajući dugogodišnji stabilan rad i značajno niže troškove.Kineski naučnici sa Instituta za istraživanje metala napravili su veliki iskorak u razvoju takozvanih protočnih (flow) baterija, a njihovo rješenje moglo bi da promijeni način na koji skladištimo električnu energiju.Testiranja na prototipu pokazala su da ova baterija može da izdrži čak 6.000 ciklusa punjenja, što odgovara periodu dužem od 16 godina svakodnevne upotrebe. Čak i nakon tog vremena, baterija ne gubi kapacitet, dok efikasnost ostaje na visokih 78,5 posto.<h2>Gvožđe kao jeftina alternativa litijumu</h2>Glavna prednost ove inovacije je korištenje gvožđa, materijala koji je višestruko jeftiniji od litijuma, koji se danas nalazi u gotovo svim savremenim uređajima. Nova formula elektrolita i izmijenjena molekularna struktura riješile su dugogodišnji problem degradacije baterija tokom rada.Naučnici su uspjeli da spriječe stvaranje štetnih naslaga unutar sistema, što je ranije bio glavni uzrok kvarova kod sličnih tehnologija. Također, curenje aktivne supstance kroz membranu svedeno je na minimum, čime je osigurana dugotrajna stabilnost sistema.<h2>Veliki potencijal za energetiku</h2>Ova tehnologija ima značajan ekonomski potencijal jer je gvožđe lako dostupno i znatno pristupačnije od rijetkih metala, navodi portal Interesting Engineering.Takve baterije mogle bi biti idealno rješenje za masovno skladištenje energije iz solarnih i vjetroelektrana, gdje je potrebna velika snaga po nižoj cijeni. Kako potražnja za industrijskim energetskim sistemima ubrzano raste, ovaj kineski izum mogao bi postati ključni alat za stabilizaciju elektroenergetske mreže.Umjesto skupih i kratkoročnih rješenja, ova tehnologija nudi dugotrajniju i ekonomičniju alternativu, koja je istovremeno povoljnija i za životnu sredinu i za krajnje korisnike, prenosi Smartlife.

Također, curenje aktivne supstance kroz membranu svedeno je na minimum, čime je osigurana dugotrajna stabilnost sistema

Kineski naučnici napravili bateriju od gvožđa koja traje 16 godina

Naučnici sa Fred Hačinson Kensr (Hutchinson Cancer) Centra i Univerziteta Vašington (Washington) razvili su protutijela koja sprječavaju ulazak Epstein-Barr virusa (EBV) u imunološke stanice, čime bi mogli spriječiti infekciju i reaktivaciju virusa. EBV je jedan od najrasprostranjenijih virusa na svijetu, prisutan kod 95% odraslih, te se povezuje s ozbiljnim bolestima poput raka i multiple skleroze.Istraživanje je provedeno na genetski modificiranim miševima, a jedno od protutijela pokazalo je visoku učinkovitost u zaštiti od infekcije. Ovo otkriće predstavlja veliki korak u razvoju terapija za EBV, koji je do sada bio izazovan za blokiranje zbog njegove sposobnosti vezivanja za gotovo sve B-stanice.Ova terapija posebno je značajna za pacijente s oslabljenim imunitetom, poput onih koji su prošli transplantaciju organa, jer može spriječiti ozbiljne komplikacije povezane s EBV-om, poput posttransplantacijskih limfoproliferativnih poremećaja.Iako su rezultati obećavajući, potrebno je još testiranja kako bi terapija bila dostupna ljudima. Paralelno se razvijaju cjepiva koja također mogu pomoći u prevenciji.

Novo istraživanje pokazuje kako protutijelo cilja ključne proteine Epstein-Barr virusa

Naučnici razvili novo protutijelo protiv virusa koji pogađa čak 95 posto ljudi

Američka biotehnološka kompanija „Colossal Biosciences” najavila je da planira da oživi izumrlu plavu antilopu koristeći tehnologije slične onima iz filma „Park iz doba Jure”.Plava antilopa je izumrla prije 226 godina, dok su je evropski kolonisti lovili u južnoj Africi zbog karakterističnog sivoplavo-srebrnog krzna i elegantnog izgleda, prenosi Time.- Afričke antilope su dugo bile zanemarene u globalnom očuvanju. Projekat oživljavanja plavih antilopa to mijenja. Vraćamo vrstu koja je igrala vitalnu ulogu u svom ekosistemu i gradimo naučnu osnovu za očuvanje antilopa prije nego što se izgubi više njihovih srodnika - rekla je Bet Šapiro, glavna naučna saradnica kompanije „Colossal”, prenosi Tanjug.Kompanija je već u procesu oživljavanja nekoliko izumrlih životinja, uključujući strašnog vuka, vunenog mamuta, tasmanijskog tigra, kao i ptice dodo i moa.Za projekat plave antilope koristi se genetsko inženjerstvo: istraživači sekvenciraju genom izumrle vrste i njenog najbližeg živog srodnika, riđe antilope.Kada se utvrde razlike između dvije vrste, istraživači će u skladu s tim izmijeniti DNK u ćeliji riđe antilope. Zatim će izvući prepisano jedro iz ćelije i implantirati ga u jajnu ćeliju riđe antilope kojoj je uklonjeno sopstveno jedro.Takvoj modifikovanoj jajnoj ćeliji biće dozvoljeno da se razvije u embrion u laboratoriji, a zatim će biti implantirana u surogat majku riđe antilope. Nakon perioda gestacije od 278 dana, majka riđe antilope će roditi mladunče plave antilope.Istraživači su otkrili da se ove dvije vrste razlikuju za samo 3 posto svog ukupnog genoma – ali da tih 3 posto predstavlja 18 miliona varijanti sekvenci. U teoriji, to bi značilo prepisivanje 18 miliona tačaka koda kako bi se živa ćelija riđe antilope pretvorila u ponovo rođenu ćeliju plave antilope.„Filtrirali smo ih i došli do oko tri miliona varijanti. Zatim smo to sveli na 2,4 miliona istinski funkcionalnih regiona genoma, a zatim smo suzili naš fokus na ono što su zaista ključni fenotipovi i došli do oko 20.000. To je mnogo lakše za upravljanje, ali je i dalje impozantan broj”, rekao je Skot Bariš, genomski inženjer kompanije „Colossal Biosciences”.Iz kompanije ističu da projekat nije samo „oživljavanje” plave antilope, već i korak ka očuvanju postojećih ugroženih vrsta antilopa, jer naučene tehnike mogu pomoći u zaštiti i jačanju populacija preostalih životinja.Direktor kompanije Ben Lam naglasio je da je cilj da se životinja jednog dana vrati u prirodu, pod međunarodnim zaštitnim mjerama, i da bude zbrinuta bolje nego tokom prethodnog perioda lova i nestanka.Od 90 vrsta antilopa u svijetu, 55 doživljava opadanje populacije, a 29 njih je pred izumiranjem.

Afričke antilope su dugo bile zanemarene u globalnom očuvanju

Američka kompanija planira da oživi izumrlu plavu antilopu

Američki pionir genetike i jedan od najutjecajnijih naučnika u oblasti genomike Kreg Venter (Craig Venter) preminuo je u 80. godini života, saopćio je Institut JCVI (J. Craig Venter Institute), čiji je bio osnivač.Venter je preminuo u San Dijegu (San Diego), nakon kratkog boravka u bolnici. U saopćenju se navodi da je bio hospitalizovan zbog neočekivanih nuspojava tokom liječenja nedavno dijagnostikovanog karcinoma.Tokom karijere, Venter je imao ključnu ulogu u dekodiranju ljudskog genoma, a njegov tim je kreirao i prvu bakteriju sa vještačkim genomom. Institut navodi da je time značajno unaprijedio razvoj moderne genomike i nauke zasnovane na podacima.Venter je uvijek isticao da nauka mora imati praktičnu vrijednost za stvarni svijet.- Kreg je vjerovao da nauka napreduje kada su ljudi spremni da razmišljaju drugačije, da se odlučno kreću naprijed i grade ono što još ne postoji - rekao je Anders Dejl (Anders Dale), predsjednik JCVI-a.Institut je najavio da će nastaviti njegovu misiju i dalji razvoj istraživanja gena, uključujući saradnju s drugim naučnim i medicinskim institucijama.Njegov rad je, međutim, pratio i dio kontroverzi, jer su neki projekti i najave ocjenjivani kao preambiciozni.Dio naučne zajednice ga je optuživao za megalomaniju i preveliku komercijalnu usmjerenost, iako je Venter tokom karijere dobio i brojna priznanja i nagrade.

Njegov rad je, međutim, pratio i dio kontroverzi, jer su neki projekti i najave ocjenjivani kao preambiciozni

Preminuo Kreg Venter: Pionir genetike koji je promijenio savremenu nauku


Toplota iz dubokih slojeva okeana kreće se prema Antarktiku, pokazuju prvi konkretni dokazi iz višedecenijskog istraživanja, saopćio je Univerzitet u Kembridžu. Ovaj proces predstavlja prijetnju ledenim policama koje okružuju kontinent i zadržavaju ogromne količine leda na kopnu, a čije bi topljenje moglo dovesti do dramatičnog porasta nivoa mora.Istraživanje objavljeno u naučnom časopisu <a href="https://www.nature.com/articles/s43247-026-03426-x">Communications Earth &amp; Environment</a> predvodili su stručnjaci s Kembridža u saradnji s Univerzitetom u Kaliforniji. Kombinovanjem dugoročnih mjerenja prikupljenih brodovima i autonomnim uređajima, utvrđeno je da se topla masa poznata kao cirkumpolarna duboka voda tokom posljednjih 20 godina proširila i pomjerila prema antarktičkom kontinentalnom pojasu.<h2>Prvi dokazi</h2>Ranije nije bilo dovoljno podataka da bi se ovaj trend jasno uočio.- Ovo je zabrinjavajuće jer ta topla voda može prodirati ispod antarktičkih ledenih polica, uzrokujući njihovo topljenje odozdo i destabilizaciju - rekao je Džošua Lanem (Joshua Lynam), vodeći autor studije s Odsjeka za nauke o Zemlji na Kembridžu.Ledene police imaju ključnu ulogu u zadržavanju kopnenih ledenih masa i glečera. Prema podacima NASA-e, njihovo topljenje moglo bi dovesti do rasta nivoa mora i do 58 metara, što bi imalo katastrofalne posljedice za brojne svjetske gradove.- Ovo je prvi put da smo uočili pomjeranje toplote u dubinama okeana širom Južnog okeana - naglasio je Lanem.- To je nešto što su klimatski modeli odavno predviđali kao posljedicu globalnog zagrijavanja, ali do sada nismo imali potvrdu u stvarnim podacima - dodao je.Dosadašnja istraživanja Južnog okeana, koji okružuje Antarktik, bila su ograničena na povremena mjerenja brodovima, najčešće jednom u deset godina. Iako su ti podaci pružali detaljne informacije o temperaturi, salinitetu i hranjivim materijama, nedostatak kontinuiranog praćenja otežavao je razumijevanje dugoročnih promjena.Kako bi popunili praznine, istraživači su uključili i podatke globalne mreže autonomnih plovaka poznatih kao Argo sistem, koji kontinuirano prikuplja informacije iz gornjih slojeva okeana. U istraživanju su učestvovali i naučnici s Instituta za okeanografiju Skrips i Univerziteta Kalifornije u Los Anđelesu.Primjenom metoda mašinskog učenja, podaci iz različitih izvora objedinjeni su u novu bazu koja omogućava detaljan mjesečni uvid u promjene tokom posljednjih 40 godina, čime je jasno potvrđeno kretanje toplih voda prema Antarktiku.- Ranije su ledene mase bile zaštićene slojem hladne vode koji je usporavao njihovo topljenje. Sada se čini da se cirkulacija okeana promijenila, kao da je neko otvorio slavinu s toplom vodom i temperatura stalno raste - izjavila je Sara Perki, profesorica s Instituta za okeanografiju Skrips.Dodala je da je širenje toplih voda očekivano, jer se više od 90 posto viška toplote nastalog globalnim zagrijavanjem skladišti upravo u okeanima, pri čemu Južni okean apsorbira najveći dio.<h2>Mnogo šire posljedice</h2>Prema riječima profesora Alija Mašajeka, ove promjene imaju mnogo šire posljedice.- Južni okean ima ključnu ulogu u regulaciji globalnog skladištenja toplote i ugljenika, pa promjene u njegovoj strukturi utiču na cijeli klimatski sistem - istakao je.U hladnim vodama oko polova formira se gusta voda koja tone prema dubinama, pokrećući globalne okeanske struje, uključujući Atlantsku meridionalnu preokretnu cirkulaciju (AMOC), koja ima presudnu ulogu u raspodjeli toplote na planeti.Klimatski modeli pokazuju da bi porast temperature i topljenje leda mogli oslabiti ove procese, što bi dodatno ubrzalo klimatske promjene. Slični scenariji već su predviđeni za Južni okean, gdje bi smanjenje formiranja hladne vode omogućilo toplijim slojevima da se približe Antarktiku.- Sada vidimo da se taj scenarij već odvija pred našim očima. Ovo više nije samo projekcija budućnosti, već proces koji je već u toku i koji će imati dalekosežne posljedice na kretanje toplote, ugljenika i hranjivih materija u svjetskim okeanima - zaključio je Lanem.

Ranije nije bilo dovoljno podataka da bi se ovaj trend jasno uočio

Opasnost iz dubina okeana kreće se ka Antarktiku: Prijeti nam katastrofa

Kompanija Meta saopćila je da planira otpustiti oko 10 posto svoje ukupne radne snage, što znači da će bez posla ostati približno 8.000 zaposlenih. Riječ je o najnovijem valu masovnih otkaza koji pogađa tehnološki sektor, a koji je djelimično povezan s rastućim korištenjem vještačke inteligencije, prenosi CNN.Pored otpuštanja, kompanija će ukinuti i oko 6.000 trenutno otvorenih radnih pozicija. Odluku je u internom dopisu potvrdila direktorica ljudskih resursa Džanel Gejl, uz napomenu da će mjera stupiti na snagu 20. maja.Ona je navela da Meta ovim potezom želi povećati efikasnost poslovanja i preusmjeriti sredstva u druge investicije.- Ovo radimo kao dio naših stalnih nastojanja da kompaniju vodimo efikasnije i da oslobodimo sredstva za druga ulaganja koja provodimo - navodi se u dopisu.<h2>Milijarde dolara u vještačku inteligenciju</h2>Meta, kao i druge velike tehnološke kompanije, u posljednjem periodu ulaže ogromna sredstva u razvoj vještačke inteligencije. Tokom 2025. godine kompanija je na kapitalne izdatke, uključujući data centre i AI infrastrukturu, potrošila 72,2 milijarde dolara.Prema najavama, taj iznos bi u 2026. godini mogao porasti na najmanje 115 milijardi dolara, navodi se u finansijskom izvještaju kompanije iz januara.Kompanija istovremeno agresivno ulaže u privlačenje stručnjaka za svoj laboratorij za superinteligenciju, kao i u preuzimanje AI startapa poput Moltbooka i Manusa, s ciljem jačanja konkurencije prema firmama kao što je OpenAI. Nakon objave vijesti, dionice Mete zabilježile su pad od više od 2 posto.<h2>Trend otpuštanja u tehnološkom sektoru</h2>Slični potezi zabilježeni su i u drugim velikim kompanijama. Amazon je u januaru najavio ukidanje 16.000 radnih mjesta, dok je fintech firma Block u februaru otpustila oko 40 posto zaposlenih, odnosno više od 4.000 radnika.Kompanije kao razlog sve češće navode veću efikasnost koju omogućava vještačka inteligencija.<h2>Zakerberg najavio promjene</h2>Izvršni direktor Mete Mark Zakerberg (Mark Zuckerberg) ranije je poručio da bi razvoj vještačke inteligencije mogao značajno promijeniti strukturu radne snage u kompaniji.Tokom predstavljanja poslovnih rezultata u januaru, 2026. godinu nazvao je periodom u kojem će vještačka inteligencija početi drastično mijenjati način rada.- Počinjemo uviđati da projekte za koje su ranije bili potrebni veliki timovi sada može realizovati jedna izuzetno talentovana osoba - rekao je Zakerberg.Meta je najavila da će zaposlenima u Sjedinjenim Američkim Državama isplatiti otpremnine u visini 16 sedmica osnovne plate, uz dodatne dvije sedmice za svaku godinu staža, dok će slični paketi važiti i za radnike u drugim državama.<h2>Nastavak restrukturiranja</h2>Meta je i ranije otpuštala veliki broj radnika. Tokom 2022. i 2023. godine kompanija je ukinula desetine hiljada radnih mjesta, što je pravdala optimizacijom nakon perioda brzog zapošljavanja tokom pandemije.Prošle godine najavljeno je i dodatno smanjenje od oko 5 posto zaposlenih koji su ocijenjeni kao "najmanje uspješni", uz plan da se dio pozicija kasnije ponovo popuni.

Riječ je o najnovijem valu masovnih otkaza koji pogađa tehnološki sektor, a koji je djelimično povezan s rastućim korištenjem vještačke inteligencije

Meta najavila novi veliki talas otkaza: Odlazi 10 posto zaposlenih

Naučnici sa Univerziteta Griffith u Australiji i Švedskog univerziteta poljoprivrednih nauka objavili su istraživanje koje pokazuje da kokain u prirodnim vodama može utjecati na ponašanje divljih lososa. Studija je provedena na atlantskim lososima iz jezera Vättern u Švedskoj.Ribe koje su bile izložene kokainu i njegovom metabolitu kretale su se znatno više od onih koje nisu bile u kontaktu s drogom. Tokom praćenja, lososi pod utjecajem kokaina prelazili su gotovo dvostruko veće udaljenosti, dok su oni izloženi metabolitu preplivali i do 12 kilometara više.Istraživači upozoravaju da prisustvo farmaceutskih i ilegalnih supstanci u vodama predstavlja rastući ekološki problem koji može narušiti ponašanje i opstanak vodenih vrsta. Naglašavaju da je riječ o sve većem riziku za biodiverzitet.Stručnjaci ističu da rezultati ukazuju na potrebu boljeg prečišćavanja otpadnih voda i strožeg praćenja hemijskog sastava rijeka i jezera, jer zagađenje lijekovima postaje ozbiljan globalni problem.

Naučnici otkrili da droga povećava kretanje divljih riba u rijekama

Kokain mijenja ponašanje lososa u prirodi

Asteroid Apophis, veličine tri nogometna igrališta i nazvan po drevnom egipatskom bogu haosa, za tri godine će proletjeti pored Zemlje. NASA je u srijedu saopštila da će ovaj događaj, zakazan za 13. april 2029. godine, naučnicima pružiti jedinstvenu priliku da iz blizine prouče ovu ogromnu svemirsku stijenu, piše Anadolu.Apophis će proći na udaljenosti od oko 32.000 kilometara od Zemljine površine, što znači da će se kretati bliže planetu nego mnogi sateliti u orbiti. Iz agencije su pojasnili da najviši sateliti kruže na oko 36.000 kilometara iznad ekvatora.Iako je Apophis klasifikovan kao "potencijalno opasan asteroid", NASA uvjerava javnost da njegov prolazak 2029. godine ne predstavlja nikakvu prijetnju za Zemlju. Nakon višegodišnjeg praćenja, naučnici su sigurni da ovaj objekat neće ugroziti planetu najmanje narednih 100 godina.- Ne postoji nikakva opasnost za Zemlju, za bilo koga ili bilo šta na njoj, kao ni za astronaute ili satelite u svemiru", saopštili su iz NASA-e.&nbsp;- Ovaj događaj je izuzetna i do sada neviđena prilika da naučimo mnogo više o Apophisu i sličnim asteroidima koji prolaze blizu Zemlje - dodali su.Prema NASA-i, stanovnici istočne hemisfere mogli bi golim okom vidjeti asteroid, ali će to zavisiti od vremenskih uslova.

Stanovnici istočne hemisfere mogli bi golim okom vidjeti asteroid

Asteroid veličine tri nogometna igrališta proći će pokraj Zemlje

Četveročlana posada misije Artemis II održala je svoju prvu konferenciju za novinare nakon historijskog desetodnevnog leta oko Mjeseca i natrag. Zapovjednik Rid Vajsmen (Reid Wiseman), pilot Viktor Glover (Victor Glover) te stručnjaci za misiju Kristina Koh (Christina Koch) i Džeremi Hansen (Jeremy Hansen) podijelili su utiske o putovanju koje ih je, kako navode, trajno povezalo, piše Sky News.<h2>"Ovo se zaista dogodilo"</h2>Zapovjednik Reid Vajsmen otvorio je konferenciju riječima: "Opa, ovo se zaista dogodilo", zahvalivši posadi na "nevjerovatnoj avanturi". Istakao je da su članovi misije sada "najbliži prijatelji koje četvero ljudi može imati", dodajući: "Otišli smo kao prijatelji, a vratili smo se kao najbolji prijatelji."Opisao je i emotivan povratak na Zemlju, navodeći da je nakon slijetanja zamolio brodskog kapelana da ih posjeti te da je "zaplakao" zbog jačine doživljaja.- Kad je Sunce nestalo iza Mjeseca, pomislio sam: "Mislim da čovječanstvo još nije doseglo nivo da ovo u potpunosti shvati, jer ovo je bilo nešto vanzemaljsko" - rekao je Vajsmen.Kristina Koh je također priznala da nije mogla sakriti emocije. "Kada me suprug pogledao i rekao: ‘Ne, zaista si napravila razliku’, to mi je izmamilo suze", kazala je.<h2>Intenzivan povratak kroz atmosferu</h2>Pilot Viktor Glover opisao je povratak kroz Zemljinu atmosferu kao "13 minuta i 36 sekundi izuzetnog intenziteta". Posebno je izdvojio trenutak između otvaranja padobrana, koji je uporedio s osjećajem "skakanja unazad sa nebodera".- Trajalo je pet sekundi i bilo je veličanstveno - rekao je Glover.Koh je dodala da se i nakon povratka još osjeća kao da lebdi.&nbsp;- Nekoliko puta sam bacila majicu u zrak i zaboravila da će pasti - rekla je, dodajući da je u svemiru "najbolje spavala ikada".<h2>Život u skučenom prostoru</h2>Astronauti su se našalili da je privatnost u svemiru gotovo nepostojeća.&nbsp;- Pojam ‘lični prostor’ je bio mit - rekao je Glover, objašnjavajući da su deset dana sve radili zajedno.Čak ni tehnički problemi, poput povremenih poteškoća s toaletom, nisu narušili atmosferu.Zapovjednik Vajsmen je u šali rekao: "Želim biti potpuno jasan, to je bio odličan toalet. Radio je savršeno."Dodao je i slikovit opis pražnjenja otpada u svemiru: "To izgleda kao milijarda sitnih komadića leda koji odlaze u duboki svemir."<h2>Pogled u galaksiju</h2>Kanadski astronaut Džeremi Hansen izdvojio je pogled na svemir kao najdublji doživljaj.- Vidjela se dubina galaksije kakvu nikada ranije nisam doživio - rekao je.Dodao je da ih je iskustvo učinilo da se osjećaju "istovremeno beskrajno malim i izuzetno moćnim kao ljudska bića".<h2>Poruke za buduće misije</h2>Posada vjeruje da je slijetanje na Mjesec u okviru programa Artemis potpuno realno.- Da smo imali lender, siguran sam da bi barem troje nas pokušalo sletjeti na Mjesec - rekao je Vajsman, dodajući da je zadatak budućih posada "tehnički zahtjevan, ali apsolutno izvodiv".Koh je poručila da ju je misija naučila da je "nepoznato često strašnije od poznatog", ali i da se ciljevi mogu ostvariti uz timski rad.Na pitanje o prvoj astronautkinji koja će hodati Mjesecom, Koh je istakla važnost zajedništva.- Ako ste dio tima, znate da je to zajedničko dostignuće, bez obzira kako ga svijet predstavlja - rekla je.Dodala je da podržava NASA-in cilj uključivanja raznolikosti u buduće misije: "Ako ne idemo u ime svih ljudi, ne odgovaramo na poziv čovječanstva da istražuje."

Četveročlana posada misije Artemis II održala je svoju prvu konferenciju za novinare

Astronauti misije Artemis II poručili: Slijetanje na Mjesec je potpuno izvedivo

Naučnici već više od 180 godina pretpostavljaju da su preci sisavaca polagali jaja, ali sve do sada za to nisu imali čvrste fosilne dokaze. Paleontolozi su napokon pronašli prve naznake koje potvrđuju tu dugogodišnju teoriju, piše ScienceAlert. Prije otprilike 250 miliona godina, u doba najvećeg masovnog izumiranja u historiji Zemlje poznatog kao Veliko izumiranje, opustošenim krajolikom dominirao je Lystrosaurus, predak sisavca nalik svinji s kljovama.Nova analiza sugerira da je upravo sposobnost polaganja jaja bila ključna za njegov opstanak u tom burnom razdoblju. Ovo dugo očekivano otkriće moglo bi riješiti desetljećima star naučni misterij i potvrditi polaganje jaja kao presudnu strategiju preživljavanja za ovu grupu životinja.

<h2>Otkriće fosila starog četvrt milijarde godina</h2>Međunarodni tim naučnika u novoj je studiji ispitao tri fosilizirana mladunca Lystrosaurusa, od kojih je jedan, kako se čini, uginuo još u jajetu. Fosil je pronađen još 2008. godine u polusušnoj južnoafričkoj regiji Karoo, ali je tek nedavni tehnološki napredak omogućio detaljnu analizu.Koristeći naprednu tomografiju u Evropskom postrojenju za sinkrotronsko zračenje u Francuskoj, naučnici su uspjeli zaviriti unutar 250 miliona godina starog fosila.Sinkrotronska tomografija je nedestruktivna metoda koja koristi rendgenske zrake za trodimenzionalno snimanje sitnih unutrašnjih struktura fosila. Jennifer Botha, paleontologinja sa Univerziteta Witwatersrand u Johannesburgu i koautorica studije, objasnila je kako su i prije snimanja znali da se radi o „savršeno sklupčanom mladuncu Lystrosaurusa“.„Još tada sam sumnjala da je uginuo u jajetu, ali jednostavno nismo imali tehnologiju kojom bismo to potvrdili“, izjavila je Botha.<h2>Šta su otkrili snimci</h2>Iako fosilni ostaci ljuske nisu pronađeni, sklupčani položaj mladunca i veličina stijene u kojoj je sačuvan odgovaraju obliku i veličini jajeta. Snimci su otkrili ključan detalj: donja čeljust mladunca nije bila srasla, što je karakteristika današnjih ptića i kornjača prije izlijeganja.To snažno upućuje na to da je mladunac uginuo još u jajetu. Uz to, njegove kosti i hrskavica bile su preslabe da bi mogle nositi njegovu težinu, za razliku od druga dva analizirana primjerka novorođenih Lystrosaurusa.Botha i njeni kolege stoga pretpostavljaju da su jaja Lystrosaurusa vjerovatno imala mekanu, kožnatu ljusku, za razliku od tvrdih ljuski jaja dinosaura, čiji su fosili mnogo češći.<h2>Strategija preživljavanja u doba izumiranja</h2>Postavlja se pitanje kako je ovaj zdepasti biljojed uspio preživjeti Veliko izumiranje dok su mnoga druga, opasnija stvorenja izumrla. Ranija istraživanja pokazala su da je Lystrosaurus bio vrlo prilagodljiv – neki su primjerci u hladnijim klimama vjerovatno hibernirali. No, ova nova studija ističe polaganje jaja kao ključnu prednost.Lystrosaurus je, čini se, polagao jaja koja su bila velika u odnosu na veličinu njegovog tijela. Takva jaja bila su otpornija na isušivanje u surovom okolišu tog doba.Velika jaja također znače da su mladunci vjerovatno bili krupni i rano razvijeni, sposobni da se sami hrane, bježe od predatora i brže dosegnu spolnu zrelost. Veličina jaja upućuje i na to da Lystrosaurus nije proizvodio mlijeko, već su se mladunci hranili bogatim žumanjkom prije izlijeganja.Ovi nalazi podržavaju i postojeće teorije o porijeklu laktacije kod sisavaca. Ona možda nije započela kao način prehrane mladih, „već kao kožni sekret koji je služio za vlaženje jaja, pružanje hranjivih tvari, zaštitu od gljivičnih i bakterijskih infekcija ili za hormonsku signalizaciju kroz membranu jajeta“, objašnjavaju istraživači.Ukratko, studija sugerira da je Lystrosaurus preživio kataklizmu zahvaljujući brzom odrastanju i ranom razmnožavanju, što mu je dalo prednost u svijetu nakon Velikog izumiranja. „Lystrosaurus zauzima ključan položaj za razumijevanje kako su reproduktivne strategije oblikovale preživljavanje tokom ovog masovnog izumiranja“, zaključuju istraživači u studiji objavljenoj u časopisu PLOS One.

Opustošenim krajolikom dominirao je Lystrosaurus, predak sisavca nalik svinji s kljovama

Naučnici potvrdili: Preci sisavaca su polagali jaja

Zamislite da odete kod zubara s oštećenim zubom i već istog dana izađete s trajnom krunicom.Upravo takav scenario najavljuju istraživači iz SAD, koji su napravili veliki iskorak u 3D štampi zubnih nadoknada.Tim sa Univerziteta u Teksasu u Dalasu razvio je tehnologiju koja omogućava izradu krunica od cirkonijuma – najkvalitetnijeg materijala u stomatologiji – u roku od nekoliko sati.<h2>Ključni problem trajao je i do 100 sati</h2>Iako 3D štampa u stomatologiji nije nova, do sada je imala jedno veliko ograničenje – vrijeme obrade.Nakon štampe, krunica mora proći kroz proces uklanjanja vezivnog materijala (tzv. debinding), koji je trajao od 20 do čak 100 sati.- To je bio najveći problem u cijelom procesu. Mora se raditi vrlo sporo – ako se ubrza, materijal može da pukne - objasnio je profesor Majid Minari, jedan od autora istraživanja.Zbog toga do sada nije bilo moguće ponuditi trajne 3D štampane cirkonijumske krunice u jednom danu.<h2>Veliki proboj: Sa dana na minute</h2>Naučnici su uspjeli drastično skratiti taj proces – sa više desetina sati na manje od 30 minuta.To su postigli kombinacijom visokih temperatura (preko 1.400 stepeni Celzijusa), specijalnog poroznog grafita i vakuumskog sistema koji omogućava da gasovi izađu bez oštećenja materijala.- Kombinacija svih ovih elemenata je ono što čini da sistem funkcioniše. Naš cilj je da stomatolog može pacijentu napraviti krunicu direktno u ordinaciji – za svega nekoliko sati - rekao je Minari.<h2>Šta ovo znači za pacijente</h2>Ako tehnologija prođe klinička testiranja i dobije regulatorna odobrenja, mogla bi potpuno promijeniti način na koji funkcioniše stomatologija:jedna posjeta umjesto više dolazakanema privremenih rješenjapreciznije i dugotrajnije krunice.Osim toga, 3D štampa omogućava bolju prilagodbu i prirodniji izgled zuba.<h2>Istraživanje već dobilo podršku</h2>Da stvar nije samo teorija, govori i činjenica da je projekat dobio grant od 550.000 dolara od Nacionalne fondacije za nauku (NSF) za dalji razvoj i komercijalizaciju.Tehnologija se trenutno testira i razvija u saradnji sa stomatološkim laboratorijama i stručnjacima iz prakse.

Tehnologija se trenutno testira i razvija u saradnji sa stomatološkim laboratorijama i stručnjacima iz prakse

Krunice bi mogle biti gotove za nekoliko sati

Naučnici u Kini izvršili prvo uspješno serijsko kloniranje koza: Pokazale značajno bolji nivo mliječne masti

Tesla opisao šta nas čeka do 2035. godine: Nevjerovatno koliko je bio tačan

Bosanka Vahida Velić učestvuje u pripremi astronauta za svemirske misije: Porijeklo me nije ograničilo, nego naučilo upornosti i vjeri u znanje

Otkrivena atmosfera oko sićušnog objekta iza Plutona: Ne bi trebala postojati

Megacunami na Aljasci bio je drugi najveći ikad: Talas je bio visok 500 metara

Kineski naučnici napravili bateriju od gvožđa koja traje 16 godina

Naučnici razvili novo protutijelo protiv virusa koji pogađa čak 95 posto ljudi

Američka kompanija planira da oživi izumrlu plavu antilopu

Preminuo Kreg Venter: Pionir genetike koji je promijenio savremenu nauku

Opasnost iz dubina okeana kreće se ka Antarktiku: Prijeti nam katastrofa

Meta najavila novi veliki talas otkaza: Odlazi 10 posto zaposlenih

Kokain mijenja ponašanje lososa u prirodi

Asteroid veličine tri nogometna igrališta proći će pokraj Zemlje

Astronauti misije Artemis II poručili: Slijetanje na Mjesec je potpuno izvedivo

Naučnici potvrdili: Preci sisavaca su polagali jaja

Revolucija u stomatologiji: Krunice bi mogle biti gotove za nekoliko sati

Nauka

Naučnici u Kini izvršili prvo uspješno serijsko kloniranje koza: Pokazale značajno bolji nivo mliječne masti

Tesla opisao šta nas čeka do 2035. godine: Nevjerovatno koliko je bio tačan

Bosanka Vahida Velić učestvuje u pripremi astronauta za svemirske misije: Porijeklo me nije ograničilo, nego naučilo upornosti i vjeri u znanje

Otkrivena atmosfera oko sićušnog objekta iza Plutona: Ne bi trebala postojati

Megacunami na Aljasci bio je drugi najveći ikad: Talas je bio visok 500 metara

Kineski naučnici napravili bateriju od gvožđa koja traje 16 godina

Naučnici razvili novo protutijelo protiv virusa koji pogađa čak 95 posto ljudi

Američka kompanija planira da oživi izumrlu plavu antilopu

Preminuo Kreg Venter: Pionir genetike koji je promijenio savremenu nauku

Opasnost iz dubina okeana kreće se ka Antarktiku: Prijeti nam katastrofa

Meta najavila novi veliki talas otkaza: Odlazi 10 posto zaposlenih

Kokain mijenja ponašanje lososa u prirodi

Asteroid veličine tri nogometna igrališta proći će pokraj Zemlje

Astronauti misije Artemis II poručili: Slijetanje na Mjesec je potpuno izvedivo

Naučnici potvrdili: Preci sisavaca su polagali jaja

Revolucija u stomatologiji: Krunice bi mogle biti gotove za nekoliko sati