Virusna imunoterapija, bazirana je na direktnom napadu na stanice raka. Virus, koji je genetski modificiran, ne može se vezati na zdrave stanice, već samo na stanice raka.

Naučnici su do&scaron;li do nevjerovatne spoznaje prilikom traganja za lijekom kojim bi se mogao liječitit rak. Ovo otkriće &scaron;okiralo je kako njih tako i cijeli svijet. Novi način borbe protiv stanica raka je genetski modificiran virus za kojeg su znanstvanici uspjeli dokazati da uspje&scaron;no napadaju stanice tumora, pi&scaron;e The Independent.

Specijalist koji je radio na ovom istraživanju je potvrdio da je kod pacijenata koji su bili tretirani modificiranim virusom herpesa smanjena količina tumorskih stanica. Ovo je ujedno i prvo otkriće, potkrijepljeno dokazima, o suzbijanju tumorskih stanica kod oboljelih od neke vrste raka.

Kod pacijenata kojima je dijagnosticiran neki oblik raka koji je u&scaron;ao u fazu u kojoj se vi&scaron;e ne može operirati, pacijenti kojima je dana ova virusna terapija živjeli su i do 20 mjeseci duže od od onih koji nisu bili liječeni ovom vrstom terapije.

Dok su kod nekih pacijanata u ranijim stupnjevima bolesti rezultati bili ne&scaron;to skromniji, medicinski istraživači napominju kako je ovo otkriće jedan veliki napredak ka cilju, a to je pronalazak lijeka za ovu te&scaron;ku bolest. Također, naučnici napominju da je ovo tek prvi korak pri traženju odgovora po pitanju borbe sa zločudnom bolesti, bolesti raka.

Ova metoda, nazvana virusnom imunoterapijom, bazirana je na direktnom napadu na stanice raka. Virus, koji je genetski modificiran, ne može se vezati na zdrave stanice, već samo na stanice raka.

Kada se spoji na zaraženu stanicu uni&scaron;tava je iznutra. Multiplicira se i natjera imunosni sustav na reakciju koji potom kreće u borbu sa zaražnim stanicama, stanicama raka.

Ostali oblici imunoterapija koji uključuju stimulacija tijela da razvija vlastiti imunolo&scaron;ki sistem za borbu protiv raka, koji se sa stanicama raka bori pomoću protutijela umjesto virusa, već su razvijeni u uspje&scaron;ne lijekove. Naučnici se nadaju da će ova najnovija virusna metoda u kombinaciji s ostalim lijekovima biti uspje&scaron;na u borbi protiv raka.

Nalaze istraživanja britanskih naučnika preuzela je jedna od vodećih američkih farmaceutskih kuća, a isti su već poslani svim vodećim svjetskim laboratorijima kako bi im bila baza za daljnji razvoj lijeka.

&quot;Uvijek smo na viruse gledali kao na neprijatelje protiv kojih se trebamo boriti. Sada je konačno otkrivena njihova prava svrha, a to je borba protiv stanica raka. Konačno smo uspjeli&quot;, rekao je profesor Paul Workman, voditelj Instituta za istraživanja bolesti raka u Londonu.

Studija koja je objavljena u časopisu Medicinske onkologije, uključivala je 436 pacijenata kojima je dijagnosticirana bolest raka kože u već podmukloj fazi, kojeg nije bilo moguće operisati. Vi&scaron;e od 16 posto pacijanata na ovu terapiju počelo je reagirati tek nakon 6 mjeseci od početka liječenja. Kod nekoliko pacijenata reakcije na virusnu terapiju javljale su se i nakon tri godine od tretiranja.

&quot;Njihova je prvotna zadaća bila da uđu u tijelo i ubiju stanice raka, te da one zdrave, pritom ostave netaknute. Ono &scaron;to se dogodilo i ono &scaron;to je najvažnije je da su virusne stanice, spojene na stanice raka, natjerale imunosni sistem da krene u borbu protiv stanica raka&quot;, objasnio je Alan Melcher, profesor medicinske onkologije i bioterapije na Univerzitetu u Leedsu.

Iako je modificirani virus herpesa u ovom istraživanju primjenjen samo u liječenju stanica raka kože,naučnici su uvjereni kako se isti virus može ponovno modificirati, ne bi li se uspje&scaron;no &#39;spojio&#39; na ostale stanice, ostalih vrsta ove zloćudne bolesti, te tako uspje&scaron;no natjerao imunosni sistem da prepozna &#39;neprijatelja u tijelu&#39; te da se počne boriti protiv njega.

Poznato je da upravo virusi napadaju ljudske stanice i negativno utječu na njih. Naučnici su ih uspjeli modificirati i usmjeriti ih na one &scaron;tetne, usmjeriti ih ka cilju kojeg trebaju napadati, a to su stanice raka.

Virus herpesa odabran je iz razloga &scaron;to naučnici na njemu rade već desetljećima, a prije nekoliko godina otkrivena su neka njegova pozitivna svojstva koja su u ovoj priči iskori&scaron;tena za borbu protiv stanica raka.

Naučnici su uvjereni da će uskoro pronaći način modifikacije virusa za obranu ili napad na stanice raka ostalih vrsta, osobito raka glave, vrata, mjehura i jetre koji su u porastu. Ovu vrstu terapije već su počele razmatrati zdravstvene organizacije &scaron;irom svijeta, stoga bi uskoro mogla postati službenim načinom liječenja od raka.

Nevjerovatno otkriće

OTKRIĆE KOJE JE POTRESLO SVIJET Virus u borbi sa stanicama raka: "Uspjeli smo!"

Marihuana je manje opasna od alkohola, ublažava bolove, liječi glaukom, pobolj&scaron;ava funkcije pluća, ublažava depresiju i epileptične napade, te sprečava &scaron;irenje raka dojke - navode naučnici. &nbsp;

Mogućnost predoziranja marihuanom praktično ne postoji, a &quot;Britanski psihijatrijski žurnal&quot; objavio je svojevremeno&nbsp; da nije zabilježen ni jedan smrtni slučaj koji bi bio direktna posljedica akutne upotreba marihuane.

Brojne studije pokazale su da marihuana ublažava bolove izazvane različitim bolestima poput&nbsp; upalnih procesa kod reumatskog artritisa.

&quot;Kanadski medicinski žurnal&quot; navodi da marihuana&nbsp; ublažava simptome multiple skleroze, među kojima i bolno grčenje mi&scaron;ića.

Nova izraelska istraživanja pokazala su da marihuana značajno smanjuje bolove i drhtanje izazvano Parkinsonovom bole&scaron;ću te da pobolj&scaron;ava fine motoričke funkcije bolesnika. Pozitivno je i njeno dejstvo na Alchajmerovu bolest.

Studija provedena na Univerzitetu u Madridu utvrdila je da hemikalije kanabisa podstiču odumiranje stanica tumora na mozgu u procesu koji se naziva autofagija (samoproždiranje), pa se tumor smanjuje.

Marihuana se povezuje i sa smanjenom fizičkom&nbsp; masom, iako je poznato da&nbsp; povećava apetit.

&quot;Američki medicinski žurnal&quot; objavio je 2014. studiju, provedenu na uzorku od 4.500 ljudi, koja je pokazala da pu&scaron;ači marihuane imaju bolji odgovor metabolizma na konzumaciju &scaron;ećera.

Oni koji kritikuju namjeru sve većeg broja zemalja da legalizuju upotrebu marihuane, bilo u medicinske bilo u komercijalne svrhe, navode da ona povećava opasnost od srčanog udara.

Već nekoliko minuta nakon pu&scaron;enja marihuane broj otkucaja srca može se povećati za 20 do 50 u minuti. U kombinaciji s nekim drugim drogama taj porast može biti i veći.

Zbog sniženja krvnog pritiska&nbsp; i ubrzanja rada srca opasnost od srčanog udara u prvih nekoliko sati nakon konzumacije može porasti za četiri puta.

Takođe, upozoravaju protivnici, pu&scaron;enje maruhuane može izazvati rak pluća.

Maruhuana sadrži 50 odsto vi&scaron;e kancerogenih sastojaka od duvana. Neka&nbsp; istraživanja pokazuju da je rizik da će redovni pu&scaron;ači marihuane oboljeti od raka vrata, glave i pluća veći nego kod nepu&scaron;ača.

Učestalo pu&scaron;enje marihuane povezano je i sa promjenama u hipokampusu mozga te sa slabljenjem dugoročnog pamćenja.

Kritičari legalizacije, upozoravaju da marihuana slabi odbrambeni sistem, odnosno da &quot;inhibira&quot; aktivnosti stanica imunolo&scaron;kog sistema.

Za ili protiv: Dileme medicinskih naučnika

MARIHUANA Lijek ili put u pakao?

Italijanski neurohirurg Sergio Canavero tvrdi da će 2017. biti spreman za prvu transplantaciju glave, iako njegove kolege diljem svijeta smatraju da je to tehnički neizvedivo, a cijela bi operacija predstavljala i pravu etičku noćnu moru, javljaju agencije. 
 
Torinski neurohirurg svoj će slučaj predstaviti u lipnju u Annapolisu na skupu Američke akademije neurolo&scaron;kih i ortopedskih kirurga (AANOS).

- Mislim da smo do&scaron;li do stupnja u kojemu su svi tehnički aspekti operacije izvedivi, rekao je Canavero za časopis New Scientist. 
 
Njemački profesor Edgar Biemer, koji je sa svojim timom 2008. godine izveo dotad nezamislivu operaciju presađivanja obiju ruka, ne slaže se.

- To je nemoguće. Ni u dalekoj budućnosti ne nazire se ni&scaron;ta slično, rekao je.

Po AANOS-u, Canavero istražuje mogućnost transplantacije glave već 30 godina, iako se o njegovu radu ne zna mnogo. 
 
Talijanski neurohirurg kani ohladiti tijela donatora i primatelja kako bi stanice uspjele &scaron;to dulje preživjeti bez kisika, pi&scaron;e New Scientist. U operaciji bi sudjelovale stotine liječnika. 
 
Ključna tačka cijelog procesa spajanje je kralježnične moždine. &Scaron;ef neurokirurgije u bolnici u Siegenu Veit Braun nagla&scaron;ava da je to neizvedivo.

- Kada odvojite kičmenu moždinu od glave, nemoguće ju je ponovo sastaviti, rekao je za dpa. 
 
- To neće ići, dodaje Braun i tvrdi kako bi u najboljem slučaju pacijent mogao zavr&scaron;iti s funkcionalnim mozgom onesposobljenim za komunikaciju s ostatkom tijela.

- To je iznimno neetično, nagla&scaron;ava. 
 
Canavero planira stopiti dvije kralježnične moždine, koje uspoređuje s dva gusta snopa nekuhanih &scaron;pageta, uz pomoć polietilenskog glikola. Kao &scaron;to vruća voda &scaron;pagete drži zajedno, tako polietilenski glikol potiče stanice da se isprepleću. Metoda je u nekoliko navrata testirana na životinjama, ali nijedna od njih nije preživjela dulje od par dana. 
 
Kineski kirurg Ren Xiao-Ping s medicinskog fakulteta u Hrbinu prije dvije godine presadio je mi&scaron;ju glavu. U razgovoru za China Daily rekao je da ga je Canavero kontaktirao i od njega tražio savjete. 
 
Canaverov bi pacijent nakon transplantacije tri do četiri tjedna proveo u induciranoj komi. Nakon buđenja bi trebao biti u stanju govoriti, a nakon godinu dana fizikalne terapije trebao bi imati dovoljno kontrole nad svojim tijelom da može hodati. 
 
Operacija bi trajala 36 sati i stajala vi&scaron;e od 10 milijuna dolara. 
 
Ruski računalni programer Valerij Spiridonov (30) ponudio se da bude prvi čija će glava biti presađena na zdravo tijelo. Spiridonov pati od Werding-Hoffmannove bolesti, vrste spinalne mi&scaron;ićne atrofije i prikovan je za invalidska kolica. 
 
- Znam da bih mogao umrijeti na stolu, međutim, moja je odluka konačna. Upla&scaron;en jesam, ali ljudi moraju razumijeti da zapravo nemam mnogo izbora, objasnio je. 
 
Vjerujući da je prevladao tehničke prepreke, Canavero je svjestan mnogih etičkih dilema.

- Treba li izvoditi takvu operaciju? Znam da će biti mnogo ljudi koji misle da ne treba, rekao je.

Uprkos brojnim protivljenima

ITALIJANSKI NEUROHIRURG Do 2017. bit ću spreman izvesti transplantaciju glave

Astronautima na Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS) ne treba televizija, dovoljno je samo da pogledaju kroz prozor.

Od tamo vide svu ljepotu Zemlje, planete koja i njima nedostaje dok su daleko od kuće.

Narednik Terry Virts, koji je na ISS-u jo&scaron; od novembra na Twitteru je objavio novi video koji prikazuje noćno nebo nad Zemljom i to iz svemirske perspektive.

Svjetlost zvijezda, polarna svjetlost, razne boje na nebu...sve se to vidi u ovoj veoma lijepoj snimci, prenosi portal &quot;24 sata hr.&quot;.

Pogledajte video i uživajte.

<div>
<blockquote class="twitter-video" lang="en">
No words to add to this night view. <a href="http://t.co/mZUSv9RvVP">pic.twitter.com/mZUSv9RvVP</a>
&mdash; Terry W. Virts (@AstroTerry) <a href="https://twitter.com/AstroTerry/status/602512503214510080">May 24, 2015</a></blockquote>
<script async="" charset="utf-8" src="//platform.twitter.com/widgets.js"></script></div>

&nbsp;

Pogled iz Međunarodne svemirske stanice

SPEKTAKULARAN VIDEO Ljepota i sjaj noćnog neba nad Zemljom

Evolucionarni biolog i profesor na Cambridgeu David Bainbridge razbija odavno osmi&scaron;ljene predrasude po kojima mu&scaron;karci vi&scaron;e vole velike ženske grudi od inteligencije.

Prema njegovim istraživanjima, mu&scaron;karci smatraju da će inteligentne žene biti bolje majke, te da su i same odgojene od strane inteligentnih roditelja, zbog čega naginju ka njima.

S druge strane, velike grudi imaju veću &scaron;ansu da budu asimetrične, dok mu&scaron;karce privlači simetrija.

Također, duge noge nisu toliko privlačne mu&scaron;karcima, smatra profesor.

Prema njemu, mu&scaron;karci jedino cijene simetriju &ndash; kakva god ona bila, jer to govori da je parnerica mlada, zdrava i ima stabilne gene.

&bdquo;Veličina grudi nije važna, jer velike grudi imaju veću &scaron;ansu da budu asimetrične i često izgledaju starije, a mu&scaron;karci cijene mladost. Prave noge su znak genetskog zdravlja i to je ono &scaron;to privlači mu&scaron;karce jer su istraživanja pokazala da noge normalne dužine vi&scaron;e privlače od dugih&ldquo;, kazao je Bainbridge.

Traže dobru majku svojoj djeci

Profesor sa Cambridgea: Muškarci više vole inteligenciju nego velike grudi

Projekt &quot;Iz Udbine u svemir&quot;&nbsp;najavljuje prve letove 2025. godine, a&nbsp;&Scaron;vicarci za početak ulažu milion i po&nbsp;eura u svemirsku stanicu&nbsp;u Lici.

- Prvi letovi bili bi&nbsp;ZEROG letovi, oni s nultom gravitacijom. Tu je zapravo riječ osimulaciji bestežinskog stanja zrakoplovima&nbsp;koji bi se digli na određenu visinu i onda određeno vrijeme ponirali. Prvi takav&nbsp;let&nbsp;neće biti iz Udbine nego sa zagrebačke zračne luke Pleso i to 12. i 13. maj&nbsp;sljedeće godine.

Iz&nbsp;udbinske svemirske luke lansirali bi i satelite, a&nbsp;konačan cilj bio bi prijevoz putnika i tereta na velike udaljenosti. Podorbitalne letjelice bez ljudi već su testirane i spremne za letenje, ali one s ljudskom posadom planiraju se za poslije 2025. godine. Letjet će međukontinentalni letovi na četiri do pet maha, &scaron;to je brzina od kilometra i pol u sekundi. Tako bismo do Australije do&scaron;li za sat i pol leta - kazao je u subotu Slobodan Bosanac.

On je kao upravnik&nbsp;ureda firme&nbsp;Swiss Space System (S3) Croatia&nbsp;predstavio projekt Iz&nbsp;Udbine u Svemir u Kulturno-informativnom centru Nikola Tesla u Udbini.

&Scaron;vicarska firma, koja namjerava uložiti privatni kapital u svemirsku postaju u Lici, trebat će milion i po&nbsp;eura za početnu fazu gradnje. U svemirskom centru u Udbini dizajnirali bi se i sklapali mali sateliti.

Udbinu su izabrali prije svega zato &scaron;to se na svjetlosnoj karti Evrope nalazi u zacrnjenom području, bez svjetlosnog zagađenja, zato &scaron;to nad njom nema isprepletene mreže avionskih ruta pa mogu polijetati kad im padne na pamet, zbog prekrasne prirode u sredi&scaron;tu nekoliko nacionalnih parkova, dobre prometne povezanosti, povoljnih klimatskih uvjeta i velike mogućnosti &scaron;irenja u budućnosti.

Firma S3 smatra da ima mnogo jeftiniju varijantu polijetanja u orbitu od onih raketnih, koje sa sobom nose velike količine kisika i goriva te odbacuju potro&scaron;ene spremnike u fazama.

Ljude najče&scaron;će brine utjecaj na okoli&scaron;, odnosno hoće li biti kakvog zračenja, kemijskih spojeva u prirodi ili radioaktivnosti. Bosanac tvrdi da će najveće zagađenje biti ono bukom, ali da letovi u orbitu ipak neće biti tako česti da bi ljude mogli iritirati. Pistu bi i MORH koristio za svoje treninge, prenosi portal &quot;24 sata hr.&quot;.

Švicarci za početak ulažu milion i po eura

IDEALNO MJESTO Iz Udbine prvi letovi u svemir 2025. godine?

Američka vojska potvrdila je kako su u toku određena ispitivanja u svemiru, ali detalje ne otkrivaju.

Sjedinjene Američke Države lansirale su u srijedu svemirsku letjelicu za koju nije poznato kakav teret nosi i s kojim ciljem je poslana u svemir.

Teorije su različite - do sada su lansirane četiri slične misije - a uglavnom se svode na ideje kako će poslužiti za promatranje ili uni&scaron;tavanje stranih satelita, kako nosi oružje ili radi &quot;ne&scaron;to&quot; za sigurnost čovječanstva.

Misteriozna svemirska letjelica X-37B poslana je u svemir na raketi Atlas V s Cape Canevarala na Floridi.

<img alt="atlasv-muos1-mlp5" src="/media/old/555e16e1-b140-4dee-a2cd-45a5b0094cfb-atlasv-muos1-mlp5.jpg" style="height: 530px; width: 800px;" title="atlasv-muos1-mlp5" />

Zračne snage SAD-a imaju dvije takve letjelice, koje izgledaju poput svemirskog broda a izrađene su u Boeingu.&nbsp; pi&scaron;e Independent.

<div><iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="315" src="https://www.youtube.com/embed/D-8TyaDLEdc" width="560"></iframe></div>

Vojska je potvrdila kako su u toku neki eksperimenti, ali o detaljima &scaron;uti, tek otkrivaju kako će testirati Hall propeler koji se koristi za satelite. Nije poznato niti koliko će misija trajati.

<div><iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="315" src="https://www.youtube.com/embed/l7Riq9rr4ao" width="560"></iframe></div>

Posljednji put letjelica je u svemiru, u Zemljinoj orbiti, provela 675 dana. 
&nbsp;

Ne želi reći zašto je lansirala raketu i šta nosi

Amerika lansirala misterioznu letjelicu svemir

Naučnici koji upravljaju radom najvećeg sudarača čestica saop&scaron;tili su da su postavili novi energetski rekord uoči potpunog aktiviranja ove ma&scaron;ine u junu.

Evropska organizacija za nuklearna istraživanja CERN saop&scaron;tila je da je kasno sinoć uspjela da pri sudaru protona postigne 13 triliona elektronvolti.

To je blizu maksimalnih 14 triliona elektronvolti, koliko Veliki sudarač Hadron može da postigne u skladu sa svojim dizajnom.

Ova ma&scaron;ina nalazi se u tunelu dužine 27 kilometara ispod &scaron;vajcarsko-francuske granice.

CERN je saop&scaron;tio da su ovi sudari ključni dio testova koji se provode u okviru priprema za drugi krug eksperimenata, koji počinje sljedećeg mjeseca, prenio je AP.

U unapređenje sudarača čestica uloženo je 150 miliona dolara poslije prvog kruga eksperimenata. Naučnici su tada do&scaron;li do rezultata koji su pomogli da se potvrdi postojanje neuhvatiljve subatomske čestice - Higsovog bozona.

Ključni dio testova koji se provode

Novi energetski rekord u CERN-u

Konačno su naučnici objavili video koji prikazuje kako &quot;ubice&quot;&nbsp;koje &scaron;alje na&scaron;&nbsp;imuni sistem, uni&scaron;tavaju ćelija&nbsp;raka.

&quot;Ćelije ubice&quot;&nbsp;koje rade za na&scaron; imuni sistem,&nbsp;T-limfociti, najzad&nbsp;su uhvaćeni pomoću specijalne tehnike snimanja.

T-limfociti su jedna vrsta bijelih krvnih zrnaca, specijalizovanih za ubijanje&nbsp;ćelija raka i ćelija koje su napadnute&nbsp;virusima.

- U na&scaron;em organizmu vreba čitava armija &quot;serijskih ubica&quot;, čija je jedina uloga da uni&scaron;tavaju. Ove ćelije danonoćno patroliraju na&scaron;im tijelom kako bi prona&scaron;le i uni&scaron;tile ćelije raka ili ćelije koje su napadnute virusima -&nbsp;kaže direktor Instituta za medicinska istraživanja Univerziteta Cambridge, Dilijan Grifits.

Pogledajte ovaj fenomenalni video-klip,&nbsp;na kom se jasno vide &quot;ćelije ubice&quot;&nbsp;na djelu.

<div><iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="315" src="https://www.youtube.com/embed/ntk8XsxVDi0" width="560"></iframe></div>

&nbsp;

Naučnici sa  Instituta za medicinska istraživanja Univerziteta Cambridge

NEVJEROVATNO Pogledajte kako naš organizam ubija rak!

Postoji vrlo jednostavan razlog za&scaron;to tako lako zaboravljamo imena ljudi koje smo tek upoznali. Imena su na&scaron;em mozgu zapravo beznačajna. Stručnjaci za pamćenje i memoriju kažu da &scaron;to vi&scaron;e puteva i poveznica imamo za neki pojam, to nam je lak&scaron;e posegnuti u memoriju i prisjetiti se određenog pojma &scaron;to se ne događa kad se poku&scaron;avamo sjetiti nečijeg imena.

Na primjer, lak&scaron;e ćete se sjetiti stvari koje su se dogodile u četvrtak ili &scaron;to ste odjenuli taj dan na posao nego nečijeg imena, a upravo ti detalji kojih se sjetite navest će vas da se sjetite razgovora koji ste vodili s nekim od kolega ili prijatelja taj isti dan.&nbsp;No, imena s druge strane, obično va&scaron;em mozgu ne daju puno informacija niti poveznica.

Naravno, nečije ime može biti isto kao i ime nekoga iz va&scaron;e obitelji ili imati neko drugo sentimentalno značenje, ali kad susretnete nekog na zabavi ne postoji očigledni razlog za&scaron;to bi se taj neko trebao zvati Marko ili neko drugi Marin.&nbsp;

&ldquo;Imena su potpuno proizvoljna i ne sadrže određene informacije u sebi&rdquo;, obja&scaron;njavaju na stranici AsapSCIENE. &ldquo;Ako va&scaron; mozak ne može napraviti veze između vi&scaron;e informacija onda ćete tu informaciju vjerojatno i zaboraviti&rdquo;, dodaju.

Puno je lak&scaron;e zapamtiti nečije zanimanje, a to je fenomen dobro poznat znanstvenicima. Nekad ga nazivaju Pekar-pekar fenomen (Baker-baker) jer je to zaista dobar primjer, naime, kad bi vam se predstavio neko s prezimenom Pekar, u glavi biste ga automatski zamislili prekrivenog bra&scaron;nom kako pravi hljeb i va&scaron; mozak bi stvorio dovoljno poveznica da se kasnije sjeti kako je čovjeku prezime.

U jednoj studiji istraživači su ispitanicima pokazivali fotografije stranaca uključujući i nekoliko redova u kojima je pisalo njihovo ime i zanimanje. Kasnije su ispitanike pitali da se prisjete informacija iako su ovog puta s fotografija maknuli ime i zanimanje. Većina ispitanika u studiji pogodilo je zanimanje tačno, ali su se gotovo svi borili s prisjećanjem imena.

Stoga su eksperti za pamćenje ponudili ljudima nekoliko prijedloga kako bi spriječili neugodne situacije u kojima ne znate osloviti osobu s kojom razgovarate. Prvo je da kad vam osoba kaže svoje ime, u glavi ga ponovite nekoliko puta, a nakon toga da poku&scaron;ate izmisliti neku povezanost između imena i neke druge informacije kao Marko i Makarska i slično.

Jo&scaron; jedna druga studija na istu temu je nedavno pokazala kako je većina ljudi pretjerano sigurna kad ih ispitivači pitaju hoće li se moći sjetiti imena ljudi koja su im pokazali.

Ali kad shvate da nisu dobri u tome, počnu tro&scaron;iti vi&scaron;e vremena da poku&scaron;aju upamtiti nečije ime da bi pobolj&scaron;ali svoje sposobnosti u budućnosti. No, postoje neki ljudi kojima ni ovi trikovi ne mogu pomoći i koji jednostavno sebi i drugima moraju otvoreno priznati kako su lo&scaron;i u pamćenju imena.

Postoji vrlo jednostavan razlog

MALA TAJNA MOZGA Evo zašto se nekad ne možete sjetiti nečijeg imena

U moru kod Japana vulkanski otok Nishinoshima već duže vrijeme intrigira umove znanstvenika i istraživača.

Vulkanski otok Nishinoshima, godinama je u erupciji, ali miljama je udaljen od prvih stanovnika pa vlasti nisu zabrinute, no ovaj je događaj posebno zaintrigirao naučnike koji su se odmah nakon prve erupcije bacili na posao. Uvjereni su da će im erupcija ovog vulkana pomoći u otkrivanju evolucije života na Zemlji.

Ovo je veoma rijetka prilika za istraživanje početka razvoja koloniziranog života na Zemlji. U tome će naučnicima pomoći izmet i bljuvotina ptica koje žive na otoku, pi&scaron;e Daily Mail.

Otok koji se u potpunosti sastoji od čistog kamena odnosno stvrdnute lave, tvrde stručnjaci, jednog će dana vrvjeti životom. Počet će se stvarati život obliku biljaka i životinja. Ovaj vulkanski naučnici nazivaju prirodnim laboratorijem.

&quot;Veliku pažnju posvećujemo ovom otoku jer vjerujemo da ppsmatranjem razvoja situacija koje se odvijaju iz dana u dan možemo puno toga naučiti o razvoju života na Zemlji te dati odgovore na do sada ne odgovorena pitanja evolucije&quot;, rekao je jedan od naučnika.

Prema njihovim pretpostavkama, nakon &scaron;to erupcije vulkana stanu, a otok se počne hladiti, opčet će se razvijati i život na otoku. Najprije će narasti biljke čija će sjemena s okolnog kopna donijeti price na svojim nogama i krilima.

Upravo bi te ptice koje sada otok koriste kao stanicu za odmor mogle jednog dana na njemu izraditi svoja gnijezda, a otok bi mogao postati njihovim trajnim boravi&scaron;tem.

Vulkan se u moru pojavio 1964. godine i od tada raste, a naučnici ne znaju kada će se u potpunosti ugasiti. Negov napredak bilježi se od prvih dana, a posebn je zanimljiva činjenica da su se na otoku već pojavile gljivice i bakterije, a prve biljke izrasle su nakon njih. Do 2004. godine na otoku je zabilježeno postojanje stotinjak vrsta ptica i 335 vrsta beskralježnjaka.

Nikako lo&scaron; rezultat za otok koji postoji tek ne&scaron;to vi&scaron;e od pola stoljeća, slažu se stručnjaci.

<div><iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="315" src="https://www.youtube.com/embed/HweZODnpqsQ" width="560"></iframe></div>

&nbsp;

U moru kod Japana vulkanski otok Nishinoshima

VULKAN KOJI INTRIGIRA NAUČNIKE Mogao bi otkriti tajnu života?!

Raketa Proton-M koja je nosila meksički satelit pokvarila se i pala u Sibir u subotu ubrzo nakon lansiranja, &scaron;to je jo&scaron; jedna u seriji nezgoda u ruskoj svemirskoj industriji.

Treći stupanj rakete koji je nosio komunikacijski satelit MexSat-1 pokvario se oko 500 sekundi nakon lansiranja s kosmodroma Bajkonur u Kazahstanu, rekli su ruski svemirski dužnosnici a prenose ruski mediji.

Zasad nije ustanovljen uzrok kvara zbog kojega je propao poku&scaron;aj slanja satelita u orbitu. Ruska agencija RIA navodi riječi jednog dužnosnika za svemirske letove koji je najavio da će se do daljnjega odgoditi sva lansiranja raketa toga tipa.

Posljednji stupanj rakete Proton možda jo&scaron; u sebi ima nekoliko tona heptila, visoko otrovnog raketnog goriva, nakon pada u područje Čita u Sibiru, rekao je jedan dužnosnik.

<div><iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="315" src="https://www.youtube.com/embed/LlnYz552sus" width="560"></iframe></div>

Ruska raketa Proton, svojedobno poznata i pod oznakom UR-500, prvi je put isprobana sredinom 60-ih godina pro&scaron;log stoljeća.

Izvorno je konstruirana kao interkontinentalna balistička raketa s bojevom glavom usmjerena u Hladnom ratu prema Sjedinjenim Državama. Međutim, nikad nije upotrijebljena kao nuklearno oružje.

Nije ustanovljen uzrok kvara

RUSI U PROBLEMIMA Raketa Proton-M s meksičkim satelitom se srušila u Sibir

NASA-ini stručnjaci istraživali su ostatke takozvanog ledenog grebena Larsen B.

Posljednji netaknuti dio jednog od antarktičkih ledenih grebena brzo slabi i u sljedećih nekoliko godina potpuno će se raspasti, &scaron;to će dodatno doprinijeti porastu razine mora, tvrdnje su NASA-ine studije objavljene u četvrtak.

Istraživanje se fokusiralo na ostatke takozvanog ledenog grebena Larsen B koji postoji već najmanje 10 hiljada godina, a koji se raspao 2002. godine. Ono &scaron;to je ostalo pokriva oko 1600 četvornih kilometara.

Antarktik ima na desetke ledenih grebena, a najveći je veličine Francuske.

- Ova studija grebena pruža uvid u to kako će oni reagirati na zagrijavanje klime, objasnio je koautor studije Eric Rignot, inače glaciolog u NASA-i.

Gotovo 200 zemalja pregovarat će o paktu Ujedinjenih naroda do kraja 2015. godine u sklopu borbe protiv globalnih klimatskih promjena koje će prema vjerovanju većine naučnika donijeti vi&scaron;e poplava, su&scaron;a, toplinskih valova i vi&scaron;ih razina mora.

Voditelj studije, znanstvenik Ala Khazendar, rekao je kako analiza podataka otkriva kako će procijep koji se &scaron;iri na Larsenu B puknuti u potpunosti, vjerovatno oko 2020. godine. Kada se to dogodi, ledenjaci koje greben drži na okupu skliznuti će u ocean bržim tempom i doprinijeti podizanju razine mora.

Studija je pokazala i da su se ledenjaci Leppard i Flask posljednjih godina stanjili između 20 i 22 metara, a tempo smanjivana ubrzao se nakon djelomičnog raspadanja grebena 2002. godine.

Istraživali su ostatke takozvanog ledenog grebena Larsen B

OTKRIĆE NASA-e Do potpunog raspada ostalo nekoliko godina

Naučnici tvrde da se sa promjenom godi&scaron;njih doba mijenja i na&scaron; DNK?!

Kad dođe do &quot;inflamacije&quot;, odnosno upale u tijelu,&nbsp; to znači da organizam poku&scaron;ava da ukloni &scaron;tetne tvari i počne proces ozdravljenja.

Naučnici sa Univerziteta Kembridž otkrili su da se &quot;inflamacija&quot; pojavljuje u vrijeme promjene godi&scaron;njih doba te da se prilikom tog procesa mijenja i&nbsp; DNK.

Petina na&scaron;ih gena,&nbsp; koji se nalaze u krvnim ćelijama, prolazi kroz sezonske promjene i zbog toga drugačije reaguju&nbsp; na organizam u određenim dijelovima godine.

Iako se geni najče&scaron;će smatraju konstantnim, mnogi procesi u&nbsp; organizmu zavise od toga koji geni upravljaju tijelom i u kojim slučajevima reaguju&nbsp;na DNK.

Tokom zime krvne ćelije stvaraju gu&scaron;ći spoj imunolo&scaron;kih &quot;respondera&quot;,&nbsp; dok&nbsp; ljeti&nbsp; venama kolaju hormoni zaduženi za sagorijevanje masnoća, građu tijela i&nbsp; zadržavanje tekućine.

Prema analizi, u krvnim ćelijama čak 5.000 gena pokazuje odrežene promjene!

Naučnici su znali&nbsp; da postoje geni koji mijenjaju svoje djelovanje tokom dana, a onda su shvatili da bi se takvi procesi mogli događati tokom cijele godine.

Svaka ćelija u na&scaron;em tijelu ima isti genetski kod, ali je specijalizovana&nbsp; za određeni dio genetskog koda.&nbsp;Naučnici su se fokusirali na bijela krvna zrnca, koji su zaslužne za rad imunolo&scaron;kog sistema.

Upala je odgovor tijela na neku &scaron;tetu koja se dogodila, a upravo tokom&nbsp; zime ljudi su&nbsp; ranjiviji i podložniji prehladamaim time i upalama. Tada se javljaju &quot;inflamacije&quot; - prenose naučni portali.&nbsp;

Prema novim tvrdnjama naučnika

Sa godišnjim dobima mijenja se i DNK?!

Naučna fantastika i srodni filmovi se pretvaraju u stvarnost. Dok ulazimo u eru robota, dronova i auta koji sami voze, za na&scaron;u sigurnost bi se uskoro mogla brinuti vojska policijskih androida.

Vlasti Ujedinjenih Arapskih Emirata objavile su da će na svoje ceste uskoro uvesti robocope. Androidna policija biti će u funkciji za najvi&scaron;e dvije godine, a početna serija bit će sastavljena od interaktivnih robota koji će patrolirati trgovačkim centrima i ostalim javnim mjestima, prenosi &quot;Digital Journal&quot;.

Ljudi će moći razgovarati s robotima putem mikrofona i interaktivnih ekrana koji će konstantno biti spojeni s policijskim pozivnim centrom.

No, roboti neće nositi oružje tako da nema straha od posljedica mogućih kvarova.

Dizajnirani su kako bi za&scaron;titili ljude i pomagali (ljudskoj) policiji da uhvatite kriminalce ili upozoriti na probleme javnog reda.

Vlasti marljivo sarađuju s kalifornijskom kompanijom &quot;Knightscope&quot; koja je već napravila prve verzije robota.

Ti roboti mogu detektirati neobično pona&scaron;anje i analizirati okolinu putem detektora mirisa i topline.

Također, mogu i pratiti promet i memorisati do 300 registracijskih oznaka u minuti.

Napravljena prva verzija robota

ANDROIDNA POLICIJA Emirati na ulice dovode robocope

Jo&scaron; krajem &#39;90-ih astronomi u australskoj zvjezdarnici primali su misteriozne signale koji su se ponavljali jednom do dvaput godi&scaron;nje.

Istraživači su godinama vjerovali da su ti signali povezani s atmosferskim aktivnostima, kao &scaron;to je udar groma.

To uvjerenje trajalo je punih 17 godina kada su instalirali novi prijemnik za praćenje interferencija. Tada su otkrili pravi uzrok neobičnih signala, bila je to - mikrovalna peć.

Novi prijemnik detektira signale na 2.4 GHz u okviru pet kilometara od teleskopa i nakon pomnog proučavanja rezultata astronomi su shvatili da se signal stvara kada zaposlenici koriste mikrovalnu peć.

Međutim, signal se stvarao samo kada bi djelatnici otvorili vrata mikrovalne pećnice dok je jo&scaron; grijala hranu i tačno u tom trenutku je i teleskop trebao biti usmjeren u smjeru pećnice, prenosi The Verge.

- Ako uključite mikrovalnu peć i otvorite je dok jo&scaron; radi to stvara smetnje - objasnio je Simon Johnston, voditelj astrofizike na CSIRO-u (Commonwealth Scientific and Industrial Research Organisation).

Kada je 1961. godine teleskop izgrađen, zvjezdarnica je bila na mirnom i izoliranom mjestu.

Međutim, Johnston obja&scaron;njava kako je sve vi&scaron;e digitalnih smetnji koje teleskop prima. Astronomi iz njegovog tima su sada prona&scaron;li lokaciju u zapadnoj Australiji, mjesto bez wireless mreža, radio i mobilnih signala, na kojem će sagraditi novi teleskop kako bi mogli neometano istraživati.

Novi opservatorij trebao bi biti dovr&scaron;en tokom sljedeće godine, prenosi &quot;24 sata hr.&quot;.

OTKRIĆE KOJE JE POTRESLO SVIJET Virus u borbi sa stanicama raka: "Uspjeli smo!"

MARIHUANA Lijek ili put u pakao?

ITALIJANSKI NEUROHIRURG Do 2017. bit ću spreman izvesti transplantaciju glave

SPEKTAKULARAN VIDEO Ljepota i sjaj noćnog neba nad Zemljom

Profesor sa Cambridgea: Muškarci više vole inteligenciju nego velike grudi

IDEALNO MJESTO Iz Udbine prvi letovi u svemir 2025. godine?

Amerika lansirala misterioznu letjelicu svemir

Novi energetski rekord u CERN-u

NEVJEROVATNO Pogledajte kako naš organizam ubija rak!

MALA TAJNA MOZGA Evo zašto se nekad ne možete sjetiti nečijeg imena

VULKAN KOJI INTRIGIRA NAUČNIKE Mogao bi otkriti tajnu života?!

RUSI U PROBLEMIMA Raketa Proton-M s meksičkim satelitom se srušila u Sibir

OTKRIĆE NASA-e Do potpunog raspada ostalo nekoliko godina

Sa godišnjim dobima mijenja se i DNK?!

ANDROIDNA POLICIJA Emirati na ulice dovode robocope

Misteriozni signal nije dolazio iz svemira, nego iz mikrovalne peći!

Nauka

OTKRIĆE KOJE JE POTRESLO SVIJET Virus u borbi sa stanicama raka: "Uspjeli smo!"

MARIHUANA Lijek ili put u pakao?

ITALIJANSKI NEUROHIRURG Do 2017. bit ću spreman izvesti transplantaciju glave

SPEKTAKULARAN VIDEO Ljepota i sjaj noćnog neba nad Zemljom

Profesor sa Cambridgea: Muškarci više vole inteligenciju nego velike grudi

IDEALNO MJESTO Iz Udbine prvi letovi u svemir 2025. godine?

Amerika lansirala misterioznu letjelicu svemir

Novi energetski rekord u CERN-u

NEVJEROVATNO Pogledajte kako naš organizam ubija rak!

MALA TAJNA MOZGA Evo zašto se nekad ne možete sjetiti nečijeg imena

VULKAN KOJI INTRIGIRA NAUČNIKE Mogao bi otkriti tajnu života?!

RUSI U PROBLEMIMA Raketa Proton-M s meksičkim satelitom se srušila u Sibir

OTKRIĆE NASA-e Do potpunog raspada ostalo nekoliko godina

Sa godišnjim dobima mijenja se i DNK?!

ANDROIDNA POLICIJA Emirati na ulice dovode robocope

Misteriozni signal nije dolazio iz svemira, nego iz mikrovalne peći!