Bebe rođene između 2025. i 2039. godine pripadat će generaciji Beta, koja će biti zaista posebna. Naziv ove generacije osmislio je demograf Mark Makarindl (McCrindle), koji je također dao ime generaciji Alfa. Generacija Beta je posebna jer će biti prva koja će živjeti u svijetu umjetne inteligencije, nikada ne doživjevši period prije njenog uspona. - Dok je generacija Alfa svjedočila razvoju pametnih tehnologija i umjetne inteligencije, generacija Beta će živjeti u eri gdje su ove tehnologije i automatizacija potpuno integrirani u svakodnevicu – od obrazovanja i posla do zdravstva i zabave - objašnjava Mark.S obzirom na to da će pripadnici generacije Beta odrastati u tehnološki naprednom okruženju, digitalna komunikacija biće im prirodna, dok će osobni susreti i razgovori uživo biti u drugom planu.Mark dodaje da je razumijevanje njihovih potreba i preferencija ključno jer će oni oblikovati budućnost društva.

S obzirom na to da će pripadnici generacije Beta odrastati u tehnološki naprednom okruženju, digitalna komunikacija biće im prirodna

Bebe rođene između 2025. i 2039. godine pripadat će generaciji Beta: Evo zašto je to posebno

Svjetska javnost i dalje nema neke od ključnih odgovora u vezi sa korona virusom – o njegovom nastanku, ukupnom broju umrlih ili uzrocima dugog COVID-a, iako se pojavio prije više od pet godina, prenosi Al Jazeera Balkans.Krajem 2019. godine, grupa ljudi u kineskom gradu Vuhan (Wuhan) razboljela se od virusa koji do tada nije viđen u svijetu, a pandemija koja je uslijedila razotkrila je duboke nejednakosti u globalnom zdravstvenom sistemu, navodi Associated Press, a prenosi Beta.Virus je i dalje prisutan, ali je čovječanstvo izgradilo imunitet kroz vakcinacije i infekcije. Iako je manje smrtonosan nego u ranim danima pandemije i premda više nije na vrhu liste vodećih uzroka smrti, virus se i dalje razvija, zbog čega naučnici moraju pažljivo da ga prate.<h2>Porijeklo pandemije još nije utvrđeno</h2>Jedan od odgovora koje svjetska javnost još čeka tiče se porijekla pandemije. Ono možda neće biti poznato još mnogo godina, a pitanje je da li će ikada i biti.Najvjerovatniji scenarij, prema naučnicima, je da je virus cirkulirao među slijepim miševima, kao i mnogi drugi korona virusi. Naučnici misle da je virus sa slijepih miševa prešao na neku drugu životinjsku vrstu, vjerovatno na rakunske pse, cibetke iz porodice mačaka ili na bambusove pacove, a potom na ljude na pijaci u Wuhanu, gdje su se prve infekcije pojavile krajem novembra 2019. godine.Iako je riječ o poznatom putu za prijenos zaraze, ta teorija nije dokazana u slučaju virusa koji izaziva bolest COVID-19. Činjenica da se u Wuhanu nalazi nekoliko istraživačkih laboratorija, koje se bave prikupljanjem i proučavanjem korona virusa, podstakla je debatu o tome da li je virus možda procurio iz neke od njih.Rješenje te teške naučne zagonetke nije jednostavno ni u najboljim okolnostima. Napori su postali još teži uslijed političkih optužbi o porijeklu virusa i odluke Kine da uskrati dokaze koji bi mogli da pomognu u nalaženju odgovora.Nije poznato ni koliko je ljudi umrlo od posljedica zaraze korona virusom – vjerovatno više od 20 miliona, piše AP.Svjetska zdravstvena organizacija je saopštila da su njene članice prijavile više od sedam miliona smrtnih ishoda od bolesti COVID-a 19, ali se procjenjuje da je stvarni broj najmanje tri puta veći.Korona virus i dalje najviše pogađa starije osobe. Prošle zime u SAD-u, polovina smještenih u bolnice i umrlih u bolnici zbog COVID-a 19 bili su stariji od 75 godina.Naučnici i proizvođači vakcina oborili su rekorde u brzini razvoja vakcina protiv COVID-a 19, koje su spasile desetine miliona života širom svijeta i bile ključni korak za vraćanje života u normalu.<h2>Vakcine se još usavršavaju</h2>Isporuka vakcina u siromašnije zemlje bila je spora, a Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je više od 13 milijardi doza vakcina protiv COVID-a 19 dato širom svijeta od 2021. godine.Poznato je da vakcine nisu savršene – efikasne su u sprečavanju teških oblika bolesti, hospitalizacije i smrti i pokazale su se kao veoma sigurne, sa rijetkim ozbiljnim neželjenim efektima. Međutim, zaštita od blažih oblika infekcije počinje da slabi poslije nekoliko mjeseci, navodi AP.Kao i vakcine protiv gripe, vakcine protiv COVID-a 19 moraju redovno da budu ažurirane kako bi efikasno djelovale protiv virusa koji se stalno razvija, što doprinosi frustraciji javnosti zbog potrebe za višestrukim vakcinacijama. Preduzimaju se napori na razvijanju vakcina sljedeće generacije, kao što su nazalne vakcine za koje se istraživači nadaju da bi mogle da budu efikasnije u sprečavanju infekcije.Pokazalo se da se korona virus ne razlikuje od drugih virusa kada je riječ o genetskim promjenama – mutacijama, do kojih dolazi dok virusi prave vlastite kopije. Naučnici su te varijante nazvali po grčkim slovima: alfa, beta, gama, delta i omikron.Još jedno pitanje oko kojeg nema svih odgovora jeste takozvani dugi COVID, koji je pogodio milione zaraženih. Riječ je o dugotrajnim simptomima koji traju najmanje tri mjeseca, a ponekad i godinama, uključujući umor, kognitivne probleme poznate kao “moždana magla”, bol i kardiovaskularne probleme, između ostalih.Ljekari ne znaju ni zašto samo neki od zaraženih dugo boluju od COVID-a 19, ni šta dovodi do toga. Odgovore otežava to što dugi COVID može da se javi i poslije blagog oblika infekcije i kod svih uzrasta.

I dalje se traže odgovori o njegovom nastanku, uzroku te broju umrlih 

Novi soj koronavirusa nije registrovan u BiH

Svjetska javnost pet godina nema neke ključne odgovore u vezi sa koronavirusom

Nauka je u 2024. godini donijela mnogo uzbuđenja, ali i nekih negativnih vijesti za našu planetu.Nažalost, gotovo je sigurno da će 2024. biti najtoplija godina ikad zabilježena, što je loša vijest za našu planetu. Ipak, obilovala je i trenucima za slavlje. Ovo je sedam najinspirativnijih naučnih priča godine, piše BBC.Svakako je jedna od najvećih vijesti bila historijska prekretnica u svemirskim istraživanjima, kada je SpaceX-ov Starship napravio velik korak prema jeftinijim i jednostavnijim svemirskim putovanjima.&nbsp;<h2>Svjetski uspjeh Starship-a</h2>U oktobru je SpaceX-ova raketa Starship postigla svjetski uspjeh kada je njen donji pojačivač uspješno vraćen na lansirnu platformu, umjesto da završi u okeanu. U petom testnom letu raketa je uhvaćena pomoću golemih mehaničkih ruku, nazvanih chopsticks.Ovaj historijski trenutak približio je SpaceX korak bliže cilju stvaranja potpuno višekratne rakete koja bi mogla putovati na Mjesec, a možda i na Mars. Inženjeri SpaceX-a ovaj su događaj nazvali 'danom za historijske knjige'.<h2>Mozak muhe pod mikroskopom</h2>U oktobru su naučnici mapirali svaki od 130.000 neurona u mozgu voćne muhe te 50 miliona veza među njima. Ovo je najdetaljnija analiza mozga odrasle životinje ikada napravljena.Rezultat je složena mreža živčanih veza koja pruža važne uvide u funkcioniranje mozga. Jedan od voditelja istraživanja izjavio je da će ovo otkriće baciti novo svjetlo na 'mehanizam misli'.<h2>Izgubljeni grad Maja slučajno pronađen</h2>Student Luke Auld-Thomas iz SAD istraživao je podatke laserskog skeniranja u Meksiku te otkrio ogroman drevni grad skriven ispod prašumske vegetacije. Kompleks, nazvan Valeriana, mogao je biti dom za 30.000 do 50.000 ljudi na svom vrhuncu između 750. i 850. godine.Pomoću Lidara, tehnologije koja omogućuje mapiranje struktura ispod vegetacije, otkriveni su hramovi, sportska igrališta i amfiteatri, što je veliko otkriće za arheologiju.<h2>Prva IVF trudnoća nosoroga</h2>Samo su dva sjeverna bijela nosoroga preostala u svijetu, a naučnici su ostvarili historijsku prekretnicu u spašavanju ove vrste. Prvi put uspješno su prenijeli laboratorijski stvoren embrij nosoroga u surogat-majku.Iako je ona na kraju uginula zbog infekcije, otkriveno je da je embrij bio dobro razvijen, s 95 posto šanse za uspješan porođaj. Ovaj eksperiment pokazuje da IVF tehnologija može osigurati opstanak vrste.<h2>Pomrčina Sunca koja je oduševila milione</h2>Milioni ljudi širom Meksika, SAD i Kanade svjedočili su spektakularnoj totalnoj pomrčini Sunca. Za razliku od mnogih prethodnih pomrčina koje su bile vidljive samo s rijetko naseljenih područja, ovogodišnja je bila vidljiva iz velikih gradova poput Dallasa.Staza totaliteta – područje na kojem Mjesec potpuno blokira Sunce – bila je šira nego tokom nezaboravne pomrčine iz 2017. godine.<h2>Očuvanje prirode usporilo gubitak vrsta</h2>Unatoč stalnim izazovima, desetogodišnje istraživanje pokazalo je da mjere očuvanja prirode smanjuju globalni gubitak bioraznolikosti. Naučnici su proučili 665 primjera mjera očuvanja i zaključili da su bile učinkovite u dvije trećine slučajeva.Mjere poput uzgoja lososa i uklanjanja invazivnih algi dale su pozitivan doprinos, pružajući tračak nade za očuvanje ugroženih vrsta.<h2>Nova životna priča stabla Sycamore Gap</h2>Nakon što je slavno drvo Sycamore Gap srušeno 2023. godine, u martu su se pojavili novi izdanci iz spašenog sjemenja i grančica. Ovo je simbol nade za očuvanje ove ikone prirode.Sjeme i grančice, koje su spasili zaposlenici National Trusta, sada se njeguju i doniraju u obliku mladica dobrotvornim organizacijama i zajednicama kao 'stabla nade'.

Nažalost, gotovo je sigurno da će 2024. biti najtoplija godina ikad zabilježena, što je loša vijest za našu planetu

Najveća naučna otkrića u 2024. godini: Od IVF trudnoće nosoroga do otkrića izgubljenog grada

Naučnici predviđaju da će se najveći glečer na svijetu, poznat kao A23a, raspasti u roku od mjesec dana, nakon što se oslobodio i krenuo na sjever jer je godinu dana bio zarobljen u okeanu usred vrtloga.<h2>Toplije vode</h2>Naučnik iz tima za polarne okeane pri britanskom Institutu za Antarktik, Endru Mejers, kazao je da se glečer kreće ka sjeveru i da će naići na toplije vode što će ubrzati proces topljenja leda, prenijela je Anadolija.- To će znatno ubrzati topljenje jer se temperatura vode okeana povećava pošto južna hemisfera ulazi u ljeto. Ranije poznati džinovski glečeri su se raspadali na manje komade negdje kod Južne Džordžije, odakle je ovaj glečer udaljen oko mjesec dana - kazao je on.Mejers je dodao da nije rijetko ni da glečeri stignu mnogo dalje na sjever, pa čak i da se približe Južnoj Africi.<h2>Ogromna površina</h2>Glečer A23a ima površinu od 3.800 kvadratnih kilometara, a debeo je 400 metara, prenosi BBC.Ovaj glečer se odlomio i oslobodio na Antarktiku 1986., iako se opet ubrzo zaglavio kod obale.Ledeni brijeg se zbog svoje debljine zaglavio o dno Vedelovog mora koje je dio Južnog okeana gdje je ostao nepokretan više od 30 godina.Glečer je ponovo počeo da se kreće na sjever 2020., ali se od proljeća ove godine ponovo zaglavio kada ga je zahvatio vir u blizini ostrva Južni Orkni.

Glečer A23a ima površinu od 3.800 kvadratnih kilometara, a debeo je 400 metara

Predviđanje naučnika: Najveći glečer na svijetu raspast će se za mjesec dana

&nbsp;NASA je u petak saopćila da je njena solarna sonda Parker "sigurna" i da radi normalno nakon što je uspješno dovršila najbliži pristup Suncu bilo kojeg objekta koji je napravio čovjek.Letjelica je 24. decembra prošla samo 6,1 miliona kilometara od sunčeve površine, leteći u vanjsku atmosferu Sunca zvanu korona, u misiji da pomogne naučnicima da saznaju više o najbližoj zvijezdi Zemlji.Agencija je saopćila da je operativni tim u Laboratoriji za primijenjenu fiziku Johns Hopkins u Merilendu primio signal, ton svjetionika, od sonde nešto prije ponoći u četvrtak.Očekuje se da će letjelica poslati detaljne telemetrijske podatke o svom statusu 1. januara, dodala je NASA.

Očekuje se da će letjelica poslati detaljne telemetrijske podatke o svom statusu 1. januara, dodala je NASA

Letjelica prošla 6,1 miliona kilometara od Sunca

NASA-ina svemirska letjelica "sigurna" nakon najbližeg približavanja Suncu ikada

Sifilis i Kristofor Kolumbo imaju više zajedničkog nego što biste mogli da pomislite. I sifilis i Kolumbo su kročili na nove kontinente i kolonizovali lokalne stanovnike krajem 15. vijeka: Kolumbo je kolonizovao domoroce Amerike, a sifilis Evropljane. Zajedničko im je i to da su tražili put do Azije.Sifilis se prvi put pojavio u Evropi 1494. godine, u kampu francuske vojske, godinu dana nakon što se Kolumbo vratio sa putovanja u Ameriku. Bolest se širila među vojnicima i njihovim seksualnim partnerima, uzrokujući čireve na genitalijama, rektumu ili ustima. Za samo pet godina, sifilis se proširio cijelom Evropom. Ubrzo je stigao i u Indiju, Kinu i Japan. Seks, iako nije jedini način prenosa, vrlo je efikasan način širenja te bolesti.Ova takozvana „Kolumbova teorija" tvrdi da su sifilis u Evropu donijeli mornari koji su se vraćali iz Amerike. Prema toj teoriji bolesti su se razmjenjivale između Evropljana i Amerikanaca, baš kao što su se razmjenjivali novi proizvodi: barut za paradajz, velike boginje za sifilis.Nova studija objavljena 18. decembra 2024. godine u časopisu Nature podržava tu hipotezu. Kirsten Bos, antropologiinja sa Instituta Maks Plank za evolucionu antropologiju u Lajpcigu, provela je genetsku analizu pet skeleta pronađenih u Južnoj Americi. Analize su navele Bos i njene kolege da vjeruju da je preteča bakterije koja izaziva sifilis kružila Amerikom prije 8.000 godina.- Četiri od pet skeleta [koje smo analizirali] datiraju prije 1492. godine, što znači da je ova raznolikost patogena već postojala u Americi u vrijeme kontakta sa Kolumbom - kaže autorka studije Bos za <a href="https://www.dw.com/bs/da-li-je-kolumbo-donio-sifilis-u-evropu/a-71135780">DW</a>.Sifilis nastao u Americi prije 8.000 godinaKako bi testirali Kolumbovu teoriju, Bos i njene kolege proveli su genetsku analizu bakterija iz lezija na kostima pet skeleta, iz Čilea, Argentine, Perua i Meksika. Njihovi uzorci bakterija obuhvatili su tri podvrste iz porodice treponemskih bakterija koje su odgovorne za različite treponemske bolesti. Jedna od tih podvrsta, Treponema palidum, uzrokuje moderni sifilis.Bos je uporedila genetske razlike između starijih podvrsta treponemskih bakterija i savremenih uzoraka sifilisa. Ti podaci omogućili su timu da izračuna vrijeme potrebno za evoluciju bakterija i procjeni kada je patogen nastao. I čini se da njihova analiza potvrđuje da je bakterija Treponema palidum, koja izaziva sifilis, nastala od svog prethodnika starog 8.000 godina, otprilike u vrijeme Kolumba.„Naš model sugeriše da se sifilis prvi put pojavio prije otprilike 500 ili 600 godina, bilo u Americi, bilo u Evropi (ili negdje drugdje) iz bakterijskog soja iz Amerike", rekla je Bos.Kako se sifilis proširio svijetom?Studija pruža ubjedljive dokaze da je bakterija Treponema palidum bila široko rasprostranjena u Americi prije dolaska Kolumba iz renesansne Evrope. Ipak, nije konačno dokazano da je sifilis u Evropu donesen iz Amerike.- To pokazuje da je Amerika bila kao rezervoar u kojem su bakterije koje uzrokuju sifilis široko cirkulisale. Sifilis je mogao da dođe u Evropu iz nekog drugog dijela svijeta ili je već bio tamo - kaže Metju Bil, stručnjak za genomiku sa Velkam Sanger instituta u Kembridžu (Wellcome Sanger Institute in Cambridge). Bil nije bio uključen u studiju.Studije pokazuju da su treponemske bolesti mogle biti endemske u sjevernoj Evropi otprilike u isto vrijeme kada i Kolumbova putovanja, ili čak i ranije. Tačno porijeklo sifilisa teško je utvrditi, kaže Kertu Majander, arheogenetičarka sa Univerziteta u Bazelu u Švajcarskoj.Jedna hipoteza je da su treponemske bolesti uvijek postojale, prateći ljude dok su migrirali iz Azije u Ameriku prije oko 12.000 godina. - Druga teorija je da su zoonotske, što znači da su [prethodnici sifilisa] prešli sa životinja na ljude u Americi. Ali još uvijek nismo našli dokaze o životinjama sa treponemskim bolestima - objašnjava Majander.Takođe, nije jasno šta je uzrokovalo da moderni sifilis postane visoko prenosiva bolest prije 500-600 godina. „Može biti da je nešto uzrokovalo da se treponemske bakterijske vrste rekombinuju i izazovu agresivnije oblike sifilisa, ali to još uvijek ne znamo", dodaje Majander.Situaciju dodatno komplikuje činjenica da su sifilis i gonoreja često miješani u istorijskim zapisima i da su tek prije oko 200 godina formalno prepoznati kao odvojene bolesti. - Još uvijek postoji istorijska debata o tome da li je epidemiju ‘sifilisa' opisanu u 15. vijeku zaista izazvala bakterija Treponema palidum - kaže Bil.Problem su sojevi sifilisa otporni na antibiotikeNeliječeni sifilis nekada je izobličavao ljudska tijela i izazivao paralizu, sljepilo, napade bola, pa čak i smrt. Razvoj antibiotika penicilina 1943. godine iskorijeniо je opasne simptome sifilisa, iako nije iskorijenio samu bolest.Ali sifilis i dalje postoji. Polni prenos uzrokuje više od 8 miliona novih slučajeva svake godine, dok kongenitalni ili urođeni sifilis izaziva oko 200.000 mrtvorođenih beba. Slučajevi takođe rastu među mladim odraslim osobama, a istraživanja sugerišu da bi to moglo biti povezano sa porastom nezaštićenih seksualnih odnosa.Postoje i sojevi bakterija Treponema palidum koji su otporni na antibiotike, što znači da se ponovo pojavljuju smrtonosne infekcije sifilisom.Zato su studije poput ove relevantne, kaže Majander, posebno ako želimo da iskorijeniimo sifilis: „Studija pokazuje da sifilis ima sposobnost da se prilagodi svakom okruženju. Postavlja se pitanje da li su druge treponemske bolesti postojale prije, i da li bi se u budućnosti mogle pojaviti nove, agresivnije bolesti.“

Postoje dokazi da su kolonizatori iz 15. vijeka proširili sifilis širom svijeta

Da li je Kolumbo donio sifilis u Evropu?

Planina Tambora promijenila je svijet kad je 1815. godine indonezijski vulkan eruptirao. Radilo se o najsnažnijoj erupciji u zabilježenoj historiji. Uslijedila je "godina bez ljeta" - globalne temperature su pale, usjevi propali, ljudi gladovali, pandemija kolere se proširila i deseci hiljada su preminuli, piše <a href="https://edition.cnn.com/2024/12/24/climate/massive-volcano-eruption-climate/index.html">CNN</a>.Od tada su eruptirali mnogi vulkani, ali Tambora ostaje posljednja masivna erupcija. Više od 200 godina kasnije, naučnici upozoravaju da bi se mogla dogoditi još jedna.Markus Štofel, profesor klime na Univerzitetu u Ženevi rekao je da nije pitanje hoće li se to dogoditi, nego kada. Sada je svijet gušće naseljen i već zagrijan klimatskim promjenama.- Sljedeća masivna erupcija izazvat će klimatski haos, čovječanstvo nema nikakav plan - upozorava Štofel.Tokom erupcije izbacuje se mješavina lave, pepela i plinova, uključujući ugljični dioksid koji zagrijava planet. Kod utjecaja na klimu, naučnike više zanima sumporni dioksid, koji erupcija može podići kroz troposferu u stratosferu. Nakon toga nastaju sićušne čestice aerosola koje raspršuju sunčevu svjetlost, odbijaju je nazad svemir i hlade planetu ispod sebe.Dok se svijet bori s globalnim zagrijavanjem, period zahlađenja moglo bi zvučati pozitivno, ali naučnici kažu da je istina upravo suprotna. Osim što bi erupcija mogla uništiti obližnje gradove, upozoravaju da bi dugoročni učinci mogli biti kataklizmični.Hladnije vrijeme, manje sunčeve svjetlosti i promjene padavina mogle bi utjecati na globalnu proizvodnju hrane i potencijalno dovesti do političkih napetosti, pa čak i rata, ističe CNN.&nbsp;Ljudski i ekonomski danak bio bi golem, napominju znanstvenici. U ekstremnom scenariju, sličnom Tambori, ekonomski gubici mogli bi doseći više od 3,6 triliona dolara samo u prvoj godini.Hlađenje ne bi ponudilo nikakvo olakšanje od klimatskih promjena jer bi se u roku od nekoliko godina planeta vratila na stanje kakvo je bilo prije, a sljedeća erupcija mogla bi se dogoditi bilo gdje. Postoje područja koja naučnici promatraju, iako ih je nemoguće tačno predvidjeti, uključujući Indoneziju, jednu od vulkanski najaktivnijih regija na planetu i "Yellowstone" u zapadnom dijelu SAD, koji nije doživio veliku erupciju stotinama hiljada godina.

Sljedeća masivna erupcija izazvat će klimatski haos, čovječanstvo nema nikakav plan, upozorava profesor klime na Univerzitetu u Ženevi

Naučnici tvrde: Scenarij iz 1815. prijeti da se ponovi, tada je uslijedila "godina bez ljeta"

Raketni nosač visok kao zgrada od 20 spratova SpaceX Super Heavy ponovno se pojavio na nebu iznad Južnog Teksasa nekoliko minuta nakon poletanja u oktobru, upalivši svoje motore kako bi usporio pad natrag prema Zemlji, prenosi <a href="https://edition.cnn.com/2024/12/24/science/spacex-starship-sonic-boom/index.html">CNN</a>.Booster je, u poduhvatu bez presedana, oduševio publiku preciznim slijetanjem u zraku u ruke lansirnog tornja.Zadivljujući spektakl, dio probnog leta SpaceX-ovog Starshipa, najsnažnijeg raketnog sistema ikada konstruiranog, bio je trenutak kojem su mnogi gledatelji svjedočili putem live streama i prijenosa. Ali samo oni koji su se fizički nalazili blizu mjesta lansiranja doživjeli su gromoglasnu buku događaja.Dok se Super Heavy booster vraćao na tačno određeno slijetanje, začuo se zvučni prasak koji je parao uši.

- To je doista bila jedna od najglasnijih stvari koje sam ikada čuo ili doživio - rekao je Noah Pulsipher, student primijenjene fizike na Sveučilištu Brigham Young u Provu, Utah, i koautor nedavne studije o buci povezanoj s lansiranjem Starshipa.<h2>Zvučni udari</h2>Zvuk, vidljiv kilometrima daleko na popularnom turističkom odredištu, bio je glasan poput pucnja iz neposredne blizine, prema studiji objavljenoj u novembru u časopisu JASA Express Letters.Očekuje se da će slični zvučni udari zazvoniti svaki put kada SpaceX vrati Super Heavy booster natrag na svoje mjesto za lansiranje Starbase, koje se nalazi u blizini Braunsvila u Teksasu, na meksičkoj granici na najjužnijem dijelu države. Do sada je tvrtka izvela šest probnih letova potpuno složene rakete Starship iz tog područja, ali do sada je samo na letu u oktobru - Letu 5 - Super Heavy booster vraćen na slijetanje.Savezni regulatori već su dali zeleno svjetlo sljedećem probnom letu, Letu 7, na kojem bi se Super Heavy booster mogao vratiti na slijetanje.Kao niži stepen sistema Starship, pojačivač u početku gura svemirsku letjelicu Starship, gornji stepen rakete, prema orbiti prije nego što se vrati na lansirnu rampu.Zvučni udari povezani s tim manevrom mogli bi izazvati nove ekološke probleme za razvojni program raketa koji je već zaglavljen u njima.Problemi povezani sa zvučnim udarom mogu uključivati ​​potencijalno oštećenje sluha ili rezultirati manjim strukturnim problemima za zgrade u području blizu Meksičkog zaljeva.SpaceX nije odgovorio na zahtjev za komentarom za ovaj članak, ali izvršni direktor Ilon Mask (Elon Musk) umanjio je nedavna izvještaja o rizicima zvučnog udara.- Starbase je područje koje doživljava oluje i uragane koji su puno ozbiljniji od lansiranja Starshipa - objavio je Mask na društvenoj mreži X.No iako nisu javno prijavljeni nikakvi slučajevi uništavanja imovine nakon prvog mekog slijetanja Super Heavyja u oktobru, istraživači su rekli da im je potrebno više podataka kako bi u potpunosti razumjeli rizike.- Mislim da se ovo mora pažljivo promatrati - rekao je Viktor Sparou (Victor Sparrow), profesor i direktor poslijediplomskog studija akustike na Penn Stateu koji nije bio uključen u studiju.&nbsp;- Neki ljudi su osjetljiviji (na buku), a tim osjetljivim ljudima to bi mogao biti problem - dodao je on.A ako SpaceX ostvari svoju namjeru lansiranja desetaka, ako ne i stotina, letova Starshipa godišnje, postavlja se pitanja o tome kako bi lokalna zajednica koja okružuje mjesto lansiranja tvrtke mogla reagirati - i može li mega raketa izazvati isti otpor kao i druge vozila visokog profila koja su izazvala kontroverze oko zvučnog udara.<h2>Buster pojačivača</h2>Zvučni udari postali su dio javne svijesti tokom pojave nadzvučnih zračnih putovanja sredinom 20. stoljeća.Oštar zvuk buke javlja se kada objekt putuje brže od brzine zvuka, koja varira ovisno o čimbenicima kao što je temperatura zraka, ali je obično oko 1.235 kilometara na sat.Taj se fenomen smatra jednim od ključnih razloga za propast Concordea, nadzvučnog britansko-francuskog putničkog zrakoplova koji je prepolovio vrijeme transatlantskih letova, ali je prekinuo promet 2003.SpaceX-ova lansiranja raketa sada vraćaju razgovore o zvučnom bumu u prvi plan.SpaceX je jedina kompanija na svijetu koja svoje rakete nakon lansiranja rutinski vraća na tačno slijetanje, manevar koji izaziva zapanjujući zvučni udar. Tvrtka je ovladala tom tehnikom tokom desetljeća leteći svojim radnim raketama Falcon 9.Vodeći autor studije Kent Gee otkrio je u svom iskustvu mjerenja zvučnih udaraca nakon lansiranja Falcona 9 na Floridi i Kaliforniji da su neki tamošnji stanovnici postali umorni od buke.. Neki ljudi to vole. Neki ljudi to ne vole - rekao je on te dodao:&nbsp;- Neki su to voljeli na početku, a sada im se više ne sviđa.SpaceX želi učiniti isto sa svojim sistemom Starship navođenjem Super Heavy boostera koji lansira svemirsku letjelicu Starship prema orbiti natrag do slijetanja na terra firma.A budući da je Super Heavy gotovo dvostruko veći od Falcon 9 boostera, zvučni prasak koji može emitirati mnogo je glasniji.Istraživači Brighama Younga procijenili su da Starship proizvodi buku koja je jednaka buci 10 lansiranja Falcona 9.Njihova analiza utemeljena je na podacima koje je tim prikupio na testnom letu 13. oktobra, kao i ranijim istraživanjima koje je tim proveo na lansiranju Falcona 9.- Gotovo da to više osjećate nego što čujete. Skoro te gura unatrag - rekao je Pulsipher.Zvučni udari nastaju jer objekt koji putuje nadzvučnom brzinom komprimira zrak ispred sebe, a brza kompresija molekula zraka stvara udarni val koji izaziva nagli porast pritiska zraka. Ljudi to doživljavaju kao "događaj prekomjernog pritiska" — koji se može čuti i osjetiti.- Uključio je alarme automobila - naveo je Pulsipher o zvučnom prasku koji je emitiran tokom testnog leta SpaceX-ovog Flight 5 Starshipa kada je Super Heavy booster sletio natrag na svoju lansirnu rampu.S Pulsipherove povoljne tačke tokom leta, gledajući iz male zajednice plaža Port Isabel oko 9,7 kilometara od lansirne rampe, događaj pretjeranog pritiska koji je doživio iznosio je otprilike devet funti po kvadratnom stopalu, jedinici pritiska koja mjeri jačina udarnog vala zvučnog udara.Instrument postavljen na krovu Margaritaville Beach Resorta na South Padre Islandu, popularnom turističkom odredištu preko puta SpaceX-ovih objekata, izmjerio je 11 funti po kvadratnom metru.- Dakle, možete samo zamisliti bučicu od 10 funti i staviti je na prsa, to je iskustvo o kojem govorimo - rekao je Pulsipher.<h2>Potencijalni rizici</h2>Istraživači i regulatori rade na daljnjoj procjeni opasnosti koje ti zvučni udari mogu predstavljati za okolno područje, rekao je Gee.- Kad god imate oštar zvuk koji prelazi 140 decibela, postoji nezanemariv rizik od gubitka sluha - kazao je on.Zvučni udar od lansiranja Starshipa u oktobru izmjeren je do 146 decibela u nekim područjima.- To je kao da ste nekoliko metara udaljeni od pucnja bez zaštite za sluh - rekao je Gee.Dodao je da razine tlaka i buke koje su zabilježili istraživači Brighama Younga pokazuju da je zvučni prasak dosegao razine u nekim područjima za koje su prethodna istraživanja pokazala da mogu razbiti prozore - osobito stare, oštećene ili one s jednim staklom.- Je li dovoljno glasno da ti sruši kuću? Ne … ali počinjete imati rizik od strukturalnih oštećenja - upozorio je Gee.Općenito, primijetio je Gee, iako je prijetnja ljudima i imovini vjerojatno mala, još nije jasno kako točno zvučni udari mogu utjecati na zajednice južnog Teksasa oko mjesta za lansiranje Starshipa.Dodao je da je prijeko potrebno više podataka o zvučnim udarima - io tome kako vremenski obrasci mogu utjecati na njihov utjecaj.- Upravo sada imamo jednu podatkovnu tačku - rekao je Gee, govoreći o SpaceX-ovom oktobarskom probnom letu Starshipa koji je do sada bio jedini uspješan pokušaj da se Super Heavy booster vrati na tlo, piše <a href="https://edition.cnn.com/2024/12/24/science/spacex-starship-sonic-boom/index.html">CNN</a>.

Booster je, u poduhvatu bez presedana, oduševio publiku preciznim slijetanjem u zraku u ruke lansirnog tornja

Maskovo djelo: Naučnici zabrinuti zbog najmoćnije rakete u historiji

Solarna sonda "Parker" Američke svemirske agencije (NASA) danas će se približiti Suncu na 6,1 miliona kilometara i ispitat će njegovu površinu i atmosferu.Tu informaciju potvrdila je NASA.Sonda je najbrži objekat ikada napravljen da bi se približio Suncu, a lansirana je 2018. godine kako bi pomogla naučnicima da bolje razumiju vanjski sloj Sunca. Ona se kreće brzinom od 435.000 milja na sat dok se kreće unutar korone Sunca i ispituje njegovu površinu i atmosferu, prenosi Sky News.Ona se kreće takvom brzinom da bi mogla da pređe razdaljinu između Londona i Njujorka (New York) za samo 29 sekundi, a dobila je tako ogromnu brzinu zbog izuzetno velikih gravitacionih sila.Očekuje se da će prednji dio svemirske letjelice dostići temperaturu od 1.400 stepeni Celzijusovih dok bude u koroni, vanjskoj atmosferi Sunca.Naučnici su rekli da će podaci o toj misiji dospjeti na Zemlju 27. decembra.

Naučnici su rekli da će podaci o toj misiji dospjeti na Zemlju 27. decembra.

Solarna sonda "Parker" kreće se unutar Sunčeve korone

Žena iz Alabame se dobro oporavlja nakon transplantacije svinjskog bubrega prošlog mjeseca koja ju je oslobodila osmogodišnje dijalize, najnovijeg pokušaja spašavanja ljudskih života životinjskim organima.Tovana Luni je peta Amerikanka kojoj je dat genski uređen svinjski organ - i posebno, nije bolesna kao prethodni primaoci koji su umrli u roku od dva mjeseca nakon što su dobili svinjski bubreg ili srce.- To je kao novi početak. Imati bubreg koji radi – i osjetiti ga – je nevjerovatno - rekla je Luni (53) za Associated Press. Njena operacija označava važan korak jer se naučnici spremaju za formalne studije ksenotransplantacije koje će početi sljedeće godine, rekao je dr. Robert Montgomeri sa NYU Langone Health, koji je vodio vrlo eksperimentalnu proceduru 25. novembra.U utorak je NYU objavio da se pacijentica dobro oporavlja. Otpuštena je iz bolnice samo 11 dana nakon operacije, iako je ove sedmice privremeno ponovo primljena kako bi joj se prilagodili lijekovi. Doktori očekuju da će se vratiti kući u Gadsden u Alabami za tri mjeseca. Ako bi bubreg svinje otkazao, mogla bi ponovo započeti dijalizu.- Nevjerovatno je vidjeti kako se nada vraća njoj i njenoj porodici - rekao je dr. Džejmi Lok, Lunijev hirurg koji je dobio dozvolu Uprave za hranu i lijekove za transplantaciju.Više od 100.000 ljudi nalazi se na američkoj listi za transplantaciju, većinom oni kojima je potreban bubreg. Hiljade umiru čekajući, a kojima je potrebna transplantacija nikada se ne kvalificira za transplataciju. Sada, u potrazi za alternativnim zalihama, naučnici genetski mijenjaju svinje kako bi njihovi organi bili sličniji ljudima.

Tovana Luni kaže da su njen eksperimentalni postupak i transplantacija 'kao novi početak

Žena iz Alabame se dobro oporavlja nakon što je dobila svinjski bubreg

Pluton je poznat po tome što je 2006. godine degradiran iz statusa planete, ali i dalje izaziva veliku pažnju naučne zajednice.&nbsp;Iako je manji od našeg Mjeseca i nalazi se više od 30 puta dalje od Sunca, nova istraživanja su otkrila mnoge nevjerovatne karakteristike ovog svijeta. Letjelica New Horizons 2015. godine otkrila je da Pluton ima aktivnu geološku dinamiku, uključujući tekuće ledenjake, planinske lance i kriovulkane.Među najvažnijim otkrićima ističu se&nbsp;<h2>Neobične vrste leda</h2>Plutonova površina sadrži led od metana, dušika i ugljikovog monoksida, koji se ponašaju kao mekani, plastični materijali, oblikujući raznolike pejzaže.Za razliku od tvrdog vodenog leda, metan i dušik na Plutonu su mekani, gotovo gumeni, ponašajući se poput plastičnog materijala. Ovi ledovi formiraju ledenjake koji mogu teći i širiti se kroz eone, stvarajući ravnice i oblikujući Plutonovu površinu.<h2>Geološka aktivnost&nbsp;</h2>Iako mali, Pluton ima bogatu geološku dinamiku, uključujući golema zaleđena područja koja se neprestano obnavljaju.Smješten u hladnim krajevima Sunčevog sustava, njegova unutrašnjost još uvijek čuva ostatke topline iz davnih vremena. Ta preostala toplina omogućuje Plutonu da neprestano obnavlja svoju površinu, brišući stare udarne kratere i stvarajući nove, dinamične značajke.<h2>Respektabilna atmosfera&nbsp;</h2>Pluton ima tanku atmosferu bogatu dušikom, koju održavaju magleni slojevi.Unutar ovog sloja znanstvenici su identificirali čak dvadeset različitih slojeva zraka, što je nevjerojatno za objekt te veličine. Za usporedbu, naš Mjesec, koji je veći od Plutona, nema ni traga atmosferi.<h2>"Srce" Plutona&nbsp;</h2>Veliko srcoliko područje, poznato kao Tombaugh Regio, pokazuje aktivnost lednih tokova i sublimaciju plinova, nalik na "otkucaje srca".Teško je ne primijetiti veliko, bež srcoliko obilježje na njegovoj površini. Ovo posebno područje posvečeno je u čast Klajdu Tombahu (Clyde Tombaugh), koji je otkrio Pluton<h2>Kriovulkan</h2>Na južnoj hemisferi Plutona postoji planina oblika krafne, poznata kao Wright Mons, koja bi mogla biti kriovulkan.Iako nitko još nije svjedočio erupciji postoje dobri razlozi za vjerovanje da je ovaj vulkan bio - ili možda još uvijek jest - aktivan. Površina planine nema udarnih kratera, što znači da je relativno nova i da se neprestano obnavlja<h2>Mjesec Haron&nbsp;</h2>Plutonov najveći mjesec, Haron, ima duboke pukotine i crvenkastu boju na Sjevernom polu, vjerojatno zbog migracije tvari s Plutona.Ovaj masivni satelit otkriven je 1978. godine, kada su znanstvenici primijetili da Pluton svakih šest dana izgleda malo izduženo. To se događa jer Haron, u svom orbitalnom plesu, povremeno izlazi iz Plutonove sjene.<h2>Moguć okean ispod površine&nbsp;</h2>Znanstvenici vjeruju da Pluton možda skriva okean tekuće vode ispod svoje ledene kore, što otvara mogućnost za život.Otprilike 200 kilometara ispod kore ovog hladnog, dalekog svijeta, znanstvenici vjeruju da bi se mogao nalaziti globalni okean tekuće vode.Iako je Pluton i dalje predmet znanstvenih debata, njegovi fenomeni ostaju fascinantni i bogati izvor novih otkrića.

Otprilike 200 kilometara ispod kore ovog hladnog, dalekog svijeta, znanstvenici vjeruju da bi se mogao nalaziti globalni okean tekuće vode

Sedam nevjerovatnih otkrića o Plutonu 

Nakon tri i po mjeseca, NASA-ina misija na Marsu, odnosno rover Perseverance stigao je do kratera koji je povezan s Bosnom i Hercegovinom.NASA-in rover popeo se na vrh ruba kratera Jezero koji je dobio ime po istoimenoj općini u našoj zemlji, što je izazvalo ogromnu pažnju bh. građana 2021. godine. Inače, lokacija na rubu kratera nazvana je "Lookout Hill", koja se prvi put istraživala u okviru misije.

Tokom ove misije rover Perseverance se penjao uz nagib od 20 posto te se zaustavljao zbog naučnih posmatranja.O ovoj NASA-inoj misiji govorio je Stiven Li (Steven Lee), zamjenik menadžera projekta za Perseverance u laboratoriji za mlazni pogon u južnoj Kaliforniji.- Tokom penjanja na rub kratera Jezero, naši vozači rovera obavili su nevjerovatan posao vodeći "bitku" s nekim od najtežih terena na koje smo naišli od slijetanja - rekao je Li.Rover Perseverance je od slijetanja na Jezero u februaru 2021., pa do danas završio četiri naučne misije.- Ovaj dio misije označava naš prijelaz od stijena koje su djelomično ispunile krater Jezero kada je nastao masivnim udarom prije oko 3,9 milijardi godina do stijena duboko u unutrašnjosti Marsa koje su nakon udara formirale rub kratera - izjavio je Ken Farli (Farley), projektni naučnik.

Kako je objašnjeno iz NASA-e, ključni cilj misije Perseverance na Marsu je astrobiologija, uključujući prikupljanje uzoraka koji mogu sadržavati znakove drevnog mikrobnog života.Ovaj rover ima zadatak definirati geologiju planete i klimu koja je vladala na njoj, kako bi pomogao da se otvori put za ljudsko istraživanje Crvene planete.Misija u krateru Jezero jedna je od najvećih misija NASA-e u okviru istraživanja Crvene planete.

Misija u krateru Jezero jedna je od najvećih misija NASA-e u okviru istraživanja Crvene planete

Objavljeni fascinantni prizori: NASA-in rover stigao do vrha ruba kratera koji je dobio ime po općini u BiH

NASA-in svemirski teleskop Džejms Veb (James Webb) dvije godine je prikupljao podatke koji su potvrdili raniji nalaz teleskopa Hablea po kojem se svemir širi za oko osam posto brže od očekivanog.Ta je nova potvrda zbunjujućeg zapažanja navela naučnike na razmišljanje o uzroku, možda nekom nepoznatom faktoru koji uključuje misteriozne kozmičke komponente tamne energije i tamne tvari.- Ovo je najveći uzorak podataka teleskopa Veb tokom njegovih prvih dviju godina u svemiru i potvrđuje zagonetno otkriće Hablea s kojim se borimo već deset godina, a to je da se svemir sada širi brže nego što i naše najbolje teorije mogu objasniti - rekao je Adam Ris (Riess), astrofizičar sa Sveučilišta Džons Hopkins u Marilendu.- Naše razumijevanje svemira puno je neznanja o elementima, tamnoj tvari i tamnoj energiji, a oni čine 96 posto svemira. Stoga to nije mala stvar - dodao je on.Tamna tvar, za koju se smatra da čini oko 27 posto svemira hipotetski je oblik materije koji je nevidljiv, ali se pretpostavlja da postoji na temelju njezinih gravitacijskih učinaka na običnu materiju - zvijezde, planete, mjesece, sve stvari na Zemlji, na šta otpada oko pet posto svemira.- Postoje mnoge hipoteze koje uključuju tamnu tvar, tamnu energiju, tamno zračenje, primjerice neutrini (vrsta električki neutralnih elementarnih čestica male mase) ili sama gravitacija koja ima neka egzotična svojstva. Sve se to nameće kao moguće objašnjenje - naveo je Ris.Istraživači su upotrijebili tri različite metode za mjerenje specifične metrike, udaljenosti od Zemlje do galaksija u kojima je dokumentirana vrsta pulsirajuće promjenjive zvijezde nazvane Cefeide. Vebova i Hableova mjerenja su se poklapala. Veliki prasak je prije 13 do 14 milijarda godina pokrenuo svemir koji se od tada širi. Znanstvenici su 1998. otkrili da se to širenje zapravo ubrzava te pretpostavljaju da bi razlog mogla biti tamna energija.

Ovo je najveći uzorak podataka teleskopa Veb tokom njegovih prvih dviju godina u svemiru i potvrđuje zagonetno otkriće Hablea, rekao je Ris

Podaci teleskopa Džejms Veb: Svemir se širi brže od očekivanja

Američka svemirska agencija NASA objavila je novi raspored svojih misija u okviru programa Artemis, koje uključuju slanje astronauta na Mjesec.&nbsp;Ovo je već drugo odgađanje misija s posadom, nakon što je NASA pomjerila rokove u januaru ove godine. Prema novim planovima, misija Artemis II trebala bi biti lansirana u aprilu 2026, dok je misija Artemis III pomjerena na sredinu 2027. godine.Odgađanje je djelomično uzrokovano problemima s toplotnim štitom letjelice Orion tokom testnog leta misije Artemis I bez posade. Materijal na toplotnom štitu istrošen je na neočekivan način, ali podaci su pokazali da bi posada bila sigurna, uprkos performansama koje su bile drugačije od očekivanih. Ipak, sigurnost posade je ključna i svaka odluka se donosi uz pažljivo razmatranje svih faktora.Misija će trajati deset dana, a astronauti će putovati oko Mjeseca i vraćati se na Zemlju.&nbsp;Iako neće sletjeti na Mjesec, misija će omogućiti prikupljanje važnih podataka o svemirskoj kapsuli Orion, što će pripremiti teren za misiju Artemis III, u kojoj će astronauti zakoračiti na južni pol Mjeseca.

Odgađanje je djelomično uzrokovano problemima s toplotnim štitom letjelice Orion tokom testnog leta misije Artemis I bez posade

NASA pomjera rokove misija Artemis: Program slanja astronauta na Mjesec

Crveno more, koje se nalazi između Afrike i Azije, poznato je po svojm izuzetnom biodiverzitetu i smatra se glavnom destinacijom za naučna istraživanja i ronilački turizam.U tome je uživala i grupa od 26 ronilaca iz Turske koja je krenula na šestodnevnu ronilačku ekspediciju u Crvenom moru, istražujući raznolik morski život i koralne grebene uz obalu Egipta.Egipatska obala duž Crvenog mora sadrži značajna mjesta za ronjenje kao što su Abud Dabab (Abu Dabbab), Dedalus Refs (Daedalus Reefs), Elpiston (Elphinstone), Marsa Alam, Safaga, Big Brother i Little Brother, koja privlače hiljade ronilaca godišnje.Turski tim, koji je krenuo iz Hurgade, posjetio je osam različitih ronilačkih mjesta, svjedočeći širokom spektru podvodnih vrsta, od velikih morskih sisara do manjih riba i jedinstvenih koralnih formacija.Tokom ronjenja, turski tim je imao priliku da vidi brojne vrste, uključujući mante, zelene morske kornjače, pjegave raže i delfine.Naišli su i na nekoliko vrsta ajkula, kao što su ajkule čekićari i “spinner“. Među atrakcijama koje se mogu vidjeti prilikom ronjenja u Crvenom moru su i murina, riba lav, anđeo, klovn, škorpion, kao i riba balon.Pored bogatog morskog života, tim je istraživao koralne grebene Crvenog mora, proučavajući različite vrste uključujući saćaste i vatrene korale, kao i crvenu čašu i mekane korale. Čiste vode su takođe omogućile detaljno ispitivanje velikih koralnih struktura i ekosistema grebena.Jedan od vrhunaca ekspedicije bilo je promatranje olupina “Salem Expressa“, trajekta koji je potonuo 1991. godine nakon što je udario u greben Hyndman.Trajekt dugačak 100 metara, išao je od Džede u Saudijskoj Arabiji, do Safage u Egiptu, a sada se nalazi na dubini koja omogućava roniocima da vide olupinu.

Tokom ronjenja, turski tim je imao priliku da vidi brojne vrste, uključujući mante, zelene morske kornjače, pjegave raže i delfine

Crveno more glavna destinacija za naučna istraživanja i ronilački turizam

Šef Toyote, Juki Nakajima (Yuki), otkrio je ovog vikenda na reliju u Japanu da kompanija radi na novoj generaciji legendarne Toyote Celica.Prema prvim informacijama, nova Celica bit će električni automobil.&nbsp;- Radimo na Celici. U kompaniji ima mnogo ljudi koji s nestrpljenjem čekaju novu Toyotu Celicu. Pitam se je li u redu to reći na javnom skupu, ali konstruišemo novu Toyotu Celicu - izjavio je Nakajima.Nakajima nije otkrio tehničke detalje o novom modelu, ali sve ukazuje na to da će nova Toyota Celica biti zasnovana na Toyoti FT-Se Concept.Jedini poznati podaci o ovom prototipu, za koji se pretpostavljalo da će postati nova električna Toyota MR2, odnose se na to da će koristiti električne baterije treće generacije, koje Toyota opisuje kao znatno lakše od postojećih.Također, nagađa se da bi serijski električni automobil temeljen na Toyoti FT-Se Concept mogao imati revolucionarni ručni mjenjač s do 14 brzina prijenosa, koji japanski proizvođač trenutno razvija.Prvi sportski kupe Toyota Celica predstavljen je 1970. godine, a posljednja generacija bila je u proizvodnji do 2006. godine.

Bebe rođene između 2025. i 2039. godine pripadat će generaciji Beta: Evo zašto je to posebno

Svjetska javnost pet godina nema neke ključne odgovore u vezi sa koronavirusom

Najveća naučna otkrića u 2024. godini: Od IVF trudnoće nosoroga do otkrića izgubljenog grada

Predviđanje naučnika: Najveći glečer na svijetu raspast će se za mjesec dana

NASA-ina svemirska letjelica "sigurna" nakon najbližeg približavanja Suncu ikada

Da li je Kolumbo donio sifilis u Evropu?

Naučnici tvrde: Scenarij iz 1815. prijeti da se ponovi, tada je uslijedila "godina bez ljeta"

Maskovo djelo: Naučnici zabrinuti zbog najmoćnije rakete u historiji

Solarna sonda "Parker" kreće se unutar Sunčeve korone

Žena iz Alabame se dobro oporavlja nakon što je dobila svinjski bubreg

Sedam nevjerovatnih otkrića o Plutonu

Objavljeni fascinantni prizori: NASA-in rover stigao do vrha ruba kratera koji je dobio ime po općini u BiH

Podaci teleskopa Džejms Veb: Svemir se širi brže od očekivanja

NASA pomjera rokove misija Artemis: Program slanja astronauta na Mjesec

Crveno more glavna destinacija za naučna istraživanja i ronilački turizam

Toyota najavljuje novu generaciju Celice: Električni sportski automobil s revolucionarnim mjenjačem

Nauka

Bebe rođene između 2025. i 2039. godine pripadat će generaciji Beta: Evo zašto je to posebno

Svjetska javnost pet godina nema neke ključne odgovore u vezi sa koronavirusom

Najveća naučna otkrića u 2024. godini: Od IVF trudnoće nosoroga do otkrića izgubljenog grada

Predviđanje naučnika: Najveći glečer na svijetu raspast će se za mjesec dana

NASA-ina svemirska letjelica "sigurna" nakon najbližeg približavanja Suncu ikada

Da li je Kolumbo donio sifilis u Evropu?

Naučnici tvrde: Scenarij iz 1815. prijeti da se ponovi, tada je uslijedila "godina bez ljeta"

Maskovo djelo: Naučnici zabrinuti zbog najmoćnije rakete u historiji

Solarna sonda "Parker" kreće se unutar Sunčeve korone

Žena iz Alabame se dobro oporavlja nakon što je dobila svinjski bubreg

Sedam nevjerovatnih otkrića o Plutonu

Objavljeni fascinantni prizori: NASA-in rover stigao do vrha ruba kratera koji je dobio ime po općini u BiH

Podaci teleskopa Džejms Veb: Svemir se širi brže od očekivanja

NASA pomjera rokove misija Artemis: Program slanja astronauta na Mjesec

Crveno more glavna destinacija za naučna istraživanja i ronilački turizam

Toyota najavljuje novu generaciju Celice: Električni sportski automobil s revolucionarnim mjenjačem