H5N1 je patogen gripe koji će najvjerovatnije izazvati novu pandemiju u bliskoj budućnosti, smatraju vodeći naučnici. Međunarodna anketa, koja će biti objavljena sljedećeg vikenda, otkrit će da 57 posto epidemiologa smatra da će soj virusa gripa biti uzrok sljedećeg globalnog izbijanja smrtonosne zarazne bolesti, prenio je "Guardian".- Svake zime se javlja gripa. Ove epidemije možemo da opišemo kao male pandemije. One su manje-više kontrolisane jer različiti sojevi koji ih uzrokuju nisu dovoljno virulentni, ali to neće nužno biti slučaj zauvijek - upozorio je Džon Salmanton-Garsija, naučnik sa Univerziteta u Kelnu, piše Euronews.rs.Prošle sedmice, Svjetska zdravstvena organizacija izrazila je zabrinutost zbog alarmantnog širenja soja gripe H5N1 koji izaziva milione slučajeva ptičije gripe širom svijeta, podsjeća "Guardian".Ova epidemija je počela 2020. godine i dovela je do smrti ili ubijanja desetina miliona živine, a također je uništila milione divljih ptica i nedavno se ovaj soj javio i kod sisara, što može da predstavlja opasnost po zdravlje ljudi.

Ovaj soj javio i kod sisara, što može da predstavlja opasnost po zdravlje ljudi

Svjetska zdravstvena organizacija zabrinuta: Ptičija gripa može izazvati novu pandemiju

Kada je NASA-ina letjelica New Horizons 2015. na površini Plutona snimila neobičnu geografsku formaciju u obliku srca, proradila je znatiželja naučnika. Nije ih toliko zaintrigirao oblik formacije (samo nas Zemljane on asocira na srce), već veličina, boja i druga geografska obilježja. Stručnjaci smatraju da su napokon riješili tu misteriju.- Prije New Horizonsa svi su mislili da je Pluton glatka lopta, odnosno potpuno ravan. No sada znamo da se na njemu nalaze različiti krajolici - kazao je Tangaj Bertrand, planetarni naučnik iz NASA-e.<h2>Neobično područje</h2>Naučnici s Univerziteta Bern u Švicarskoj i Univerziteta Arizona u SAD su putem simulacija istražili porijeklo Sputnik Planitije, zapadnog dijela srca koji podsjeća na oblik suze. Utvrdili su da je u davnoj prošlosti vjerovatno došlo do kataklizmičkog događaja koji je formirao to područje, odnosno da je u Pluton udarilo ogromno tijelo promjera oko 640 kilometara.Područje u obliku srca se zapravo naziva Tombaugh Regio. Pobudilo je znatiželju naučnika jer je prekriveno materijalom koji reflektira više svjetla od okoline, zbog čega je značajno svjetlije boje, piše Index.hr.Tu je još jedna geografska zanimljivost. Sputnik Planitia pokriva područje od otprilike 1200 x 2000 kilometara, što je jednako četvrtini Evrope. Interesantno je da je to područje otprilike 4 kilometra niže od većine Plutonove površine.<h2>Drugačiji sastav</h2>- Dok se velika većina Plutonove površine sastoji od metanskog leda i njegovih derivata, Planitia je pretežno ispunjena dušikovim ledom koji se vjerovatno nakon udara brzo nakupio zbog niske nadmorske visine - rekao je planetarni naučnik Hari Balantine (Harry Ballantyne), naučni saradnik na Univerzitetu Bern.Istočni dio srca je također prekriven sličnim, ali mnogo tanjim slojem dušikovog leda, čije je porijeklo još nepoznato, no vjerovatno je povezano sa Sputnik Planitijom.Gdje je završilo tijelo koje je udarilo u PlutonIzduženi oblik Sputnik Planitije i njen položaj na ekvatoru ukazuju na to da se radilo o kosom, a ne okomitom udaru. Da je udar bio drugačiji, nastao bi simetričniji oblik.- Plutonova jezgra je toliko hladna da se stijenje nije otopilo prilikom udarca. Zbog kuta udara i male brzine jezgra udarnog tijela nije potonula u Plutonovu jezgru, već je ostala netaknuta - rekao je Balantine. Dakle, negdje ispod površine Sputnik Planitije se nalazi ostatak jezgre drugog masivnog tijela, koje Pluton nikada nije sasvim "probavio".<h2>Nema podzemnog okeana</h2>Ovakav snažan udar se vjerovatno dogodio vrlo rano u Plutonovoj povijesti. No, postoji jedan problem. Gigantska depresija poput Sputnik Planitije je trebala tokom vremena zbog zakona fizike polako "plutati" prema polu patuljaste planete jer ima manju masu od svoje okoline. Ipak, ostala je blizu ekvatora.Prijašnje teorije su ukazivale na mogućnost postojanja podzemnog okeana koji je gurao Sputnik Planitiju prema ekvatoru. Nova studija nudi alternativno objašnjenje. Prema simulacijama je nakon udara došlo do stvaranja viška mase koji može objasniti migraciju prema ekvatoru bez potrebe uvođenja podzemnog okeana.<h2>Pluton je ogromna zemlja čuda</h2>Naučnici smatraju da bi ova nova teorija o nastanku srca na Plutonu mogla i rasvijetliti tajanstveno porijeklo samog patuljastog planeta. Još nam nije sasvim poznato kako je tačno nastao Pluton s obzirom na to da se nalazi na rubu Sunčevog sistema i da ga je izbliza proučila samo misija New Horizons.- Pluton je ogromna zemlja čuda jedinstvene i fascinantne geologije, tako da su uvijek dobrodošle kreativnije hipoteze koje objašnjavaju tu geologiju. No, da bismo saznali pravu istinu, moramo doći do više informacija o podzemnom dijelu Plutona. To možemo postići samo ako u njegovu orbitu pošaljemo svemirsku letjelicu s radarom - rekla je Kelsi Singer iz misije New Horizons.

Pluton je ogromna zemlja čuda jedinstvene i fascinantne geologije

Riješena misterija Plutonovog srca: Površina jednaka četvrtini Evrope

Tim istraživača s Univerziteta Kalifornije u Riversajdu (UCR) razvio je novu platformu za RNK vakcinu koja bi mogla da štiti od svih sojeva nekog virusa i to sa samo jednom dozom. Također, mogla bi da se daje i bebama i osobama čiji je imunosistem oslabljen, navedeno je u saopćenju Univerziteta.Svake godine, objašnjavaju, istraživači se trude da predvide četiri soja influence koji će biti dominantni u sezoni gripa, kako bi se razvile vakcine. Slično je i s vakcinama za COVID-19.<h2>Univerzalna vakcina</h2>Nova strategija eliminisala bi potrebu da se stvaraju sve te različite vakcine, jer gađaju dio genoma virusa koji je zajednički za sve sojeve virusa, navodi se. Novu vakcinu, njen način rada i demonstraciju efikasnosti na miševima opisali su u studiji objavljenoj u Proceedings of the National Academy of Sciences.- Ono što želim da naglasim kod ove strategije za vakcine je što bi bila široka. Mogla bi da se koristi za bilo koji broj virusa, bila bi efikasna protiv bilo koje njegove varijante i sigurna za najširi spektar ljudi. Ovo bi mogla da bude univerzalna vakcina za kojom tragamo - rekla je Rong Haji, virusolog sa UCR i autor studije, piše Nauka.rs.Tradicionalno je da vakcine imaju mrtve ili modifikovane žive verzije virusa. Imunosistem tijela prepoznaje protein u virusu i sprema odgovor. To dovodi do stvaranja T-ćelija koje napadaju virus i zaustavljaju njegovo širenje. Također stvara „sjećanje“ B-ćelija koje treniraju imunosistem da se brani od budućih napada, objašnjavaju sa UCR.<h2>Denga, SARS, COVID</h2>Nove vakcine također koriste živu, modifikovanu verziju virusa. Međutim, ne zavisi od toga kako vakcinisano tijelo ima ovaj tradicionalni odgovor, koji onemogućava davanje tradicionalnih vakcina bebama i ugroženima.- Domaćin, osoba ili miš, proizvest će male posredne RNK kao odgovor na infekciju virusom. Ove RNK će srušiti virus – rekao je Šouvej Ding, profesor mikrobiologije na UCR i glavni autor studije.Kada su testirali ovu strategiju, oni su to radili s virusom nodamura i na mutiranim miševima bez T i B ćelija. S jednom injekcijom oni su zaštitili miševe od smrtonosne doze na najmanje 90 dana.- Virusi mutiraju u regionima koji nisu zahvaćeni tradicionalnom vakcinom. Međutim, mi gađamo cijeli genom sa hiljadama RNK, od toga ne mogu da pobjegnu – rekla je Rong Haji.- Ima nekoliko dobro poznatih patogena – denga, SARS, COVID. Svi oni imaju slične viralne funkcije. Ova strategija mogla bi da se lako primijeni na ove viruse – rekao je Ding.

Bila bi efikasna protiv bilo koje njegove varijante i sigurna za najširi spektar ljudi

Naučnici na tragu vakcine koja bi mogla štititi od svih sojeva virusa: Sigurna i za bebe

Na Antarktiku, na planini Erebus, postoji vulkan koji izbacuje male količine zlata, otprilike 80 grama dnevno.Ovaj fenomen je otkriven 1991. godine od američkih geologa, a sada je ponovo aktivan. Vrijednost zlata koje izbacuje vulkan iznosi oko 6.000 dolara dnevno, iako tačna cijena varira u zavisnosti od kvaliteta zlata i drugih faktora.Filip Kajl s Instituta za rudarstvo i tehnologiju Novog Meksika u Sokoru opisuje zlatne naslage kao geološki kuriozitet. On objašnjava da lava koja izlazi iz planine Erebus nosi sa sobom vreli plin koji sadrži zlato i druge materijale koji isparavaju na visokim temperaturama, piše 24sedam.rs.Kada se taj plin hladi u kontaktu sa zrakom, materijali kao što su cink i bakar izdvajaju se na površini, dok Kajl sugerira da se zlato može kristalisati na površini lave dok plin izlazi. Ovaj proces se odvija unutar metar ili dva od vruće lave.Iako sam plin sadrži premalo zlata da bi formirao kristale u zraku, čestice zlata mogu se povećavati tokom nekoliko minuta ili sati prije nego što se izbace u atmosferu, s obzirom na relativno sporu emisiju plina na planini Erebus. Ovo istraživanje je prenio. New Scientist.

Lava koja izlazi iz planine Erebus nosi sa sobom vreli plin koji sadrži zlato i druge materijale koji isparavaju na visokim temperaturama

Znate li da se u lavi ovog vulkana nalazi zlato: Evo koliko grama dnevno izbaci 

Zlatari su se dugo bavili izazovom obrade zlata u finije oblike, što je sada dovelo do stvaranja revolucionarnog materijala - goldena. Riječ je o jednodimenzionalnom materijalu sastavljenom od samo jednog sloja atoma zlata. Slijedeći konvencije nauke o materijalima, naučnici su skovali naziv golden za tu inovaciju, koja pokazuje jedinstvena svojstva kojih zlato nema u svom trodimenzionalnom dvojniku.<h2>Prijašnji napori</h2>Ako materijal učinite izuzetno tankim, događa se nešto izvanredno - kao i s grafenom, ističe Šun Kašivaja (Shun Kashiwaya), naučnik za materijale sa Univerziteta Linköping u Švedskoj. Objašnjava da zlato može postati poluvodič kada se svede na debljinu sloja od tek jednog atoma.Uprkos prirodnoj tendenciji zlata da se skuplja,&nbsp;prijašnji napori da se stvori dvodimenzionalna konfiguracija nisu uspjeli, dajući višeatomske ploče ili monoslojeve neodvojive od drugih materijala. Napredak je, međutim, došao neočekivano za Kašivaju i njegov tim dok su eksperimentirali s drugim materijalom, električno vodljivom keramikom, titan silicij karbidom.- Počeli smo s električno vodljivom keramikom koja se zove titan silicij karbid, gdje je silicij u tankim slojevima. Onda je ideja bila premazati materijal zlatom kako bismo uspostavili kontakt. Ali kada smo komponentu izložili visokoj temperaturi, sloj silicija je zamijenjen zlatom unutar osnovnog materijala - objašnjava fizičar za materijale Lars Hultman sa Univerziteta Linköping.<h2>Supertanki slojevi</h2>Njihov izazov ležao je u izvlačenju supertankih slojeva zlata između slojeva titana i ugljika koji ga okružuju. Prevladavanje ove prepreke zahtijevalo je tehniku koja uključuje Murakamijev reagens, otopinu za obradu metala koja nagriza ugljik i boja čelik. Eksperimentirajući s različitim koncentracijama i vremenskim okvirima, uspješno su uklonili okolne materijale, ostavljajući zlatni sloj netaknutim, piše Zimo.hr.Međutim, proces je bio delikatan, zahtijevajući tamu kako bi se spriječilo oslobađanje cijanida iz nusprodukta navedene otopine. Osim toga, uveden je surfaktant (površinski aktivna tvar koja smanjuje napetost tekućine) kako bi se spriječilo uvijanje i nakupljanje zlatnog sloja.Dobiveni stabilni golden pokazuje svojstva poluvodiča, nudeći nove mogućnosti u poljima kao što su pročišćavanje vode i hemijska proizvodnja. Studija o navedenom otkriću objavljena je u časopisu Nature Synthesis.

Revolucionarni dvodimenzionalni materijal s jedinstvenim svojstvima poluvodiča

Naučnici izumili novi oblik zlata: Golden nudi brojne mogućnosti

Iako su dugoročne prognoze veoma nezahvalne, jer se situacije mogu veoma brzo promijeniti, naučnici koji prate klimatske promjene te meteorolozi, ipak mogu dati grubu procjenu o tome kakvo nas vrijeme čeka ovog ljeta. No, ono što je sigurno jeste da svijet, pa tako i Evropa prelazi iz toplog ciklusa El Ninjo u hladni ciklus La Ninja. To znači da nas očekuje ljeto obilježeno nizom valova zračnog pritiska i anomalija koji će se protezati od Sjeverne Amerike sve do Evrope.<h2>Temperaturna anomalija</h2>Podaci pokazuju da je El Ninjo u brzom padu, ali će se ta promjena osjetiti tek u dužem periodu i postati aktuelna krajem 2024. godine. Stoga bi ovo ljeto moglo biti usred tih promjena i zabilježiti neke neobične anomalije.Bazirajući se na podacima iz posljednje promjene iz El Ninja u La Ninju, naučnici procjenjuju kako bismo tokom ljeta mogli zabilježiti anomalije visokog pritiska koje će se pojavljivati na istočnom dijelu Tihog okeana, pogotovo oko tropskih otoka.Šta to znači? Kako pojašnjavaju na stranici Severe Weather Europe, sistemi pritiska rade u parovima, a značajan par je područje niskog pritiska u sjevernom Pacifiku i visokog pritiska iznad Sjedinjenih Država i Kanade. Drugi jaki par je zona visokog pritiska iznad sjevernog Atlantika, s tendencijom niskog pritiska nad Evropom.Temperaturna anomalija za ovaj prijelazni obrazac pokazuje temperature iznad normale u većem dijelu centralnih i istočnih Sjedinjenih Država i južne Kanade, dok bi nad Evropom mogle biti zabilježene temperature niže od normalnih.No, kako naglašavaju, ta se procjena temelji na podacima starim više od 50 godina, kad je klima bila nešto hladnija nego danas.<h2>Dugoročna prognoza za ljeto 2024.</h2>Iako se za stvaranje dugoročnih prognoza obično koristi nekoliko različitih modela, zbog njihove različite "pouzdanost", model ECMWF je statistički bolji dugoročni model i smatra se pouzdanijim od ostalih.Analizirajući podatke, naučnici ističu kako bi tokom ljeta veću tendenciju toplinskih valova i natprosječnih temperatura mogao zabilježiti jug Sjedinjenih Američkih Država, ali i sjever i gornji dio Srednjeg zapada. S druge strane okeana, u Europi, takav bi scenarij mogla osjetiti južna Evropa, piše Zimo.hr.Gledajući pobliže uzorak površinske temperature iznad Evrope, vidimo da je vrijeme toplije od uobičajenog na velikom dijelu kontinenta. Najjače anomalije i tendencije toplinskih valova su nad centralnim i južnim dijelovima kontinenta, naglašavaju iz SWE.Tako je iznad Sjeverne Amerike vidljiva pojava uglavnom tople anomalije, pogotovo iznad jugozapada SAD, koje se šire u ravnice, sjever SAD i gornji Srednji zapad. Mnogo manje jakih toplih anomalija nalazi se iznad istočnog dijela SAD.Kanada će također bi toplija od normalne u većem dijelu zemlje, pod utjecajem područja visokog pritiska. Najjače anomalije vidljive su oko Velikih jezera i u južnoj Kanadi.Što se tiče padavina, statistički model pokazuje uglavnom sušne uvjete koji se predviđaju nad kopnenom Evropom. Više padavina moglo bi biti nad sjevernim krajevima, opet zbog nižeg tlaka i nestabilnijeg vremena na zapadnim vjetrovima.Općenito, postoje naznake utjecaja La Ninje na Evropu, što je obično teško pratiti, čak i zimi. No, postoje neki vidljivi uzorci koji su slični očekivanim anomalijama pritiska za ljeto La Ninje, dodaju iz SWE.<h2>Tendencija dugotrajnih vrućina</h2>Drugi odabrani model je Meteorološkog ureda Ujedinjenog Kraljevstva koji pokazuje sličan uzorak kao ECMWF.Prema tom modelu, nad Evropom su zone niskog pritiska podijeljene u dvije regije. Glavna je tendencija toplinskog vala više prema istoku i sjeveru. Zapadni su dijelovi još pod toplim anomalijama, ali obrazac pritiska održava anomalije nižima.S druge strane, zbog visokog pritiska, vidljiva je velika tendencija dugotrajnih vrućina u centralnoj i sjevernoj polovici SAD, s toplinskim valovima koji se šire preko granice u južnu Kanadu.Prognoza padavina pokazuje normalne do sušne uvjete nad krajnjim zapadnim i južnim dijelovima Evrope. Više padavina predviđa se u krajnjim sjevernim krajevima zbog nižeg pritiska i nestabilnijeg vremena.

Prelazi se iz toplog ciklusa El Ninjo u hladni La Ninja

Šta slijedi nakon rekordno toplog marta i hladnog aprila: Evo kakvo se ljeto očekuje u Evropi

Evropska svemirska agencija pokrenula je program "Proba-3" u kom će prvi put u historiji pokušati da izazove vještačko pomračenje Sunca. Ključ ove misije je lansiranje dva satelita koji će proučavati Sunčevu koronu, odnosno atmosferu koja okružuje nama najbližu zvijezdu, što će nam omogućiti bolje razumijevanje solarnog vremena. Najveći izazov ovog projekta je letenje satelita u formaciji s velikom preciznošću, a iskustvo koje ESA bude stekla u okviru ove misije bit će dragocjeno i za buduće projekte, piše Euronews.rs.<h2>"Hajde da pokušamo"</h2>Letjelice "Coronagraph" i "Occulter" bit će postavljene u formaciji čija se preciznost mjeri u milimetrima, na međusobnoj udaljenosti od 144 metra i većoj."Occulter" će letjeti bliže Suncu i blokirat će Sunčev disk, bacajući sjenku za drugi satelit, na isti način na koji Mjesec stvara sjenku na Zemljinoj površini tokom pravog pomračenja.To će omogućiti da "Coronagraph" fotografiše unutrašnji dio regije korone, što je zbog zasljepljujuće svjetlosti Sunca nemoguće u uobičajenim okolnostima."Proba" je inače akronim za "Project of Onboard Autonomy", a također na latinskom znači "hajde da pokušamo".<h2>Predviđanje solarnog vremena</h2>Kada sateliti završe sa fotografisanjem, tim na Zemlji poslat će komandu da se sateliti razdvoje na dovoljnu udaljenost, kako se ne bi sudarili.Proučavanje Sunčeve korone pomoći će naučnicima da predviđaju solarno vrijeme, kao što su geomagnetske solarne oluje, koje mogu da utječu na satelite u orbiti, kao i na komunikacione i strujne mreže na Zemlji.- To će nam pomoći da bolje razumijemo brojne stvari, poput porekla solarnih vjetrova. I dalje ima nekih pitanja na koja nemamo odgovor, posebno onih koja se tiču sporih vjetrova - kaže Andrej Žukov, istraživač Kraljevske opservatorije u Belgiji.- Spori vjetrovi su oni koji variraju i koji nisu homogeni i uniformni. Još nije sigurno odakle potječu - dodaje Žukov.Dva satelita se trenutno pripremaju za konačno spajanje u Belgiji, odakle će biti premješteni u Indiju i lansirani pomoću "Polar Satellite Launch Vehicle" letjelice u septembru ove godine.Vrijedi napomenuti da pomračenje koje će sateliti izazvati neće biti vidljivo na Zemlji, piše Euronews.

Najveći izazov ovog projekta je letenje satelita u formaciji s velikom preciznošću

Evropska svemirska agencija planira izazvati vještačko pomračenje Sunca

Astronomi su otkrili najmasivniju zvjezdanu crnu rupu u Mliječnom putu do sada. Zvjezdana crna rupa se formira kada se zvijezda uruši, a one koje su do sada pronađene u Mliječnom putu bile su oko 10 puta veće od Sunca. Naučnici iz misije Gaja Evropske južne opservatorije primijetili su crnu rupu nakon što je uočena zvijezda kako se "njiše" dok je kružila oko tog područja, a nazvana je Gaja BH3, piše Tanjug.- Niko nije očekivao da će pronaći tako veliku crnu rupu u blizini, koja do sada nije otkrivena - rekao je Paskvale Panuco, astronom iz Nacionalnog centra za naučna istraživanja na Opservatoriji u Parizu.Prema njegovim riječima, ovakvo otkriće se dešava jednom u životu istraživača. Gaja BH3 je druga najbliža crna rupa Zemlji i nalazi se u sazvježđu Akvila, što na latinskom znači "orao".

Ovo se dešava jednom u životu istraživača

Astronomi otkrili masivnu crnu rupu: Veća je od Sunca 33 puta

Ministrica civilnih poslova Bosne i Hercegovine Dubravka Bošnjak uručila je Državnu nagradu za znanost za uspjehe na međunarodnom planu za 2023. profesoru dr. Harisu Memiševiću.Vijeće za znanost, u skladu s Pravilnikom o nagradi u području znanosti u Bosni i Hercegovini, jednoglasno je predložilo da nagrada bude dodijeljena profesoru Memiševiću, saopćeno je iz Ministarstva civilnih poslova BiH.Profesor Memišević nagrađen je za svoj izuzetno uspješan rad u području znanosti, doprinos razvoju i popularizaciji znanosti, te promoviranju Bosne i Hercegovine na međunarodnom planu. Zaposlen je na Pedagoškom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, gdje je trenutačno vanredni profesor i obavlja funkciju prodekana za znanstveno-istraživački rad. Bio je prvi šef Odsjeka za edukaciju i rehabilitaciju na istom fakultetu.Memišević je jedan od najcitiranijih autora u području specijalne edukacije na Balkanu. Recenzent je preko 250 znanstvenih radova, što ga svrstava među najproduktivnije recenzente u Bosni i Hercegovini. Bošnjak je, čestitajući Memiševiću, naglasila značaj znanosti za razvoj društva ističući da ulaganja u to područje na svim razinama vlasti trebaju biti veća.Istakla je da je Ministarstvo civilnih poslova u svom proračunu za narednu godinu planiralo dva granta, tekući grant „Programi za pripremu projekata i potencijalnih kandidata za sredstva iz fonda HORIZONT EVROPA” u iznosu od 444.000,00 KM i „Potpora tehničkoj kulturi i inovatorstvu u Bosni i Hercegovini“ u iznosu od 117.000,00 KM.Svečanoj dodjeli Državne nagrade za znanost za uspjehe na međunarodnom planu za 2023. prisustvovali su i članovi Vijeća za znanost akademik prof. dr. Ljerka Ostojić, prof. dr. Marija Čutura, prof. dr. Rifat Škrijelj, prof. dr. Reuf Karabeg i prof. dr. Jasmin Velagić.

Memišević je jedan od najcitiranijih autora u području specijalne edukacije na Balkanu

Bošnjak uručila Harisu Memiševiću Državnu nagradu  za znanost


Kineska nacionalna svemirska agencija (CNSA) u petak je objavila da je lansiranje njezinog ključnog satelita za slanje signala bilo "potpuni uspjeh" te da će on u narednim godinama služiti kao komunikacijski most za buduće misije na MjesecuKina je 20. marta lansirala satelit "Queqiao-2", imenovan po mitskom mostu, te još dva manja satelita, Tiandu-1 i Tiandu-2.Queqiao-2 koristit će se za komunikaciju sa Zemljom i u nadolazećim misijama na udaljenoj strani njenog satelita najmanje do 2030. godine.Bliža strana Mjeseca uvijek je okrenuta Zemlji, što znači da je prijenos podataka s udaljene strane bio nemoguć jer nema izravne linije do nje. Xiong Liang, koji je razvijao lansirani satelit, opisao ga je "glavnom sklopkom" za četvrtu fazu misija na Mjesec, prenosi kineska državna televizija CCTV.- Tek kad se glavna sklopka uključi, komunikacija može krenuti - rekao je.Queqiao-2 će kružiti oko Zemljinog satelita i slati i primati signale misije Chang'e-6 čije se lansiranje očekuje u maju. Ta će robotska misija pokušati po prvi put prikupiti uzorke s tamne strane Mjeseca.Queqiao će se koristiti i kod misije Chang'e-7, očekivane u 2026., te Chang'e-8 u 2028. godini.

Queqiao-2 će kružiti oko Zemljinog satelita i slati i primati signale misije Chang'e-6 čije se lansiranje očekuje u maju

Kina uspješno lansirala satelit za lunarnu komunikaciju

Najjača zabilježena eksplozija u svemiru – GRB 221009A – pogodila je Zemlju u oktobru 2022. i uzdrmala gornje slojeve atmosfere. Tim naučnika, među kojima su astrofizičari Sjeverozapadnog univerziteta, konačno je utvrdio da su ovo rekordno izbacivanje gama-zraka izazvali kolaps i prateća eksplozija masivne zvijezde ili supernova, ali to nije dalo odgovor na sva pitanja postavljena nakon što je GRB detektovan. Istraživanje objavljeno u žurnalu Nature Astronomy riješilo je jednu misteriju, ali je produbilo druge, navodi EurekAlert!Istraživači dugo špekulišu da se tragovi teških elemenata poput platine i zlata vjerovatno nalaze u supernovama. Istraživanje, međutim, nije otkrilo potpis tih elemenata, pa je njihovo porijeklo i dalje jedna od najvećih misterija astronomije.<h2>„Normalni rođaci“</h2>- Kada smo potvrdili da je GRB (izbacivanje gama-zraka) izazvao kolaps masivne zvijezde, to nam je dalo priliku da testiramo hipotezu o tome kako nastaju najteži elementi u svemiru. Nismo vidjeli potpise tih teških elemenata, što sugeriše da jake GRB ne stvaraju te elemente. To ne znači da nijedna GRB ne stvara teške elemente, ali je ključna informacija u shvatanju kako teški elementi nastaju. Buduće praćenje eksplozija slične jačine pokazat će da li „normalni rođaci“ najjačeg izbacivanja gama zraka prave teške elemente ili ne – rekao je Piter Blenčard, vođa studije sa Sjeverozapadnog univerziteta, piše Nauka.rs.GRB 221009A pogodila je Zemlju 9. oktobra 2022. i bila je prejaka za većinu detektora gama-zraka. Moćna eksplozija dogodila se oko 2,4 milijarde svjetlosnih godina daleko od Zemlje, u pravcu sazviježđa Strijela i trajala je nekoliko hiljada sekundi.- Otkako smo u stanju da detektujemo izbacivanja gama-zraka, ovo je bez sumnje najjače koje smo ikad vidjeli i do najmanje 10 puta jače od svih – rekao je Ven-faj Fong, vanredni profesor fizike i astronomije na Koledžu umjetnosti i nauke Vajnberg pri Sjeverozapadnom univerzitetu.- Događaj je proizveo neke od fotona s najjačom energijom koju su zabilježili sateliti dizajnirani za detektovanje gama-zraka. Ovakav događaj na Zemlji može da se vidi jednom u 10.000 godina. Sretni smo što živimo u trenutku kada tehnologija može da detektuje ovakvo izbacivanje gama-zraka širom svemira. Veoma je uzbudljivo primijetiti tako rijedak astronomski fenomen poput najjače zabilježene eksplozije u svemiru i shvatiti kakvi su procesi sve iza toga – rekao je Blenčard.<h2>Spektrograf teleskopa Džejms Veb</h2>On je koristio spektrograf svemirskog teleskopa Džejms Veb da prouči svjetlost objekta u infracrvenom spektru. Tada su primijetili karakteristične potpise elemenata poput kalcija i kisika, kakvi se obično nalaze u supernovama. Iznenađenje je bilo što nije bila izuzetno svijetla, za razliku od izbacivanja gama-zraka koje je pratilo supernovu.- Nije ništa svijetlija od prethodno praćenih supernova. Djeluje prilično normalno i slično drugim supernovama sa mnogo slabijim izbacivanjem gama-zraka. Očekivalo bi se da do ovakvog izbacivanja gama-zraka dođe kod ekstremno svijetlih supernova. Ispostavilo se da to nije slučaj – rekao je Blenčard.Nakon potvrde supernove, on i njegov tim počeli su da traže dokaze teških elemenata u njoj. Trenutno astrofizičari nemaju potpunu sliku o svim mehanizmima u svemiru koji stvaraju elemente teže od željeza.

GRB 221009A pogodila je Zemlju 9. oktobra 2022. i bila je prejaka za većinu detektora gama-zraka

Nakon najjače eksplozije u svemiru: Naučnike zbunjuje porijeklo teških elemenata

Nova analiza krhotina sa asteroida Dimorfos, koje su nastale kada je NASA udarila u njega svemirskom letjelicom Dart, otkrila je da bi neke od stijena mogle biti na putu sudara s Marsom. Ipak, naučnike brine šta će biti sa ostalim "odvaljenim" komadima.<h2>Novi krateri na Marsu</h2>NASA-ina svemirska letjelica Dart direktno je pogodila asteroid Dimorfos u prvom uspješnom pokušaju planetarne odbrane od nebeskih tijela.Mogući budući sudari s Marsom možda nam u ovom trenutku ne izgledaju kao velika stvar, jer na Marsu nema o kome da brinemo, međutim, pitanje je – šta se može desiti na putu, do trenutka kada bi stijene trebalo da se ukrste sa Marsovom orbitom. Kada se udari dese, rezultat će svakako biti novi krateri na Marsu.Dart misija je bila konceptualno jednostavna dok Dimorfos i Didimos predstavljaju par asteroida sa poznatim orbitalnim periodom.Razbijanjem svemirske letjelice udarom u Dimorfos i mjerenjem promjena u njegovoj orbiti, NASA je saznala da je moguće i da postoje sredstva da se skrene putanja asteroida koji može biti na opasnom kursu ka Zemlji, sve dok se za to ima dovoljno vremena, prenosi portal Science Alert.Dimorfos nije čvrsto vezan komad stijene. To je ono što je poznato kao „asteroid ruševina“ – relativno labavo povezan. Udar u njega svemirskom letjelicom izbacio je čitavu gomilu asteroidnog kamena i prašine u svemir, piše RTCG.

<blockquote class="twitter-tweet">IMPACT SUCCESS! Watch from <a href="https://twitter.com/hashtag/DARTMIssion?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#DARTMIssion</a>’s DRACO Camera, as the vending machine-sized spacecraft successfully collides with asteroid Dimorphos, which is the size of a football stadium and poses no threat to Earth. <a href="https://t.co/7bXipPkjWD">pic.twitter.com/7bXipPkjWD</a>&mdash; NASA (@NASA) <a href="https://twitter.com/NASA/status/1574539270987173903?ref_src=twsrc%5Etfw">September 26, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Šta će tačno biti sa tako izbačenim materijalom – to istražuju astronomi Marko Fenuči iz Evropske svemirske agencije i Albino Karbonjani sa Nacionalnog instituta za astrofiziku u Italiji u radu objavljenom u izdanjima Kraljevskog astronomskog društva.<h2>Zemlja će "biti dobro"</h2>Njihovo istraživanje se fokusiralo na daleku budućnost i simulacije udaraca, i to – za 20.000 godina. Posebno su se fokusirali na 37 gromada koje je identifikovao svemirski teleskop Habl, veličine od četiri do sedam metara u prečniku.Prema njihovim proračunima – Zemlja će "biti dobro". Neke od stijena se približavaju, ali neće se približiti dovoljno da bi predstavljale prijetnju. Ali, četiri kamene gromade će se dovoljno približiti Marsu da bi mogle da udare pravo u njega – dvije za oko 6.000 godina, a dvije za 15.000 godina.Osim toga, Mars nije zaštićen atmosferskim jastukom kao što je to slučaj sa Zemljom. Te stijene će, prema proračunima naučnika, pasti pravo u jednom komadu, iskopavajući male kratere do 300 metara u prečniku.Mars je inače prilično prekriven svemirskim stijenama i kraterima, tako da, ako se nešto dramatično ne dogodi u narednih nekoliko hiljada godina, udari neće „uzdrmati ničiji svijet“.Analize tima stručnjaka otkrivaju da su neki meteoriti koji su u prošlosti udarili u Zemlju vjerovatno nastali u sudarima asteroida u okruženju blizu Zemlje.Istraživanje je objavljeno u časopisu "Monthly Notices of the Royal Astronomical Society".

Svemirska letjelica Dart direktno je pogodila asteroid Dimorfos u prvom uspješnom pokušaju planetarne odbrane od nebeskih tijela

Sudar NASA-ine letjelice i asteroida: Hoće li krhotine doći do Zemlje

Klimatske promjene mogle bi da izazovu porast broja krpelja i dovedu do povećanja broja slučajeva lajmske bolesti jer blage zime i toplija proljeća produžavaju period u kom su krpelji aktivni, saopćila je Britanska agencija za zdravstvenu sigurnost (UKHSA).Kako je navedeno, klimatske promjene vjerovatno će povećati aktivnost i broj krpelja u Velikoj Britaniji, što bi moglo dovesti do porasta slučajeva lajmske bolesti, prenosi "Sky News".UKHSA navodi da je prošlog ljeta u Velikoj Britaniji prijavljeno gotovo 40 posto više akutnih slučajeva lajmske bolesti nego 2022. godine i da su u Engleskoj u periodu od aprila do septembra prošle godine, kada su krpelji najaktivniji, prijavljena 882 akutna slučaja te bolesti.Dodaje se da se očekuje da će potencijalno toplija i vlažnija klima dovesti do toga da krpelji budu aktivniji.

Prijavljeno gotovo 40 posto više akutnih slučajeva lajmske bolesti nego 2022. godine

Prijeti i širenje lajmske bolesti: Klimatske promjene utječu na porast broja krpelja

Potpuno novi način uništavanja bakterija otpornih na antibiotike razvili su naučnici s Univerziteta Uppsala u Švedskoj. Mada je tretman za sada testiran samo na miševima, stručnjaci smatraju da se radi o važnom koraku u borbi s opasnim i rezistentnim patogenima.Novi lijek, kao i mnogi drugi antibiotici koji se trenutno razvijaju, cilja dvostruku membranu koja okružuje gram-negativne bakterije; poput Escherichije coli, koja može uzrokovati infekcije crijeva i krvi, i Klebsielle pneumoniae, odgovorne za infekcije pluća, mjehura i krvi. Gram-negativne i gram-pozitivne bakterije imaju različite stanične stijenke, uzrokuju drugačije infekcije te su protiv njih učinkovite različite vrste antibiotika, piše Index.hr.<h2>Drugačiji pristup</h2>Gram-negativne bakterije obavijene su zaštitnom kapsulom. Ova kapsula sprečava bijele krvne ćelije (koje se bore protiv infekcija) da "progutaju" bakterije. Pod kapsulom, gram-negativne bakterije imaju vanjsku membranu koja ih štiti od određenih antibiotika, kao što je penicilin, ali im i omogućava izlazak toksina i ulazak hranjivih tvari.Naučnici već godinama pokušavaju utjecati na vanjsku lipidnu membranu jer je ona ključna za funkcioniranje gram-negativnih bakterija. No stručnjaci iz Švedske su primijenili drugačiji pristup. Tokom testiranja su ciljali enzim LpxH. Njega koristi oko 70 posto gram-negativnih bakterija, a on pomaže sintetizirati druge ključne komponente vanjske membrane - lipopolisaharide.Naučnici su miševima kojima je ubrizgana E. coli ili K. pneumoniae otporna na lijekove sat nakon inficiranja dali dozu spojeva dizajniranih da inhibiraju LpxH. Rezultati su pokazali da je ovim pristupom moguće izliječiti infekcije krvotoka unutar samo četiri sata, i to sa samo jednom dozom.<h2>Gram-negativne bakterije - jedni od najopasnijih patogena</h2>Radi se o važnom otkriću s obzirom na to da obje bakterije postaju otporne na antibiotike dostupne na tržištu. Smrt od infekcija otpornih na antibiotike je u 2019. bio treći vodeći uzrok smrti na svijetu. Budući da se ovi patogeni prilagođavaju trenutnim tretmanima, potrebne su nove klase antibiotika kako bi se smanjio broj smrtnih slučajeva, piše Science Alert.Polovica antibiotika koji su danas dostupni na tržištu su zapravo jednostavna varijacija lijekova otkrivenih prije gotovo jednog stoljeća. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je 2017. objavila popis najopasnijih patogena otpornih na lijekove, a na njegovom vrhu su gram-negativne bakterije rezistentne na najučinkovitije klase antibiotika širokog spektra.- Ovi rezultati su obećavajući, no moramo obaviti još dosta posla prije nego što spojevi ove klase budu spremni za klinička ispitivanja - navode. Klinička ispitivanja su testirana na ljudima. Ispitivanje lijeka u laboratoriju ili na životinjama je najranija faza razvoja tretmana.<h2>Tri faze kliničkih ispitivanja</h2>Svaki lijek prije izlaska na tržište prolazi tri faze kliničkih ispitivanja. U prvoj fazi učestvuje manji broj ispitanika, obično između 20 i 100 (ili rjeđe nekoliko stotina) te se njome utvrđuje preliminarna procjena sigurnosti i učinkovitosti lijeka. U drugoj fazi se učinkovitost lijeka testira na većem broju ispitanika, obično između 50 i 300, te se analiziraju različiti načini primjene doza.U trećoj fazi učestvuje najveći broj ispitanika – od više stotina do više desetaka hiljada; ovisno o bolesti za koju se razvija lijek. U ovom trenutku se određeni kandidat uspoređuje s placebom da bi se ispitala stvarna uspješnost razvijenog tretmana te se dodatno testira sigurnost i utvrđuju nuspojave.

Rezultati su pokazali da je ovim pristupom moguće izliječiti infekcije krvotoka unutar samo četiri sata

Razvijen novi način uništavanja bakterija otpornih na antibiotike: Potrebna samo jedna doza

Na položaju "Gomile" u Zakutorcu na Pelješcu, tokom arheoloških istraživanja je pronađena grčko-ilirska kaciga u jednom od suhozidnih dodataka uz grobove.&nbsp;Na samom početku istraživanja, uz brojni drugi nakit, nošnje i grobne priloge koji su pronađeni, pronalazak kaciga doprinosi poznavanju pogrebnih rituala ilirskih zajednica.&nbsp;Inače, područje Pelješca se svrstava u najznačajnije arheološke zone istočno-jadranske obale.&nbsp;

<a href="https://dubrovackidnevnik.net.hr/">Kako piše Dubrovački dnevnik</a>, na istraživanjima u Zakutorcu sudjeluju arheolozi iz Dubrovačkih muzeja, te kolege iz drugih institiucija. Istraživanjima koordinira Centar za prapovijesna istraživanja s arheolozima Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Instituta za arheologiju te Dubrovačkih muzeja, uz suradnju kolega iz Gradskog muzeja u Korčuli, Dolenjskog muzeja iz Novog Mesta u Sloveniji i Umjetničke akademije u Splitu, navodi se u saopćenju Dubrovačkih muzeja.&nbsp;

Pronalazak kaciga doprinosi poznavanju pogrebnih rituala ilirskih zajednica

Arheolozi na Pelješcu iskopali grčko-ilirsku kacigu

Neki pripadnici ptičijeg svijeta su sposobni za istinski veličanstvene poduhvate – od letenja bez mahanja krilima duže od pet sati do neprestanog letenja koje je duže od 10 mjeseci. Međutim, sve to vrijeme u zraku može umoriti čak i najiskusnijeg letača.&nbsp;<h2>Studija iz 2021.</h2>Dakle, gdje se ptice odmaraju kad lete preko okeana?Za neke ptice najbolja strategija je da uopće ne staju. Studija iz 2021. posmatrala je pet vrsta koje su letjele na velike daljine tokom jesenje migracije i otkrila da se te visokoleteće vrste, koje su uključivale sivog sokola (Falco peregrinus) i orla ribara (Pandion haliaetus), oslanjaju na stabilne uvjete vjetra radi očuvanja energije za duga putovanja.- Donedavno se smatralo da je zamah dobiven pomoću vjetra slab ili nepostojeći iznad površine mora - kažu istraživači te dodaju:- Naprotiv, migratorne ptice prilagođavaju svoje rute kako bi iskoristile vjetar kad lete preko mora. To im pomaže da lete stotinama kilometara, prenosi Nauka.rs.Procjenjuje se da su 2.000 vrsta – ili 20 posto ukupnog broja ptica na svijetu – redovne selice. Dok neki migranti preko kopna imaju određena stajališta koja koriste generacijama, istraživači otkrivaju da veći broj ptica koristi brodove kao odmorišta nego što se ranije mislilo, piše IFL Science.- Odmaranja na brodovima se smatraju vanrednim događajima u ornitološkom svijetu - pišu autori studije iz 2022. Međutim, sad su istraživači zabilježili 13 vrsta ptica koje su zastale na njihovom brodu tokom 25 dana mediteranske ekspedicije.<h2>Koriste brodove</h2>Medijalna dužina boravka ptica na brodu iznosila je 42 minute i možda je to relativno kratko vrijeme zbog nedostatka hrane koju su ptice mogle da nađu na brodu. Međutim, istraživači vjeruju da većina ptica zastaje zbog lošeg vremena ili potrebe za odmorom.Na osnovu svojih podataka, procjenjuju da bi skoro četiri miliona ptica moglo koristiti brodove u centralnom Mediteranu kao stajališta, sugerišući da je potrebno još istraživanja o utjecaju morskog saobraćaja na jesenju migraciju.

Neke su sposobne za veličanstvene poduhvate – od letenja bez mahanja krilima duže od pet sati do neprestanog letenja koje je duže od 10 mjeseci

Ptice imaju razne strategije za putovanje preko vode, uključujući odmore na brodovima.

Svjetska zdravstvena organizacija zabrinuta: Ptičija gripa može izazvati novu pandemiju

Riješena misterija Plutonovog srca: Površina jednaka četvrtini Evrope

Naučnici na tragu vakcine koja bi mogla štititi od svih sojeva virusa: Sigurna i za bebe

Znate li da se u lavi ovog vulkana nalazi zlato: Evo koliko grama dnevno izbaci

Naučnici izumili novi oblik zlata: Golden nudi brojne mogućnosti

Šta slijedi nakon rekordno toplog marta i hladnog aprila: Evo kakvo se ljeto očekuje u Evropi

Evropska svemirska agencija planira izazvati vještačko pomračenje Sunca

Astronomi otkrili masivnu crnu rupu: Veća je od Sunca 33 puta

Bošnjak uručila Harisu Memiševiću Državnu nagradu za znanost

Kina uspješno lansirala satelit za lunarnu komunikaciju

Nakon najjače eksplozije u svemiru: Naučnike zbunjuje porijeklo teških elemenata

Sudar NASA-ine letjelice i asteroida: Hoće li krhotine doći do Zemlje

Prijeti i širenje lajmske bolesti: Klimatske promjene utječu na porast broja krpelja

Razvijen novi način uništavanja bakterija otpornih na antibiotike: Potrebna samo jedna doza

Arheolozi na Pelješcu iskopali grčko-ilirsku kacigu

Veliki izazov za selice: Gdje se ptice odmaraju kad lete preko okeana

Nauka

Svjetska zdravstvena organizacija zabrinuta: Ptičija gripa može izazvati novu pandemiju

Riješena misterija Plutonovog srca: Površina jednaka četvrtini Evrope

Naučnici na tragu vakcine koja bi mogla štititi od svih sojeva virusa: Sigurna i za bebe

Znate li da se u lavi ovog vulkana nalazi zlato: Evo koliko grama dnevno izbaci

Naučnici izumili novi oblik zlata: Golden nudi brojne mogućnosti

Šta slijedi nakon rekordno toplog marta i hladnog aprila: Evo kakvo se ljeto očekuje u Evropi

Evropska svemirska agencija planira izazvati vještačko pomračenje Sunca

Astronomi otkrili masivnu crnu rupu: Veća je od Sunca 33 puta

Bošnjak uručila Harisu Memiševiću Državnu nagradu za znanost

Kina uspješno lansirala satelit za lunarnu komunikaciju

Nakon najjače eksplozije u svemiru: Naučnike zbunjuje porijeklo teških elemenata

Sudar NASA-ine letjelice i asteroida: Hoće li krhotine doći do Zemlje

Prijeti i širenje lajmske bolesti: Klimatske promjene utječu na porast broja krpelja

Razvijen novi način uništavanja bakterija otpornih na antibiotike: Potrebna samo jedna doza

Arheolozi na Pelješcu iskopali grčko-ilirsku kacigu

Veliki izazov za selice: Gdje se ptice odmaraju kad lete preko okeana