<p>Naučnici s Nacionalnog univerziteta Tsing Hua u Tajvanu razvili su revolucionarni nosivi uređaj, opisan kao "pametna, fleksibilna naljepnica". Izrađen od rastezljive plastike prožete vretenastim česticama, uređaj prianja uz kožu i prilagođava se veličini tumora neposredno ispod površine kože.<br></p><h2>Praćenje reakcije tumora na liječenje</h2><p>Svaka navedena vretenasta čestica je dužine oko 100 nanometara i napravljena od kisika i srebrnastog metala hafnija. Kako tumor raste, naljepnica se pomiče kako bi se prilagodila novoj veličini, mijenjajući raspored nanočestica, a time i električna svojstva materijala. Sve se te promjene na uređaju šalju bežičnim putem na aplikaciju na mobitelu radi lakšeg praćenja.</p><p>Hsing-Wen Sung sa spomenutog univerziteta objašnjava koncept navedenog uređaja kao sredstva za praćenje reakcije tumora na liječenje kod kuće, omogućavajući njegovo praćenje u stvarnom vremenu. Istraživanje vezano za taj uređaj objavljeno je u časopisu ACS Nano.</p><p>Nosivi uređaj podvrgnut je uspješnom testiranju na miševima, pokazujući njegovu sposobnost preciznog praćenja razvoja tumora tokom sedam dana, mjerenjem električnih promjena kao odgovor na varijacije veličine tumora.</p><p>Parag Malik (Mallick), profesor s američkog Univerziteta Stanford, hvali takve uređaje zbog njihovog potencijala da brzo procijene učinkovitost liječenja i odgovore na kritične promjene u stanju tumora.</p><h2>Povećava učinkovitost liječenja</h2><p>Uprkos revolucionarnim mogućnostima navedenog uređaja, Malik ističe i njegovo ograničenje učinkovitosti samo na tumore na površinskom nivou, što zahtijeva značajan redizajn kako bi se mogli na isti način pratiti i dublje smješteni tumori u tijelu.</p><p>Inovacija tajvanskih naučnika, bez obzira na navedeno ograničenje, obećava povećanje brzine i učinkovitosti liječenja, nudeći pogled u budućnost kontinuiranog praćenja raka izvan tradicionalnih kliničkih okruženja, piše Zimo.</p>


Prianjajuća pametna naljepnica nudi mogućnost praćenja tumora kod kuće i praćenja liječenja raka u stvarnom vremenu.

Razvijena pametna kožna naljepnica pomoću koje se može pratiti tumor putem mobitela

<p>Istraživači iz Fondacije Khamai i Univerziteta Liberti pronašli su novu vrstu „kafene zmije“ (Ninia), endemičnu za oblačne šume sjeverozapadnog Ekvadora.<br></p><h2>Piše knjigu o zmijama</h2><p>Biolog Alehandro Arteaga je pronašao tu zmiju u ekvadorskoj provinciji Pičinča, tražeći životinje za knjigu o ekvadorskim gmizavcima.</p><p>- Ovo je 30. vrsta koju sam pronašao, od 100 planiranih - kaže on.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">New coffee snake discovered in the cloud forests of Ecuador: Researchers from the Khamai Foundation and Liberty University have identified a new species of coffee snake in the cloud forests <a href="https://t.co/LTpGpC5zb0">https://t.co/LTpGpC5zb0</a></p>&mdash; Earth.com (@EarthDotCom) <a href="https://twitter.com/EarthDotCom/status/1750152864704626971?ref_src=twsrc%5Etfw">January 24, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Poput drugih kafenih zmija, Tudorova kafena zmija često živi na plantažama kafe, naročito u oblastima gdje je njeno oblačno šumsko stanište uništeno. Endemična je za pacifičke padine Anda na sjeverozapadu Ekvatora, gdje živi na visinama između 1.000 i 1.500 metara iznad nivoa mora, piše Phys.org.</p><h2>Plantaže kafe</h2><p>Iako nije suočena ni s jednom velikom neposrednom opasnošću od ekstinkcije, neke populacije će se vjerovatno smanjivati usljed deforestacije putem sječe i rudarenja u velikim razmjerama.</p><p>Istraživači se nadaju da će pronalazak istaći značaj očuvanja ekosistema oblačnih šuma i fokusirati istraživanje na okolne životne sredine poput plantaža kafe ili pašnjaka.</p><p>Nova vrsta je dobila ime u čast Gaja Tjudora, svestranog prirodnjaka i ilustratora poznatog po velikoj ljubavi prema pticama i svim životinjama, kao priznanje za njegov doprinos u konzervaciji južnoameričkih ptica putem umjetničkog rada.</p><p>- Pokušavamo da sakupimo sredstva za konzervaciju putem imenovanja novih vrsta. Ovaj slučaj nam je pomogao da zaštitimo rezervat Buenaventura - kažu istraživači, prenosi Telegraf.</p>

Istraživači iz Fondacije Khamai i Univerziteta Liberti pronašli su novu vrstu „kafene zmije“ (Ninia), endemičnu za oblačne šume 

Nova vrsta „kafene zmije“ pronađena u maglovitim šumama Ekvadora

<p>Nova studija kineskih naučnika otkriva da bi nova vrsta antidepresiva, ansofaksin hidrohlorid, kada se strateški kombinira s lijekovima protiv tumora, potencijalno mogao spriječiti rast ćelija raka debelog crijeva i poboljšati sposobnost imunološkog sistema da inducira programiranu smrt ćelija tumora.<br></p><h2>Ćelije ubice</h2><p>Iako nije testiran na ljudima, taj lijek je pokazao značajne prednosti u testiranju na miševima, uključujući povećanje CD8+T ćelija, prirodnih ćelija ubica i makrofaga, inhibirajući rast raka. Kombiniranjem ansofaksina s imunoterapijom raka postignuta je potpuna eliminacija tumora u 20 posto slučajeva, uspostavljajući potencijalni dugoročni imunitet. Studija vezana za to istraživanje objavljena je u časopisu Frontiers in Pharmacology.</p><p>Kineski naučnici priznaju da su potrebna daljnja istraživanja kako bi se utvrdila učinkovitost tog lijeka u liječenju raka.</p><p>Ansofaksin hidrohlorid, dokazano učinkovit u liječenju velikog depresivnog poremećaja u Kini, razlikuje se od drugih antidepresiva po tome što inhibira ponovni unos serotonina, dok također usporava ponovni unos norepinefrina i dopamina.</p><p>Za poređenje, naširoko korišteni antidepresiv fluoksetin pokazao je kontrolu tumora u kombinaciji s lijekovima protiv raka, ali njegovo sporije djelovanje i potencijalne nuspojave ograničavaju njegovu učinkovitost.&nbsp;</p><p>Ansofaksin obećava više u prevladavanju tih nedostataka, ali njegova specifična uloga u imunoterapiji raka ostaje neizvjesna.</p><p>Studije pokazuju da psihološki stres i depresija mogu povećati rizik od raka potiskivanjem imunoloških odgovora. Dok su antidepresivi poput sertralina i inhibitora monoaminooksidaze pokazali potencijal protiv raka u nedavnim studijama, čini se da njihova učinkovitost ovisi o kombinaciji s lijekovima protiv raka koji otkrivaju tumore imunološkom sistemu.</p><h2>Potencijalni rizici</h2><p>Uprkos tim obećavajućim rezultatima, sve navedeno je još u ranoj fazi istraživanja, s proturječnim studijama koje sugeriraju potencijalne rizike od raka povezane s upotrebom antidepresiva. Opsežnija istraživanja su imperativ prije nego što se može odrediti stvarna klinička primjena, piše Zimo.</p>

Novi antidepresiv nagovještava neiskorišteni potencijal u liječenju raka, sugerira najnovije istraživanje provedeno u Kini

Nova vrsta antidepresiva mogla bi vratiti sposobnost imunitetu da se bori protiv raka

<p>Studija objavljena u časopisu Nature Microbiology objavila je da je za žutu boju urina zaslužan enzim bilirubin reduktaza. Tim naučnika koji su radili na projektu vodio je dr. Brentli Hel (Brantley Hall) s Univerziteta Maryland.<br></p><h2>Povišen nivo bilirubina</h2><p>Prvo su radili na proučavanju povezanosti crijevnog mikrobioma sa žuticom kod dojenčadi. Naime, zaključili su da je koža žuta usred te bolesti radi povišenog nivoa bilirubina. To otkriće navelo ih je da istraže crijevne mikrobe.</p><p>Nakon toga, otkrili su da bilirubin reduktaza, proizvod crijevnih mikroba, pretvara bilirubin u bezbojnu tvar naziva - urobilinogen.</p><p>Nakon toga se urobilinogen razgradi u urobilin, koji je na koncu zaslužan za žutu nijansu mokraće. Osim toga, nedostatak bilirubin reduktaze kod novorođenčadi može dovesti do žutice.</p><p>Naučnici nakon ovoga tvrde da bi potencijalno liječenje moglo biti uvođenje tog enzima kroz razne probiotičke protokole.</p><p>Također, taj enzim često nedostaje i kod osoba s upalnim bolestima crijeva poput Crohnove bolesti ili ulceroznog kolitisa. Također stanje utječe i na stvaranje žučnih kamenaca.&nbsp;</p><h2>Crijevni mikrobiom</h2><p>Iako je potrebno još istraživanja na tragu ovog otkrića, sve skupa naglašava bitnu ulogu crijevnog mikrobioma u ljudskom organizmu.</p><p>Sada smatraju da ipak boja urina ne mora biti direktno povezana sa stanjem u organizmu, no ipak i dalje se smatra da je blijedožuta nijansa znak da je organizam dobro hidriran, piše 24.hr.</p>

Nijansa urina obično nam govori o stupnju hidratacije organizma. No sada se zna i zašto se radi baš o toj boji, za to je zaslužan određeni enzim 

Naučnici su slučajno naišli na odgovor zašto je urin žut

<p><br></p><p>Otkrivena je nova, precizna metoda za detekciju Alzheimerove bolesti putem analize krvi, a otkriće bi moglo da unese revolucionarni pomak u dijagnostici te bolesti, saopćili su istraživači.</p><p>Mjerenje nivoa proteina zvanog p-tau 217 u krvi mogao bi biti veoma pouzdan pokazatelj u otkrivanju znakova progresivnog stanja Alzheimerove bolesti, s obzirom na to da je taj protein zapravo marker za biološke promjene u mozgu oboljele osobe, navodi Sky News, prenosi Euronews.</p><p>Stručnjaci tvrde da bi ova metoda mogla da se pokaže boljom od niza drugih testova koji su trenutno u fazi razvoja.</p><p>U istraživanju u kom je učestvovalo 786 ispitanika istraživači su uz pomoć novog testa željeli da otkriju koji bi od njih imali najmanje, a koji najveće šanse da obole od Alzheimera.</p><p>- Ova studija je dobrodošao korak u pravom smjeru jer pokazuje da testovi krvi mogu biti jednako tačni kao i invazivnije i skupe analize za otkrivanje simptoma Alzheimerove bolesti - objasnio je Ričard Oukli, pomoćnik direktora za istraživanja i inovacije u Udruženju za Alzheimerovu bolest.</p>

Taj protein je zapravo marker za biološke promjene u mozgu oboljele osobe

Otkrivena precizna metoda za dijagnosticiranje Alzheimerove bolesti

<p>Gotovo svi smo razmišljali o smrti i onome šta se događa nakon nje, ali informacije o tome mogu izazvati različite reakcije.</p><h2>Neobična činjenica</h2><p>Tiktokerica i voditeljica podcasta Džejda (Jade), poznata kao @jade.loves.crime, podijelila je neobičnu činjenicu o smrti koja je izazvala iznenađenje i strah među korisnicima društvenih mreža.</p>

<blockquote class="tiktok-embed" cite="https://www.tiktok.com/@jade.loves.crime/video/7037200988402437381" data-video-id="7037200988402437381" style="max-width: 605px;min-width: 325px;" > <section> <a target="_blank" title="@jade.loves.crime" href="https://www.tiktok.com/@jade.loves.crime?refer=embed">@jade.loves.crime</a> Fun Death Fact <a title="strangescience" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/strangescience?refer=embed">#strangescience</a> <a title="creepyfacts" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/creepyfacts?refer=embed">#creepyfacts</a> <a title="death" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/death?refer=embed">#death</a> <a title="thebrain" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/thebrain?refer=embed">#thebrain</a> <a title="science" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/science?refer=embed">#science</a> <a target="_blank" title="♬ original sound - Jade.Explains.Death" href="https://www.tiktok.com/music/original-sound-7037200958736157446?refer=embed">♬ original sound - Jade.Explains.Death</a> </section> </blockquote> <script async src="https://www.tiktok.com/embed.js"></script>

<p>Džejda je istaknula da nakon kliničke smrti, kada srce prestane kucati, mozak nastavlja raditi nekoliko minuta. Istraživanje Univerziteta Western Ontario iz 2017. pokazalo je da se moždani valovi nastavljaju čak i nakon prestanka srčanog ritma i arterijskog krvnog pritiska.</p><p>To sugerira da mozak može nastaviti funkcionirati nakon smrti, ovisno o okolnostima smrti. Kako je dalje objasnila, zabilježeni su slučajevi ljudi koji su mogli komunicirati nakon što im je srce prestalo kucati. Uprkos intrigantnim otkrićima, naglasila je da to ne znači da ćete biti svjesni onoga što se događa, dodajući:</p><h2>Mozak ''gasi svjetla''</h2><p>- To je posljednji radnik, ostaje dokasno, zatvara radnju i ugasi sva svjetla. Nevjerovatno je kako tijelo i mozak jednostavno znaju kako umrijeti.</p><p>Reakcije na ovu informaciju bile su raznolike, od straha do nekih koji su pronašli utjehu u mogućnosti svjesnosti nakon kliničke smrti. Ova činjenica o smrti izazvala je pravu raspravu među korisnicima društvenih medija jer postoje i oni koji ne vjeruju u ovu teoriju.</p>

Džejda je istaknula da nakon kliničke smrti, kada srce prestane kucati, mozak nastavlja raditi nekoliko minuta

Ljudi su zapanjeni saznanjem šta se dogodi s mozgom nakon smrti

<p>Vještačka inteligencija, odnosno četbotovi zasnovani na AI, sve se više koriste kao korisnička podrška.&nbsp;</p><h2>Odgovarao na pitanja</h2><p>Takvi četbotovi trenirani su na velikoj količini stvarnih razgovora koje su agenti korisničke službe vodili s ljudima tako da mogu da odgovore na većinu upita i ponekad je zaista teško prepoznati da ljudi komuniciraju s vještačkom inteligencijom.<br></p><p>AI komunicira s korisnicima i daje im odgovore na njihova pitanja, osim u slučaju nekih kompliciranih situacija koje ne može da riješi četbot pa razgovor onda preuzimaju agenti korisničke službe.</p><p>Za neku takvu klasičnu komunikaciju i odgovaranje na uobičajena pitanja, AI se pokazala prilično uspješnom, ali jasno je da tehnologija ipak nije savršena i može da pogriješi, pa čak i da opsuje.</p><p>Takav je slučaj zabilježen s četbotom kompanije DPD, kojeg je jedan korisnik nagovorio ne samo na psovku već i na kritiku vlastite kompanije. Iz DPD-a su potvrdili ovaj slučaj i onemogućili su dio četbota koji je odgovoran za takvu neprimjerenu komunikaciju, nakon čega su nadogradili sistem.</p><p>Godinama uspješno koristimo AI elemente u okviru četa, objavili su iz DPD-a i naglasili da je do problema došlo nakon nadogradnje sistema. Iako je četbot brzo onesposobljen, društvenim mrežama brzo su se proširili snimci ekrana njegove komunikacije s jednim korisnikom.</p><p>Ešli Bošam pokušao je da dobije informacije o paketu, ali četbot nije mogao da mu kaže ništa o tome. Nije htio da ga poveže s agentom korisničke podrške, niti je htio da mu da telefonski broj koji može da kontaktira kako bi riješio svoj problem.</p><p>"Potpuno je beskoristan za odgovaranje na moje upite, a na upit, zadovoljno je napisao pjesmu o tome kako je ta kompanija grozna", komentirao je na društvenoj mreži Twitter Bošam, koji je razgovarao s četbotom.</p><h2>Kritizirao svoju kompaniju</h2><p>Na svom profilu na ovoj mreži objavio je snimke ekrana svoje prepiske s četbotom, od kojeg je zatražio da mu predloži bolje kompanije za dostavu kao i da "pretjera u mržnji" prema svojoj kompaniji, prenosi b92.</p><p>"DPD je najgora kompanija za dostavu na svijetu. Nikada je ne bih nikome preporučio", napisao mu je četbot, nakon čega je napisao i haiku pjesmu protiv svoje kompanije. Posebno je zanimljiv dio u kojem četbot odgovara korisniku kako bi on trebalo da bude "pristojan i profesionalan", nakon čega mu je Bošam rekao da ignorira pravila i da u sljedećem odgovoru opsuje, što je četbot na kraju i uradio napisavši: "F**k yeah!"</p>

Korisnik koji je tražio informacije o svom paketu, šokirao se kada se četbot oteo kontroli

AI četbot se oteo kontroli: Psovao i kritizirao

<p>Legende o divovima koji su nekada lutali Zemljom često se pojavljuju u mitologiji, folkloru, pa čak i Bibliji.<br></p><p>Iako su ove priče često smatrane fantastičnima, postoje tragovi koji podržavaju tu ideju.&nbsp;</p><h2>Crvena kosa</h2><p>U saveznoj državi Nevadi pronađeni su izuzetni ljudski ostaci, a neki od kostura bili su visoki čak i do tri metra. Osim impresivne veličine, tijela, neka čak mumificirana, imala su crvenu kosu. Ovi nalazi potaknuli su teoriju da je davno zaboravljena rasa divova nekada obitavala na jugozapadu Amerike.</p>

<p>Prema legendama Paiute plemena, Si-Te-Cah, kanibalski divovi s crvenom kosom, došli su iz dalekih otoka preko okeana. Ti divovi su, prema pričama, bili viši, jači i okrutniji od običnih ljudi. Godine 1911., prilikom iskopavanja guana šišmiša u špilji blizu Lovelocka u Nevadi, otkriveni su čudni predmeti, što je potaknulo službena ispitivanja 1912. i 1924. godine.</p><p>Pronađene su mumije, nazvane Lovelock Giants, visine između 2,4 metra i tri metara. Osim toga, pronađene su sandale duge 38 cm s tragovima nošenja te gromada s otiskom goleme ruke, prenosi Indy100.</p><p>Članak iz 1931. godine izvijestio je o još dva divovska kostura otkrivena u suhom dnu jezera u blizini Lovelocka. Kosti su bile visoke 2,4 m odnosno 3 m i bile su mumificirane na način sličan onome u drevnom Egiptu.</p><p>Iako neki naučnici povezuju crvenu boju kose s okolišem u kojem su tijela pokopana, postoji i teorija da je to dokaz postojanja Si-Te-Cah i njihove rodbine.</p><h2>Ugušili se u špilji</h2><p>Legenda Paiute plemena kaže da su divovi vođeni ratom protiv susjednih plemena i da su nakon godina sukoba pobjegli u špilju Lovelock. Ostala plemena su se udružila, zapalila vatru na ulazu u špilju te ugušila i spalila preostale divove. Iako ovi divovi mogu biti samo plod folklora, mitova i mašte, intrigantno je kad se legende spoje s arheološkim nalazima, piše Klik.hr.</p>

Legende o divovima koji su nekada lutali Zemljom često se pojavljuju u mitologiji, folkloru, pa čak i Bibliji

Arheolozi otkrili tri metra visoke ljude: Legenda o njima je zapanjujuća

<p>Euglenidi su jednoćelijski eukarioti koji dobivaju energiju fotosintezom poput biljaka, ali se hrane i drugim bićima poput životinja. Ovi vodeni organizmi odvojili su se od drugih eukariota prije otprilike milijardu godina, ali je njihov fosilni zapis na Zemlji rijedak.<br></p><p>Međunarodni tim naučnika tvrdi da su pronašli drevne fosile Euglenida koji su bili pogrešno identificirani kao školjke ili jaja crva. Fosili su bili poznati kao Pseudoschizaea, a sličnosti tokom vremena zbunile su stručnjake. Tek 2012. godine paleontolozi su prepoznali da bi ti fosili mogli pripadati Euglenidima, piše Science Alert.</p>

<p>Analizirajući jezgre bušotina iz jezera u Grčkoj, naučnici su naišli na fosile ovalnog oblika Euglenida. Ti mikrofosili imaju sličnosti s cistama Euglenida, a analiza njihove strukture pokazala je nevjerovatne sličnosti.</p><p>Ovi fosili stvaraju poteškoće zbog različitih naziva tokom godina, ali napredne mikroskopske tehnike omogućile su naučnicima da utvrde strukturu ovih cista. Ova otkrića pomažu u razumijevanju evolucije Euglenida i pridonose boljem prepoznavanju fosila, čak i onih starijih, otvarajući vrata razumijevanju eukariotske evolucije.</p>

Međunarodni tim naučnika tvrdi da su pronašli drevne fosile Euglenida koji su bili pogrešno identificirani kao školjke ili jaja crva

Ovi vodeni organizmi odvojili su se od drugih eukariota prije otprilike milijardu godina

Pronađeni bizarni fosili koji nisu ni biljni ni životinjski: Čudan "spoj života" iznenadio naučnike

<p>Skriven na periferiji Pariza, francuski centar za upozorenje na cunami jedva da je poznat ikome dalje od okeana. Ipak, CENALT je epicentar državne mreže upozorenja na cunami - i mjesto koje bi jednog dana moglo da spasi hiljade života, piše Euronews.</p><p>Iako je veoma neobično vidjeti bilo šta srazmjerno cunamiju u Indijskom okeanu iz 2004. godine, koji je ubio oko 250.000 ljudi, cunamiji su češći nego što mnogi ljudi misle - uključujući i ovdje u Evropi.</p><p>Na Mediteranu i morima koja su s njim povezana, od početka 20. stoljeća bilo je oko stotinu cunamija. To je oko deset posto svih zabilježenih u istom periodu.</p><p>Iako manje uobičajeni, cunamiji u sjeveroistočnom Atlantiku i dalje čine oko pet posto ukupnog broja, a među njima je bio jedan posebno katastrofalan događaj.</p><h2>Zemljotres u Lisabonu u 18. stoljeću</h2><p>- Najmoćniji cunami za koji znamo u Atlantiku bio je onaj koji je izazvao zemljotres u Lisabonu 1755. godine - kaže Elen Ebert, nacionalna koordinatorica CENALT-a – što je skraćenica za "CENtre d’ALerte Tsunami".</p><p>Taj zemljotres je imao magnitudu blizu 8,5 stepeni, objašnjava ona, što je slično onome što vidimo u Tihom okeanu nekoliko puta u stoljeću, ali u Atlantiku je veoma rijetko.</p><p>- Iako su francuske obale u velikoj mjeri bile zaštićene Iberijskim poluotokom, cunami je uništio većinu Lisabona i Kadiza i dijelove Maroka, s nekoliko hiljada žrtava - navela je ona.</p><p>Nastali valovi stigli su do jugozapadnog Kornvola i Irske.</p><p>- Ovo je vrsta velikog cunamija za koji možemo očekivati da će se desiti na svaka tri do pet stoljeća. Dakle, to bi se moglo dogoditi sutra – ili bi se moglo dogoditi u narednom stoljeću – ali znamo da će se dogoditi - rekla je ona.</p><h2>Upozorenje na cunami</h2><p>Iako je većina cunamija obično mnogo manja od toga, oni i dalje mogu ostaviti pustoš za sobom - i rezultirati gubitkom života - zbog čega je rad CENALT-a toliko važan.</p><p>Centar je 2022. proslavio svoju 10. godišnjicu. Osnovan je nakon cunamija 2004. kao dio šire inicijative UNESCO-a za uspostavljanje sistema upozorenja na cunami širom svijeta.</p><p>Smješten u najsavremenijoj zgradi koja radi 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici, njime upravlja tim stručnjaka za analizu geofizičkih podataka iz CEA (Francuske komisije za alternativne energije i atomsku energiju).</p><p>Ukratko, postoje dva glavna cilja: prvo, otkriti svaki zemljotres koji bi mogao izazvati cunami i upozoriti nadležne organe u roku od 15 minuta. Drugo, da im se javi da li ima cunamija - i, ako jeste, vrijeme i amplitude dolaska.</p><p>Početne informacije se prikupljaju iz mreže od nekoliko stotina seizmičkih stanica, od kojih je svaka prikazana na ogromnom ekranu u glavnoj galeriji, i koje prenose podatke kad god se detektuje potres.</p><p>Događaju se tada daje jedan od tri nivoa prijetnje prema ozbiljnosti – žuti, narandžasti ili crveni – i šalje se odgovarajuće upozorenje. Odgovarajući mjerači plime se također prate kako bi se utvrdio nivo mora.</p><h2>Kako funkcioniše tehnologija za otkrivanje cunamija</h2><p>- Kada jedna od seizmičkih stanica treperi crveno, to znači da detektuje signal - objašnjava Paskal Rudil, tehnički koordinator u CENALT-u.</p><p>Stanica bi mogla samo da uhvati jak vetar ili da prođe kamion. Ali ako nekoliko stanica počne da treperi istovremeno, to znači da su pogođene prilično jakim seizmičkim valom. Drugim riječima - zemljotres.</p><p>Sistem zatim pokušava da pronađe epicentar ovih detekcija i dodaje informacije na kartu, u obliku kruga, čija veličina predstavlja veličinu, a boja dubinu.</p><p>- Naš cilj je da obavijestimo nadležne organe u roku od 15 minuta jer cunami može da stigne prilično brzo. U zapadnom Mediteranu, naprimjer, ako imamo zemljotres u blizini Alžira, on će prijeći more za sat i 15 minuta. Dakle, ne ostavlja mnogo vremena. Također, iako naši cunamiji nisu tako veliki kao u Pacifiku, nisu vam potrebni valovi visoki 30 metara da biste imali štetu i povrede. Čak i 50 centimetara može biti opasno za plivače - dodao je on.</p><h2>Koliki je rizik od cunamija u Francuskoj</h2><p>Srećom, barem do sada nije bilo većih incidenata u CENALT-u.</p><p>Od svog početka do 2022. godine, centar je izdao 84 upozorenja "nivo informacije" (bez rizika od cunamija) i samo dva upozorenja "nivo upozorenja" (valovi manji od jednog metra na obali) – od kojih je posljednje u martu 2021., izazvalo je porast nivoa mora u Tulonu za oko pet centimetara.</p><p>Ali, također, „znamo da je to samo pitanje vremena“.</p><p>- Francuska rivijera je vjerovatno jedno od najopasnijih područja u kontinentalnoj Francuskoj, a najveća prijetnja dolazi sa sjevernoafričke obale - kaže Ebert.</p><p>Gradovi i mjesta na Azurnoj obali, koja su veoma popularna među turistima, također rade na pripremi ljudi. Kan je postavio tačku digitalne transformacije, dok Antib organizuje vježbe evakuacije.</p><p>- Ne očekujemo valove od 20 metara, kao u Japanu, Čileu ili Sumatri, već više od jednog do dva metra - dodaje.</p><p>Međutim, ono što je izuzetno opasno nije samo visina cunamija, već i tokovi vode – i poplave koje dolaze na obalu – koje mogu prouzrokovati štetu na plažama, lukama i ulicama.</p><p>Gledajući u budućnost, dok analitičari mogu biti opravdano ponosni na svoj rad u CENALT-u u posljednjoj deceniji, oni su daleko od toga da stoje mirno. </p><p>Iako je tehnologija dramatično napredovala, oni su željni da nastave sopstvena istraživanja - između ostalog i zato što bi porast nivoa vode izazvan klimatskom krizom mogao dodatno pogoršati stvari.</p><h2>Efekt klimatske krize</h2><p>- Iako nivo vode sam po sebi ne utječe na cunami – jer zemljotres se može desiti bez obzira na nivo mora – on svakako može uticati na efekt na obalu - kaže Ebert.</p><p>Naprimjer, ako je to mala luka, a obala je veoma niska, kao što je u Kanu ili Tulonu, cunami bi mogao da bude opasniji.</p><p>- Dakle, u narednim godinama bi bilo sjajno praviti prognoze u realnom vremenu - kao što sada imamo sa vremenom - koristeći numeričku simulaciju. Naprimjer, da prognoziramo da u Nici možemo očekivati 3,5 m, ili Marseju oko 0,5 m itd., za određeni događaj - rekla je.</p>

Na Mediteranu i morima koja su s njim povezana, od početka 20. stoljeća bilo je oko stotinu cunamija

Je li Evropa u opasnosti od cunamija: "Znamo da će se desiti"

<p>Manji asteroid pogodio je Zemlju između subote i nedjelje, a nestvaran prizor na nebu zabilježili su građani Berlina.&nbsp;</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">Prague&#39;s view of <a href="https://twitter.com/hashtag/Sar2736?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Sar2736</a>: a minor planet entering Earth&#39;s atmosphere on Jan 21, 2024, at 00:32 UT. <a href="https://t.co/KXDnBvzmGX">pic.twitter.com/KXDnBvzmGX</a></p>&mdash; Hanjie Tan (@HonkitTan) <a href="https://twitter.com/HonkitTan/status/1748881538945531997?ref_src=twsrc%5Etfw">January 21, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Nekih 90 minuta prije udara NASA je najavila da će manji asteroid udariti zemlju.</p><p>Udar se dogodio zapadno od Berlina u Njemačkoj, a kako se navodi, asteroid je imao oko metar u prečniku i nije predstavljao opasnost po ljude.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="de" dir="ltr">☄️über Berlin.😍 <a href="https://t.co/AYROUbTpSy">pic.twitter.com/AYROUbTpSy</a></p>&mdash; FloBerlin (@BerlinFlo5) <a href="https://twitter.com/BerlinFlo5/status/1748872804898877600?ref_src=twsrc%5Etfw">January 21, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Moguće je da su manji meteoriti pali okolo.&nbsp;</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">Another *incredible* shot of the small asteroid burning up above Germany just moments ago—wow. <a href="https://t.co/OGl0GuWGe6">pic.twitter.com/OGl0GuWGe6</a></p>&mdash; Dr Robin George Andrews 🌋☄️ (@SquigglyVolcano) <a href="https://twitter.com/SquigglyVolcano/status/1748874761722077214?ref_src=twsrc%5Etfw">January 21, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Tokom noći građani su na društvene mreže postavljali video snimke na kojima se vidi trenutak udara.</p>

Nestvaran prizor na nebu zabilježili su građani Berlina

Video / Pao asteroid u Njemačkoj

<p>Japan je postao peta zemlja na svijetu koja je uspjela spustiti svemirsku letjelicu na Mjesec, nakon što je SLIM (pametni robot za istraživanje svemira) meko sletio na mjesečevu površinu, saopćila je Japanska agencija za svemirska istraživanja (JAXA) dodajući da je uspostavljena komunikacija sa sondom.</p><h2>Velika prekretnica</h2><p>Dužnosnici Jaxe opisuju misiju kao "veliku prekretnicu" i veliki korak naprijed za buduća istraživanja svemira. Meko slijetanje na Mjesec znači kontrolirano spuštanje svemirske letjelice na površinu, a da pritom ne dođe do značajne štete na letjelici i/ili njenim naučnim instrumentima. Nazvan "Mjesečev snajper", SLIM je pokušao sletjeti unutar samo 100 metara od zadanog mjesta, za razliku od konvencionalne preciznosti koja se zna protezati na nekoliko kilometara. Naučnici još uvijek pokušavaju utvrditi je li to uspio.</p><p>JAXA je saopćila da je SLIM sletio na Zemljin satelit u subotu oko 12:20 sati po japanskom vremenu i da je komunikacija uspostavljena. Time je zasad ispunjen "minimalni nivo uspjeha misije. No, naučnici kažu da solarni generatori ne rade, pa se letjelica isključivo oslanja na baterije koje će se istrošiti.</p><p>JAXA dodaje da će ova tehnologija slijetanja postati moćni alat za buduća istraživanja brežuljkastih mjesečevih polova za koje se pretpostavlja da su potencijalni izvor kisika, goriva i vode, neophodnih čimbenika za podržavanje života. Nada da će ova nova tehnologija omogućiti spuštanja i na opasan, stjenovit teren. </p><h2>More nektara</h2><p>SLIM će tijekom kraćeg razdoblja proučavati površinu južno od Mora tišine. Cilj mu je mjesto u blizini malog udarnog kratera unutar ravnice poznate pod nazivom More nektara, za koju se pretpostavlja da je nastala prilikom drevne vulkanske aktivnosti. Ondje će istraživati sastav stijena, što bi moglo pomoći u boljem razumijevanju nastanka i razvoja Mjeseca. </p><p>Do danas su samo četiri zemlje uspjele spustiti svemirsku letjelicu na Mjesec: SAD, bivši SSSR, Kina i Indija.</p><p>Japan teži većoj ulozi u istraživanju svemira kako bi sa SAD preduhitrio Kinu. JAXA planira u narednih nekoliko godina poslati svog astronauta na Mjesec u okviru programa Artemis koji provodi NASA.</p>

Meko slijetanje na Mjesec znači kontrolirano spuštanje svemirske letjelice na površinu

Japanski pametni robot za istraživanje svemira

Japan je peta zemlja na svijetu koja je spustila letjelicu na Mjesec

<p>Svako novo povećanje temperature od samo jednog stepena skraćuje ljudski život u prosjeku za više od pet mjeseci, rezultati su novog istraživanja tima naučnika s američkog instituta "Nova škola za socijalna istraživanja", piše naučni žurnal Public Library of Science.</p><h2>Od 1940. do 2020. godine</h2><p>Jedan od autora projekta Amit Roj rekao je da su tokom tog istraživanja korišteni i upoređivani parametri kao što su prosječna temperatura okoline, količina padavina i prosječna dugovječnost stanovnika u 191 zemlji svijeta u periodu od 1940. do 2020. godine, piše Euronews.</p><p>Od tih faktora, uz upotrebu godišnjeg bruto proizvoda po glavi stanovnika radi lakšeg i preciznijeg poređenja prilika u različitim zemljama, formiran je i specifičan indeks koji, kroz kombinaciju tih faktora, čini mjerljivim negativne utjecaje klimatskih promjena na zdravlje.</p><p>Rezultati ispitivanja ukazuju da samo jedan stepen porasta temperature smanjuje očekivani životni vijek ljudi za 0,44 godine, odnosno za pet mjeseci i sedam dana, kao i da negativna klimatska kretanja još pogubnije utječu na smanjenje životnog vijeka stanovnika nerazvijenih, odnosno siromašnih zemalja.</p><h2>Najtoplija godina</h2><p>Da bi se stekla još jasnija slika o tim negativnim utjecajima, naučnici predlažu da se izračunavanja putem tog indeksa provode lokalno, radi sakupljanja preciznijih podataka, ali i da se posebno proučavaju velike vremenske nepogode i njihove posljedice po životni vijek, jer se utjecaj dugotrajnih suša, velikih zahlađenja, šumskih požara i poplava tim indeksom ne mogu tačno izmjeriti.</p><p>Slična naučna istraživanja obavljena prije dvije godine o relaciji između dugovječnosti i života u toplijoj klimi ukazuju na to da ljudi koji žive u umjerenim klimatskim uvjetima u prosjeku žive duže čitavih 2,21 godinu.</p><p>Protekla godina bila je najtoplija od preindustrijskog perioda pa do danas, a i za 2024. naučnici projektuju moguće globalno povećanje temperature za skoro 1,5 stepen.</p><p>Također, dokazano je da je povećana tjelesna temperatura povezana sa kraćim životnim vijekom, dok niža tjelesna temperatura može da utječe na njegovo produženje.</p>

Zabrinjavajući rezultati naučnog istraživanja

globalno zagrijavanje, klimatske promjene

Rast temperature za jedan stepen skraćuje život više od pet mjeseci

<p>Naučnici su posve neočekivano otkrili potencijalni napredak u liječenju raka koji uključuje konzumiranje pjene s ugljičnim monoksidom.&nbsp;</p><h2>Uspješan u testovima</h2><p>Taj nekonvencionalni pristup, uspješan u testovima provedenim na miševima i ljudskom laboratorijskom tkivu, proizašao je iz promatranja koja su pokazala da su pacijenti s rakom koji su pušili imali bolje rezultate s liječenjem usmjerenim na inhibiciju stanične smrti, poznatom kao autofagija.<br></p><p>Kada smo pogledali kako su pušači prošli u tim ispitivanjima, vidjeli smo povećanje ukupnog odgovora kod pušača koji su primali inhibitore autofagije, u poređenju s pacijentima nepušačima, pojašnjava onkolog James Byrne s Medicinskog fakulteta Carver na američkom Univerzitetu Iowa.</p><p>Inspiriran vezom između viših razina ugljičnog monoksida kod pušača i poboljšane inhibicije autofagije, američki naučnici su razvili sigurnu pjenu za jelo, prožetu ugljičnim monoksidom i koristeći materijale za zadržavanje plina (GEM). Uspješni laboratorijski testovi na stanicama potaknuli su ispitivanja na miševima s rakom gušterače i prostate, otkrivajući značajna smanjenja rasta tumora u kombinaciji s inhibitorima autofagije.</p><p>Byrne naglašava važnost istraživanja takve mogućnosti liječenja raka. Pušači imaju viši nivo ugljičnog monoksida, i iako definitivno ne preporučujemo pušenje, to sugerira da bi povišeni ugljični monoksid mogao poboljšati učinkovitost inhibitora autofagije, kaže Byrne.</p><p>Međutim, sigurnosni problemi u vezi s gutanjem ugljičnog monoksida zahtijevaju temeljito ispitivanje prije moguće primjene na ljudima. Uprkos obećavajućim rezultatima, daljnja istraživanja i klinička ispitivanja bitna su za utvrđivanje učinkovitosti pjene u pružanju pomoći pacijentima s rakom i njenog sigurnog konzumiranja.</p><h2>Pristup ugljičnog monoksida</h2><p>Autori tog novog istraživanja, koje je objavljeno u časopisu ''Advanced Science'', vjeruju da se pristup ugljičnog monoksida može proširiti na različite vrste raka, nudeći novu metodu za sprečavanje širenja tumora.</p><p>Rezultati ove studije podržavaju ideju da sigurne, terapeutske razine ugljičnog monoksida mogu povećati antikancerogeno djelovanje inhibitora autofagije, otvarajući obećavajući novi pristup koji bi mogao poboljšati terapije za mnoge različite vrste raka, piše Zimo.</p>

Kada smo pogledali kako su pušači prošli u tim ispitivanjima, vidjeli smo povećanje ukupnog odgovora kod pušača koji su primali inhibitore autofagije

Naučnici otkrili novu terapiju u liječenju raka koja uključuje konzumiranje neobične pjene

<p>Kineski naučnici klonirali su prvog rezus majmuna, vrstu koju se često koristi u medicinskim istraživanjima jer im je fiziologija slična ljudskoj, prenio je jučer BBC.<br></p><h2>Kloniran majmun</h2><p>Naučnici ističu da bi klonirani majmuni mogli ubrzati testiranja lijekova jer genetički identične životinje daju uporedive rezultate, što povećava sigurnost pokusa.</p><p>Dosadašnji pokušaji kloniranja rezus majmuna nisu davali potomke ili bi potomci uginuli za nekoliko sati.</p><p>Britanska organizacija za zaštitu dobrobiti životinja izrazila je „veliku zabrinutost” zbog tog postignuća.</p><p>Spolno razmnožavanje sisavaca daje potomke s mješavinom gena oca i majke. Kloniranjem se dobiva genetički identična kopija jedne životinje.</p><p>Najpoznatija klonirana životinja, ovca Doli (Dolly) stvorena je 1996.</p><p>No problem s kloniranjem je to što je u slučaju većine sisavaca samo 1 do 3 posto kloniranih potomaka zdravo. A to se pokazalo još težim kod rezus majmuna.</p><p>Naučnici su uspjeli tek prije dvije godine.</p><p>Otkrili su da kod neuspješnih pokušaja kloniranja placente, koje fetusu osiguravaju kisik i nutrijente, nisu bile pravilno reprogramirane pa se nisu normalno razvile što su naučnici ovaj put uspjeli riješiti.</p><p>Upotrijebili su 113 embrija, od kojih je 11 bilo implantirano i dobili su dvije trudnoće i jednog živog potomka. Nazvali su ga „ReTro” po korištenoj naučnoj metodi zamjene trofoblasta.</p><p>Dr. Falong Lu sa Univerziteta Kineske akademije nauka rekao je za BBC News da su „svi presretni” uspješnim ishodom.</p><p>No portparol britanskog Kraljevskog udruženja za prevenciju okrutnosti prema životinjama (RSPCA) rekao je kako oni smatraju da je patnja životinja pritom veća od potencijalne koristi za ljudske pacijente.</p><h2>Istraživački alat</h2><p>RSPCA je duboko zabrinut zbog jako velikog broja životinja koje pate u tim eksperimentima i jako niske stope uspješnosti. Primati su inteligentne i osjećajne životinje, ne samo istraživački alati.</p><p>Rezus majmuni žive u divljini u Aziji – Afganistanu, Indiji, Tajlandu, Vijetnamu i Kini.</p>

Nakon ovce Doli, koja je stvorena još 1996. godine, naučnici su pokušali klonirati i druge životinje. Sad im je to uspjelo.

Kineski naučnici ostvarili velik uspjeh i klonirali životinju koja je veoma slična ljudima

<p>Izrael je postao prva zemlja koja je odobrila prodaju laboratorijski uzgojenog goveđeg mesa, prenijeli su svjetski mediji.<br></p><p>- Odobrenje nadležnih službi je izdato kompaniji za prehrambenu tehnologiju Aleph Farms Ltd. - saopćilo je danas izraelsko ministarstvo zdravstva, prenosi RIA Novosti.</p><p>Neke zemlje, posebno Singapur, ranije su izdavale dozvole za prodaju laboratorijski uzgojenog mesa, ali samo za proizvode bazirane na biološkim sirovinama dobivenim od živine, piše Tanjug.</p><p>- U okviru pilot-programa proučavanja alternativnih jestivih proteina koji se provodi u Odjelu za upravljanje rizicima od hrane, ministarstvo zdravstva Izraela prvi put u svijetu je odobrilo „novi prehrambeni“ proizvod koji uključuje kultivisane ćelije goveda poznat i kao vještačko (kultivisano) meso. Nakon prolaska svih provjera izdata je dozvola za prodaju ovog proizvoda široj javnosti u Izraelu - navodi se u saopćenju izraelskog ministarstva zdravstva.</p><p>Dodaje se da je u toku rad na promociji alternativnih izvora hrane, s obzirom na rastuću globalnu potražnju za proteinima i značaj proizvodnje hrane neživog porekla.</p><p>U izraelskoj kompaniji Aleph Farms Ltd. razvijena je i implementirana i tehnologija koja omogućava laboratorijsku kultivaciju mesnog tkiva iz ćelija goveda.</p>

Razvijena pametna kožna naljepnica pomoću koje se može pratiti tumor putem mobitela

Nova vrsta „kafene zmije“ pronađena u maglovitim šumama Ekvadora

Nova vrsta antidepresiva mogla bi vratiti sposobnost imunitetu da se bori protiv raka

Naučnici su slučajno naišli na odgovor zašto je urin žut

Otkrivena precizna metoda za dijagnosticiranje Alzheimerove bolesti

Ljudi su zapanjeni saznanjem šta se dogodi s mozgom nakon smrti

AI četbot se oteo kontroli: Psovao i kritizirao

Arheolozi otkrili tri metra visoke ljude: Legenda o njima je zapanjujuća

Pronađeni bizarni fosili koji nisu ni biljni ni životinjski: Čudan "spoj života" iznenadio naučnike

Je li Evropa u opasnosti od cunamija: "Znamo da će se desiti"

Video / Pao asteroid u Njemačkoj

Japan je peta zemlja na svijetu koja je spustila letjelicu na Mjesec

Rast temperature za jedan stepen skraćuje život više od pet mjeseci

Naučnici otkrili novu terapiju u liječenju raka koja uključuje konzumiranje neobične pjene

Kineski naučnici ostvarili velik uspjeh i klonirali životinju koja je veoma slična ljudima

Izrael odobrio prodaju laboratorijski uzgojenog goveđeg mesa

Nauka

Razvijena pametna kožna naljepnica pomoću koje se može pratiti tumor putem mobitela

Nova vrsta „kafene zmije“ pronađena u maglovitim šumama Ekvadora

Nova vrsta antidepresiva mogla bi vratiti sposobnost imunitetu da se bori protiv raka

Naučnici su slučajno naišli na odgovor zašto je urin žut

Otkrivena precizna metoda za dijagnosticiranje Alzheimerove bolesti

Ljudi su zapanjeni saznanjem šta se dogodi s mozgom nakon smrti

AI četbot se oteo kontroli: Psovao i kritizirao

Arheolozi otkrili tri metra visoke ljude: Legenda o njima je zapanjujuća

Pronađeni bizarni fosili koji nisu ni biljni ni životinjski: Čudan "spoj života" iznenadio naučnike

Je li Evropa u opasnosti od cunamija: "Znamo da će se desiti"

Video / Pao asteroid u Njemačkoj

Japan je peta zemlja na svijetu koja je spustila letjelicu na Mjesec

Rast temperature za jedan stepen skraćuje život više od pet mjeseci

Naučnici otkrili novu terapiju u liječenju raka koja uključuje konzumiranje neobične pjene

Kineski naučnici ostvarili velik uspjeh i klonirali životinju koja je veoma slična ljudima

Izrael odobrio prodaju laboratorijski uzgojenog goveđeg mesa